ࡱ> G bjbjَ )DR]ffff4lKpppp ,7 ????VG@LDLH$"MOXI O   O O IcffppcccO f8pp?ffffO ?ccC,>?pjs*#C ?( NOVE TEHNOLOGIJE ZA GOSPODARSKI RAZVITAK GRADA SPLITA dr.sc. Ivica Ve~a, red. prof. Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveu iliata u Splitu R. Boakovia bb, 21000 Split Tel. (021) 305-777, Fax. (021) 563-877 e-mail: iveza@fesb.hr Poticanje inovacija ( ostvarenje budunosti prof. H.-J. Bullinger, Predsjednik Fraunhofer-Gesellschaft, 2002. 1.0 UVOD U posljednja dva stoljea dogodilo se pet dugih valova konjukture i njihovih temeljnih inovacija, odnosno Kondratieffa, od parnog stroja do danaanje informacijske tehnologije (slika 1.). Kondratieffovi ciklusi se analiziraju od uspostavljanja tr~ianog gospodarstva u 18. stoljeu i odgovaraju odreenoj tehni koj inovaciji, tzv. osnovnoj inovaciji. Svaka od temeljnih inovacija imala je svoj rast, recesiju, depresiju i oporavak. Uvijek se na kraju ~ivotnog vijeka stare tehnologije kumuliranom primjenom rezultata istra~ivanja razvijala nova, suvremenija tehnologija. Zna ajka razvoja navedenih tehnologija je njihovo sve krae trajanje, tako je prvi val trajao viae od sto godina, dok ovaj ciklus u informacijskoj tehnologiji traje desetak godina.  EMBED CorelDRAW.Graphic.10  Slika 1. Dugi valovi konjukture i njihove temeljne inovacije (Nefiodow, 1996) Veoma va~an trenutak dogodio se 1990. godine kada se doalo do promjene industrijskog druatva u informacijsko druatvo. Industrijsko druatvo primarno obilje~ava dobivanje sirovog materijala, proizvodnja strojeva, tekua vrpca, gradnja tvornica, dimnjaka (simbol socijalisti kih zemalja) i prometne infrastrukture, optimiranje tokova energije, tehni ki napredak u cilju ispunjavanja zahtjeva za materijalnim dobrima. Odnosno, u srediatu industrijskog druatva stoje hardver i materijalne potrebe. S druge strane, informacijsko druatvo se temelji na otkrivanju i koriatenju razli itih na ina informacija, npr. podataka, teksta, vijesti, slika, glazbe, znanja, ideja, odnosa, strategija i dr. Dok se u industrijskom druatvu optimira tok materijala i energije u informacijskom druatvu tra~i se blizina kupca, koji se u vrijeme globalizacije nalazi diljem svijeta. Na prijelazu stoljea primat na tr~iatu gube dosadaanje tehnike koje su do tada imale jaku konkurencijsku sposobnost: strojogradnja, automobilska industrija, kemijska industrija, farmaceutska industrija, energetska tehnika. S druge strane razvijaju se budue tehnike koje e imati zna ajnu ulogu na po etku treeg milenija, koje pripadaju aestom Kondratieffovom ciklusu: mikroelektronika, fotonika, tehnika mikrosustava, nanotehnologija, novi materijali, softver i simulacijski alati, biotehnologija, molekularna elektronika, proizvodna tehnika i management. Ove tehnologije definirao je tim znanstvenika instituta Fraunhofer-Institut Systemtechnik und Innovationsforschung iz Karlsruhea za potrebe gospodarstva Njema ke, na temelju analize podru ja i ograni enja primjene 87 novih tehnologija (Hariolf Grupp, 1995): Razlika izmeu dosadaanjih i buduih tehnologija mo~e se zorno usporediti prema odnosu vrijednosti dionica i vrijednosti imovine, koja kod najuspjeanijih poduzea s dosadaanjim tehnologijama iznosi od 1,3 do 4,4, dok se taj odnos kod poduzea s buduim tehnologijama kree i do 800 (tablica 1.). U vremenu globalizacije pojavljuju se novi industrijski uzori: znanje umjesto koriatenja resursa, integrirani prometni sustavi, optimiranje koriatenja trajanja proizvoda od ideje do recikla~e, kru~no gospodarstvo. Tablica 1. Odnos izmeu vrijednosti dionica i imovine poduzea u razdoblju znanja PoduzeeVrijednost dionicaVrijednost imovineOdnosBayer AG 38 689 000 00013 838 626 000 2,2Daimler Chrysler 64 812 000 00049 606 000 000 1,3IBM195 996 000 00043 740 000 000 4,4Microsoft495 687 000 000 6 208 000 000 79,8Amazon.com 21 008 000 000 216 794 000 96,9Yahoo 82 484 000 000 105 455 000 782,1 Proizvodi i usluge na temelju navedenih tehnologija imaju potencijalno tr~iate i primjenu na svim kontinentima u sljedeem: privatno gospodarstvo, promet, o uvanje zdravlja, pomo starijim ljudima (stanovniatvo posebno razvijenih zemalja postaje sve starije), o uvanje okoline, sigurnost. Orijentacija na tr~iate, odnosno proizvodnja i davanje usluga za poznatog kupca postaje danas najzna ajniji faktor osiguranja egzistencije poduzea. U cilju opstanka poduzea na turbulentnom svjetskom tr~iatu potrebna je stalna prilagodba na globalne trendove: visoka kvaliteta proizvoda i usluga, skraenje vremena isporuke, sni~enje cijena i poveanja kompleksnosti proizvoda i proizvodnje. Pri tome faktor vrijeme dobiva sve viae na zna aju. Uz moto "samo su promjene konstantne", rastu zahtjevi za brzinom i fleksibilnosti glede promjena u strukturi tr~iata, druatva, lokaciji, procesima i proizvodu (Wiendahl, 1996). Dolazi do drasti nog skraenja ~ivotnog vijeka trajanja proizvoda, uz poveanje njegove kompleksnosti i broja varijanti, te se prelazi s masovne na serijsku pa ak i pojedina nu proizvodnju. Dok su u masovnoj proizvodnji za nepoznatog kupca proizvodni resursi definirali proizvod, koji je vodio do plana marketinga, te do kona nog kupca, u suvremenoj, agilnoj proizvodnji proces je upravo obratan. U suvremenoj konkurenciji surauju zajedno kupac i odgovarajui tim, te se koriste zajedni ki resursi i posti~e rjeaenje koje zadovoljava potrebe kupca (slika 2.). Prelazi se od tr~iata koje je orijentirano proizvodnji na tr~iate koje je orijentirano zadovoljavanju potreba kupca (Goldman i dr., 1996). U nastavku je navedeno stanje i problemi tehnoloakog razvitka grada Splita, te dani prijedlozi za pribli~avanje tehnoloake razine gospodarstva grada gore navedenim trendovima i zahtjevima. RESURSI ( PROIZVOD ( MARKETING ( KUPAC Na elo masovne proizvodnje (za nepoznatog kupca) RJE`ENJE ( RESURSI ( TIM ( KUPAC Na elo agilne konkurencije (Manufacturing on Demand) Slika 2. Prijelaz od masovne proizvodnje prema agilnoj konkurenciji 2.0 STANJE I PROBLEMI TEHNOLO`KOG RAZVITKA GRADA SPLITA Razvoj i uvoenje ra unalom podr~anih tehnologija i kibernetskih metoda upravljanja, kao podloga i osnovni preduvjet tehnoloakog razvoja, nametnuli su airu orijentaciju na nove tehnologije izra~ene kroz visokoproizvodna sredstva temeljena na numeri ki upravljanim strojevima, tehnologiji ra unala s mikroelektronikom, tehnologiji robota i softver tehnologiji, kao i njihovoj integraciji u fleksibilne automatizirane sustave. Koliko su ove tehnologije zna ajne za suvremeni gospodarski razvitak pokazuje injenica da su visokorazvijene zemlje rast i razvitak svog gospodarstva zasnovale na reindustrijalizaciji temeljenoj na novim tehnologijama, ato je izazvalo poveanje tehnoloakog jaza izmeu nerazvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Da bi se ovi, po naau zemlju nepovoljni trendovi izmijenili, odnosno da bi se ostvarili uvjeti za ekspanziju domaeg gospodarstva i smanjila ovisnost o uvozno orijentiranom transferu tehnologije, nu~no je ulo~iti poja ane napore za ubrzanje tehnoloakog razvitka. U tom smislu bilo bi nu~no izraditi opi koncept strategije tehnoloakog razvitka Republike Hrvatske, u kojoj bi naglasak bio na reindustrijalizaciji i revitalizaciji gospodarstva u cilju njezina ozdravljenja. Ovaj proces trebao bi doprinijeti vlastitom razvitku u podru jima novih inovacijskih tehnika i tehnologija. Kako rast i razvitak gospodarstva u posljednjih dvadesetak godina nije osigurao zna ajni doprinos rjeaavanju strukturnih problema grada, jasno je da se doalo u krizno stanje. Razlozi zaostajanje su slijedei: Izostanak uvoenja novih tehnologija u gospodarstvo grada Splita dovelo je do neodgovarajueg druatveno-ekonomskog razvitka. Nedovoljno investiranje u razvitak i primjenu novih tehnologija. Orijentacija prema intenzivnom zapoaljavanju niskokvalificiranog osoblja, pod motivacijom to manjih ulaganja po novootvorenom radnom mjestu, dovode do pojave velikog tehnolokog vika ovakve kvalifikacijske strukture, uz mali postotak visokoobrazovnih radnika. Dodatno, visokoobrazovano osoblje umjesto rada na razvoju, iscrpljuje se na uklanjanju poremeaja u poslovnom odnosno proizvodnom procesu. Takvo stanje, s jedne strane zbog nedostatka visokokvalificiranog osoblja onemoguava razvoj, a s druge strane, pojava veoma velikog viaka niskokvalificirane radne snage pri restrukturiranju i reorganizaciji se protivi procesima promjene. Pri tome se osigurava potreban broj radnih mjesta i po cijeni negiranja tehni ko-tehnoloakog i znanstvenog napretka. Orijentacija na zapoaljavanja radnika niskog stupnja naobrazbe (za razne lohn poslove) odgaa po etak modernizacije poduzea. Usporeno investiranje i ekstenzivan razvoj gospodarstva utjecalo je na pojavu visokog stupnja otpisa opreme i njezine tehnoloake zastarjelosti, te poveanog u eaa troakova za ljudske resurse. To je utjecalo uz primijenjeni niski stupanj organizacije poslovnog odnosno proizvodnog procesa na produ~eni ciklus poslovanja i proizvodnje, smanjeni stupanj iskoriatenosti kapaciteta, smanjenje proizvodnosti i fleksibilnosti, te smanjenje kvaliteta usluga i proizvoda, na pojavu niske ekonomi nosti rada, esto ispod praga rentabilnosti, te na pojavu stalnog smanjenja postotka u eaa na tr~iatu. Razvitak gospodarstva temeljio se na proairenju konvencionalnih kapaciteta za domae tr~iate i usvajanju licencnih proizvoda, koji su razvijeni u zemljama viae tehni ko-tehnoloake razine, a nalazili su se u silaznoj krivulji ~ivotnog ciklusa. Danas, u vremenu malih mogunosti za investicije u nove tehnologije (koje uzrokuju ni~e troakove), gospodarstvo grada veoma teako mo~e svoje zastarjele i skupe proizvode i usluge plasirati na svjetsko tr~iate. U takvim uvjetima viaka neprodanih proizvoda, velikih fiksnih troakova i zadu~enosti, gotovo je nemogue investiranje u vlastiti razvitak. U periodu intenzivnog rasta gospodarski razvoj doveo je do pojave niza sitnih poduzea, zatvorenih radi o uvanja vlastitog interesa. S premalom akumulacijom, tehno-birokratskim monopolom i grupno-vlasni kim odnosima nemogue je osigurati dinami ni razvitak putem kooperacije s drugim tvrtkama unutar i izvan grada odnosno regije. Ukupan razvitak i uvoenje novih tehnologija nije se temeljio na dugoro nom planu razvitka usklaenom s ukupnim razvitkom zemlje i cjelokupne regije, jer u strateakim opredjeljenjima ukupnog razvitka nije bila predviena njena inicijalna uloga i zna aj. Razvitak gospodarstva uvoenjem novih tehnologija suo en je s izuzetnim znanstvenoistra~iva kim i investicijskim naporima, te se u svijetu sufinancira od javnih institucija (dr~ava, fondovi i sl.). Takav odnos u gradu nije poznat, pa je zbog takvog anga~iranja izostao razvoj, povisio se stupanj ovisnosti o uvozu, a time povealo zaostajanje u odnosu na tehnoloaki razvitak u svijetu. Ukupan razvoj nije se temeljio na anga~iranju dovoljnog broja in~enjera znanstvenoistra~iva kog profila neophodnog za br~i transfer znanja u vlastito poduzee, te stvaranje vlastitog znanstvenog i stru nog znanja. U razvitku je takoer izostalo povezivanje sa znanstveno-istra~iva kim i obrazovnim institucijama, te je izostao i transfer znanja rezultata znanstvenoistra~iva kog rada u poduzea. Znanstvenoistra~iva ke i obrazovne institucije nisu se razvijale tako da budu klju ni nositelji tehni ko-tehnoloakog i znanstvenog razvoja novih proizvoda i tehnologija. Nedovoljno je investiranje i stimulacija rada znanstvenoistra~iva kog i nastavnog osoblja. Izostalo pak povezivanje gospodarstva sa znanstvenoistra~iva kim i obrazovnim institucijama zna i da oslonac na vlastiti obrazovni kadar nije dobio strateaku ulogu. Prometna izoliranost Splita. Pravna nesigurnost i slo~ena regulativa. S druge strane splitsko gospodarstvo u inilo je veliki korak naprijed u podru ju razvoja i primjene novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija: Sredinom osamdesetih godina proalog stoljea nekoliko mladih poduzetnika po elo se baviti prodajom ra unala i dodatne opreme. Ovaj po etak bio je osnova da se od prodaje hardvera prijee na prodaju softvera odnosno na zastupanje inozemnih tvrtki. Meutim uz prodaju licencnih proizvoda neke tvrtke (poput Enela, Swinga, Pomaka i dr.) razvijaju svoje softverske proizvode i usluge, za koje dobivaju nagrade na domaim i inozemnim sajmovima i natjecanjima za najbolju inovaciju i proizvod. Posljednjih godina obu eni stru njaci meta su velikih inozemnih tvrtki, koji u Splitu osnivaju svoje softverske tvrtke, poput Siemensa, Ericssona i dr. Razvitak telekomunikacija temelji se na uspjenosti izgradnje telekomunikacijske infrastrukture kao i na razini njenog iskoritenja kao informacijske infrastukture. Suradnja HT-TKC Split i Fakulteta elektrotehnike, strojarstava i brodogradnje FESB u Splitu primjer je uspjeane suradnje telekomunikacijskog operatora i akademske ustanove na podru ju novih komunikacijskih tehnologija. U okviru ove suradnje obraene su izmeu ostalih sljedee tehnologije i usluge: integrirane airokopojasne komunikacije (IBC), sustavi stolne videokonferencije, usluge temeljene na integraciji telefona i ra unala (CTI), multimedijski/hipermedijski informacijski sustavi, raspoznavanje govora, sustavi EDACS i TETRA, izgradnja sustava daljinske trgovine  Teleshop, IP telefonija, be~i ni komunikacijski sustavi, inteligentne mre~e, nadzor i upravljanje mre~ama, inteligentni transportni sustavi, inteligentne zgrade, sustavi nadzora i upravljanja po~arima, sustavi i nadzor upravljanja u ekologiji i dr. ( HYPERLINK "http://www.tel.hr/hpt-split" www.tel.hr/ht-split). Usvojena znanja i iskustva solidan su temelj za nastavak razvitka splitskog gospodarstva u podru ju informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Navedene zna ajke i razlozi relativnog i apsolutnog zaostajanja upuuju na to da gospodarstvo mo~e samo u suradnji s postojeim znanstvenoistra~iva kim i obrazovnim institucijama s pravilno postavljenim strateakim odrednicama izai iz krize, pa prema tome i smanjiti tehni ko-tehni ki zaostatak. Ako se ve na razini Hrvatske ne planira definiranje strategije razvoja gospodarstva, pa prema tome ni industrije, to ne mora zna iti, da odgovorni subjekti u Gradu Splitu to ne u ine. 3.0 OSNOVNI PRAVCI TEHNOLO`KOG RAZVITKA GRADA SPLITA U ovom poglavlju navedene su neke mogunosti za poboljaanje postojeeg stanja gospodarstva Grada Splita razvojem i uvoenjem novih tehnologija. 3.1. Osnivanje tehnoloako-inovacijskih centara Polo~aj Splita izuzetno je va~an u geopoliti nom i geostrateakom smislu. Split se nalazi u sredini Jadranske obale, najvei je grad na toj obali, a svi veliki gradovi najbli~i Splitu nalaze se na kru~nici polumjera 400 km. To pokazuje da Split le~i u srediatu najveeg prostora bez veih gradova u Europi u kojem obitava 2 milijuna ljudi. Novi tehnoloako-inovacijski centri postavljaju se baa u takva mjesta koja se nalaze u glavnoj komunikacijskoj mre~i (transportno voriate, komunikacijsko voriate, voriate izgraene infrastrukture za komunikaciju sa svijetom preko ljudi i informacija) i u kojima postoji kriti na infrastruktura za razvitak znanosti i tehnologije (kriti na masa stanovniatva i njegova kriti na znanja i umijea za industrijske skokove koji ine temelj ukupnog razvitka druatva). Prema tome grad Split je samim polo~ajem u gravitirajuem prostoru predodreen za obavljanje funkcije srediata, a u ovom trenutku alarmantne potrebe za revitalizaciju i reindustrijalizaciju od njega se zahtijeva da odlu nom i brzom akcijom uspostavi funkciju organiziranog transfera znanja i tehnologija i to postavljanjem institucija za tehnoloaki razvitak koje e svojim oblikom i sadr~ajem biti prilagoene gravitirajuoj sredini. U trokutu obrazovanje-znanost-razvoj sveu iliata, a to prema hrvatskom modelu zna i fakulteti koji mu pripadaju, protagonisti su znanstvenog istra~ivanja. Oni su osmatra nice svjetskog razvoja znanosti, ali sa stanoviata vlastitog, originalnog stvaralaatva i potrebe druatva. Razvoj znanosti potvruje da prostor u kojem se odigrava glavni znanstveni prodor predstavljaju sveu iliata sa svojim institucijama i institutima. To su jedini centri znanstveno-istra~iva kog rada koji predstavljaju kreativnog znanstvenog radnika sposobnog za stvaranje novih tehnologija te obrazovanje osoblja za suvremene tehnologije. U cilju olakanja restrukturiranja gospodarstva, a posebno industrije nova organizacijska rjeenja su tehnoloki parkovi, tehnoloki centri i centri za transfer tehnologije, gdje se povezuju znanstvene institucije i gospodarstvo, odnosno znanost i praksa. Tehnoloki parkovi u razvijenim zemljama osnivaju se uz pomo dr~ave i industrije. Tehnoloakim parkom smatra se svaka struktura koja razvija formalne i operativne veza s jednim ili viae sveu iliata, istra~iva kih centara ili drugih ustanova visokog obrazovanja, oblikovana kako bi poticala stvaranje i rast industrija utemeljenih na znanju (tzv. knowledge-based industries) te drugih organizacija smjeatenih na odreenom podru ju, te ima funkciju mened~menta koja se aktivno koristi za transfer tehnologije i poslovnih vjeatina korisni kim organizacijama (Petar, 1995). To su zone koncentracije znanstvenih, obrazovnih i industrijskih djelatnosti usmjerenih primjeni visoke tehnologije. Uvjeti za osnivanje tehnoloakih parkova su:  izvrsno sveu iliate ili znanstveno-istra~iva ki centar koji se bave visokim tehnologijama, jake skupine raznih industrijskih poduzea, bankarske institucije i privla ni ~ivotni uvjeti, te povljna prirodna i kulturna klima. Tehnoloake parkove financiraju velike multinacionalne kompanije (npr. IBM, General Motors i dr.) kao i moni vojni kompleksi (npr. NASA). U tehnoloakim parkovima stvaraju se izvanredno povoljni uvjeti za rad i ~ivot znanstvenika, ime se velikim kompanijama olakaava prikupljanje kadrova i organizacija znanstvenih projekata. Najvei europski tehnoloaki park  Sophia Antipolis izraen je na Azurnoj obali u blizini Nice, na prostoru od 2.400 hektara sa svim vrstama usluga, najmodernijim komunikacijama izvrsnim mogunostima stanovanja, funkcionalnim i kozmopolitskim okru~enjem, vlastitim meunarodnim akolama, koled~ima i dr. U Hrvatskoj je do danas osnovan samo Tehnoloaki park u Zagrebu na prostoru tvornice Kon ar, koji ima samo u naslovu naziv tehnoloaki park, ali sva obilje~ja tehnoloakog centra ( HYPERLINK http://www.tehnopark.hr/ http://www.tehnopark.hr/). U naaim uvjetima veoma se teako mogu osnovati tehnoloaki parkovi, jer su za to potrebna veoma velika ulaganja dr~ave, grada i monih kompanija. Tehnoloaki centri slu~e za promicanje novih tehnologija, inovacija i poduzetniatva (tehnoloako-poduzetni ki inkubator za potporu tehnoloaki orijentiranim poduzetnicima u fazi osnivanja, te u fazi rasta). Oni su dizajnirani na na in da podmiruju potra~nju za vjeatinama u relativno novim podru jima tehnologije koja su bila zanemanrena u tradicionalnim industrijskim istra~ivanjima, npr. biotehnologija ili automatizacija tvornica (Malekovi, 1995). U naaim uvjetima oni imaju realnu perspektivu. Tehnoloaki centar Split osnovan je 1997. god. Osniva i su bili Ministarstvo znanosti i tehnologije odnosno Vlada RH, }upanija splitsko-dalmatinska, Hrvatske telekomunikacije, Sveu iliate u Splitu, te tvrtka Dalma ( HYPERLINK http://tcs.hinet.hr/ http://tcs.hinet.hr/). Predla~u se sljedee aktivnosti u razvoju postojeeg i osnivanju novih tehnoloakih centara u Gradu Splitu: Jedan od zna ajnih zadataka u razvoju tehnoloakih centara bilo bi uklju ivanje u European Business and Innovation Centres Network (EBN) u cilju njihovog povezivanja na meunarodnoj razini sa centrima u drugim zemljama i regijama. Po etkom 2000. god. mre~a je povezivala 200 centara u 20 europskih zemalja (EG-BIC, 2000). Osnivanje centara unutar kompetencijske mre~e za sljedea podru ja: biotehnologija, energetska tehnika, industrijska proizvodnja, laserska tehnika, istra~ivanje novih materijala, medicina, medicinska tehnika, tehnika mikrosustava, opti ka tehnologija, telekomunikacije, transport i promet i tehnike o uvanja okoline (primjere takvih kompetencijskih mre~a mogu se nai na sljedeim stranicama  HYPERLINK "http://www.kompetenznetze.de" www.kompetenznetze.de). Centri za transfer tehnologije koji bi se locirali na fakultetima Sveu iliata u Splitu. Joa 1994. godine pokrenuta je zajedni ka inicijativa Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split i Hrvatske gospodarske komore }upanijske komore Split za osnovanje Centra za transfer tehnologije, koja se zbog nerazumjevanja odgovornih institucija i osoba nije realizirala (Ve~a, Rovan, Majer, 1995). Danas postoji inicijativa za osnovanje takovog centra Fraunhofer - razvojni centar Split, FESB - Fraunhofer-Institut fuer Produktionstechnik und Automatisierung IPA iz Stuttgarta, Njema ka, 2002. U Hrvatskoj je uz pomo Ministarstva znanosti i tehnologije osnovan Centar za transfer tehnologije na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu ( HYPERLINK http://www.ctt.hr http://www.ctt.hr). Glavni cilj Centara za transfer tehnologije CTT bio bi pru~anje potpore razvoju poslovnih procesa putem kontinuirane razvojnoistra~iva ke djelatnosti. U okviru svih svojih djelatnosti CTT bi sustavno provodio strategiju povezivanja znanstveno  istra~iva kih resursa visokih u iliata i znanstveno  istra~iva kih instituta s gospodarstvom. Povezivanje podrazumjeva transfer tehnologije i znanja iz znanstvene zajednice u gospodarske subjekte ije poslovanje zahtjeva primjenu i implementaciju novih tehnoloakih rjeaenja, suvremenih proizvodnih procesa, te prilagodbu organizacije poslovanja zahtjevima tr~ianog gospodarstva. S obzirom da se na lokaciji Visoka planira izgradnja Sveu ilianog kampusa Split bilo bi optimalno navedene tehnoloako-inovacijske centre osnovati na toj lokaciji, u cilju boljeg povezivanja izmeu istra~iva a u njima i istra~iva a na fakultetima. Paralelno sa realizacijom kampusa trebalo bi integrirati Sveu iliate u Splitu da ne bude samo zbroj pojedinih fakulteta, te unutar njega razvijati interdisciplinarne, modularne studije. 3.2. Mjere za revitalizaciju postojeih poduzea Razvoj i implementacija novih tehnologija posljedica je veoma intenzivnog znanstveno-istra~iva kog rada, koji omoguuje provedbu reindustrijalizacije i revitalizacija gospodarstva, ime se ostvaruje: SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h zna ajno smanjenje utroaka energije, reprodukcijskih materijala, vremena, sirovine, novca, zemljiata i ljudskog rada, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h viaestruko poveanje ukupne proizvodnosti po zaposlenom (10 i viae puta), SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h zna ajno poveanje kvaliteta proizvoda i usluga, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h zna ajno poveanje prilagodljivosti na zahtjeve tr~iata. Osnovni preduvjeti za planiranje provedbu reindustrijalizacije su: SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h izgradnja strategije tehnoloakog razvitka i politike njezine realizacije, koje e usmjerujue djelovati na optimalizaciji kvalitativnog razvitka i kvantitativnog rasta industrije, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h stvaranje spregnutog sustava znanosti i otvaranje procesa industrijski organiziranog stvaranja i razvijanja novih domaih znanstvenih znanja i njihove tehnoloake primjene, najprije u podru ju novih tehnologija, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h stvaranje visokointegriranog sustava obrazovanja stru njaka na svim razinama, programski usmjerenog na stjecanje i usvajanje znanja iz podru ja novih tehnologija, ako i razvoj sustava prenoaenja i stalne inovacije znanja, odnosno sustava permanentnog obrazovanja, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h revitalizacija velikih industrijskih sustava, kroz poticanje integracijskih procesa i povezivanje, zbog prijelaza kriti ne granice potrebnih resursa za otvaranje i intenziviranje procesa reindustrijalizacije i ubrzanog tehnoloakog razvoja, umre~avanje malih i srednjih poduzea. Ideja je povezivanje temeljnih kompetencija istra~iva kih ustanova i industrijskih poduzea u cilju poboljaanja postojeih i razvoja novih proizvodnih procesa za proizvode koji su konkurentni na svjetskom tr~iatu (Ve~a, 2001). U realizaciji sudjeluju partneri u optimalnom poslovnom i proizvodnom procesu preko sinergijske kooperacijske mre~e. To zna i koriatenje vremenski ograni ene i promjenjive mre~e orijentirane na proizvod i proces, koja sadr~i tradicionalna vitka mala i srednja poduzea s jedne te institucije koje se bave istra~ivanjem i transferom znanja. Time se posti~e istovremeno generiranje inovacija za budue tehnike i tehnoloaki orijentirana razvojna podru ja. Za svaki nalog pokree se nova virtualna tvornica, odnosno tra~e se optimalna mre~a partnerskih poduzea, te se planira kooperacija unutar definirane virtualne tvornice. Nu~no je tijekom odvijanja kooperacije pratiti izvraenje rada i ato ranije reagirati na mogue smetnje. Predajom proizvoda/usluge zavraava i trajanje virtualne tvornice, te su sudionici slobodni za daljnje naloge. SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h razvoj sustava stimulacije gospodarstva i industrije na poveanje ulaganja u znanstvenoistra~iva ki rad i vlastiti tehnoloaki razvoj, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h izgradnja i razvitak sustava znanstvenih i tehnoloakih informacija i odgovarajuih jedinstvenih informacijskih sustava gospodarstva i industrije, njihovo meusobno povezivanje, te povezivanje s meunarodnim sustavima u sustav transfera znanja. Uva~avajui postojee stanje i nu~nost mjera za ato br~e uklju ivanje u razvitak mora se u strategiji tehnoloakog razvitka uklju iti i postizanje prethodno navedenih potrebnih preduvjeta. Da bi se definirala izgradnja tehnoloakog razvitka i politika realizacije potrebno je: SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h usmjeriti akcije prema strateakom cilju, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h definirati politiku kojom se osigurava svestrana i trajna druatvena podraka razvitku procesa reindustrijalizacije, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h uvesti poticajne mjere, ali i inicijalna poticajna sredstva radi okupljanja veeg broja sudionika na zajedni kom programu razvitka, ja eg poticaja u smjeru podizanja tehnoloake razine, tehnoloakih kapaciteta i inovacijskog skoka, usmjeravanja domae znanosti i industrijskih sustava prema stjecanju novih znanja i iskustva, a i razvitka vlastite znanstveno-tehnoloake baze. Tek nakon realizacije ope podrake definiranju i izgradnji strategije i politike realizacije tehnoloakog razvitka mogu se donijeti akcije i politika realizacije na razinama poduzea, znanstvenih ustanova i prateih institucija. Poduzea kao nositelji stvaranja proizvoda i usluga trebali bi utvrditi svoj strategijski tehnoloaki razvitak kroz sustav ciljeva i odgovarajuih interesa, koje je potrebno realizirati u realnom vremenu. Sustav ciljeva temeljen je na postavci da svako ulaganje predstavlja svojevrstan oblik reindustrijalizacije, kao i da kod svakog novog ciklusa reindustrijalizacije uvedu tehni ko-tehnoloake promjene u skladu s razvitkom u svijetu. Ovim bi se postiglo poviaenje tehnoloake razine, zna ajki proizvoda, proizvodnosti i ekonomije resursa i izvozne ekspanzije. Da bi se ovi ciljevi uistinu i proveli potrebno je u poduzea ugraditi mehanizam verifikacije svake investicije u smislu: poviaenja tehnoloake razine proizvoda i proizvodnje, tehnoloakog osamostaljenja, razine ugraenih vlastitih znanja i iskustva, poviaenje ukupne proizvodnosti po zaposlenom, doprinos smanjenju potroanje resursa i drugih pokazatelja neposredno povezanih sa strateakim ciljevima, smanjenju zaostajanja i stvaranja trajnih preduvjeta za izvoznu ekspanziju. Ukupna strategija razvoja industrije neodvojiva je od strategije razvoja znanstvenoistra~iva kih i obrazovnih institucija, jer je znanje najzna ajniji pojedina ni imbenik za dimenzioniranje trenda tehnoloakog razvitka i ekonomskog rasta. U odnosu na postojee stanje, sustav obrazovanja i znanosti mora do~ivjeti korjenite promjene, ato program reforme visokog akolstva podr~ava. Ukupan znanstvenoistra~iva ki kadrovski potencijal, koji se nalazi prete~no na fakultetima, a manjim dijelom u industriji, nedovoljan je, a njihova nedovoljna organiziranost i usitnjenost smanjuju njihovu u inkovitost. Zbog toga su nu~ni procesi integracije ili drugi oblici povezivanja radi stvaranja i razvijanja znanja i njegovog br~eg prenoaenja u obrazovne procese i tehnoloake promjene. Da bi udovoljili zahtjevu uspjeane provedbe reindustrijalizacije i restrukturiranja osim povezivanja istra~iva kog kadra na razini Splita na znanstveno-istra~iva kim projektima, neophodno je povezivanje s institucijama drugih regija unutar Hrvatske i meunarodnim institucijama. 3.3. Osnivanje Meunarodnog instituta za istra~ivanje ~ivota Za razvoj novih tehnologija na razini grada Splita jedan od bitnih projekata je osnivanje Meunarodnog instituta za istra~ivanje ~ivota. Ovo je aire u odnosu na prvobitni naziv, koji je sadr~avao pojam "molekularnu genetiku". U posljednjih 20-ak godina u Hrvatskoj se nekoliko puta odustajalo od gradnje meunarodnog instituta za molekularnu genetiku. Institut bi mogao biti lociran u kompleksu Vile Dalmacije u Splitu. Kao ato prof.dr.sc. Miroslav Radman, istaknuti hrvatski molekularni biolog iz Pariza navodi  Ova lokacija jako va~na kako bi, u utakmici sa sli nima, u Americi, Italiji, Francuskoj ili `panjolskoj, bila privla nija od drugih. To su ~ivotne realnosti: ljude valja privui, u ovom slu aju sama Dalmacija, ali i taj lokalitet koji je istodobno blizu gradu, a i dovoljno izdvojen za smireni znanstveni rad predstavlja jak adut. Jer tako emo privui profesore i sve ostale da dou ljeti bilo kao instruktori ili suradnici. Bitna je ta kompetitivna sastavnica: u Americi takvih je instituta desetak, a u Europi je sli no - ima ih u Napulju, Trstu, Barceloni, Nici, Montpelieru, itd. Po ne emu jednostavno moramo odskakati. Mislim da je sadaanja lokacija idealna - do grada se mo~e i pjeaice, pa bi ti ljudi rado, recimo, godinu dana svoga ~ivota darovali Institutu i, naravno, ovoj znanstvenoj sredini . Prva faza uobli enje namjere je ve izraena. U drugoj fazi trebalo bi definirati znanstveno-istra~iva ke laboratorije sa svim funkcijama, odabrati znanstveno osoblje iz Hrvatske i inozemstva, te odrediti znanstvenu opremu, na in financiranja i dr. Postoje informacije da bi u osnivanje Instituta sudjelovala obitelj Rotschild, te ameri ka Zaklada Howarda Hughesa za medicinska istra~ivanja (vrlo mona ustanova s bud~etom od 10-ak milijardi dolara koja je prije dvije godine po ela ulagati u istra~ivanja izvan SAD-a), te znanstvenici iz Europske unije. Jedna od veoma va~nih namjera je da se u struci moderne biologije i biotehnologije mladim ljudima koji ~ele kvalitetno raditi i usavraavati se - ne bude jedina alternativa iseljenje iz domovine. 3.4. Razvoj novih komunikacijskih tehnologija Imajui u vidu iskustva ste ena u dosadaanjoj suradnji izmeu HT i FESB-a, kao i potrebe HT-a u narednom razdoblju planira se rad na: razvitku i uvoenju novih usluga i sustava, stru nom usavraavanju zaposlenika HT-a, pripremi i odr~avanju prezentacija novih usluga i sustava, organizaciji znanstvene konferencije SoftCOM. Poseban naglasak bit e na unaprjeenju funkcionalnosti, optimiziranju iskoristivosti resursa te uvoenju novih usluga u nepokretnoj mre~i. Predlo~ena rjeaenja temeljit e se na suvremenim tehnologijama uklju ujui Internat i Web, IP multimediju, ISDN, ATM, LAN, usmjernike velikih brzina, xDSL, Cable TV, pristupne mre~e ~i ane i be~i ne, opti ki prijenos i obradbu, Bluetooth i be~i ne lokalne mre~e (WLAN), distribuirane informacijske sustave, objektno-orijentirane tehnologije, tehnologije virtualne stvarnosti, raspoznavanje govora, obradbu signala u komunikacijama, API su elja, ekonomsko-tehni ke analize i podrake odlu ivanju kod izgradnje telekomunikacijskih sustava (Buzoli; Ro~i, 2001). 4.0. ZAKLJU AK Sadaanji i budui razvitak karakteriziraju duboke i brze znanstvene i tehnoloake promjene, koje imaju za posljedicu reindustrijalizaciju postojee industrije i revitalizaciju airokog spektra ovjekovih javnih aktivnosti i funkcija privatnog ~ivota. Tehnoloaki razvoj, kao najva~niji imbenik i bitan preduvjet opeg razvitka pretpostavlja razvitak i primjenu novih tehnologija i namee potrebu za restrukturiranjem postojeih, kao i projektiranje novih tvornica na novim postavkama (fraktalna, holoni ka, virtualna tvornica). Stoga su nu~ne brze i neodlo~ne promjene postojeeg stanja, koje moraju obuhvatiti: SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h opu podraku u definiranju i izgradnji strategije razvoja, te politiku njezine realizacije, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h strateaka opredjeljenja tvornica, znanstvenih ustanova i prateih institucija, SYMBOL 183 \f "Symbol" \s 10 \h industrijski organizirano stvaranje i razvoj novih znanstvenih znanja i njihovo izravno prenoaenje u gospodarstvo grada. Istodobne promjene mogue su samo na temelju jedinstvene strategije razvitka grada Splita i postavljanjem jedinstvene politike njezine realizacije. Odlu ujuu ulogu pri provoenju postavljene strategije razvoja imaju: Grad Split, Hrvatska gospodarska komora, te postojee znanstveno-istra~iva ke institucije. Pored ve navedene potrebe transformacije Sveu iliata u Splitu bila bi neophodna i reorganizacija Hrvatske gospodarske komore u instituciju, koja bi se viae trebala baviti tehnoloakim razvojem. 5.0 Literatura Buzoli, J.; Ro~i, N. i dr. (2001): Nove komunikacijske tehnologije, HT-FESB, Split EG-BIC, (2000): The European Business and Innovation Centres (BICs), European Commission, Luxembourg Goldman, S.L.; Nagel, R.N.; Preiss, K.; Warnecke, H.-J. (1996): Agil im Wettbewerb. Springer Verlag, Heidelberg Berlin New York Hariolf Grupp (1995): Technologie am Beginn des 21. Jahrhunderts. Physica-Verlag, Heidelberg Malekovi, S. (1995): Uloga tehnoloakih parkova u regionalnom razvoju.  Hrvatsko gospodarstvo , velja a 1995., str. 34-36. Nefiodow, L.A. (1996): Der sechste Kondratieff, Rhein-Sieg Verlag, Sankt Augustin Petar, S. (1995): Oblici poticaja transfera tehnologije i razvoja hrvatskog gospodarstva.  Hrvatsko gospodarstvo , velja a 1995., str. 30-33. Spur, G. (1997): Kernfaehigkeit: Wissensmanagement. u: Schuh, G.; Wiendahl, H.P. (urednici): Komplexitaet and Agilitaet. (str. 89-102); Springer Verlag, Berlin Heidelberg New York Ve~a, I. (2001): Introduction of Virtual Factory in Split-Dalmatian Country, Bali . J. (urednik): Manufacturing Systems for the Third Milenium, Faculty of Mechanical Engineering, Maribor Ve~a, I.; Rovan, M.; Majer, I. (1995): Centar za transfer tehnologije Split,  Hrvatsko gospodarstvo , velja a 1995., str. 73-76. Ve~a, I. (2002): Fraunhofer - Razvojni centar Split, FESB - Fraunhofer-Institut fuer Produktionstechnik und Automatisierung IPA Stuttgart Wiendahl, H.-P. (1996): Verteilte Produktion, VDI Berichte 1299: Dezentrale Fabrikplanung, VDI Verlag, Duesseldorf, str. 33-57.  HYPERLINK http://www.ctt.hr/ http://www.ctt.hr/  HYPERLINK "http://www.kompetenznetze.de" www.kompetenznetze.de  HYPERLINK "http://www.tel.hr/hpt-split" www.tel.hr/hpt-split  HYPERLINK http://tcs.hinet.hr/ http://tcs.hinet.hr/  HYPERLINK http://www.tehnopark.hr/ http://www.tehnopark.hr/ p "   Rt"#////////\0n0p000000 1"112F FKɷ梚Ӑ{6OJQJmH j5CJOJQJmH5CJOJQJmH5OJQJmH j5OJQJmH56OJQJmH#jHA CJOJQJUVmHnHmH jUmH6OJQJmH j5OJQJmH5OJQJmH OJQJmH5CJOJQJmH0&pr@z P  d $dd$$d&pr@z P  dfRTr(*PRv6V"$&v  ! " 3 C R Z [ _ o ~ !!! !!!r"t"    ^dfRTr(*PRv6V"$ & Fdd & Fdd$&v  ! d<<$F$$l t\# /   $d<<$ & Fdd! " 3 C R Z [ _ o ~ WF$$l t\# /   $d<<$ d<<$F$$l t\# /   !!! !!!d $d<<$ d<<$F$$l t\# /  !!r"t""""####(( .".///////\00"1$11$$$$ & F ddt""""####(( .".///////\00"1$112n57h< >?nFpFKKOFRDTJWdZ]]F^v_>dlm0pqqrr0s2sss<}>}JLNP&FH8:vxڮܮޮDFְذ DF     Z12n57h< >?nFpFKKOFRDTJWdZ]]F^v_>d & F d & Fd & Fd ed & Fed & FddK L4l6llllll0pqqr0ss>}k "$Lnؘژ&,24>@DFH>@岭岭j`OJQJUmHj;_OJQJUmH0JmH0Jjb^OJQJUmHmH5OJQJmH0JOJQJmHj]OJQJUmHjOJQJUmH OJQJmH6OJQJmH9>dlm0pqqrr0s2sss<}>}JLNP&dd & F d&FH8:vxڮܮޮDFְذ D edd hd & F d@H"$^`bjpvx~̦Φ ,.@BPR\^vx̧Χ֧ا .0DF\^mHmH0JmH0Jj`OJQJUmHjOJQJUmH5OJQJmH OJQJmHP^rxĨƨȨʨި2:PRjl|~©ĩ֩ةکܩ$&68HJLNjlvxЪҪ. OJQJmH OJQJmHmHmH].0DFJLNPVXpڮFذڰ JN$(̳гδд|~hj.0nr 26FHN\z>@~<>| "`d5mHmHjOJQJUmH5OJQJmH OJQJmH OJQJmHUDF̴δ|h,.$&PR F  & F eddd hdF̴δ|h,.$&PR FHhNP\^~TVXZ\z>< XZHJh   0 L *,@@[  HFHhNP\^~TVXZ\z>dd & F dd>< XZHJh   0 L *,@@[< d<<dd hd edHh  @B~CDEYZ[\|}~jdUmHjdUmHj>cUmHjabUmH0JmH0JjaUmH jUmHmH5;OJQJmH OJQJmH56OJQJmH9[<' 0P. A!"#$% ]Dd="==N  s *A? ?"\NjB\E*l\Dn@=\NjB\E*l  SWaV\xxZi-i% d5ˆ`Z%618tP HB -b1blC PB ŦSwΎ?gI{}̽{ܙI^cYR%X'݈s*}ߑelc]ĭ}RInQ1!a@=6m7V76Nl~mvB۞ WB1U%J;q}ƵC~ڸ-[z-iy~8X#e[rmuH-iwkբu\޺quTd1}[|XfkkE{Xcv?׍yus1uc.lcZqJYb+VX'"(lbĈ1&cwh1u/MzͧqV/L;&r(_ Ő8c[!qSDlc)0TS>s?d*%䒹A9TO]bpLX̱c"ג.AV␠$+rJlByT_(P%P |B1Zck$Zek%םq(up8$#H>D*bJ (bH`k>; 3RJkRPŐct/r̵A[gB>n6d=Nɇuyʡ*%T[$Nr(bH:)YJyv4!$hsύF>7$4oތi6:uNVB6b$]V[71B34AR09v̭Gip5skþfN2:zFB+A;؅6 $2L J;ڠW#_jFHj?,QP!I?e$ Z ڱ P (m I|Bc@[m\gL?gM |F$iBai@w Ę{09!;t%i$Zo'N VhfI|):ʣas/_?߫ 5PKom0ñX8 0:wbso qB' h&H5άr[ܶn]\+yyn>Ϗq2G1HX@/s>?#3 >c5|=+|^b_&ؿ=|G['?U֧|³'jBX_2wJL繉/h361m@;xAiL)Y.SaM2CkʡvG[y eʼnO0J%؅bH2_:EL>T@%T+TY>* sԳA]4mM?"Ġ~RboPPE.?*JR(b|BB;YYLCo|οý;? 0ex{5|}+Jz{oMAm>޳If pO?AO~1z|{{{lcpb}4+c5I ϡ_ښJX@/ R$V} POs}vVzO uPk0 n܃f_F]ؕ7Fp &st}zQ˴@+OKupOUXivðu$amVJ {$Mk;PB34&beL3f;=ȾMCmw@'>aM}~Ale*I Nbq?"t8~$dP`_皹hr1!F?=qbXaBPhޤ$o{JjVЏ0k.,k1!E'u?RdR_G'LUA=z:IhF.0h &x\8֬TjO *~2}e]N[aJ3 /4f{U|Jס A?lkؐ[n5PC`ڃs0ubthR6hTV5P CfJPD_b&[=zG=g l3:UA\26hŹv.)[!:8Ƥ~7l+߫8Au2BuRL[H@8B)Au Jk8xF 31Ju,A>a'+!O#s&l[o9R(r|BBuR|':~uI}-\jGa,uBX6`.̦? ,b-fe΃""-ı EP> 1EET%%z\@mlW Bk;إhxZ_+ʉhi%.vuRM*깊5x5]CZPC)A96JBPO(tύ-:sjn۸Vj nAFخqס#cH%n}Rd$&%'yG)@~B5y}ޝ&q^-CBB)AR'zܩ[w(eP 쫐mC>|6:u?>@ xJJ y{߃zG`T/3F(RH@.}ȾVUYT07zX)RA>ru/^ϥ =M ,gY~E br2(8a/|iO?)A()eP C>A8Z~9EKJ.ϳ^Pr/R(rr ʉʠ"|Bwz|이:FmoRӛwJRhe -x]Fw e4kľruy֫JB !wYGi1]ևO?hKR|^Ϥ}4u!Cއ"gP%X`#7}ld_Gl?b9lr(9䒹@)O]b_]aRTϥ< mܫyxZi𜙄Vh㙴  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry F_\Qs*# Data eWordDocument)DObjectPool#s*#_11036339923H觜##Ole ObjInfoCorelDRAW2  !"#$%&'()*+,. P *`ZOh+'Oh+'0 ,    :; !"#$%&'()*+,-./0123456789<=>@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefRIFF*CDRAvrsnLIST8(doc pfrdmcfg\P-j WJN(?N(??8888 8c' LastUsed/6a.?AVCLastUsed/6a.?AVCLastUsed/6a.?AVCdddRQ@RQ@RQ@RQ@RQ???C:\Corel\WebSite\LastUsed/6a.?AVCDocTemplate@@/6a.?AVCMultiDocTemplate@@/6a.?AVWDrawMultiDocTemplate@@Initializing the App Recovery systemPLGT3280.DLLcoreldrw.exeRAVE.exedrawintl.dll.tlbDrawBrowser\RaveI_2NaI_2NaI_2NaI_2NaI_2NaI_2NaI_2NaI_2NaI_2NaI_2NaI_2Na(@ptrtڽf vLISTDfnttfontX@Times New RomanXWesternfontXE@ AvantGarde Bk BTXWesternfontXL@CommonBulletsBTXSymbolfontX@Arial Unicode MSXCHINESE_BIG5fontX@Lucida Sans UnicodeHebrewfontX@Times New RomanodeCentral EuropeanLISTfiltLISTdfilcfildX@@<2ddLIST0filcfild$@f@<LIST0filcfild$@d@<LISTtfilcfildh@<?W2f2fdLIST0filcfild$`<<@<LIST0filcfild$0nd@<LISTotltoutld??d@<outlpd??d@<outl??f@<LISTstlt.@;`< 70np0E]]]@@@@4@@@3@4@@@3@4|||@@@@@4@@@2 @B@B@B' -^000' -]^000' -c9 V? c5  ncdp .0H`x p`Q AL]]]@@@!L]@@@;0 !@p L]@@@;0 !@pL]@@@;0` @ 6p@L]@@@;0 ` ?@E G E G E G$$@AgBullet1E @gBullet2E`igBullet3EigSpecial Bullet1 EhgSpecial Bullet2E@hgSpecial Bullet3@EgDefault Paragraph Text0 p@gDefault Graphic;`gDefault Artistic Text 7@4^ y`g3py`g3]y`g3]z`g3]{`g3]g`g 73]{`g3fg;peg;@eg;eg;dg;dg;@|`g3]|`g3]|`g3]0}`g3]}`g3]}`g3 ~`g32p~`g32 ``g32p``g32``g32a`g32dg;Pdg; dg;cg;cg;Pbg; bg;ag;ag;ag;`ag;`g@LIST|clolLISTpclo cloa4dBlackclof0n0n$`cclooLISTuil LIST:pageflgsbboxobbx LISTBgobjLISTlayrflgs LISTplgoblodacc$8 HLP\c.:GuidesLISTlayrflgsLISTplgoblodadd$8HLP\d.:dDesktopLISTlayrflgsLISTplgoblodadd$8HLP\d.:dLayer 1LISTlayrflgsLISTnlgoblodaaa$8 HLP\a.:GridLISTlgobloda (.hBLISTRpageflgsbbox- +obbx - +- +LISTRgobjLISTxlayrflgs LIST`lgoblodaTT$4 @DHT.:LISTxlayrflgsLIST`lgoblodaTT$4@DHT.:dLISTƂlayrflgsLIST`lgoblodaTT$4@DHT.:dLISTobj spndHflgs bbox uobbx  u uusdn*LIST8lgobloda <`lptx| d..>J0npftil0??LIST\trfltrfdPPP ?N}3?)AtxsmH?N}3?)AUK`P R D OtxtjLISTobj spnd8flgsbboxK2wobbx K2wK2wusdn)LIST(lgobloda$D`dhlpx| d.> y0npftil0??LIST\trfltrfdPPPz?j'?txsm8?j'? yEUKDObjanjenje: P - prosperitet R - recesija D - depresija O - oporavaktxtjLISTFobj spndflgsbbox/ obbx / / usdn'LIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>py00npftil0??LIST\trfltrfdPPP?^)A?txsm?^)A?pyUK20XXtxtjLISTFobj spndflgsbboxwobbx wwusdn&LIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>y0npftil0??LIST\trfltrfdPPPj?lA?txsm?lA?yUK1990txtjLISTFobj spndpflgsbboxm obbx m m usdn%LIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>z0npftil0??LIST\trfltrfdPPPz?`?txsmp?`?zUK1950txtjLISTFobj spndflgsbboxY obbx Y Y usdn$LIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>{P0npftil0??LIST\trfltrfdPPPj?T?txsm?T?{UK1900txtjLISTFobj spndflgsbbox ojobbx oj ojusdn#LIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>g0npftil0??LIST\trfltrfdPPP?;,?txsm?;,?gUK1850txtjLISTFobj spndhflgsbbox-Hobbx -H-Husdn"LIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>{0npftil0??LIST\trfltrfdPPP?+5?txsmh?+5?{UK1800txtjLIST>obj flgsbboxyb}jobbx yb}jbjusdn LISTlgoblodajj$8HLPTjd.f1511DLIST\trfltrfdPPPr?b@?^ALISTHobj flgsbboxyj}obbx yj}jusdn LISTlgoblodass$8HLPTsd.f111Hk11 DHLIST\trfltrfdPPPr?b@?^ALIST>obj flgsbboxmbmjobbx mbmj^lbXojusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.g0P5P1DLIST\trfltrfdPPP?b@?^ALISTHobj flgsbboxmjmobbx mjm^ljXousdnLISTlgoblodass$8HLPTsd.gpP1PHkP1 DHLIST\trfltrfdPPPB?b@?^ALIST>obj flgsbbox90d=0jobbx 90d=0j.d1jusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.pe41DLIST\trfltrfdPPP0?b@?^ALISTHobj flgsbbox90j=0obbx 90j=0.j1usdnLISTlgoblodass$8HLPTsd.pe1Hk1 DHLIST\trfltrfdPPP?b@?^ALIST>obj flgsbboxfjobbx fjobj flgsbboxfjobbx fjfjusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.e+3+1DLIST\trfltrfdPPPB?b@?^ALISTHobj flgsbboxjobbx jjusdnLISTlgoblodass$8HLPTsd.e+1+Hk+1 DHLIST\trfltrfdPPP?b@?^ALIST>obj flgsbboxyg h}g jobbx yg h}g je hh jusdn LISTlgoblodajj$8HLPTjd.dP 2 1DLIST\trfltrfdPPP?b@?^ALISTHobj flgsbboxyg j}g obbx yg j}g e jh usdn!LISTlgoblodass$8HLPTsd.d 1 Hk 1 DHLIST\trfltrfdPPP?b@?^ALIST>obj flgsbboxhjobbx hj|hvjusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.dn2n1DLIST\trfltrfdPPP?b@?^ALISTHobj flgsbboxjobbx j|jvusdnLISTlgoblodass$8HLPTsd.d@n1nHkn1 DHLIST\trfltrfdPPP?b@?^ALIST>obj flgsbboxD+@obbx D+@+usdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.gB*DLIST\trfltrfdPPP?5?7LISTxobj spndflgsbboxzobbx zzusdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>@|P0npftil0??LIST\trfltrfdPPP?~-A?6@txsm?~-A?6@@|UK6. KondratiefftxtjLISTxobj spndflgsbboxz obbx z z usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>|0npftil0??LIST\trfltrfdPPP?dA?6@txsm?dA?6@|UK5. KondratiefftxtjLISTxobj spnd8flgsbboxzcobbx zczcusdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>|p0npftil0??LIST\trfltrfdPPPZ?R@?6@txsm8?R@?6@|UK4. KondratiefftxtjLISTxobj spndflgsbboxzK~obbx zK~zK~usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>0} p0npftil0??LIST\trfltrfdPPP*??6@txsm??6@0}UK3. KondratiefftxtjLISTxobj spndflgsbbox}zpobbx }zp}zpusdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>}00npftil0??LIST\trfltrfdPPP:?)?6@txsm?)?6@}UK2. KondratiefftxtjLISTxobj spnd0flgsbboxzobbx zzusdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>}0npftil0??LIST\trfltrfdPPP?=3?6@txsm0?=3?6@}UK1. KondratiefftxtjLISTobj spndؼflgsbbox lS obbx  lS  lS usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.> ~P0npftil0??LIST\trfltrfdPPPJ?Qv0A?&Atxsmؼ?Qv0A?&A ~UKHipoteza: Primjena znanjatxtjLISTobj spndflgsbbox7K * * obbx 7K * * 7K * * usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>p~@0npftil0??LIST\trfltrfdPPP?"A?c%Atxsm?"A?c%Ap~UKInformacijska tehnikatxtjLISTobj spnd(flgsbboxg' r obbx g' r g' r usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.> `0npftil0??LIST\trfltrfdPPP ?(;A?h%Atxsm(?(;A?h%A `UKPetrokemija AutomobiltxtjLISTobj spndлflgsbbox9_ b obbx 9_ b 9_ b usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>p` 0npftil0??LIST\trfltrfdPPPz'?~?%Atxsmл?~?%Ap`UKElektrotehnika KemijatxtjLISTobj spndxflgsbbox' {)/E obbx ' {)/E ' {)/E usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>`0npftil0??LIST\trfltrfdPPPz??&B%?$Atxsmx?&B%?$A`UKelik eljeznicatxtjLISTjobj spnd flgsbboxٳ} T obbx ٳ} T ٳ} T usdnLIST(lgobloda$D`dhlpx| d.>a@0npftil0??LIST\trfltrfdPPP>?sc1?$Atxsm ?sc1?$Aa UK Parni strojtxtjLIST>obj flgsbboxwY"Yobbx wY"Yw;["AXusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.g`L(DLIST\trfltrfdPPP6?R4?ALIST>obj flgsbbox  Xobbx  Xp j"XusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.d@:pDLIST\trfltrfdPPPN? 4AF?H#ALIST>obj flgsbboxb b iobbx b b ia d iusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.Pd :pDLIST\trfltrfdPPPN? *AF?#ALIST>obj flgsbbox Xobbx  X XusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd. d@l:pDLIST\trfltrfdPPPN?tAF?H#ALIST>obj flgsbbox `obbx `8 2`usdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.c`:pDLIST\trfltrfdPPPN?KF?(#ALIST>obj flgsbboxE* I*Xobbx E* I*X( +XusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.c:pDLIST\trfltrfdPPPL?VF?H#ALIST>obj flgsbboxj jXobbx j jXdi ^lXusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.Pbp:pDLIST\trfltrfdPPPL?>*+F?H#ALIST>obj flgsbboxy }Xobbx y }X XusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.g :pDLIST\trfltrfdPPPH?T4F?H#ALISTlobj flgsbboxa Voobbx a Vo` pb!2usdnLISTlgobloda$8HLPTd. b T8dStxWLIST\trfltrfdPPPip|V?4A?ALISTlobj flgsbboxZma obbx Zma nb 6usdnLISTlgobloda$8HLPTd.a T8dStxWLIST\trfltrfdPPPFip|V?*A?ALISTlobj flgsbbox%\lobbx %\lm8usdnLISTlgobloda$8HLPTd.a0 T8dStxWLIST\trfltrfdPPPrCip|V?tA?ALISTlobj flgsbbox)Voobbx )VoF(p$2usdnLISTlgobloda$8HLPTd.a T8dStxWLIST\trfltrfdPPPbAip|V?O?ALISTlobj flgsbboxQkZmI)obbx QkZmI)in*6usdnLISTlgobloda$8HLPTd.`aT8dStxWLIST\trfltrfdPPP_ip|V?Z?ALISTlobj flgsbbox\ljobbx \ljvmTl8usdnLISTlgobloda$8HLPTd.g@T8dStxWLIST\trfltrfdPPPR^ip|V?>*+?ALIST>obj flgsbboxwn|!j|obbx wn|!j|w}!zusdnLISTlgoblodajj$8HLPTjd.gpDLIST\trfltrfdPPPC-V?R4?ALISTxlayrflgsLIST`lgoblodaTT$4 @DHT.:LISTlgobloda00 (,0d.pLIST\trfltrfdPPP??sumi8ڽf vhm`c`CDRExtents DRAWBITMAPS ##STREAMSLISTSTREAMSLIST DRAWPATTERNS ##STREAMSLISTSummaryInformation(1Table?nO 8 D P \hpx Korisnik CORELDRW Korisnik2@@@@л@ ʊCDRA Oh+'0p QBϚm< P 5j 5!P92SϾj Ia~5UYMb4IqWyp} ~xwifZxkyVZ3ZhakN\;ammfHo^zMv$vG2_+LJzNi+LPӭwķrwp܋^|Ry/ߋ) m Ih.4$N)Ehc>B+@|t޷пYiVh&S -IhucuIʴs#f3P 5kxah6r ڈZ xQ;j4yT5g6B' ? i=q0vh$44[%`}SR'XOOp}^5IXOS:Ib[ϘzAyfiFHB Bk6ĵ߮s{ S{չ hRl˷̓]q(2k3N(@ [.>cYPꈩwC ዓ3n W/dl %&\X'+5REiڧ+5G+a5JFU %˰/'JoȸFH[3 Vhߎ[(.B( V+T޹3]mMk'kG((2k8PJ'ѳ)eVR % :A>VctS59o,j=hэ.ac>6?g̾ݗ%F>C1ReI^AQ_@s8靕+h<V/5Rd$%fMU )oSb*LEreK5b'h̚3B C9fg8x Dt8 t9O>qX`:Bm P> 1 g'ښʳaq85AGQp461l ?=O@DXxJ K+gb&q3?F)g.BJ̷@}8Ô(2lB9 e/R(8A} 㬿9پvn?5J?ȥk􃾶?%P e-'B ġ :I濶5;˵ҟD~K?:C}m ʠ~o4R+ U'TBCPl>˾,J[i̥90,,,ϳρh1-|tsaRE1F(#6Ƙb[!q B}.bB+eP qr%s)(8\,®VWOsƲ埶MxmyZi mZy>m9Z !< j(Y-J^IB3I^A1!I_p[ClZ&S4 /`ig{ 8co:MG3QڈZZ`(4BvWy%4O#n+mEhe>B Fh.yO߫ h&Q3C! kIgLΗ_/GR5c8aΤp4z6GK$s(cca8\ڇ+ ObЌ+qW} fHoW98֕z~j9/s"ڜ')OES?-NBxZj! ;GVK|@_O\jN=3Mg eTӯyB: -J.B+qB $4B>^;oζ5ck&1a6ͦ;Gi#VhQZ`(B To߿ɿ+um}m<3ӣ<3=[+a%}!-O+DհJ (Vw?h+ZʳrZOß`=󌺞gԻZ+/$ 1Ǟ$؟$qk [O( C  lM%K==GQ_yDu= q!J.m,9+H%% }1=GFMS7YKo ~UxK^"q/^bˌ}KJ%ILaK/&N 8A||yIu~YAw<ȧ8$PB^zKI@ }ۮ-ز` o;|kf؂|cL<|B>Ĉ1Fȇ<ݹɵ\fnrqH@1K@1J/ѹ͝8lѹASs'{ 1 ǤTqO>Q{d~ w!aşK\.c+CO#N-/v/zɓILK~Fw*o4m]"JVH@BPL.B1qBP1'x'-bkw'?sC|%QQ+W@B1/^a(Dr(_](iPP|Bvҿ_hǥv.Ĭ%*ġHɇ2& JSLP¾8m!/A^B|C9&@V8o%u{۳^%k:PjZ+>6M2FhP!( ̥␠{e om[Cxi &њ I kf< M< IhjUv0 r墳i}[[:ަw]G}W4n֌fݚPKCB|5j_]jQMW~'[RwklU3,8!/!Ay V ?? <=:_뤟^a?^QG#uG:4ݯ?о 1W1*r\M.w5?(^'1YğMdC}/>ps :s\ nF[m!Aȶn[ TnR þ!ZI}pS2Ėm=JQ̫m֥{5<&WSjj֣qY.OLb3#xC_b2`L$ŶZֲk-\v۵IXdCȑE.n˧c>D|Ÿi/}/cdOԼ^Ɇ9l)ȿq;u߿н{}YJk6Q'Tr/]}P'3&|]E_%!blŌq(B(V/FLcb:I$:_]Kq OоPC~~ ʡ* U*o*Jg,};o ֽC؝ǽ11|ȳEPPI.B%qBC CNF[3˨rjZp5]ZG n@4nT**!]5&jQP| (bH`uޗӿL) &TQPɳPPŐ'S߉^rO?h;q+k6%bcܻ g}8~/ `r/qUPŐ/5ϋӮ%˩q{r+gྵrƔA9JlU~P ؋WD|q (cgqbeL_BNz~飶l:VRWc_M}k5FG*bJ (bH`k>ɻ +{HbB%BC C_9Yq[?guԻ5ǩqkr <b:C$QPLl1cKLE)=ifO)XTB\22( Ks~/鰟#۠Z#eֹXIr%4'{:mOhsy [9/QR .9M m8Xx Z 5%/!JjEJB34A_R*[lmx_G55U_n?P6Aӈ&b#$4l$4A+A;kvuߡsuZFF?5oɲ~3܊6pINw՝|'uI˔bv6h&Hbo|f7㿙[СzߨA+4C$ 2Qr_VmC{_=PնaGp/5G_; ù8A4C$ I׏쵺z׏i%ƻ5ϼ,njA]nJ;hSMC~Pl-ЪDM1IhRo,OBA `!՜-̣ۻ图=ϣߘa~*l6LwϺwF?--F(+r /ba^'vǿ;q[Ac ^|{S> B0qW} |Ibm':=2:`"'DHa%V/!ci>ۃqcDL!~|wꕿp`l&ΦQ4j`*LzѠڋ*G`;4i8d{T"DMj_Bvҟ} Bs8'L {Mf.?:!Kj=aS lBDJB >mK[3h8 pépj?urH8 fL4GQp~ї,becXeDzcqlc{,s8f*CAr\r at.6SXNDm!ad%lNQRp"DJB3y<ד~3Ski7gsZɀ>&ς!bNWT%B!~|O;g7g4vs65͹t΢0ҟ5\4YpELg2L9 ]a/`̥?in!]}1~|~;ΙgmMz"[>\%Ḃ@5h Yz]˹Σ/}/vd#1-·|{sKl}p!]~RHAڄ!>lBm!Su.@ a){.KV񀗾2Ԙ ]B]HދԿ{Sc+wכ^Wi5u  _Wh /{W7xޠ&7y74Oٚk:obs;w2綠y;JmxK@ؼw25};/8po;^Z O9g5>V6>!XX9y|_5 $x ^Ic25Id6 ^w2ne2xxM!~"[y397s~oAK9\|.F> B0qW} |Id2MJNO-AFAXF0+D4_i?q%j2{R{ Bw2}M>"nNZ 9F[_4r}ѠQ>/@V|=d"Va1q%BLԤ%!`i|ȣ=}#|[D96aJ홶JZ+hW*>O?qA"؄I(S!Aw2UVfdS H?*j*Ia0 FA0(~`}"61Yfm! aCYͶ V" 9䒹@Ss+B4::iP|!bA F%կG:U"F C|hcw2IbNkP%< cR,A"E!NC?>N>w3'AKèؕn_MFO' vm׆>2 ]:aJ7Ms |GI ~f}Ͷw{RϞh'>{JLa$č$gJm!1{^X{>s*b@1'=I=ɻw2{Iw5BQ7 GCUE}Nω[ɢ-df?W2ȑA>c^^ FbScFaoFKN﹬&>CԖi|] a,.s/FE\+ù\/p]Yg רs98Y`.|X@!,RAd  V|}e/߭,5\KDͅp8=Υl{s5nRZ%bS´CJvAK .W6>!XX9漊ya-]:|*I0?szx'ǹž׸{qSwr7ݜw]hmp;[݂n<116rA.w퓘 ` 'yGr Hߏϧ9n[G-PǃhWb_&+{%D(Bx! !OI߇>W7!bQ @ g}nqPj~QXmbB?NO]C 5O(f-kYk1Qڗç?Q(9#q[D99){M?S3*>O @&DSJ^a_Wپ2D Ar%sɁ{9_G7m!a7M%lo1SfA&~/8=[5;xw wm%? B5o)0 |:Iq޷OwCjsinc_M>F>>>|.e#| >B+cw{u]{+4 Ba5)9| 3% ^/Y_׬M |K;^^ FbScy7)z󍭯۵M԰6fY-X.!BM"h YLM6t\}+øx{{CĦlffl&fZ.߭g[#ףJ=o׹]Bv|7y+ԹrL5C_6E ^3n;J+~%~6I%Q JFNzn}\ޯ=]!E]{>JDH%L;d*QӮDL S6>!XX9p _饖)1M_4ӰOCi=JX!Bݧ$o/^MVf10 dޯJ:p0b; `R?a; 38Q2̡z<0%BLԤ%!`ip0>"N׹EtOmϧGQ8Z}?hO\B6!jW"% !Bg_9T߯D' ~Oe{*Sp0$%BI[vޯ~O?}T|!b΀39KI@7JĜ!>k8q= ד߸~l;ǵ+&V2cf9J1) 3GqBB >+ss~kWS|ΥԻb8ί%lEbe_Nz?^K{_J=Kd)-Eb%jS"|]@yJm!1^E׋-)b@1R|Kɷ+zrUi^J ۥw):^+Q4"hA0MȢ-dnR ]/+JW)b@1s)K]JK{+'s=~~>喴3 hi/\^"ס9/98g!Ĥbe ##>Qg^-̫7%Q*D l^uwE O9Qg9|DGJ|iiPwy l|Br^6^?1 $x ^dj|iClo{Οh]pn<ی{Nރ&_a}ɹcf\ڛ퓘 ` 'yGr Hߏϧ9~FPtq&3wB&dž@1>%J!^C|׍ݍM\*c0 dw=E?D5BaAdC[ lCl##LSJ9DԾ >سg69r ":IϷ5]|vX@1O\B6!Q3W C?>YgVU)2(('X'Ŭ(Ert(Gr4(R(Q 6>ElcLTb_I\%d_쳊mJPJ$G\2A~j[r,.iw @h !C J좤i P"6 2{Yg:pMU2cjZɀ>&ς!bꔨD Ox'i6$1ɹD=Z~WV4iAfhF ׀>҄.ЫMs |GIu3Ӊ&h׉>aE!bڡqE[/x0k' g]a7?S< b$65['Nuw3Hjn#o$:{*Q4"hA0MȢ-dn4@=a/؛>=AĦƌ6H$OV{vy{NH}Ww|;M4 >B3L>kYlφY0!s55pk,řpYZbOOr>2ȓ8w!r Dl$g1Yf3swO_8}BA~|>=:ߓvj:r 7n꾛F{(Bx! !OI۱ߎvP%bnU Ozs}j{VRJj~W܏>4zOR J+9Wrn<H0p>BUJIKB|+A`}>@]s8'=/iˏc?qO\B6!Qs!~|?RZ:S4:Gh OS#G_bbL3< x}=>/laJ$G\2A~j~~}^T|!b^yII_@J,o[6 zv>#VӴgl@ >R D@5h 6^?*b@1|ȷ)z4}?s/(4MB&d2U73t@/+&^^ FbSc>99yT>NB;[?i69}R9w:[buͩOfKoJiR%c>1G>P?պYZOuXk9Uu'Zoͱ^ڱs[Oޚcgio:XN:nvֺYZvֺYZ7Z:Xܝu'TG?Ӛb76^^&LR2  [.Ǽϵ=F?w C8c5z6!FG/=.q˸ZO>&A/&^lAAAⲉa?Bz &̧1B7]NI{O/sz+L'8ڗcZjSY쟣S8&14*@Bt+bD[)q_%hR> 2A!|@drI & =ЍK}fCc44/5˨ʩZ+aQ` 4vpv92BdrI & =ЍK_=q2O|??.$ܸLύ-[6eAln^=z8fh,?sc(9s.YSX˨u5.Gy ѿ_1`'`dSp, 2ˈ[N75~,H8ٿc {s7ܥ'$6&DNyz>U*xqZtxVJx-VQ*\EP#0dC=2HiOGls{*>оUx(=㬯':O{cڬCh$(IǕ{շFc7 &x c@7qoA1iN_{#_>'m1f`FA/L6a2ŌQ&0Nnօ9k]~n]tmWCTJi?Afni0~h1 -G cNtbFɵBk q`,&Jv1n1a_3^;^r} fKΠKj>C8Q؎F8GsB#p8//U&`?\+ȸI0Btc}8̧h>'i~;X9_Q|z'>)~*q)hv ڝ' p<_JdrI & =ЍKu{4d2~߿ zM7s<7f\&o; [>g]_ k2]Lk C c~G7Ə=@LXk"I%e_Sca @7q]Wr&tC?x2:)oRd >oRW? +&J5r:rѮE(D/9M?_䒘T9&x㰏?1C(G]ce_c4-D"SPL[)ZWΥSN%Uq(]-_*L.d$cwьy|z`>_O>ץ]Dk8נ5k:eRl?( ]غ9}]\ofnX&p DF鍬&-oEwb_F2bq;nS}M!n1u_5. =08|x'1XcMp1GW=ph]]hu݋ľ>1\j)˾7nدMlCe>u+cfԳ:G}FG1ڏc{->qz]CհV|(L.d$cw}fCc4O;u{ܩ]bI{vO1{ir7cw}]>Moh"vߍnb48rL{ibK$G/cl11f,C1]&$ڽ&⦠dꟌ;1K FS&`?\+ȸI0Btc}M}fCc4SP4?\>#K48-Sdskb-ve2ma~?ql{wc?8a>a9PО-b>h7yQn~rǡ t"zn'+S̯x3L-L1Gᴏ#(O"~ػ&NOmJtx'(i 0f<l; 7KS[g/W9kkb_d>aGl7?$n1Nc؈m| KE3{C,gx|f # B~kiZa^}o2[2.3˸G{E͌Co,8|t#fB/9` E\jSI֮Ii ږd{&S94^(g&?GQ7S<>r,p8a~+Gx.́YIsS!tʁl B@y-?ׄ"!tȁl*as#̆Y%ba A[H7'GFoPwd\Vl{c\'L\vLPUt*DeY>A2П}.cXH{Xa,-,ķ]c t ?ysc s+Pd?ĝA,lgID}TG>o:˨*~%JtDJD*e1"ⅅl4-^e)R\ 2G]+\qgA0P9N7)9ΥMJKI-[kU4+ a̅90_;wp{w 8 vS΀M,s韇|3Cr,pU%p.,3{nNCw:& xm@ccl ! ާS5A&`bIKKrIN,`ˁR@7t\[ƛМ2[ɼI'z=iNxJKn7 N;uM㊓s<'FGU{ 'c'E|g+` :ߘ[NҰrkZ7Rַ`+v9V-CR KPW^n3Bl.Gr[g?R иyҴTߩbUR з~v!A #C(q>o9 Iesa9;5Z;=kC0A5l+@RU?O]^jMj~30zeT`F b_u|fM*0`nL:> {zSރw/g~y»{Bױ;~St:X3}}}<7|EZ4C: Aj%gaj!hHFhdFlık8 8c0\51K~YIfUDk9M&=&C&e]>w%ί#%Oƛ?ҫNbH^BySOiz1fLݰz1[ oMX7wm`mEPڊ9/6&،5_):nFMZJZ#  苄@Ą]WE<2f lT\vBCzRkKXvkgAaC܃Os. &/0Q|<w`f abBVVux=d}*Z͚wB bױg8֢G TC_A]@*ŮC:[bR&ָ]O[J_4~u<q<v S3 sG''J0=0˹0GlɍjSZ;=]Fvs{@)eV}~랢!c/g8LSo Iǧa =0=%OY !S_zҬ9gWf_zMI2IM:> Qu>FC7onIp>y !N}i?36tzcpVS+Q8ZE:óp)aFC[rɝf<ډΜ'85<mJ`1fKvlv+~/]_Sz/c SUw8`'[!uR]oEc /c:İ?ۭ]ѥGE<`ɔ~4f+y 9,a/CX^pp0E_?]a{1qrbF[#JŠI",KO' 22,"vX\ǰSY{ֲ,b}ٜgs Щ] #m<mw Z.=pn",@׹9]́\%|K9,`' N<+vQ} KYUzXw߂6[ТM6F(_!B Ѷbjc#cx9/QVLra _x<W9a :z2K Kw1g>4F$!?$[eHB c!V% ˰ =Tծ=yUZk`'k*+Y{%kdTa':ԢC-ԢA j% .P#$ -91rcQc_=zꙣs]빆:UREXd,%X$v%._VcV}1zD!NwLpYC }JJ/ V]L q^mti}^m> Mqހ6 !G#4Wѭ04Arǖ1jbk!B^ s0W srl5f%IXdEƒkYeHbF{u[&YI@'6%fN*qztpDj9B{zGV{E5?$a >O :){ʬ,˵>_|1:ve:!Ht+>1*5Wy^uJ|T)}0=Hl1aA| Cb;ݯox|^z~ /0t^RsKZ1~/A?ArQs2 JCb\;}xx<2?c+o^rOz;׉>g,zp'x#3zt;w_׼A##GOk>%K[`]Cu ?k!`}T8^xQۧ 0<2FPұRZm7gDyK www.tel.hr/hpt-splityK 8http://www.tel.hr/hpt-splitDyK http://www.tehnopark.hr/yK 2http://www.tehnopark.hr/DyK http://tcs.hinet.hr/yK *http://tcs.hinet.hr/DyK www.kompetenznetze.deyK <http://www.kompetenznetze.de/DyK http://www.ctt.hryK &http://www.ctt.hr/DyK http://www.ctt.hr/yK &http://www.ctt.hr/DyK www.kompetenznetze.deyK <http://www.kompetenznetze.de/DyK www.tel.hr/hpt-splityK 8http://www.tel.hr/hpt-splitDyK http://tcs.hinet.hr/yK *http://tcs.hinet.hr/DyK http://www.tehnopark.hr/yK 2http://www.tehnopark.hr/SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObj-j  , 8 DPX`h Transport ranSERVISrERVNormalr Korisnik 55iMicrosoft Word 8.0@ha@@-@a#:q ՜.+,D՜.+,< hp   Fesb Split9    Transport Title(RZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{0EB814A1-2D1F-11D7-A6F8-0050BA5E1DF1}A<Nhttp://www.tehnopark.hr/Khttp://tcs.hinet.hr/j0Hhttp://www.tel.hr/hpt-splitNEhttp://www.kompetenznetze.de/x{Bhttp://www.ctt.hr/x{http://www.ctt.hr/N http://www.kompetenznetze.de/ http://tcs.hinet.hr/http://www.tehnopark.hr/j0http://www.tel.hr/hpt-split  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q [X@X Normal$dhx`a$ CJOJQJ_HkHmH sH tH H@H Heading 1d` OJQJkHH@H Heading 2dx`CJOJQJkHLL Heading 3hd^h`5OJQJkHXX Heading 5 $$d@&`a$OJQJmH sH u<A@< Default Paragraph Font66 Normal Indent ^L@L  Footnote Textd`6OJQJkH6O6 Text7d`7 OJQJkHP"P Slika$dx]^`6OJQJkHN2N Nabrajanje7rd^7`r OJQJkHNBN Literaturad^`CJOJQJkHDB@RD Body Textd` OJQJkHPP@bP Body Text 27d^7` OJQJkHRQrR Body Text 3dh`B*OJQJmHsHuBCB Body Text IndentdOJQJ.U@. Hyperlink >*B*ph W@ Strong58V@8 FollowedHyperlink>*B* UUDK@^.d$! !!1>d&DF>[t"Fh~444OGuGGJ K KZNNNQQQV W WWWWWXXCXcXdXXYYYYYZZZ[[[>a^a_aabbd4d5d`ddddee~~~;<=PR~ֈ؈7PU:XXXXX9999999999999999XXXXXl,2$BFduSu @0(  B S  ?U _Hlt29868159 _Hlt29868694 _Hlt29868704 _Hlt29868738 _Hlt298687504ELjV4FȈV89bdiluvg23   C D e f h i !"34RVZ[~ !CDdetu27@adej!k!!!##i$k$d&e&d)e)d-e-~4444d5e54767k7l777-8.8==h?i?@@j@k@}@~@nEoEOGGGG"H#H4H5H}J~JJKKKK%KZNNNNNNQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQRR R RRRRR%R&R+R,R8R9RMRNRYR[R\R]RcRdRhRiRoRpR{R|RRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRRSSS SSS%S&S2S3S;Saaaa bbcd7d`dddefftgug|i}iiikk|l}loo|r~r|t}t|u}uww$x%xxxjyky|z}z|{}{'|+|.|0|9|:|||~~>'*]_!"IL RV79VW'(iltvf13     * + C D d f g i   S T h i   "24BCQVY[^_no} !%&78BDsu17`a9:qrRShi!!##<&=&''((* *++@-A-]-^---..0044R5S5{6|64767j7l777,8.8==g?i?i@k@mEoE!H#H#K%KKKLLNNQ9TUUV VV WWWWXBXfXXXXYYYZZ[[\\=aaaa bbcd7d_dddeffsgugiikkoooo>q?quu0w1www#x%xxxxxyy;y(* "01jkǃȃBC"#օׅˆ׈RVVEZAVEZAVEZAVEZAVEZAVEZAVEZAVEZAKorisnikVEZA-C:\backup\grcic-razvitak\Strategija-tekst.doc?U Rk @? n! n$ uvZ*l6j. Tq=YF D!L 0FZSZmW} FZƩo;h [k6pr2*h  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh| | ^| `OJQJo(hHhLL^L`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH hh^h`OJQJo(h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. hh^h`OJQJo(@hh^h`56CJOJQJo(1. hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHhhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hHD!L`k@?Tq=o;hmWpr?U n$ FZ[kZSn!YF6j.vZ*l`@h h^h`OJQJo(@HP LaserJet 1200 Series PCL 6\\Dekanat\hp1200hpbf3120HP LaserJet 1200 Series PCL 6HP LaserJet 1200 Series PCL 6? dXXL.HP LaserJet 1200 Series PCL 6l2&xe.Aϙv.hE͢PIYP{ AmtCF"XZyyoa[4soܙ3>;9ZZsґ"lL-f 8fS }+ }l;tBlhB-Fh3ck?2}/KK~ þjZMF)ynCiݮ=PiIg9c'B\ rԀg+ΪNn1NRI*aHu'Ak+5aY5d=0h HHP LaserJet 1200 Series PCL 6? dXXL.HP LaserJet 1200 Series PCL 6l2&xe.Aϙv.hE͢PIYP{ AmtCF"XZyyoa[4soܙ3>;9ZZsґ"lL-f 8fS }+ }l;tBlhB-Fh3ck?2}/KK~ þjZMF)ynCiݮ=PiIg9c'B\ rԀg+ΪNn1NRI*aHu'Ak+5aY5d=0h H<  ddddddd!d$d'd0d1d4d7d?}@}G}K}N}Q}R}S}U}W}Y}[}\}d}f}i}k}x}}}}U@@@ @@@@@@@@"@.@0@2@@@B@F@L@R@@@f@l@r@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @ @@(@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial;WingdingsSDutchTimes New RomanC"MS Sans Serif?5 :Courier NewG& PNP_DutchArial"CV7NlEqF Lq7:q9~t;!Vr0d Q TransportSERVISKorisnik