Pregled bibliografske jedinice broj: 143764
Neke morfološke i fiziološke značajke sjemena bukve
Neke morfološke i fiziološke značajke sjemena bukve // 8. hrvatski biološki kongres s neđunarodnim sudjelovanjem, Zbornik - Proceedings / Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka (ur.).
Zagreb: Hrvatsko biološko društvo, 2003. str. 196-197 (poster, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 143764 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Neke morfološke i fiziološke značajke sjemena bukve
(Some morphological and physiological characteristics of beech seed)
Autori
Gradečki, Marija ; Poštenjak, Karmelo ; Littvay, Tibor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
8. hrvatski biološki kongres s neđunarodnim sudjelovanjem, Zbornik - Proceedings
/ Besendorfer, Višnja ; Kopjar, Nevenka - Zagreb : Hrvatsko biološko društvo, 2003, 196-197
Skup
8. hrvatski biološki kongres s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 27.09.2003. - 02.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
bukva; ekološko-gospodarski tipovi šuma; prirodna obnova; morfološkai fizioloka svojstava sjemena
(beech; ecological-management forest types; natural reforestation; morphological and physiological seed properties)
Sažetak
Obična bukva je najzastupljenija vrsta drveća u šumama Hrvatske hoju nalazimo u sva tri područja (Panonskom, Dinarskom i Mediteranskom) na površini od 921.882 ha ili 44, 72% ukupne obrasle šumske površine. Bukva dolazi pretežno u mješovitim - rjeđe čistim sastojinama bjelogorice i crnogorice tvoreći 18 ekološko-gospodarskih tipova regularnih šuma na površini od 414.847 ha (45%). Druga polovica 20. stoljeća prepoznatljiva je u šumskim ekosustavima po globalnim promjenama s negativnim posljedicama, a najnepoželjnije su one koje su dovele u pitanje prirodnu obnovu i vitalitet ove gospodarski značajne vrste drveća. Potreba pomoći prirodnoj obnovi gospodarskih vrsta nazočna je osobito kod obnove lužnjaka, kitnjaka, poljskog jasena, jele kao i bukve, te je nužnost namicanja kvalitetnog sjemena navedenih vrsta drveća postala svakodnevica koju je bilo moguće podmiriti iz priznatih sjemenskih sastojina. Tijekom proteklih pola stoljeća istraživana je kakvoća sjemena gospodarski značajnih vrsta drveća u laboratoriju Šumarskog instituta, Jastrebarsko pa tako i obične bukve. Na temelju tih laboratorijskih analiza i istraživanja vezanih za morfološke i fiziološke osobine sjemena dobiveni su prosječni parametri za neke morfološke i fiziološke osobine sjemena obične bukve. Prosječna masa sjemena je 258 g (100-331), prosječni broj sjemenki u 1000 g iznosi 4.098 komada (6.062-10.000 komada), a on je obratno proporcionalan s masom sjemena ; prosječna hektolitarska težina sjemena iznosi 450 N (330-580 N) ; prosječna dužina sjemenke je 14, 89 mm (11, 31-16, 20 mm), a prosječna širina sjemenke je 9, 53 mm (7, 63-10, 34 mm). Veličina sjemenke je u dobroj direktnoj korelaciji s masom sjemena ; prosječan vitalitet sjemena iznosi 69% (10-90%), a prosječno učešće šturog sjemena 19% (0-50 %). Zdravstveno stanje sjemena je posljednjih godina bolje nego na početku promatranog razdoblja, jer se učestalije koriste određena preventivna i kurativna sredstva zaštite sastojina i sjemena protiv biljnih bolesti, gospodarskih i karantenskih štetnika.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Šumarstvo