Naslov
Tajni podaci: nužnost i(li) informativna diskriminacija?
(Classified Information: Necessity and/or Informative Discrimination?)

Autori
Rajko, Alen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Pravni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
27.05

Godina
1999

Stranica
220

Mentor
Medvedović, Dragan

Ključne riječi
tajni podaci; pravo znati; informativna diskriminacija
(classified information; right to know; informative discrimination)

Sažetak
Ključno pitanje proučavanja predmeta tajnosti je utvrđivanje crte razgraničenja između inetersa građana za saznavanjem podataka i općeg interesa za držanjem određenih informacija u tajnosti, tj. između opravdanih i neopravdanih tajni. Pravo na pristup podacima, koje izvire iz legitimnih interesa javnosti za pristupom informacijama o djelovanju vlade i njenih službenika, kako bi ljudi mogli donositi mudre odluke kako će se njima vladati, naziva se “ pravo znati” . Radi se o području koje obuhvaća dijelove, prvenstveno, upravnoga i medijskog prava te upravne znanosti i teorije javnog prava, uz određene elemente ustavnoga, kaznenog, građanskog i međunarodnog prava. Rad je ograničen na analizu pitanja tajnih podataka koje čuva država (državna, vojna i službena tajna), na tri razine: teorijskoj, komparativnoj te razini hrvatskog zakonodavstva. Pravo znati je jedan od aspekata prava na slobodu mišljenja i izražavanja. Pravo znati je negativno pravo (u dijelu koji ograničava državnu tajnost), ali i pozitivno pravo (u dijelu koji od države traži da omogući pristup određenim informacijama). Najvažnija pitanja društvenog konteksta tajnosti su paternalizam, oligarhija i elitizam, masovne informacije, moć komunikacijske industrije, nacionalni interes, povjerljivost novinarskih izvora, ekonomski aspekt informacije (tržište informacija i lobiranje). Razmatra se i odnos prava znati s pitanjima tajnosti odlučivanja, diskrecije, privatne sfere te građanskopravne odgovornosti za štetu. U pogledu (političkog) odlučivanja, raspoloživost relevantnih informacija pretpostavka je i objekt izbora, kao i kvalitetnog kreiranja alternativa, nužni dio strategije i troškova odlučivanja, bitan resurs subjekata agenda-procesa. Kod državne tajnosti do izražaja dolazi nekoliko važnih pitanja diskrecije: nemogućnost postojanja posve preciznog zakonodavstva, važnost kvalificiranih primjenjivača normi, negativna diskrecija, “ staro pitanje diskrecije” (razlika između diskrecije i arbitrarnosti?). Odredbe prava donijete radi povećanja vladine učinkovitosti često su u sukobu sa zahtjevom zaštite privatnosti - radi se o “ informacijskom paradoksu” , glavnom problemu odnosa prava znati i privatnosti. Tajnost ima svoju strukturiranu logiku i djeluje na individualnoj (autonomnost, solidarnost, strategijsko manipuliranje) i kolektivnoj razini (stratifikacija, društvena kontrola, društvena struktura). Bitni elementi teorijskog koncepta tajnosti jesu posjedovanje informacije zatajene od drugih, namjerno zatajivanje, a - prema nekim autorima - i društveni kontekst i vrijeme. Tajna se pojavljuje kao strategijska, privatna, neposredna, serijska, kolektivna, plitka, duboka, jednostavna, rabljena te tajna kao urota. Analiza komparativne razine obuhvaća zakonodavstvo i praksu pet razvijenih demokracija (Francuske, Njemačke, Sjedinjenih Država, Švedske i Ujedinjenog Kraljevstva) te relevantne međunarodne dokumente. Na razini hrvatskog zakonodavstva razmatraju se ustavne odredbe, Zakon o zaštiti tajnosti podataka i Zakon o javnom priopćavanju, uloga pučkog pravobranitelja, propisi na području državne uprave (naročito obrane i unutarnjih poslova) i sudstva, postupovni zakoni te kaznenopravni i disciplinski aspekt. Zaključno su iznijeta glavna autorova stanovišta o pitanju tajnih podataka te su ponuđeni elementi koncepta poboljšanja hrvatskog zakonodavstva na tom području.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA