Naslov
Gen APC i molekularna dijagnostika
(APC gene and molecular diagnostics)

Autori
Kapitanović, Sanja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Paediatria Croatica Vol.47 (Suppl 2) 2003 / Barišić, Ingeborg - Zagreb : Klinika za dječje bolesti, 2003

Skup
III. hrvatski kongres humane genetike

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.09.2003. - 04.09.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
gen APC; molekularna dijagnostika
(APC gene; molecular diagnostics)

Sažetak
Obiteljska adenomatozna polipoza (FAP) je autosomno dominantno nasljedna bolest povezana s povećanim rizikom oboljevanja od karcinoma debelog crijeva. U oboljelih se tijekom drugog ili trećeg desetljeća života na sluznici debelog crijeva razvija na stotine i tisuće adenomatoznih polipa koji pokazuju veliku sklonost zloćudnoj preobrazbi. Ukoliko se nasljedna adenomatozna polipoza na vrijeme ne dijagnosticira i/ili ne liječi u oboljelih će se tijekom četvrtog ili petog desetljeća života razviti karcinom debelog crijeva. Uzrok nastanka nasljedne adenomatozne polipoze su nasljedne mutacije tumor supresorskog gena APC. Razvoj molekularne genetike omogućio je ranu dijagnostiku, praćenje i liječenje obiteljske adenomatozne polipoze. Kako je u neliječenih oboljelih od nasljedne adenomatozne polipoze rizik za razvoj karcinoma debelog crijeva 100% posebna se pažnja posvećuje praćenju svih članova FAP obitelji. Obitelji u kojima se postavi dijagnoza FAP trebale bi biti ispitane u svrhu utvrđivanja podobnosti za presimptomatsku dijagnostiku te određivanja genotipa u klinički zdravih ali anamnestički rizičnih osoba (presimptomatsko testiranje rizične djece, dijagnostika nasljedne adenomatozne polipoze u osoba s minimalnom kliničkom izraženosti oboljenja). Do danas je poznato više od 150 nasljednih mutacija gena APC. Izravno dokazivanje specifične nasljedne mutacije gena APC u obitelji ili u pojedinog oboljelog značajno je otežano veličinom gena i velikim brojem različitih nasljednih mutacija. Testiraju se samo one najčešće te negativan nalaz ne znači da mutacija u ispitanika nije prisutna. Iz ovih se razloga molekularna presimptomatska dijagnostika FAP-a u obiteljskim slučajevima temelji na dobrom poznavanju obiteljske anamneze i analizi povezanosti (linkage analyis). Molekularne metode koje se koriste u analizi povezanosti su RFLP i VNTR te u novije vrijeme SNP analiza kao nova metoda koja ce sigurno naći široku primjenu u molekularnoj dijagnostici nasljednih bolesti. Cilj ovog predavanja je dati presjek najnovijih spoznaja o genetici nasljedne adenomatozne polipoze te današnjih mogućnosti mlekularne dijagnostike ovog oboljenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA