Pregled bibliografske jedinice broj: 144273
Počeci gospodarske modernizacije: srpska financijska elita na prijelomu stoljeća u Hrvatskoj
Počeci gospodarske modernizacije: srpska financijska elita na prijelomu stoljeća u Hrvatskoj // Dijalog povjesničara - istoričara 5 / Graovac, Igor ; Milosavljević, Olivera (ur.).
Zagreb: Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2002. str. 287.-303. (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 144273 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Počeci gospodarske modernizacije: srpska financijska elita na prijelomu stoljeća u Hrvatskoj
(Beginnings of the Economic Modernization: Serbian Political Elite at the Break of the Century in Croatia)
Autori
Rumenjak, Nives
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Dijalog povjesničara - istoričara 5
/ Graovac, Igor ; Milosavljević, Olivera - Zagreb : Friedrich-Ebert-Stiftung (FES) Zagreb, 2002, 287.-303.
Skup
Dijalog povjesničara - istoričara 5
Mjesto i datum
Herceg Novi, Jugoslavija, 02.03.2002. - 04.03.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
gospodarska modernizacija; srpsko bankarstvo; financijsko poduzetništvo; srpska elita; ekonomski nacionalizam
(economic modernatization; Serbian banking; financial enterprise; Serbian elite; economic nationalism)
Sažetak
U gospodarsku se modernizaciju u Banskoj Hrvatskoj na prijelomu 19. u 20. st. srpska financijska i građanska elita dobrim dijelom uključuje adaptacijom predmodernih struktura društva. Mreža srpskih ekonomskih organizacija u Austro-Ugarskoj, koja nastaje oko središnjih zagrebačkih institucija pod vodstvom oporbene Srpske samostalne stranke, V. Matijevića i Srpske banke u Zagrebu, ima izrazito nacionalan značaj, strukturirajući se na proklamiranim načelima ekskluzivnoga srpskog nacionalizma uspješno je koncentrirala politički i profesionalno raznorodan ljudski potencijal, financijske institucije te kapital srpskog stanovništva s cijelog područja Habsburške Monarhije, pa i iz susjedne Kraljevine srbije. Niz unutarnjih i vanjskih činitelja pridonjeli su ekspanziji srpskog bankarstva u Hrvatskoj u tom razdoblju, a u osnaženoj ekonomskoj organizaciji treba tražiti i važno ishodište dolaska hrvatske i srpske oporbe na vlast 1906. g. Iz modernizacijske perspektive ekskluzivni se nacionalizmi središnjih samostalskih institucija bitno razlikuju: Srbobranova je nacionalna propaganda kočila političku modernizaciju srpske zajednice u Hrvatskoj, a ona Srpske banke u Zagrebu ojačala je i stvorila gospodarski diferenciran sloj srpske manjine u cijeloj Monarhiji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest