| [sadržaj] |
Vlasta Klarić |
“Vrijeme je da se uskladi staro s novim, ne da se muzeira i u turistički kič pretvore priobalna naselja i krajine, već da se s poštovanjem vrednuju njihove ljepote kao izvorna nepatvorena slika stoljetnog likovnog stvaranja i borbi za održanje s kojima zadržavamo pravo i na sutrašnje mjesto u kulturnom svijetu”, Cvito Fisković, “Riječ je o spoznaji kulturno-povijesnih dobara”, Eseji, “Mladost”, Zagreb, 1977, str.81.
U kaotičnom vremenu promjena mnogi se sa strahom pitaju da li je još smisleno govoriti o kulturno-povijesnim dobrima, o umjetnosti. Istovremeno svjesni smo da upravo kultura, povijest i umjetnost mogu dati odgovore na izazove današnjice. Umjetnost dosljedno ulazi u sve segmente života, te kao suptilni izraz duhovnosti svijeta, postaje potreba, ali i oblikovatelj novih nazora na svijet. Moralna i inovativna komponenta umjetničkog izraza dobiva na značaju u svakom djeliću kako poslovnog, tako i obiteljskog života.
Podsjeća to pomalo na vrijeme renesanse o kom Johan Huizinga govori kao o vremenu kada umjetnost prestaje biti nešto izvan života, što valja visoko cijeniti, čemu se posvećujemo u trenucima zanosa ili dokolice, i postaje dio svakodnevnog života, gdje se u umjetnosti počinje uživati usred života, kao u plemenitom dijelu same životne radosti (1).
Očiti izraz takvog svjetonazora je i procvat turizma baštine ili kulturnog turizma, koji svoje začetke ima već u antici, a možda i ranije. Naime, “šire gledano, sva kretanja ljudi mogu biti uključena u tu definiciju, s obzirom da zadovoljavaju ljudsku potrebu za raznovrsnošću, koja ima za cilj podizanje kulturne razine pojedinca i djeluje na poticanje znanja, iskustava i novih susreta” (2). Sve to upućuje i na činjenicu da je turizam sam po sebi kulturni čin.
U užem smislu, kulturni turizam je kretanje ljudi s potpuno kulturnom motivacijom, npr. studijska putovanja, kulturne ture, posjete lokalitetima i spomenicima.
Glad za duhovnim vrijednostima u turističkoj ponudi i dalje raste. Brojni primjeri dokazuju privlačnost kulture za posjetitelje. Centar Pompidou je u posljednjih 20 godina posjetilo 80 milijuna ljudi, iako je bio građen za 5000 posjetitelja godišnje. Tate Galery zarađuje na posjetiteljima $80 mil. godišnje. Židovski muzej u Berlinu otvoren je 9.9.2001, a samo gradilište je u protekle dvije godine posjetilo 350.000 turista.
Ove brojke upućuju na oprez i strah od prevelikog broja posjetitelja, koji dovodi u opasnost čuvanje, ali i poimanje spomeničke baštine. Međutim, promjene se javljaju i na polju zaštite i uloge baštine u okviru turizma.
Poznato je da se pogled na kulturni turizam mijenja, te on prestaje biti tek selektivni vid turizma, a postaje središnji pokretač održivog turizma, turizma budućnosti Istovremeno, principi održivosti trebali bi se primjenjivati na svaku turističku aktivnost, djelovanje, ustanovu i projekt, uključujući sve turističke konvencionalne i alternativne oblike, a kao antiteza negativnim posljedicama globalizacije i ujednačavanju masovne ponude i protuteža agresivnom, masovnom i destruktivnom turizmu prošlosti.
Održivi turizam se u svojim osnovnim postavkama u velikoj mjeri poklapa s modernom muzeologijom (3), ili šire gledano heritologijom (4).
|
OKRENUTOST PUBLICI | |
|
ZAŠTITA OKOLIŠA |
ZAŠTITA |
|
(KULTURNOG I RIRODNOG) |
BAŠTINE |
|
PROUČAVANJE |
PROUČAVANJE |
|
KULTURE |
BAŠTINE |
|
PRIKUPLJANJE KULTURNIH ISKUSTAVA, DOŽIVLJAJA I |
PRIKUPLJANJE I |
|
SAZNANJA |
EVIDENTIRANJE |
|
|
BAŠTINE |
|
GRAD |
MUZEJ |
|
|
|
Temeljni principi održivog turizma primjenjuju se i u kulturnom turizmu ili turizmu baštine. Najnovije sociološke analize pokazuju da stavovi dosadašnjeg uskog kruga kulturnih turista na taj način postaju i stavovi mnogo šire turističke publike koja zagovara održivi turizam. Suvremeni, prosvijetljeni turisti, kakve želimo i očekujemo, ne traže više isključivo zabavu i odmor, već spoj obrazovanja i zabave (u literaturi poznato kao “edutainment” ili u slobodnom prijevodu “obrazabava”), ali i “experience” – iskustvo kulture.
U trendu su novi ambijenti i kulture, destinacije koje nisu prenapučene ili prerazvijene. Doživljaj destinacije ne ovisi više o njenoj veličini nego o njenom značaju i ponudi novih iskustava. Traži se autohtona kulturna ponuda i događanja, domaća i zdrava hrana, te udoban i jedinstven smještaj, ali smještaj koji ne ugrožava okoliš.
Turisti novog doba očekuju zanimljive i prijateljski raspoložene domaćine /u gradu i u muzejima/, obrazovane vodiče, koji nude stručne, potpune i slikovite obavijesti, te fascinantnu lokalnu erudiciju. Ukratko, traže kvalitetno isplaniran, interaktivan obrazovni doživljaj namijenjen malim kompaktnim grupama putnika. Suvremeni posjetitelji obrazovani su tako da pokazuju puno poštovanje prema lokalnoj kulturi i sudjeluju pri njezinom održavanju.
“Turizam se ujedno može smatrati i barometrom, te djeluje kao instrument koji nam ukazuje na postignutu razinu lokalnog i nacionalnog samorazumijevanja. Nastojeći zadovoljiti rastuću novu klasu radoznalih i profinjenih gostiju, nužno se stvara i svježa kulturna klima, koja se temelji na neizmjernoj tipologiji kulturnih vrijednosti koje ljudi žele i dolaze spoznati (5).
U 16. st., kada je europska elita sustavno počela prakticirati svjetovne oblike turizma, naglasak je bio na potrebi za istraživanjem i sakupljanjem. To “doba istraživanja ” (6) ponovno je danas na snazi, a putnik je zabavljen otkrivanjem i proučavanjem, ali i stjecanjem iskustava. Širenjem kulta putovanja raste i kult posvojenja svijeta, ne više u materijalnom, već u imaginativnom i duhovnom smislu. Kreativni, ali kontrolirani način korištenja kulturnih resursa nosi i mogućnost prikupljanja sredstava za održavanje baštine, sredstava koja su moralno opravdana i ne nose negativan predznak kao sponzorstva tvornica duhana, alkohola i sl.
Kulturni sadržaji postaju privlačni od prvorazrednog su značenja i u kongresnom i poslovnom turizmu, tim više što se zahtjevi takvih, visokoobrazovanih turista u velikoj mjeri poklapaju sa stavovima održivog turizma.
Nekoliko je trendova koji to pokazuju. Prema istraživanjima provedenim u 1999. g. u USA, 65% poslovnih turista posao spaja s odmorom, 45% ih vodi sa sobom bračnog druga, a 15% i cijelu obitelj.
U razvoju managementa javlja se i novost u poimanju kulturnih sadržaja kao stimulansa za novo, kreativnije poslovno razmišljanje. Tzv. creative management uvažava susret s novim obrascima djelovanja, s novim i različitim kulturnim sredinama kao inspiraciju i motivaciju. Nova kulturna sredina provocira inovaciju, kreaciju i inicijativu, a znači i dodatnu motivaciju. U tom novom poimanju kulture kao kreativne stimulacije u managementu također leži opstanak kongresnog i incentive turizma (vidi: Tate Modern).
Uzimajući u obzir relativnu zapuštenost i neiskorištenost kulturne baštine na našem tlu, svjesni smo i neiskorištenosti cijelog kompleksa značenja koje ona u sebi nosi.
Definiranje razvojnih komparativnih prednosti Zagreba , u kontekstu Hrvatske i u mreži ostalih europskih gradova, podrazumijeva isticanje onih vrijednosti koje ga čine drukčijim od ostalih gradova. Broj posjetitelja Zagreba, duljina njihovog prosječnog boravka u gradu i motivi njihova dolaska u usporedbi sa srednjoeuropskim gradovima, europskim gradovima u tranziciji, ali i s ostalim našim županijama, pokazuje u kojoj je mjeri neiskorišten kulturni potencijal. Vidi Tabele!
Zagreb se kao glavni grad Hrvatske već godinama deklarira kao centar poslovnog i kongresnog turizma, namećući si pridjev, ne turističkog, već upravno-poslovnog središta. Godine 2000., prema podacima Kongresnog ureda Turističke zajednice grada Zagreba, u gradu je održano 78 skupova, (ne uključujući sportske, kojih je bilo još 22). Zagreb je pri tom ugostio ukupno 18.129 sudionika (7).
Promatrajući trendove u turizmu vezane uz poslovne dolaske i održavanje kongresa, nameće se pitanje ima li Zagreb, kao poslovni grad bez potencirane kulturne podloge i razrađene kulturne ponude, budućnost u razvoju kongresnog turizma.
Praktično gledano, kongresni turizam traži ponajprije zadovoljavanje osnovnih standarda koji podrazumijevaju kongresne sadržaje (dvorane, hotelski smještaj, restorane), sigurnost i laku dostupnost. Tehnološkim napretkom, koji omogućuje videokonferencije i Internet, putovanja na konferencije postaju manje nužna. Međutim, značaj dobiva, do sada u svijetu već priznata, privlačnost kulturnog ozračja.
Dodatnu sigurnost opstanku kongresnog turizma nailazimo i u postavkama tzv. relationship managementa (8):
Ironično je da najnovija komunikacijska tehnologija može, zapravo, ometati učinkovitu komunikaciju. Preveliko pouzdanje u projektni web site, e-mail, videokonferenciranje, telefon ili fax stvara samo iluziju o komunikaciji. Bez osobnog kontakta, licem-u-lice, ponekad je nemoguće znati da li je namjeravana poruka i prenesena. Ta nesigurnost može biti i pogoršana ukoliko uključene stranke nisu prethodno razvile familijarni odnos, kroz neka zajednička iskustva, ili nisu barem raspravili područja zajedničkog interesa u dovoljnoj mjeri da mogu procijeniti kako će to ona druga strana interpretirati ili kako će na to aktivno reagirati...Zaključak je da je potreban pozitivniji stav prema relationship managementu. To otvara prostor za poslovne sastanke na osobnoj razini, klubove korisnika/user clubs, savjetovanja, kongrese, incentive koji stimuliraju razvoj međusobnog razumijevanja i pozitivne suradnje.
Za takve se poslovne sastanke namjerno bira mjesto koje je prihvatljivo po dostupnosti strankama, ali i po svom ukupnom duhovnom ozračju, poticajnom za razgovor i razmjenu ideja i inicijativa.
Poslovni turizam podudara se i s moralnim managementom koji zagovara održivost resursa u bilo kom gospodarskom segmentu pa tako i turističkom i kulturnom.
Prema definiciji koju daje ICOM/UNESCO, kulturni turizam obuhvaća pokretnu, nepokretnu i duhovnu baštinu, ali i cjelokupni kulturni život neke zemlje, od pokretne i nepokretne, duhovne, i tehnološke baštine do suvremene i tradicijske kulture, sportskog, dnevnog ili noćnog života određene destinacije.
Kakav značaj imaju standardni kulturni sadržaji u kongresno priznatim svjetskim centrima pokazuju nam primjeri Londona, Beča, Sidneya ili nama susjednog Graza.
Ti gradovi zadovoljavaju visoke standarde kvalitete* koje je turizmu postavila World Tourism Organization (9), a koji se odnose na sigurnost, higijenu, pristupačnost, transparentnu informaciju, autentičnost kulturne ponude i usklađenost ljudskog i prirodnog okoliša.
Radi zadržavanja kvalitete resursa nužne su i mjere opreza i zaštite koje će biti regulirane Poveljom o načelima važećim za muzeje i kulturni turizam. (11)
Osim što zadovoljavaju te kriterije, navedeni gradovi ih u svojim promotivnim materijalima i nedvosmisleno ističu i koriste.
Poseban naglasak u promociji dat je na autentičnosti ambijenta koji je određen kulturnom podlogom i rezultira turističkim proizvodom prepoznatljivo različitim od svih drugih turističkih proizvoda koji se u toj kategoriji nude.
Svi svjetski kongresni centri ponudit će tako vrhunsku uslugu, izvanredan smještaj, izuzetnu tehničku opremu, ali kao svoju posebnost istaknut će neuobičajene kongresne centre, tzv. “special venues”. U tu kategoriju ponude ući će npr. u Beču desetak palača (od Schönbrunna do Liechtensteina) i isto toliko muzeja (od Kunsthistorischesa do Tehničkog muzeja).
U Kunsthistorischesu nude večeru za najviše 250 osoba, koktele za 700 osoba, te predavaonice za 250 sudionika, u Kazališnome muzeju organizirat će na zahtjev i večere i koktele, buffet, koncerte, press konferencije.
Muzej moderne umjetnosti nudi ekskluzivnu atmosferu u izvanrednoj baroknoj građevini koja objedinjuje najljepše barokne interieure s remek-djelima suvremene umjetnosti, a u sklopu tih prostora moguć je catering po slobodnom izboru, uz preporuku muzejskog restorana.
Palača Schönbrunn ukratko je opisana kao djelo J. B. Fischera von Erlacha. Prigodna za gala večere, cocktail zabave, prezentacije i koncerte. Kao svog suradnika u ponudi cateringa ističu Hotel Vienna Plaza. Na raspolaganju sudionicima je i najsuvremenija tehnologija. Raskoš koju nudi palača redovito upotpunjuju koncerti ansambala "The Vienna Concert Duo", "The Vienna Concert Quintet" i "Vienna Palace Orchestra", koji upotpunjuju i svečane večere, te ostale svečanosti.
Lipizzaner Museum nudi izuzetan prostor za specijalna događanja, kao što su tiskovne konferencije, koncerti, predavanja ili kokteli, u povijesnom podrumu pod lukovima i arkadama Carskih staja.
__
London će ponuditi već nešto različito. U kategoriju tzv. “Unusual Venues” ulaze brodovi, stadioni, tematski osmišljeni restorani, palače i vrtovi. U tu kategoriju ulaze:
· British Airways London Eye staklena kapsula, najnoviji zaštitni znak Londona stoji Vam na raspolaganju za korporativne sastanke.
· Shakespeare’s Globe Theatre ispod rekonstruiranog Elizabetanskog kazališta, nudi izložbeni prostor za događanja, gdje gosti mogu uživati u glazbi koja se izvodi na autentičnim glazbalima šekspirijanskog vremena ili u glumačkoj izvedbi najomiljenijih Shakespearovih likova.
· The Dixie Queen trenutačno je najveći britanski brod namijenjen kongresima i zabavama na vodi, nekadašnji je “Mississippi Paddle Steamer”, parobrod s Mississipija koji sada ploveći Thamesom služi u kongresne svrhe.
U kongresne atrakcije London ubraja i više od 300 muzeja i galerija koji nude prvorazredne prostore za prijeme, ručkove, sastanke, savjetovanja, kao što je to i npr. The Imperial War Museum, gdje u ponudi ističu novo krilo muzeja, koje udomaćuje fascinantnu izložbu s temom holokausta. Obnovljena je kino-dvorana sa 200 sjedala, a tu su i nove sale za konferencije i sastanke, kapaciteta za 100 i 50 osoba.
Tate Modern, domaćin je i organizator fascinantne serije savjetovanja, na temu kreativnosti. Savjetovanja preispituju ulogu umjetnosti u kontekstu svakodnevne stvarnosti. Imaginacija, inovacija i originalan izraz vitalne su komponente ljudskosti i društva. Kreativna misao leži u srcu gotovo svake kulturne aktivnosti, ali je i u središtu uspješnog ekonomskog života u svim naprednim, znanstveno utemeljenim ekonomijama. U godinama koje dolaze, ljudska će kreativnost sve više biti ključna za kulturni identitet zemlje, za njen uspješni ekonomski rast, a za pojedince predstavljat će mogućnost ispunjenog i kvalitetnog življenja. Ovakva savjetovanja organiziraju se kako bi potaknula i Umjetnost i Business da razviju nacionalni program u Velikoj Britaniji koji će upotrijebiti umjetničku kreativnost kao ključ kreativnosti u businessu. Umjetnička strana shvatit će na taj način da se njihova kreativnost može prenijeti u pravno poslovanje, management, računovodstvo i mnoge druge profesije.
Sidney, najveći grad Australije, predstavlja se kao profinjena, multikulturalna destinacija, poznata po svojoj sigurnosti i gostoljubivosti. Udaljen, po definiciji, taj je grad kategoriju dostupnosti morao zamijeniti vrhunskom ponudom, ne samo kongresnih objekata već i dodatnih kulturnih sadržaja, pa s pravom nosi naslove “'World's Best City,' 'Best Value Destination' i 'Favourite City of Business Travellers”. Uz tradicionalnu ponudu Sidney, kao jedinstvene lokacije za kongresne manifestacije, ističe umjetničke galerije, zoo parkove, luksuzne cruisere, Kraljevski botanički vrt, povijesne zgrade, akvarije, muzeje i svjetski poznatu Operu.
Uz navedene primjere treba svakako spomenuti i europsku marketinšku udrugu The Historic Conference Centres of Europe koja nudi 18 povijesnih zdanja namijenjenih kongresnom turizmu u 12 europskih zemalja. HCCE je izraz novog, koordiniranog segmenta turističkog tržišta koji naglašava kvalitetu, atmosferu i jedinstvenost ambijenta. Riječ je o prvoklasnoj kongresnoj ponudi koja se zasniva na prostorima manjeg kapaciteta ali superiornih standarda. Svi su centri tehnološki izvrsno opremljeni, no sudionicima nude dojam više: inspirativno povijesno-kulturološko okružje.
Svojim članicama HCCE uvjetuje posebne kriterije, koji podrazumijevaju povijesnu podlogu zdanja, koje mora biti najmanje stotinu godina staro, ali na raspolaganju u svim salama mora biti suvremena kongresna oprema. Zdanje mora biti locirano u nekom od europskih gradova poznatih po svom arhitektonskom nasljeđu i kulturnom životu. Ne smije biti daleko od centra grada, kako bi prilaz hotelima, kulturnim institucijama, restoranima i trgovinama bio lagan.
Te kriterije zadovoljio je i kongresni centar “Grazer Congress”, smješten u srcu Graza, u zgradi iz 19.st., koja udomljuje i Beethovenov memorijal. Ta zgrada integralni je dio gradskog društvenog i kulturnog života i odiše prošlošću. Sale su opremljene izvanrednom audio-vizualnim tehničkim sustavima, i pogodne su za predavanja, koncerte i prezentacije.
Generalni direktor tog kongresnog centra, Nikolaus Breisach nedavno je izrazio veliko zadovoljstvo djelovanjem ovog centra, ističući kreativni marketing kao bitnu potporu.
Prije 20-tak godina, kada su se svijetom gradile glamurozne, stakleno-betonske kongresne sale, Graz se odlučio za ovu povijesnu palaču manjeg kapaciteta, stavljajući naglasak na sintagmu “malo je lijepo” kao kontrast ostalim megaprostorima bez duše.
U promociji je isticana arhitektonska baština Graza, s naglaskom na srednjovjekovnu jezgru grada, ali i bogatu okolicu i vibrantni kulturni život. Posebno je istaknuta veza s austrijskom umjetničkom sredinom i društvom. Time je Graz promoviran kao vrlo inovativno, kreativno i inspirativno mjesto. Prošle godine”Grazer Congress” bilježi 228 događanja, uključujući 51 kongres, sa zauzetošću dvorana u iznosu od ukupno 450 dana i s ukupno 174.000 sudionika. G. Breisach ističe da organizatori stalno kreativno uče, dodajući novosti u ponudu, kako bi osigurali unikatnost njenog sadržaja.
Navedeni primjeri pokazuju tendencije karakteristične za suvremene muzeje i razvoj kulturnog turizma, te njihove međuovisnosti, kompatibilnosti i moguću kvalitetnu simbiozu. Istovremeno, u svijetu, suvremeni oblici turizma (kulturni, poslovni, eko, zdravstveni) i kulturne institucije podržavaju principe održivog razvoja.
Kao naglašen zadatak suvremenih muzeja ističe se otvorenost publici i javnosti. Kada govorimo o publici u kulturnom turizmu, ovom prilikom želim istaknuti specifičnu vrstu posjetitelja, poslovne ljude, koji u kulturi i kulturno-povijesnoj baštini pronalaze inspiraciju za kreativniji rad. Kulturno okružje smatraju stimulativnim za razvoj međusobnih odnosa, pa tako i poslovnih odnosa. Prema baštini se, u skladu s novim potrebama moralnog managementa i održivog razvoja, odnose zaštitarski. Svjesni su da će se samo očuvanjem baštine, tom baštinom i dalje moći koristiti. Takva publika, održavajući svoje poslovne sastanke u kulturnim institucijama, tim institucijama donosi i kvalitetan financijski prihod, a time i način da ispune svoje osnovne zadatke održavanja, očuvanja i komunikacije baštine.
(Svemu tome idu u prilog principi ICOMOS-a o muzejima i kulturnom turizmu.)
BILJEŠKE
1. Huizinga, Johan “Jesen srednjeg vijeka”, “Naprijed”, Zagreb, 1991, str. 34.
2. Secretary General, WTO, “The States Role in protecting and promoting culture as a factor of tourism development and the proper use and explotation of the national cultural heritage ites and monuments for tourism”, 28. June 1985, p.6.
3. Klarić, lasta Odnosi s javnošću i turizam u afirmaciji kulturne baštine, Magistarski rad, Varaždin, 1993.
4. Šola, Tomislav: Prema totalnom muzeju, disertacija, Ljubljana, 1985.
5. KIRSCHENBLATT-GIMBLETT, Barbara. Destination Culture - Tourism, Museums and Heritage. University of California Press Berkley and Los Angelea, California. 1998. str. 141.
6. BUZARD, James. The Beaten Track. Claredon Press, Oxford, 1993, str. 355 /Age of Exploration/
7. Podaci dobiveni od Turističke zajednice grada Zagreba, kolovoz 2001.
8. Relationship
Management: The Key to Successful Project Execution
by Robert Hunter and Carl
Bergsten, Lockwood Greene
Ironically, the latest in communications technology can actually hinder effective communication. An over-reliance on project Web sites, e-mail, phone and faxes often only creates the illusion of communication. Without personal, face-to-face interaction, it can sometimes be impossible to know if the exact message intended was received. This uncertainty is compounded if the parties have not established personal familiarity through common experiences or have not at least discussed areas of common and individual expertise sufficiently to gauge the other person's interpretations and actions. The investment in personal relationships is so important to project success that owners often select contractors for repeat business even if the previous performance was sub-par, explaining that the "devil they know is better than the one they don't." Clearly, a more positive approach to relationship management is needed./business meetings, user clubs, conventions, congresses come here in action/
9. WTO je vodeća međunarodna organizacija na području putovanja i turizma. Broji 139 zemalja članica i 350 pridruženih članica: predstavnika vlasti, turističkih udruga, privatnog sektora, zrakoplovnih luka, hotela i tour-operatora. Služi kao globalni forum za razvoj turističke politike i praktični izvor turističkog know-how-a. http://www.world-tourism.org
10. WTO, Quality in Tourism: a conceptual framework / Standards
www.world-tourism.org/quality/standards.html
11. Proposal for a Charter of Principles for Museums and Cultural Tourism, ICOM/UNESCO Information Centre Contents, www.icom.org/prop_tour.html ICOM, conscious of the contemporary world culture dynamics and the discussion about cultural tourism and the museum role, has taken the initiative to convene a Workshop on Museums, Heritage and Cultural Tourism. The Workshop was organised by the ICOM Secretariat, in May 2000.
The participants drew up a Proposal for a Charter of Principles for Museums and Cultural Tourism that offers guidance and gives a conceptual basis for ethical professional practice. It outlines the required strategies and the aims and objectives that would ensure that cultural heritage (including museum collections) is enjoyed, interpreted and managed in a way that favours its preservation and respect for future generations. The participants based their work essentially on the ICOM Code of Professional Ethics, bearing in mind the mission of museums as non-profit making institutions in the service of society and society's development and the ICOMOS International Cultural Tourism Charter
LITERATURA
BUZARD, James. The Beaten Track. Claredon Press, Oxford, 1993
Hunter Robert and Bergsten Carl, Relationship Management: The Key to Successful Project Execution, Lockwood Greene,
DAVIDSON, Rob. Tourism in Europe, Pitman publishing, London, 1992.
HUIZINGA, Johan Jesen srednjeg vijeka, “Naprijed”, Zagreb, 1991
Secretary General, WTO, “The States Role in protecting and promoting culture as a factor of tourism development and the proper use and exploitation of the national cultural heritage sites and monuments for tourism”,Madrid , 28. June 1985, p.6.
FISKOVIĆ, Cvito. Eseji, “Mladost”, Zagreb, 1977.
ICOM/UNESCO Information Centre Contents, Proposal for a Charter of Principles for Museums and Cultural Tourism, a Workshop on Museums, Heritage and Cultural Tourism, Svibanj 2000.
KIRSCHENBLATT-GIMBLETT, Barbara. Destination Culture – Tourism, Museums, and Heritage. University of California Press Berkley and Los Angelea, California. 1998.
KLARIĆ, Vlasta: Odnosi s javnošću i turizam u afirmaciji kulturne baštine, Magistarski rad, Varaždin, 1993.
KLARIĆ, Vlasta: Uloga turističkog informativnog centra u predstavljanju kulturne baštine grada, Tehnologije suvremenog komuniciranja, Opatija, 1990.
KLARIĆ, Vlasta: Kulturna razmjena RH sa svijetom, Završni seminarski rad, Diplomatski tečaj Ministarstva vanjskih poslova RH, lipanj 1992.
http://www.icom.org/prop_tour.html
MEIGS, R. Jonathan. The Cultural Highway. Are you ready to build it? Visionary Marketing, Boston, 1993.
ŠOLA, Tomislav: Prema totalnom muzeju, Disertacija, Ljubljana, 1985.
WORLD TOURISM ORGANIZATION, Quality in Tourism: a conceptual framework / Standards
www.world-tourism.org/quality/standards.html
| [sadržaj] |