Naslov
Svršetak misije svemirske letjelice "Galileo"
(The completion of the mission spacecraft "Galileo")

Autori
Bilušić, Ante

Izvornik
Matematičko fizički list (1332-1552) 56 (2003), 2; 150-150

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, popularan rad, stručni

Ključne riječi
svemirska letjelica; Galileo
(space ship; Galileo)

Sažetak
21. rujna u 21 sat i 43 minute po našemu vremenu su uređaji za praćenje misije svemirske letjelice 'Galileo', smješteni u kalifornijskom mjestu Goldstone, primili posljedni signal, čime je označen svršetak njenog uspješnog 14-godišnjeg putovanja svemirskim prostransvima. Posebno je zanimljivo da je letjelica namjerno obrušena u atmosferu Jupitera oko kojega je kružila u cilju da se spriječi njen eventualni pad na Jupiterov prirodni satelit Europu. Naime, na temelju podataka prikupljenim tijekom misije 'Galilea' znanstvenici su zaključili da ispod 100 kilometara debelog ledenog pokrivača Europe vjerojatno postoji slani ocean u kojemu se nalazi gotovo dvostruko više vodene mase nego u svim oceanima na Zemlji. Pretpostavlja se da je u tome vanzemaljskom oceanu velika vjerojatnost postojanja i razvitka života. Svemirska letjelica 'Galileo' je, uz mnogobrojnu sofisticiranu opremu, nosila i žive putnike zemaljskog podrijetla – mikroorganizme. Upravljački mehanizam na 'Galileu' je, zbog negostoljubivog okružja u kojemu se nalazio, bio pred kvarom, zbog čega se javila opasnost nekontroliranog udara letjelice u Europu i mogućeg zagađenja toga facsinantnog Jupiterovog mjeseca živim organizmima sa Zemlje. 'Galileo' je lansiran 1989. godine. Ime je dobio po slavnom Galileu Galileiju koji je prvi svojim teleskopom vidio četiri Jupiterova mjeseca, kasnije prozvanima Io, Ganimed, Europa i Kalisto. Tijekom svojega putovanja prema Jupiteru, 1991. godine je prošao kroz asteroidni pojas, koji se nalazi između Marsa i Jupitera, otkuda je poslao prve bliske snimke jednog asteroida (asteroid Gaspra) i dokaz da i asteroidi mogu imati svoje male prirodne satelite (asteroid Ida). 1994. uređaji na 'Galileu' su snimili udar kometa Shoemaker-Levy 9 u Jupiter, a podaci prikupljeni u nastavku misije su bili od neprocjenjive važnosti za ispitivanje Jupiterove atmosfere i magnetskog polja. Uz sam Jupiter, 'Galileo' je prikupljao podatke i o Jupiterovim prirodnim satelitima. Uz već nevedene podatke o Europi, pokazalo se da je Io vulkanski aktivan, i to čak 1000 puta više nego Zemlja. Ganimed je jedini prirodni satelit za kojega je dokazano da posjeduje magnetsko polje, a 'Galilejevi' podaci naznačuju da bi slani oceani, osim na Europi, mogli postojati i na Ganimedu i Kalistu. Bogatstvo podataka koje je prikupila svemirska letjelica 'Galileo' možemo zahvaliti ingenioznosti inženjera i znanstvenika koji rade pod okriljem američkog Ministarstva za energiju, koji su uspjeli proizvesti dva vrlo efikasna termoelektrična generatora pokretanih radioizotopima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika

POVEZANOST RADA