Naslov
Dinamika biogenih elemenata u prirodnim sastojinama i šumskim kulturama hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)
(Dynamics of biogenic elements in natural stands and forest cultures of peduncled oak (Quercus robur L.))

Autori
Seletković, Ivan

Izvornik
Radovi (0351-1693) 38 (2003), 1; 65-96

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hrast lužnjak; biogeni elementi; koncentracije hraniva; stanje ishrane; biomasa; prirodne sastojine; kulture
(Peduncled oak; biogenic element; nutrient concentrations; nutrition state; biomass; natural stands; cultures)

Sažetak
Hrast lužnjak (Quercus robur L.) jedna je od najvrjednijih i najvažnijih vrsta šumskog drveća u Hrvatskoj. Prirodnim pomlađivanjem čuva se šumsko tlo kao najsavršeniji i najvažniji dio ekosustava, koje se po svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima razlikuje od izvanšumskih tala. Kako bi takva nešumska tla priveli tlima koja će po svojim svojstvima zadovoljavati uvjetima hrasta lužnjaka, na njih treba posaditi pionirsku vrstu drveća. Iz tih razloga u ovom se radu uspoređuje koncentracije biogenih elemenata kako u tlu tako i u biljnom materijalu sastojina hrasta lužnjak nastalih po načelima prirodne obnove i sastojina direktno sađenih na izvanšumske površine. Rezultati kemijske analize tla dani su za sljedeće biogene elemente i parametre: ukupni, amonijski i nitratni dušik, fosfor, kalij, humus te reakciju tla. Za gore nevedene elemente i parametre dan je prikaz koncentracija i vrijednosti kroz cijeli vegetacijski period na dvjema različitim dubinama uzorkovanja za oba tipa sastojine. U radu je također prikazano kretanje koncentracija dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u lišću kroz čitav vegetacijski period za prirodno i umjetno podignute sastojine. Na osnovi rezultata analiziranog biljnog materijala uočava se trend kretanja koncentracija pojedinih elemenata. Tako su koncentracije dušika, fosfora i kalija najveće na početku vegetacijskog perioda kako bi te vrijednosti postupno padale prema kraju vegetacije. Tijekom vegetacijskog perioda postupno su rasle koncentracije kalcija u lišću. Nadalje, u radu se utvrđene koncentracije biogenih elemenata u lišću uspoređuju s referentnim vrijednostima te se zaključuje kako su sve vrijednosti u okviru optimalnih, a kao iznimku tome navodi se kalij kod koga je zamjećen lagani deficit. Regresijskom analizom utvrđene su korelacije između pojedinih analiziranih varijabli.Visina srednjeg sastojinskog stabla hrasta lužnjaka za prirodne sastojine statistički se zančajno razlikovala od srednjeg sastojinskog stabla hrasta lužnjaka u kulturama. Prosječna biomasa nadzemnog dijela stabla hrasta lužnjaka u prirodnim sastojinama iznosila je 24, 36 kg, dok je u kulturama bila 21, 16 kg. Na osnovi rezultata utvrđuje se vrijeme najmanjih kolebanja hraniva u lišću hrasta lužnjaka koje se preporuča za uzimanje uzoraka radi utvrđivanja stanja ishrane. Nadalje, utvrđuje se kako koncentracije hraniva u hrastovom lišću pripadaju klasi optimalne opskrbljenosti te na osnovi toga zaključujemo kako je stanje ishrane obaju sastojina zadovoljavajuće bez obzira na način postanka. Ipak, veća biomasa srednjeg sastojinskog stabla prirodno uzgojenih sastojina hrasta lužnjaka upućuje na veću proizvodnu mogućnost očuvanih šumskih tala.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA