ࡱ> [/4a\ Oh+'0  4 @ L Xdlt|Ranorimskogi grob iz Ilokaano INSTITUTogiNSTNormalT INSTITUTogi187Microsoft Word 8.0z@Ԓ@J3@K2|@z[r9sG ՜.+,D՜.+,H hp|   o!  Ranorimskogi grob iz Iloka Title(RZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{7D75DEC1-66A6-11D7-8909-00D00972399A}ARanorimski grob iz Iloka kao prilog poznavanju romanizacije zapadnoga Srijema Mr. sc. MARKO DIZDAR Anti ka arheologija Institut za arheologiju Ulica grada Vukovara 68 HR  10000 Zagreb  HYPERLINK mailto:marko.dizdar@IARH.tel.hr marko.dizdar@IARH.tel.hr Roman archaeology Mr. sc. RENATA `O`TARI Botani ki zavod Prirodoslovno- matemati kog fakulteta UDK/UDC Maruliev trg 20/2 Primljeno/Received: HR  10000 Zagreb Prihvaeno/Accepted: renata@botanic..hr KRISTINA JELIN I Dubaani ka 14 HR  10000 Zagreb  HYPERLINK mailto:Kjelincic@yahoo.com kjelincic@yahoo.com U istra~ivanjima kasnosrednjovjekovnoga palasa knezova Ilo kih pronaena je raznovrsna anti ka materijalna ostavatina koja obogauje dosadaanje skromne spoznaje o Cucciumu i limesu u hrvatskome Podunavlju. U iskopavanjima 2002. godine otkriven je paljevinski grob s drvenom arhitekturom u kojem su se nalazili prilozi dvojakoga podrijetla. Autohtono podrijetlo u latenskoj kulturi mlaega ~eljeznoga doba pokazuju lonci zaobljenoga tijela izraeni rukom i zdjela S-profilacije. Sjevernoitalskoga su podrijetla zdjelica tankih stijenki, kerami ka svjetiljka, staklena posuda te ostali prilozi koji zajedno s novcem Klaudija datiraju grob u sredinu 1. st. Na osnovi nalaza posuda izraenih u latenskim tradicijama pretpostavlja se kako je u grobu bila pokopana osoba starosjedila koga podrijetla, dok importirani prilozi svjedo e o ranoj romanizaciji ju~ne Panonije i dunavskoga limesa. O postojanju slo~enoga pogrebnoga rituala svjedo e izdvojeni ostaci kultiviranih biljaka domaega i uvoznoga podrijetla koje su bile polo~ene u lonce. Klju ne rije i: paljevinski grob, Ilok, zapadni Srijem, limes, starosjedioci, romanizacija, sjevernoitalski import, Klaudije, arheobotanika Key words: Visoka dunavska obala kod Iloka koji se smjestio na zapadnim obroncima Fruke gore bila je kontinuirano naseljena tijekom svih razdoblja prapovijesti, zatim, kako to pokazuju ovdje opisani nalazi, u antici, da bi najvei uspon Ilok dosegnuo u kasnom srednjem vijeku u vrijeme Nikole Ilo koga i njegova sina Lovre. Uslijed potrebe za obnovom i revitalizacijom ilo koga Gornjega grada koji predstavlja jedan od najzna ajnijih i najsa uvanijih ostataka spomeni koga graditeljskoga naslijea ne samo na tlu sjeverne Hrvatske, ve i na prostoru srednjeeuropskoga Podunavlja, na baroknom dvorcu Odescalchi zapo elo se s konzervatorskim istra~ivanjima koja su otkrila dobro sa uvane ostatke kasnosrednjovjekovnoga palasa Ilo kih. Sustavna arheoloaka istra~ivanja otpo ela su 2001. godine koja bi, uz primarno otkrivanje srednjovjekovne graditeljske baatine, upotpunila i dosadaanje spoznaje o prapovijesnome te anti kome materijalnome naslijeu Iloka. Zapo eta istra~ivanja posebno su zna ajna u iscrtavanju preciznije topografije rimskodobnoga Iloka koja je zbog zanemarivoga broja pronaenih anti kih nalaza gotovo nepoznata. Time se otvaraju i nove mogunosti za kvalitetnije poznavanje dunavskoga limesa na prostoru hrvatskoga Podunavlja. Karta s ozna enim rimskim nalaziatima bez legende O rimskodobnom naselju s prostora Iloka (KLEMENC, 1961., 20.; PINTEROVI, 1968., 70., 77.) sa uvali su se tek skromni podaci u viae itninerara u kojima se navode razli iti oblici imena naselja. Tako se u Antoninovom Itnineraru naselje navodi kao Cucci, na Tabuli Peutingeriani zapisano je Cuccio, na Itineraria Romana je to Cuccium, kod Anonimnog Ravenjanina Catio, a u Notitia Dignitatum spominje se kao utvrda Cuccis castellum (`ARANOVI-SVETEK, 1966.-1967., 66.; PINTEROVI, 1968., 58.-60.; PINTEROVI, 1970., 95.). Udaljenost Cucciuma od susjednih putnih stanica prema Peutingerovoj karti iznosila je od Cornacuma XIII. m.p., a od Bononie XVI. m.p., ato odgovara i danaanjim udaljenostima od Sotina do Iloka, kao i od Iloka do Banoatora. U Antoninovom Itineraru udaljenost izmeu Cornacuma i Cucciuma iznosila je XVI. m.p. (`ARANOVI-SVETEK, 1966.-1967., 66.; PINTEROVI, 1968., 58.-59.). Prema Notitia Dignitatum u Cucciumu su u 4. st. boravile dvije konjani ke postrojbe, Cuneus equitum Promotorum i Equites Sagittarii (BRUN`MID, 1901., 145.; KLEMENC, 1963., 33.; `ARANOVI-SVETEK, 1966.-1967., 66.; PINTEROVI, 1968., 59.-60.), te se pretpostavlja kako se uz njihov logor nalazilo i civilno naselje (PINTEROVI, 1968., 77.). O malobrojnim rimskim nalazima iz Iloka po etkom 20. stoljea izvjeatava J. Brunamid (BRUN`MID, 1901., 145.). Slabo poznavanje rimske materijalne ostavatine spominje i J. Klemenc koji isti e kako se radi o najboljem polo~aju koji kontrolira Dunav i njegovu sjevernu obalu. Za anti ke se spomenike pretpostavlja kako su dijelom uzidani u tvravu i palas Nikole Ilo koga (KLEMENC, 1961., 20.; KLEMENC, 1963., 63.-64.). Osim nekih ranijih nalaza koje je opisao Marsilije, J. Brunamid spominje natpis pohranjen u dvorcu, zatim glavu Satira te ~rtvenik pronaen na groblju na kojem stoji natpis DEO [SO]LI INVICTO& s urezanim motivom kri~a, ato bi ukazivalo na atovanje Mitre koje se povezuje s prisutnoau vojnih postrojbi u Cucciumu (BRUN`MID, 1901., 146., Sl. 97.; PINTEROVI, 1968., 70.). Vojnu bi nazo nost mo~da potvrivao i nalaz opeke s pe atom LEG I NOR (legio I Noricorum) (PINTEROVI, 1968., 71.). Ju~no od grada pronaene su grobnice od opeka koje su nalazima datirane u 3.-4. st. (BRUN`MID, 1901., 147.). Na polo~aju Alvaluk jugoisto no od srediata Iloka 1893. godine pronaen je sarkofag s poklopcem u obliku krova s akroterijima na uglovima. U njegovoj blizini nalazio se joa jedan grob od opeka te kasnoanti ki zelenkastosmei ocakljeni vr  (BRUN`MID, 1901., 147., Sl. 98.). Glava Dioskura pronaena je u blizini kurije Brnjakovi na Gornjem gradu (BRUN`MID, 1910.-1911., 113.-114.), gdje su u iskopavanjima 1956.-1957. godine zabilje~eni rijetki ulomci rimskih kerami kih i staklenih posuda (KORDA, 1961., 61.). Slu ajne nalaze s rimskih nalaziata na podru ju grada Iloka i okolice prikupila je H. Gricke. Tijekom graevinskih radova na viae polo~aja na Trgu Nikole Ilo koga te u Vukovarskoj ulici pronaeni su ulomci rimske keramike i svjetiljki kao i novac koji najveim dijelom pripadaju razdoblju 3.-4. st. (GRICKE, 1976., 26.). Rimski su nalazi zabilje~eni i na Lovki koja se nalazi zapadno od Iloka, zatim kod zaseoka Kri~, te na polju Sokol koje se nalazi jugoisto no od grada. Na polo~aju aire 1958. godine pronaen je sarkofag, a o postojanju rimskoga vodovoda svjedo e nalazi vodovodnih cijevi na Vodenoj glavi i Karaga i ju~no od Iloka, te na gornjogradskom parku Mladost (BRUN`MID, 1901., 146.-147.; GRICKE, 1976., 26.). Cuccium na ilo ki Gornji grad smjeata i M. Bulat koji spominje nalaz kasnoanti ke ostave novca (BULAT, 1969., 44.). Pojedina ni rimski nalazi zabilje~eni su tijekom zaatitnih iskopavanja provedenih uz franjeva ki samostan 1980. godine koji se smjestio na samom isto nom rubu ilo koga Gornjega grada (BATOROVI, 1981., 20.-21.; BATOROVI, 1983., 54.). Sl. 1. Polo~aj istra~ivanja 2001. i 2002. godine ispred dvorca Odescalchi na Gornjem gradu u Iloku. M 1:5000. Iako su opisani rimski nalazi malobrojni i za njih se ne poznaju uvijek okolnosti i to an polo~aj nalaza, ipak, uz rezultate novih sustavnih istra~ivanja, omoguavaju iscrtavanje preciznije topografije Cucciuma, njegova etni koga sastava i kronoloake slike naseljavanja. Istra~ivanja Instituta za arheologiju zapo ela su 2001. godine u produ~etku isto noga krila dvorca Odescalchi (Sl. 1.). Iako je prostor predvien za istra~ivanje u znatnoj mjeri bio oateen baroknim graditeljskim intervencijama, u iskopu povraine veli ine 155 m2 izdvojeni su ostaci sjevernoga krila palasa Nikole Ilo koga. Izmeu goti kih i baroknih zdanja sa uvala se manja stratigrafski neporemeena povraina na kojoj su zabilje~eni slojevi te ukop sa zapunama koji su datirani u po etak ~eljeznoga doba (LO}NJAK, 2002.). Izdvojen je i dio sa uvanoga ukopa ispunjen zapunama koje su sadr~avale ulomke keramike, stakla, opeka i tegula iz rimskoga razdoblja. Istra~ivanja su se 2002. godine nastavila prema zapadu i obuhvatila su travnjak ispred dvorca Odescalchi. Kao i prethodne godine, povraina iskopa veli ine 125 m2, bila je oateena novovjekovnim graditeljskim intervencijama. Ipak, definiran je nastavak sjevernoga zida palasa Ilo kih airine 3,20 m, te podnica SJ 210 vee goti ke dvorane. Ispod podnice izdvojen je smei predlesni sloj SJ 224 (10YR 4/3) u kojem su uo eni ukopi sa svojim zapunama. U ju~nom dijelu istra~ene povraine izdvojene su dvije zapune, SJ 229 koja predstavlja prvu u nizu sa uvanih zapuna vee prapovijesne jame SJ 306 koja je nalazima datirana u po etak starijega ~eljeznoga doba. Unutar prapovijesne zapune SJ 229 uo ena je joa jedna mlaa zapuna pravokutnoga oblika SJ 230 (5Y 4/3) iji je zapadni rub oateen ukopom vapnenice SJ 216, dok se ju~ni dio nalazi izvan ruba iskopa 2002. godine. Zapuna SJ 230 pripada ukopu ranorimskoga groba SJ 273. Iskopom zapune SJ 230 izdvojeni su brojni nalazi kerami kih ulomaka i kunoga lijepa iz starijega ~eljeznoga doba, a ato je rezultat ukopavanja rimskoga groba u prapovijesnu jamu. Takoer, zabilje~en je i manji broj kerami kih ulomaka iz mlaega ~eljeznoga doba koji se na osnovi tipoloakih karakteristika datiraju u razdoblje srednjega i kasnoga latena. Prisutnost opisane kerami ke vrste objaanjava se postojanjem slojeva latenske kulture na ilo kome Gornjem gradu, a koji u dosadaanjim istra~ivanjima nisu izdvojeni. Latenska je keramika u zapunu groba dospjela tako ato je ukop na injen kroz ranije prapovijesne slojeve koji su uklonjeni pri izgradnji podnice. Svi ukopi u predlesni sloj ostali su barem dijelomi no sa uvani, dok su svi prapovijesni te kasniji rimski i ranosrednjovjekovni slojevi s nalazima zavraili u ukopu za sjeverni zid palasa u kojem su izdvojeni nalazi svih navedenih razdoblja. Zboga podizanja podnice nije se sa uvao niti nivo ukopavanja groba. Uz ju~ni profil iskopa, u zapuni SJ 230 uo en je manji ukop SJ 270 sa zapunom SJ 269 koji nisu znatnije oatetili grob (Sl. 5.). Usprkos mlaim ukopavanjima, dno grobne rake s prilozima ostalo je sa uvano, a nedostak spaljenih ostataka pokojnika mogue je objasniti tako da se oni nalaze u neistra~enom ju~nom dijelu groba, iako uvijek preostaje mogunost kako su uniateni tijekom jedne od mlaih intervencija u zapunu groba. Sl. 2. Ranorimski grob s kerami kim posudama polo~enim u sjeveroisto ni uglao grobne rake. Foto M. Dizdar Sl. 3. Detalj groba s dva lonca zaobljenoga tijela na ostacima drvenih dasaka. Foto M. Dizdar Na sredini grobne rake, pri vrhu sa uvane zapune SJ 230, pronaena je ~eljezna tuljasta sjekira (T. 2., 7) za koju se zbog polo~aja u odnosu na ostale nalaze pretpostavlja kako je u grob dospjela ukopavanjem rake kroz starije prapovijesne slojeve te ne pripada grobnim prilozima. Na vrhu zapune zabilje~eni su i pojedina ni ulomci rimske keramike i opeka koji su grob dospjeli pri podizanju goti ke podnice. Na dnu groba izdvojena je zapuna SJ 268 (2.5Y 5/6) koja pripada tankom sloju sa uvane drvene arhitekture (Sl. 5.) na ijim su se ostacima u sjeveroisto nom uglu grobne rake SJ 273 nalazila (Sl. 2.-4.) dva rukom izraena lonca zaobljenoga tijela ravnoga ruba i dna (T. 1., 1-2) te ulomci tamnosmee do tamnosive na lon arskom kolu izraene zdjele S-profilacije (T. 2., 1). Oko posuda izdvojena je vea koli ina ~ivotinjskih kostiju koje pripadaju ostacima zapuna starije~eljeznodobne jame. U uglu groba pronaeni su ulomci tamnosive zdjelice tankih stijenki (T. 2., 6) te ~eton za igru od tamnoplave staklene paste (T. II., 2). Dio zdjelice nalazio se i u ju~nije polo~enom loncu (T. 1., 2). Oko oba lonca uo ene su brojne sjemenke zbog ega je cijeli sadr~aj zapune oko posuda kao i njihova ispuna flotiran. U isto nom dijelu groba i uz oba lonaca nalazili su se ulomci staklene posude, najvjerojatnije ljevka, iako nije isklju ena mogunost kako se radi o aai (T. 2., 4). Ulomci kerami ke svjetiljke (T. 2., 5), bron ana nauanica (T. 1., 3), ulomak bron ane igle (T. 1., 5) te ~eljezna zakovica (T. 2., 8) pronaeni su u jugoisto nom istra~enom dijelu groba. Takoer, u tom dijelu groba pronaen je bron ani predmet koji najvjerojatnije predstavlja ataau posude (T. 1., 4) i novac Klaudija kojemu se revers nije sa uvao (T. 1., 6). Ispod ostataka drvene grobne arhitekture, na samom dnu groba, izdvojena je zapuna SJ 272 (5Y 5/4) koja nije sadr~avala grobne priloge. Svi opisani nalazi zabilje~eni su u isto nom dijelu groba (Sl. 4.), dok u zapadnome dijelu nisu pronaeni nikakvi nalazi. Ju~ni dio groba nalazi se izvan ruba iskopa 2002. godine te postoji mogunost kako, uz spaljene ostatke pokojnika, krije joa neke nalaze. Sl. 4. Tlocrt istra~enoga dijela ranorimskoga groba s nalazima Sl. 5. Presjek zapuna grobne rake Istra~eni dio grobne rake SJ 273 prvokutnoga je oblika i zaobljenih uglova veli ine 2,12 m (Z-I) te 1,88 m (S-J do profila iskopa). Na osnovi rezultata istra~ivanja zaklju uje se kako su svi prilozi polo~eni na dno drvenoga sanduka o ijem postojanju, osim SJ 268, svjedo e i etiri otkrivene rupe za stupove (Sl. 4.), po jedna u svakom uglu (SJ 277 i SJ 295), te joa po jedna na sredini zapadne i isto ne strane groba (SJ 293 i SJ 275). Iako ju~ni dio groba nije istra~en, mo~e se pretpostaviti kako su se stupovi nalazili u jugoisto nom i jugozapadnom uglu ukopa. Sve su rupe etverokutnoga oblika, da bi u donjem dijelu postale osmerokutne zbog lakaega zabijanja zaailjenih drvenih stupova u tlo. Rezultati flotacije dijela zapune oko kerami kih posuda polo~enih u sjeveroisto nom dijelu groba te ispune lonaca dokumentirali su postojanje slo~enoga pogrebnoga obi aja koji se prikazuje kroz prisutnost veega broja izdvojenih kultiviranih biljaka. Arheobotani kom analizom utvreno je kako su u grob prilo~ene ~itarice (je am, proso i nekoliko tipova paenice), mahunarke (lea i leasta grahorica) te vei broj  vonih priloga (dinja/krastavac, smokva, jabuka/kruaka, treanja/vianja/trnina, aljiva, crna bazga i vinova loza). Smokva i, najvjerojatnije dinja, importirane su na podru je Iloka, budui da uspijevaju u toplijem, (sub)mediteranskom podru ju, dok su ostale vrste vjerojatno uzgajane u okolici Iloka. Sve vrste pronaenih ~itarica i leasta grahorica su karbonizirane, ato zna i da su namjerno ili nenamjerno spaljene. Vjerojatno su bile prilo~ene na pokojnikovu loma u. Ostali  voni nalazi su kalcificirani, ato zna i kako su u grob prilo~eni svje~i ili osuaeni, vjerojatno pri polaganju pokojnikovih ostataka i ostalih priloga. Osim smokve koja je morala biti osuaena zbog dugoga transporta iz sredozemnoga podru ja, ostalo je voe moglo biti prilo~eno kao svje~e. Jabuke, kruake, aljive, plodovi trnine i crne bazge, te gro~e i dinja dozrijevaju u sli no vrijeme, tj. otprilike u ranu jesen, ato bi zna ilo da je pokojnik pokopan u to godianje doba. Ipak, ne treba zanemariti i injenicu kako su  voni prilozi mogli relativno dugo vremena biti sa uvani u osuaenom stanju. Dakle, u istra~ivanjima 2002. godine pronaeni su ostaci rimskoga groba koji ukazuje na postojanje jedne do sada nepoznate nekropole Cucciuma. Grob je bio paljevinski, s prilozima koji su bili polo~eni na dno u sjeveroisto ni ugao te du~ isto ne strane drvene grobne komore ili sanduka pravokutnoga oblika koji je najvjerojatnije bio napravljen od lako dostupne hrastovine (Sl. 2., Sl. 4.). Odgovore na pitanja o kronoloakoj poziciji, etni kome odreenju te podrijetlu nalaza ponuditi e analiza grobnih priloga koji se mogu podijeliti u dvije skupine, jednu koju predstavljaju tri kerami ke posude izraene u tradicijama latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba, te drugu skupinu nalaza koja je sjevernoitalski import i, uz novac, omoguava datiranje groba. Ovim nalazima pripadaju kerami ka zdjelica tankih stijenki, staklena posuda, kerami ka svjetiljka, bron ana nauanica i ~eton za igru od staklene paste. Za nalaze koji su sa uvani samo u ulomcima kao ato su bron ana ataaa posude i igla mo~e se pretpostaviti isto podrijetlo. Za po etak Rimskoga carstva karakteristi ni su paljevinski grobovi ija se pojava tuma i religioznim zna enjem. Pokojnici su spaljivani na zajedni kim pogrebnim loma ama (ustrinum) na koju su bili poslagani posmrtni darovi. Nakon spaljivanja, kosti su bri~no prikupljene te su zajedno s prilozima koji su bili karakteristi ni za pokojnika i posudama koje su sadr~avale hranu i pie polo~ene u grob (TOYNBEE, 1971., 48.). Paljevinske je grobove, s obzirom na na in sahranjivanja, D. Srejovi podijelio na grobove u kojima se spaljeni ostaci pokojnika nalaze u urni i one gdje su ti ostaci zajedno s ostacima loma e polo~eni izravno u grobnu raku (SREJOVI, 1965., 73.-74.). Pri opisivanju grobnih raka s urnom (SREJOVI, 1965., 79.), ne navodi se niti jedan primjer gdje su zabilje~eni ostaci drvene grobne arhitekture poput ilo koga primjera. Na sjeveroisto noj nekropoli Murse istra~eni su ranorimski paljevinski grobovi, no ostaci drvene grobne arhitekture nisu pronaeni (GRICKE-LUKI, 2000., 17., T. I.). Ostaci drvenoga sanduka izdvojeni su u paljevinskom grobu 1 s ranocarske nekropole u Kunovec Bregu kod Koprivnice. U grobu su pronaeni ~eljezni avli iji raspored ukazuje na postojanje drvenoga sanduka oblika nepravilnoga pravokutnika ija je debljina stijenke iznosila 1,5 cm. Spaljeni ostaci pokojnika i prilozi nalazili su se u grobu razasuti na razli itim visinama. Grob je novcem i prilozima datiran u prvu polovinu 2. st. (DEMO, 1982., 280.-282., T. 1.-3.; DEMO, 1985., 121.). U starijim iskopavanjima rimskih nekropola Emone i Poetovia nisu zabilje~eni ostaci drvenih sanduka, iako se za dobro sa uvane nalaze iz dublje ukopanih grobova pretpostavlja kako su se nalazili u drvenoj grobnoj arhitekturi (PETRU, 1972., 11.-12.). Na isto noj rimskoj nekropoli u Ptuju spaljeni ostaci pokojnika i prilozi nalazili su se polo~eni u ovalne, kru~ne ili pravokutne rake iji je oblik te na in ukopa ovisio o socijalnom i ekonomskom statusu pokojnika. Ostaci drvene grobne arhitekture tom se prilikom ne spominju (KUJUND}I, 1982., 9.). Na nekropoli u `empetru spaljene kosti i ostaci s loma e polo~eni su u drveni sanduk o ijem postojanju svjedo e nalazi avala koji su pravilno rasporeeni po dnu grobne rake (JOVANOVI, 1984., 15.). Spaljeni ostaci pokojnika s prilozima koji su bili polo~eni u drvene sanduke, a o ijem postojanju svjedo e tragovi dasaka, zabilje~eni su kod ranorimskih grobova s nekropole u Forminu. Ti su grobovi nalazima datirani u drugu polovinu 1. i prvu polovinu 2. st. (MIKL-CURK, 1977., 146.). Od izdvojene dvije skupine nalaza u grobu, na osnovi oblika i tehnoloakih karakteristika, uz tradicije latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba povezuju se dva lonca zaobljenoga tijela izraena rukom te zdjela S-profilacije koja je izraena na lon arskom kolu (Sl. 3.). Lonci tamnosivosmee ili tamnosivo do crne boje, s dosta primjesa kvarca i pljeve, imaju zaobljeno tijelo, ravan rub ispod kojega se nalazi vodoravni ~lijeb te ravno dno (T. 1., 1-2). Radi se o  situlastim loncima za koje postoje brojne usporedbe na kasnolatenskim naseljima Skordiska u isto noj Slavoniji i Srijemu (DIZDAR, 2001., Sl. 12.), a nalaze se, kako to slijedee usporedbe pokazuju, i u ranorimskim slojevima te grobovima. Lonci zaobljenoga tijela koji su izraeni rukom pronaeni su u Vinkovcima u slojevima datiranim u 1. do sredine 2. st. te se smatraju autohtonim kerami kim oblikom izraenim u latenskoj tradiciji koji je slu~io u kuanstvu ili pogrebnome ritualu (`ARANOVI-SVETEK, 1981., 27., T. I., 13, T. VII., 1). Lonci istoga oblika koji mogu biti ukraaeni ealjastim ili metli astim ukrasom zabilje~eni su u Srijemskoj Mitrovici u najstarijem rimskome sloju, a datirani su pojavljivanjem s ranoitalskim importom u 1. st. Za njihovu fakturu karakteristi no je dodavanje pijeska te tucanih akoljaka i pu~eva (BRUKNER, 1971., 36., T. V., 7; BRUKNER, 1982.-1983., 19., T. I., 7-10; BRUKNER, 1987., 31., 33., T. 33., 1-8). U fazi Gomolava VIc koja takoer odgovara razdoblju 1. st., lonci zaobljenoga tijela s vodoravno polo~enim ~lijebom ispod ruba jedan su od u estalijih kerami kih oblika (JOVANOVI, JOVANOVI, 1988., 82.-83., Pril. 5., 13.). U kolibama s ranorimskoga naselja u Dumbovu zabilje~eni su grubi rukom raeni lonci ukraaeni otiscima nokta, plasti nim izbo enjima ili ealjastim ukrasom (BRUKNER, 1976., 20.-22., T. I., 3, 5-6, T. V., 5, T., IX., 17). Istra~ivanja domoroda kih naselja u Srijemu koja su nalazima datirana u 1. st., dokumentirala su istovremenu pojavu grubih lonaca i ranih rimsko-provincijalnih oblika te italskoga importa. Lonci, od kojih su pojedini ukraaeni ealjastim ukrasom, zajedno s grublje izraenim poklopcima, najbrojniji su sredinom te u drugoj polovini 1. st. (BRUKNER, 1995.a, 100.-103., T. XXI., 215, 217). Lonci izraeni rukom zaobljenoga i S-profiliranoga tijela s dosta primjesa u fakturi te ukraaeni razli ito organiziranim ealjastim ukrasom predstavljaju naslijee starosjedila koga stanovniata za ije se potrebe izrauju do kraja 1. st. (BRUKNER, 1981., T. III., 1-9; BRUKNER, 1988., 96., Sl. 8.-9., T. I., 5-6). Podrijetlo u latenskoj kulturi opisanim loncima nalazi i B. Viki-Belan i koja izdvaja vei broj razli itih oblika koji se datiraju do sredine 2. st. Oblici grublje fakture s razli itim primjesama koji su esti na rimskim nalaziatima u ju~noj Panoniji, slu~ili su kao kuna keramika ili u pogrebnome ritualu gdje su imali funkciju urni (VIKI-BELAN I, 1965., 100.-103.; VIKI, 1971., 94.-95.; VIKI-BELAN I, 1976., 25., 27.-29., T. 3., 1, T. 5., 5). Sli no podrijetlo vrijedi i za zdjelu S-profilacije izraenu na lon arskom kolu tamnosmee do tamnosive boje s dosta primjesa kvarca (T. 2., 1) koja se takoer nalazila u sjeveroisto nom uglu groba. Zdjele istoga oblika otkrivene u Vinkovcima datirane su u 1.-2. st. (`ARANOVI-SVETEK, 1981., 24). U Srijemskoj Mitrovici izdvojene su u najstarijem rimskom sloju u kojem se nalazi vei broj oblika kasnolatenskih tradicija, a zabilje~ene su i u slojevima datiranim u flavijevsko razdoblje (BRUKNER, 1982.-1983., 19., T. III., 3; BRUKNER, 1987., 31., T. 25., 2-7). U fazi naselja Gomolava VIc iz 1. st. zdjele S-profilacije jedan su od najbrojnijih kerami kih oblika (JOVANOVI, JOVANOVI, 1988., Pril. 5., 13.). Pojedine zdjele pronaene na naselju iz 1. st. u Dumbovu imaju na unutarnjoj stijenci ugla an motiv valovnice (BRUKNER, 1976., T. III., 10, T. VIII., 12, 16). U poluukopanim stambenim jamama s domoroda kih naselja u Srijemu (kod Rume, `imanovaca i Srijemske Mitrovice) iz 1. st. pronaeni su brojni oblici izraeni u latenskim tradicijama od kojih se zastupljenoau izdvajaju sive zdjele S-profilacije izraene na lon arskom kolu (BRUKNER, 1995.a, 100.-103., T. XIX., 192, T. XXII., 224). Opisani oblik zdjele tako predstavlja nastavak latenskih tradicija, a pojavljuje se u viae razli itih varijanti koje su datirane usporednim nalazima terra sigillate i ranorimskim provincijalnim oblicima u 1. st. (BRUKNER, 1981., 39., T. IV., 2-3, T. V.; BRUKNER, 1988., 96., sl. 4., T. I., 2). Opisani lonci zaobljenoga tijela izraeni rukom te zdjela S-profilacije predstavljaju kasnolatensko naslijee materijalne kulture Skordiska i svjedo e o prisutnosti autohtonoga stanovniatva u ranorimskim sredinama tijekom 1. st. Upravo su u oblicima, tehnikama i na inu ukraaavanja grube keramike najsna~nije autohtone tradicije latenske kulture. Domai su majstori, kako to svjedo e nalazi iz naseobinskih slojeva u Vinkovcima, Osijeku i Srijemskoj Mitrovici, nastavili s produkcijom prepoznatljivih oblika kojima su podmirivali potrebe autohtonoga stanovniatva. Ti su oblici ukraaeni od ranije poznatim motivima izvedenim ealjastim i metli astim ukrasom te gla anjem (VIKI-BELAN I, 1965., 109.; VIKI, 1971., 94.-95.; VIKI-BELAN I, 1976., 30.-33.). Keramika autohtonih obilje~ja sa uvala se do u razdoblje Flavijevaca, a ukazuje na postojanje starosjedila kih peregrinskih zajednica koje su sa uvale tekovine vlastite materijalne kulture sve do kraja 1. st., da bi se s poja anom romanizacjom tijekom 2. st. ta autohtona crta polago izgubila (TODOROVI, 1971.; BRUKNER, 1981., 48.; `ARANOVI-SVETEK, 1981., 24.). Druga, vea skupina nalaza iz groba koja svjedo i o romanizaciji starosjedila koga stanovniatva Cucciuma predstavlja predmete ranorimskoga importa koji je na limes pristigao dobro poznatim posavskim trgova kim putem sa sjevernoitalskoga prostora. Tamnosiva zdjelica tankih stijenki s dva vodoravna rebra (T. 2., 6), kerami ka svjetiljka volutnoga nosa s ukrasom rozete (T. 2., 5) i staklena posuda, navjerojatnije ljevak (T. 2., 4) predstavljaju importirane grobne priloge koji, osim ato su kronoloaki osjetljivi te time pogodni za datiranje, ukazuju i na smjer etni kih, kulturnih i ekonomskih utjecaja nakon rimskoga osvajanja meurje ja Drave, Save i Dunava. Zdjelice i aae tankih stijenki pronaene su u istra~ivanjima u Srijemskoj Mitrovici zajedno s kerami kim oblicima izraenim u latenskoj tradiciji, a karakteristi ne su za romanizaciju predflavijevskoga i flavijevskoga vremena. Njihova proizvodnja u radionicama Sirmija po inje sredinom 1. st. o emu svjedo e nalazi kalupa (BRUKNER, 1971., 34., T. II., 6-7; BRUKNER, 1981., 30., T. 46., 5, 8; BRUKNER, 1982.-1983., 20., T. VII., 1-5; BRUKNER, 1987., 33., T. 23.). Na ranocarskoj isto noj nekropoli Sirmija posude tankih stijenki pronaene su u 13 paljevinskih grobova datiranih od vremena Tiberija do kraja vladavine Vespazijana. Za grobove iz razdoblja Flavijevaca karakteristi ne su zdjelice i aalice s barbotin ukrasom koje su izdvojene u 10 grobova (MILO`EVI, 1985.; MILO`EVI, 2001., 162.). Na nalaziatu Vranj u Hrtkovcima istra~ene su kerami arske pei datirane u drugu polovinu 1. i po etak 2. st. koje su slu~ile za lokalnu proizvodnju zdjelica glatke povraine ili ukraaenih u tehnici barbotin (DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1991., 43., T. 2., 9-12). Na domoroda kim naseljima Mitrova ke livade i }irovac kod Rume iz 1. st., uz brojne kerami ke oblike izraene u starijim latenskim tradicijama te ranorimske provincijalne oblike, izdvojene su i zdjelice tankih stijeni ukraaene zrnima ilova e, apliciranim biljnim ukrasom i otiscima kota ia (BRUKNER, 1995.a, 100., 102., T. XVIII., 183, T. XXII., 222-223). Nalazi keramike tankih stijenki iz Siska datirani su ve u augustovsko vrijeme (PLESNI AR-GEC, 1977., 23.). Ulomak sive zdjelice tankih stijenki s dva vodoravna rebra, sli ne primjerku iz Iloka, potje e iz ranorimskoga paljevinskoga groba 773 s nekropole u Emoni (PETRU, 1972., T. L., 26). Sive zdjelice tankih stijenki s nekropola Poetovia i Emone datirane su u vrijeme Tiberija i Klaudija (CURK, 1971., sl. 1., 14-15), ato bi odgovaralo dataciji ilo koga nalaza. Na ranorimskim paljevinskim nekropolama u Emoni posude tankih stijenki koje pristi~u posredstvom Akvileje, jedan su od najbrojnijih priloga u grobovima u kojima se pojavljuju uz sjevernoitalsku sigillatu. Prema obliku izdvajaju se polukru~ne zdjelice i ovalne aae koje su slu~ile kao posude za pie, a zauzimale su posebno mjesto u pogrebnome ritualu. Iz emonskih grobova i ranorimskoga naseobinskoga sloja potje u malobrojne zdjelice glatke povraine sive boje bez premaza i porozne fakture. U drugoj polovini 1. st. zdjelice dobivaju bikoni no tijelo i na njima se pojavljuje jednostavan ukras u obliku kru~nih kanelura (PLESNI AR, 1971., T. I.-II.; PLESNI AR-GEC, 1977., 13.-15., 23., T. 1.). Proizvodna srediata ukraaenih i neukraaenih zdjelica tankih stijenki datiranih u prvu polovinu 1. st. nalazila su se u zapadnom i sredianjem dijelu toka rijeke Po odakle su eksportirane na jugoisto noalpski prostor gdje su posebno brojno zastupljene u paljevinskim grobovima Emone (RICCI, 1985., 285.-286., T. XCI., 14-tip 2/404, T. CLIV.). Keramika tankih stijenki kao sjevernoitalski import jedan je od pouzdanih kronoloakih oslonaca te ujedno ukazuje na smjer trgova kih kretanja koji su pripomogli br~oj romanizaciji ju~ne Panonije. Posude tankih stijenki pojavljuju se na isto noalpskom prostoru i srednjem Podunavlju u vremenu Tiberija zajedno s padanskom sigillatom u vrijeme prvih vojnih osvajanja. Izdvojeni su razli iti oblici te na ini ukraaavanja od kojih su najbronije zdjelice ukraaene u tehnici barbotin. Na ranim naseljima i vojnim logorima iz sredine 1. st. ova se keramika pojavljuje s keramikom izraenom u lokalnim tradicijama. Za ju~nu Panoniju karakteristi an je sna~an uvoz u klaudijevsko-flavijevskom razdoblju kada je dosegnut i vrhunac proizvodnje. Od razdoblja Flavijevaca, a vjerojatno i neato ranije, zapo inje proizvodnja u lokalnim radionicama Sirmija, Emone i na Gomolavi u kojima su se imitirali oblici, ukrasi i faktura importiranih primjeraka. Krajem 1. st. opada kvaliteta i brojnost posuda tankih stijenki ija je proizvodnja potrajala sve do sredine 2. st. (PLESNI AR, 1971.; PLESNI AR, 1977., 23.-24.; BRUKNER, 1981., 36.-37.; DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1991., 43.-44.). Sjevernoitalskoga podrijetla je i kerami ka svjetiljka crvenkastosmeega premaza i oker presjeka, s volutnim nosom, dva ~lijeba na ramenu i ukrasom rozete (T. 2., 5) iji su se ulomci nalazili uz isto ni rub grobne rake. Nalaz svjetiljke, uz ostale importirane nalaze, ukazuje na prihvaanje tradicija rimskoga na ina ~ivota i pokopa. Opisana svjetiljka pripada tipu Ivnyi I koji obuhvaa primjerke s volutnim trokutasto oblikovanim nosom, prikazom u reljefu na sredini te koncentri nim ~lijebovima po rubu. Svjetiljka iz Iloka pripada 3. tipu prema podjeli D. Ivnyi za koji je karakteristi an airi nos s volutom koji je datiran oko sredine 1. st. do u etvrtu etvrtinu 1. i u 2. st. Motiv rozete od veeg broja latica i vea rupica u sredini zabilje~eni su na svjetiljkama iz Emone i Carnuntuma, dok svjetiljka iz Soprona ima rozetu od manjega broja latica i manju rupicu (IVNYI, 1935., 10.-11., T. I., 2-3, T. II., 8). Prema Loeschckeovoj podjeli kerami kih svjetiljki s uglatim nosom koji ima volute, nalaz iz Iloka odgovara tipu I varijanti b koju opisuje neato u~i nos na vrhu nego kod voluta, dok je profil ramena s dva ~lijeba tipa IIb. Svjetiljke volutnoga tipa naj eae imaju disk koji je ukraaen u reljefu, ramena raa lanjena ~lijebovima i prstenima te su datirane u 1.-2. st. (VIKI-BELAN I, 1976.a, VIII.-XI., T. IV.-VIII., T. XIX.-XX.). Svjetiljke volutnoga tipa pronaene su u dva duboko ukopana paljevinska groba u obliku bunara na isto noj nekropoli Sirmija i datirane su novcem Klaudija i Nerona (MILO`EVI, 1985.; MILO`EVI, 2001., 162.). Razdoblju 1.-2. st. pripadaju i svjetiljke ukraaene antropomorfnim i zoomorfnim te vegetabilnim motivima iz naseobinskih slojeva Sirmija i Gomolave (RUBRIGHT, 1973., 46.-47., Pl. I.-II.; DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1987., 52.-53., T. 36.-37., T. 38., 2-8, T. 39., 1-3, T. 41., 1-3). Na zapadnoj nekropoli Poetovia kerami ke svjetiljke idu u red najbrojnijih grobnih priloga. Svjetiljki iz Iloka odgovaraju one tipa Loeschcke I (B)/C 1 za koje je karakteristi an airoki nos, plasti ne volute te disk odvojen s tri ~lijeba. Njihova izrada zapo inje sredinom 1. st., da bi tijekom tree etvrtine 1. st. postale brojne. Nalazi iz grobova u Poetoviu datirani su u flavijevsko vrijeme s trajanjem do prve polovine 2. st. (ISTENI , 1993., 321., T. 2., 3). U 1. st. datirane su i svjetiljke tipa Ivnyi I iz paljevinskih grobova s nekropole Pristava pri Trebjem (SLABE, 1993., 16.). Volutne kerami ke svjetiljke uglatoga nosa tipa Ivnyi I, odnosno Loeschcke I, s panonskih nalaziata predstavljaju sjevernoitalski import (BALESTRAZZI, 1987., 447.-449.) od po etka 1. st. kada pristi~u zajedno s arentinskom i sjevernoitalskom sigillatom augustovsko-tiberijevskoga razdoblja (VIKI-BELAN I, 1968., 512.; `UBIC, 1976., 82., T. 1., 1-3; DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1987., 52., 57.). Nalazi volutnih svjetiljki kao i keramike tankih stijenki u vojnim logorima na Dunavu (Zemun, Novi Banovci, Surduk) dokazuju kako su importirane za potrebe vojske, ali i za viai druatveni sloj predrimskoga stanovniatva kako to svjedo i bogato opremljeni grob iz Iloka (DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1987., 57., T. 38., 1, T. 42., 1-2). Tijekom druge polovine 1. st. zapo inje njihova produkcija u lokalnim panonskim radionicama na ato ukazuju nalazi kalupa u Sirmiju, Mursi i Poetoviu. Njihova pojava na ju~nopanonskim nalaziatima prati se i dalje tijekom 2., pa sve do po etka 3. st. (VIKI, 1971., 97., T. VIII., 1; DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1987., 53., T. 40., 5; `UBIC, 1976., 82., T. 11., 47, 50). Sjevernoitalsko podrijetlo pokazuje i manja staklena posuda od zelenkastoga stakla iji su se ulomci nalazili uz isto ni rub groba (T. 2., 4). Najvjerojatnije se radi o ljevku s vodoravno izvu enim rubom, iako nije isklju ena mogunost kako se radi o ostacima aae ije se dno nije sa uvalo. Jedini sa uvani ju~nopanonski nalaz ljevka od ~uto-zelenkastoga stakla s vodoravno izvu enim rubom i uskim cijevastim donjim dijelom potje e iz Sirmija bez to nih podataka o okolnostima nalaza, a datiran je u 1.-2. st. (DAMEVSKI, 1976., 65., T. VIII., 3; `ARANOVI-SVETEK, 1986., 24.-25., T. XI., 4). Staklena posuda iz groba u Iloku, poput volutne svjetiljke i zdjelice tankih stijenki, predstavlja sjevernoitalski ranorimski import koji je u Sirmij te na dunavski limes doaao s vojnicima preko Akvileje (`ARANOVI-SVETEK, 1986., 50., 55.; MILO`EVI, 2001., 92.-93.). Na emonskoj nekropoli stakleni se ljevak nalazio u paljevinskom grobu iz 1. st. (`ARANOVI-SVETEK, 1986., 25.). Sve staklene posude s emonskih nekropola koje su datirane u 1.-2. st. predstavljaju najveim dijelom sjevernoitalski import, dok je lokalna proizvodnja posvjedo ena tek u 4. st. (PLESNI AR-GEC, 1980.-1981.). Akvileja je u 1.-2. st. bila va~no proizvodno srediate, ali je istovremeno bila i luka za robu koja je pristizala iz drugih proizvodnih centara koju je potom izvozila na isto noalpski i podunavski prostor (PLESNI AR-GEC, 1980.-1981.; `ARANOVI-SVETEK, 1986., 50.). U sjeveroisto nom uglu groba nalazio se i ~eton za igru od tamnoplave staklene paste (T. 2., 2 ). }etoni od staklene paste razli itih boja i istoga oblika zabilje~ena su na ptujskim nalaziatima, a pretpostavlja se kako su slu~ila za igru ili su imala joa neku funkciju i datirana su u 1. st. Nalaz iz jednoga emonskoga groba datiran je novcem Germanika (BERTONCELJ-KU AR, 1979., 259., T. 3., 50-63). U grobu je pronaena i jedna staklena perla zelenkaste boje (T. 2., 3). Kako je najvei broj staklenih perli s anti kih nalaziata jednostavnoga oblika, teako ih je precizno datirati. To se posebno odnosi na one okrugloga, plo astoga, valjkastoga te drugih za izradu manje zahtjevnih oblika koje se nalaze kroz cijelo rimsko razdoblje (BERTONCELJ-KU AR, 1979., 256.-257., T. 3., 37). U jugoisto nom istra~enom dijelu groba na ostacima slabo sa uvanih drvenih dasaka pronaeni su metalni prilozi i novac (Sl. 4.). Bron ana kari ica nepravilnoga pravokutnoga presjeka jedan kraj ima savijen u petlju, dok joj drugi nedostaje (T. 1., 3). Opisom odgovara tipu rimskih bron anih nauanica u obliku kari ice od ~ice razli itoga presjeka sa savijenim krajevima u petlju i kva icu od kojih se razlikuje svojom masivnoau. Jednostavne nauanice u oblik ~i anoga obru a koji se zatvarao provla enjem kukice kroz petlju dokumentirane su kroz du~e vremensko razdoblje, a razlikuju se oblikom privjeska koji je visio o kari ici iji je oblik ostao gotovo nepromijenjen (KO` EVI, 1991., 11.-17.). Podrijetlo ovoga oblika nauanica nalazi se u helenisti kim prototipovima, a najstariji grob iz Emone s opisanim tipom nauanice datiran je novcem Tiberija. Grobovi s jednostavnim nauanicama u obliku kari ice pojavljuju se i kasnije te ih je, ako nedostaju jasne okolnosti nalaza, teako precizno datirati (MIHOVILI, 1979., 229.-230., T. 3., 3, 5). Ostacima bron ane fibule najvjerojatnije pripada ulomak bron ane igle (T. 1., 5). U neposrednoj blizini nauanice nalazio se joa jedan bron ani predmet ija je namjena nedovoljno jasna. Radi se mo~da o ataai posude (T. 1., 4) koja se sastoji od koso postavljenoga obru a ovalnoga obrisa i okrugloga presjeka ispod kojega se nalazi trolisno oblikovani lim pravokutnih zavraetaka koji u gornjem dijelu ima rupicu za zakovicu. Obru  je od donjega dijela odvojen popre nim rebrom na kojem se nalaze dva vodoravna ~lijeba. U neposrednoj je blizini pronaena i manja ~eljezna zakovica (T.2., 8) s kratkim trnom etvrtastoga presjeka koja je mogla poslu~iti za pri vraivanje ataae. Osim opisanih nalaza, import u grobu predstavljaju i ostaci smokve te dinje koji su zajedno s ostalim arheobotani kim uzorcima pronaeni u sjeveroisto nom dijelu groba te u ispunama oba lonca. Smokve zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta nisu uspijevale na ju~nopanonskom prostoru. Kako su smokve brzo gubile svje~inu, plod nije bilo mogue transportirati na vee udaljenosti, pa su u Cuccium najvjerojatnije pristigle suhe smokve. Smokve su zajedno s drugim kerami kim i staklenim nalazima bile uve~ene za potrebe naseljenoga italskoga, ali i domoroda koga stanovniatva kojem italska dobra nisu bila nepoznata. Najvei broj arheobotani koga materijala pripada sjemenkama vinove loze. Pitanje porijekla i uzgoja vinove loze kod Ilira s navedenim anti kim izvorima iscrpno je analizirao M. Zaninovi. Za prapovijesne etni ke zajednice naseljene u unutraanjosti pretpostavlja se kako su proizvodili alkoholna pia od ~itarica od kojih su se dobivale razli ite vrste piva (ZANINOVI, 1976., 270.). Panonsku proizvodnju vina u malim koli inama te njegovu slabu kvalitetu spominje Dion Kasije (49.36.2), a ato potvruje i Strabonov navod (VII.5.10) kako su podru ja iznad Dalmacije brdovita i hladna te je tamo vinova loza rijetka (ZANINOVI, 1976., 270.; BULAT, 2002., 46.). O uvozu vina u Sirmij kojega su podsticali naseljeni Italici, ali i starosjedila ko stanovniatvo, svjedo e nalazi amfora datiranih u po etak 1. st. (BRUKNER, 1987., 33., T. 30.; MILO`EVI, 2001., 87.) koje su zajedno s vinom pristizale preko Akvileje (VIKI-BELAN I, 1968., 511.). Uzgoj vinove loze u Panoniji intenzivira se u drugoj polovini 3. st. u vrijeme Proba ime se ukida Domicijanova uredba o isklju ivo italskom uzgoju vinove loze. Vojnici su, po Probovoj zapovijedi, padine Fruake gore (Almus Mons) zasadili izabranim sortama vinove loze (ZANINOVI, 1976., 270.-271.; BULAT, 2002., 47.; MILO`EVI, 2001., 86.). Otkrie sjemenki vinove loze u posudama u grobu iz Iloka dokazuje ranije postojanje nasada vinograda na zapadnim obroncima Fruake gore ve tijekom 1. st., iako je mogue kako je tradicija uzgoja vinove loze na podru ju Iloka znatno starijega datuma. Polaganje u grob razli itih kultiviranih biljaka u kombinaciji s kerami kim i staklenim posudama dvojakoga podrijetla ukazuje na postojanje slo~enoga pogrebnoga rituala. Na isto noj nekropoli Poetovia u paljevinskim grobovima pronaeni su kalcificirani ostaci datulje, smokve i jabuke, dok se za nalaze posuda pretpostavlja kako se u njima nalazilo vino i pivo (KUJUND}I, 1982., 11.). Na rimskoj nekropoli Nave u sjevernoj Italiji zabilje~en je sli an sadr~aj grobnih priloga, a izdvojeni su ostaci ~itarica, mahunarki i  voa poput jabuke/kruake, vinove loze, smokve, datulje, oraha i ljeanjaka (ROTTOLI, 1987.). O prilaganju jabuke u grob svjedo e nalazi sjemenki otkrivenih u ruci u kosturnome grobu na rimskoj nekropoli kod Beake (MARIJANSKI-MANOJLOVI, 1987., 15.). Razloge obilnom darivanju pokojnika razli itim vrstama ~itarica i voa treba potra~iti u slo~enim pravilima pogrebnoga ritusa koji je za prostor ju~ne Panonije u ranorimskom razdoblju joa uvijek nedovoljno poznat. Za sve opisane nalaze iz groba u Iloku dokumentirane su brojne usporedbe, kako na podunavskom, tako i na isto noalpskom prostoru koje omoguavaju datiranje groba u sredinu 1. st, a ato potvruje i nalaz novca Klaudija (T. 1., 6). Iako grob nije istra~en u cijelosti, nalazi kao i ostaci grobne arhitekture obogauju dosadaanje spoznaje o procesu romanizacije prostora hrvatskoga Podunavlja te svjedo e o odnosu starosjedila koga stanovniatva prema novopristiglim tekovinama rimske kulture. Za etni ko odreenje pripadnosti ukopa od posebne su va~nosti tri kerami ke posude iz sjeveroisto noga ugla groba, dva lonca zaobljenoga tijela izraena rukom (T. 1., 1-2) te zdjela S-profilacije koja je izraena na lon arskom kolu (T. 2., 1). Opisane se posude, na osnovi brojnih navedenih usporedbi, mogu povezati s materijalnom ostavatinom latenske kulture koja se na prostorima srednjega Podunavlja povezuje sa Skordiscima. U opisanim oblicima prepoznaje se nastavak kerami arskih tradicija starosjedila koga mijeaanog keltsko-panonskoga stanovniatva koje je tijekom 1. st. inilo bitnu etni ku komponentu u ju~nom dijelu rimske Panonije. Druga skupina nalaza koja pokazuje sjevernoitalsko podrijetlo ukazuje na smjer novih kulturnih i ekonomskih utjecaja koji su djelovali u procesu rane romanizacije na isto ni dio Meurje ja. Osim u grobu iz Iloka, lonci i zdjele izraene od domaih kerami ara u latenskim tradicijama koje su karakteristi ne za starosjedila ko stanovniatvo pronaene su i u paljevinskim grobovima u obliku bunara s nagorenim stranama na isto noj nekropoli Sirmija gdje su ranoitalskim importiranim posudama te novcem od Augusta do Nerve datirane u 1. st.. Na osnovi nalaza importiranih predmeta i naoru~anja pretpostavlja se kako su na isto nome rubu isto ne nekropole pokopani veterani keltskoga podrijetla i najraniji romanizirani starosjedioci. Italski na in pokapanja zabilje~en je na zapadnoj, jugozapadnoj i sjeveroisto noj nekropoli koje su takoer datirane u 1. st. Tako najranije nekropole dokumentiraju slo~eni etni ki i druatveni sastav stanovniatva Sirmija (MILO`EVI, 1985.; MILO`EVI, 2001., 161.-162.). Brojna zaatitna istra~ivanja u Vinkovcima rezultirala su otkrivanjem samo dva paljevinska groba na ju~noj i sjevernoj nekropoli, ato svakako ne odra~ava pravu sliku naseljenosti Cibala tijekom 1. st. (ISKRA-JANO`I, 2001., 145.). Paljevinski grobovi sa sjeveroisto ne nekropole Murse koji su datirani od po etka 1. pa do treega desetljea 2. st., pripisuju se autohtonome romaniziranom ili naseljenom stanovniatvu, kao i vojnicima stacioniranim u Mursi i Teutoburgiu (GRICKE-LUKI, 2000., 100.-101.). Lonac kasnolatenskih tipoloakih karakteristika iz groba 8 sadr~avao je spaljene ostatke pokojnika i bio je zatvoren poklopcem, a datiran je u prvu polovinu 2. st. (GRICKE-LUKI, 2000., 22., T. III., 1). Zna ajan je nalaz paljevinskoga groba 27 s iste nekropole gdje su se spaljene kosti nalazile u raci nagorjelih strana. U grobu su pronaeni keltski novac srijemskoga tipa C/D i Augustov as koji ga datiraju u po etak 1. st., zbog ega se ukop pripisuje romaniziranom pripadniku autohtone zajednice (GRICKE-LUKI, 2000., 64.). Istra~ivanja u Novim Banovcima dokumentirala su kako je na ostacima utvrenoga kasnolatenskoga naselja podignuto rimsko. U manjim pokusnim iskopavanjima pronaena je paljevinska nekropola za koju se na osnovi nalaza zdjela i vr eva zaklju uje kako pripada autohtonome stanovniatvu koje je zadr~alo svoje tradicije, ali se kroz pojedine nalaze uo avaju i naznake romanizacije (DIMITRIJEVI, 1961., 93.-94., T. XXII., 1, T. XXIII., 2). Kod Rakovca na Fruakoj gori otkriven je paljevinski grob s brojnim prilozima koji, poput ilo koga primjera, pokazuju dvojako podrijetlo. Uz importirane simpulum i ranocarske zdjelice, pronaene su i dvije zdjele uvu enoga ruba kasnolatenskih tradicija zbog ega je grob pripisan starosjedila kom stanovniatvu s karakteristikama latenske materijalne kulture i datiran je u drugu polovinu 1. st. (BRUKNER, 1987., 40.). U flavijevsko je vrijeme datiran i paljevinski grob s polo~aja Radio-stanice kod Zemuna u kojem su pronaeni zdjela s poklopcem, vr  te dvije ranorimske zdjelice (BRUKNER, 1987., 41., T. 12., 5-9). Kerami ki oblici izraeni u latenskim tradicijama pronaeni su u ranorimskim grobovima u Sur inu i Donjem Tovarniku (SREJOVI, 1965., 58.). Na rimskoj nekropoli kod Obre~a takoer su zabilje~eni nalazi koji pokazuju utjecaj kasnolatenskoga materijalnoga naslijea (DIMITRIJEVI, 1961., 98.). Jake autohtone tradicije pokazuje i ukop psa sa Zemun-polja u kojem su pronaeni zdjela zaobljenoga tijela i uvu enoga ruba s pe atnim ukrasom te  da ka aalica (DIMITRIJEVI, 1969., 86., Sl. 7., 9.; BRUKNER, 1987., 41., T. 12., 4). Navedene usporedbe za ranorimske paljevinske ukope u kojima su zabilje~eni kerami ki nalazi izraeni u latenskim tradicijama dokumentiraju jaku tradiciju autohtonoga stanovniatva sve do kraja 1. st. (BRUKNER, 1987., 41.). Na isti zaklju ak ukazuju i rezultati prou avanja materijelne ostavatine koja potje e iz istra~ivanja naselja. U zaatitnim iskopavanjima u Vinkovcima izdvojen je stariji rimski stambeni horizont s dvije kerami arske pei datiran u ranorimsko razdoblje. Meu izdvojenim nalazima prepoznaju se oblici i tehnike ukraaavanja koje po ivaju na lokalnoj latenskoj tradiciji. Radionica je datirana u drugu polovinu 1. do sredine 2. st., a proizvodila je za lokalno tr~iate zadovoljvajui potrebe kako novopristigloga rimskoga tako i autohtonoga stanovniatva (`ARANOVI-SVETEK, 1981.; ISKRA-JANO`I, 2001., 51.-53., 57.). Zaatitna iskopavanja na donjogradskom Pristaniatu u Osijeku otkrila su ostatke kasnolatenskoga naselja iznad kojega su zabilje~eni ranorimski slojevi datirani u 1. st. u kojima su, osim importiranih italskih posuda, pronaeni brojni kerami ki oblici izraeni u latenskim tradicijama (BULAT, 1977., 48.). Na kontinuitet kasnolatenskoga materijalnoga naslijea u ranorimskom Sirmiju koji je predstavljao najzna ajnije srediate romanizacije jugoisto ne Panonije, ukazuju ne samo rezultati istra~ivanja nekropola, ve i naseobinskih slojeva. Iskopavanja i dokumentirana stratigrafija na viae polo~aja u Srijemskoj Mitrovici pokazala su kako se odmah iznad najstarijega sloja iz kasnoga latena nalazi sloj datiran nalazima od vremena Tiberija do kraja 1. st. Tipoloakom analizom kerami kih nalaza prve faze izdvojeni su oblici izraeni u latenskim tradicijama uz koje se pojavljuju ranorimska keramika, volutne svjetiljke, Auccisa fibule te romanizirani autohtoni oblici. Nalazi su povezani s najstarijom graevinskom fazom razvoja Sirmija za koju su joa uvijek karakteristi ne poluukopane stambene jame koje pokazuju kontinuitet s kasnolatenskim razdobljem (BRUKNER, 1987., 30.-34.; MILO`EVI, 2001., 26., 36., 48.). Sna~nu kasnolatensku tradiciju u proizvodnji kerami kih oblika potvruju i nalazi iz kerami arske pei datirane u sam po etak 1. st. (BRUKNER, 1987., 33., T. 10.). Naselje latenske kulture na Gomolavi (faza VIc) nastavlja se i tijekom 1. st. kada je zabilje~ena istovremena prisutnost autohtone latenske i uvozne italske te rimsko-provincijalne keramike. U 1. st. proizvode se samo odreeni oblici latenskih karakteristika kao ato su zdjele S-profilacije, zdjelice i kantharosi ukraaeni ugla anim ukrasom te lonci S-profilacije, dok se rukom i dalje izrauju zaobljeni lonci sa ~lijebom ispod ruba koji su ukraaeni urezivanjem. Ipak, u ranocarskom razdoblju najvee zna enje dobivaju rimske provincijalne forme te importirana italska keramika iji se oblici ubrzo po inju imitirati u radionicama Gomolave (JOVANOVI, JOVANOVI, 1988., 82.-83., Pril. 13.; BRUKNER, 187., 34.-35., T. 11.). U istra~ivanjima nalaziata Vranj kod Hrtkovaca pronaene su kerami arske pei koje takoer pokazuju kako su se u njima proizvodili brojni kerami ki oblici koji imaju podrijetlo u latenskim tradicijama (DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1991., 44.). Na po etku romanizacije pojedina su kasnolatenska naselja ostala izvan prvotnoga rimskoga utjecaja zbog ega se na njima nalazi malo provincijalne ili importirane keramike (BRUKNER, 1987., 37.). Tako se naselje latenske kulture na Zemun-polju nastavilo i u ranorimskom razdoblju zadr~avajui stariju materijalnu ostavatinu, ali i prihva ajui nove oblike ranorimske provincijalne keramike (DIMITRIJEVI, 1969., 85.-86., Sl. 6.-9.). Rimsko naselje na Brestovim meama takoer je podignuto na ostacima ranijega naselja latenske kulture iji se oblici nastavljaju u 1. st. (DIMITRIJEVI, 1969., 89.-92., Sl. 13.-17.). Istra~ivanja u Starom Slankamenu otkrila su ostatke kasnolatenskoga naselja na kojem je podignuto ranorimsko s poluukopanim stambenim jamama koje je trajalo do vremena Flavijevaca kada zapo inje izgradnja stalnoga vojnoga logora. Materijalna ostavatina iz ranorimskoga sloja pokazala je dominaciju oblika izraenih u kasnolatenskim tradicijama koji su zadovoljavali potrebe autohtonoga stanovniatva, a datirani su pojavom s ranorimskim oblicima i malobrojnim italskim importom u prvu polovinu 1. st. Time je dokumentirano kako starosjedila ko stanovniatvo na limesu nakon osvajanja nije bilo podvrgnuto ja oj romanizaciji (BRUKNER, 1987., 36., T. 13., 1-14; BRUKNER, 1988., 96., T. I.). Vjerojatno e isti zaklju ak vrijediti i za rimsko naselje u Iloku, budui da je u nedalekom Banoatoru na kasnolatenskom naselju podignuto rimsko koje u 1. st. u kerami kim oblicima pokazuje jake tradicije autohtone materijalne kulture, a italski je import datiran u vrijeme Flavijevaca i povezuje se s nazo noau vojnih postrojbi (BRUKNER, 1987., 36., T. 14.). Na Petrovaradinu takoer dominiraju oblici kasnolatenskih tradicija koji se pojavljuju s italskim importom kasnoaugustovskoga i Tiberijevoga vremena (BRUKNER, 1987., 36., T. 13., 15-20). U Dumbovu kod Beo ina istra~eno je naselje s poluukopanim stambenim jamama i ognjiatima na otvorenom koje je datirano u 1. i po etak 2. st. Veina kerami kih nalaza pokazuje uzore u latenskim tradicijama, dok manji broj oblika pripada importiranim sjevernoitalskim ranorimskim oblicima. Naselje u Dumbovu dokumentira su~ivot starosjedila koga stanovniatva i rimskih vojnih postrojbi koje su osiguravale granicu na Dunavu (BRUKNER, 1976., 20.-22.; BRUKNER, 1987., 38.). Osim veih urbanih srediata i utvrda na limesu, poznata su i manja naselja (zaseoci-vicus i sela-pagus) za koja se na osnovi rezultata analize kerami kih nalaza zaklju uje kako su bila naseljena starosjedila kim predrimskim stanovniatvom koje je zadr~alo osnovne karakteristike vlastite materijalne kulture sve do kraja 1. st. Ta se naselja otvorenoga tipa nastavljaju iz razdoblja kasnoga latena i nisu bila izlo~ena ubrzanoj romanizaciji kao vea srediata koja nastaju iz kasnolatenskih protourbanih srediata za koja su ruralna naselja predstavljala izvore snabdijevanja (DIMITRIJEVI, 1961., 101.-102.; DIMITRIJEVI, 1969., 82.; BRUKNER, 1987., 37.-38.; BRUKNER, 1988.; BRUKNER, 1995., 17.; BRUKNER, 1995.b, 137., 145.). Domoroda ka naselja na osnovi rijetkoga italskoga importa i ranih rimsko-provincijalnih oblika pokazuju slabi utjecaj rimske provincijalne kulture tijekom 1. st., dok su istovremeno dominantni ostaci materijalnoga i duhovnoga naslijea latenske kulture Skordiska (BRUKNER, 1995., 17.; BRUKNER, 1995.a, 91., 102.-103.). Na jednom od takvih naselja kod Peinaca istra~ivanja su pokazala kako je najbrojnija siva keramika izraena na lon arskom kolu u latenskim tradicijama. Naselje je osnovano u posljednjim desetljeima 1. st. pr. Kr. i traje po etkom 1. st. po Kristu kako to pokazuje nalaz novca Augusta (BRUKNER, 1987., 37., T. 15.; BRUKNER, 1995.a, 98.-100., T. XIII.-XVII.). Naselja u `imanovcima, Rumi i Progaru neato su mlaa i datiraju se u drugu polovinu 1. st. (BRUKNER, 1987., 37., T. 16.-19.). Opisana domoroda ka naselja na kojima je najbrojnija keramika izraena u latenskim tradicijama s brojnim grubim oblicima izraenim rukom iz sredine i druge polovine 1. st., te s ranim rimsko-provincijalnim oblicima i importiranim italskim posudama (BRUKNER, 1995.a, 100.-103., T. XVIII.-XXIII.), imaju prethodnike u naseljima Skordiska istoga tipa iz druge polovine 1. st. pr. Kr. (BRUKNER, 1995.a, 91.-98., T. I.-XII.). Sve opisane usporedbe kako za groblja tako i za naselja u isto nom dijelu meurje ja Save, Drave i Dunava koja su nalazima datirana u 1. st. ukazuju na kontinuitet materijalnoga i duhovnoga naslijea latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba. To zna i kako je mijeaano keltsko-panonsko stanovniatvo koje je predstavljalo zajednicu Skordiska naseljenih na prostoru srednjega Podunavlja imalo istaknutu ulogu u procesu rane romanizacije i inilo je sastavni dio etni koga korpusa novoosvojenoga dijela ju~ne Panonije. Starosjedila ko stanovniatvo u veim srediatima koja su nastala iz kasnolatenskih protourbanih centara bilo je izlo~eno sna~nijoj i br~oj romanizaciji putem naseljavanja italskoga stanovniatva i veterana te u estaloga importa s kojima pristi~u i tekovine rimskoga na ina ~ivota. Ruralne kasnolatenske zajednice dugo su zadr~ale karakteristike vlastitoga materijalnoga izri aja prihva ajui tek neke tekovine novouspostavljene rimske provincijalne kulture. U grobu u Iloka, osim nalaza koji dokazuju kontinuitet kasnolatenskoga materijalnoga naslijea, zabilje~eni su i importirani predmeti koji pokazuju sjevernoitalsko podrijetlo, a u srednje Podunavlje pristigli su ve od ranije uspostavljenom trgova kom komunikacijom kojom su tijekom 1. st. pr. Kr. Skordiscima pristizala odreena materijalna dobra. O tome svjedo e nalazi bron anoga posua sjevernoitalskoga podrijetla koje se na nalaziatima latenske kulture u isto noj Slavoniji pojavljuje u grobovima i na najistaknutijim utvrenim naseljima kao ato su Dalj, Sotin, Vinkovci i Orolik. Import bron anoga posua dolazio je iz Akvileje preko Nauporta i Emone odakle je rijekom Savom preko Segestike stizao do srednjega Podunavlja. Ovu va~nu prapovijesnu komunikaciju opisao je Strabon (4.6.10; 5.1.8; 7.5.2) koji navodi kako iz Akvileje pristi~u vino i ulje. Sigurno je kako s tim proizvodima pristi~e i bron ano posue koje je slu~ilo za konzumaciju vina. Opisanu trgova ku rutu podupiru i nalazi novca Apolonije i Dirahija te rimskoga republikanskoga novca koji potvruju komunikaciju Savom ka srednjem Dunavu (DIZDAR, RADMAN-LIVAJA). Uporaba dobro poznate trgova ke rute Savom prema istoku nastavila se i u ranorimskome razdoblju. Mo~e se sa sigurnoau rei kako je istim smjerom teklo i Tiberijevo osvajanje isto noga dijela Meurje ja. Transport keramike u ranocarsko doba najveim se dijelom odvijao kopnenim komunikacijama iz Akvileje koja je predstavljala najva~nije srediate za izvoz keramike tankih stijenki, terra sigillate i staklenih posuda na tr~iata Panonije i Norika. Kasnije, glavni prometni pravci za prijevoz svih vrsta roba i airenje romanizacije postaju tokovi Save, Drave i Dunava (VIKI-BELAN I, 1968., 509.-513.), gdje je Sirmij sredinom 1. st. bio srediate trgovinom kerami kih proizvoda (BRUKNER, 1987., 33.). U vrijeme Flavijevaca kao trgova ka ruta na va~nosti dobiva cesta Sirmium-Cibalae-Mursa (BRUKNER, 1980.-1981., 143.-145.). Zbivanja nakon rimskoga osvajanja prostora isto ne Slavonije i zapadnoga Srijema slabo su poznata budui da nedostaju istra~ivanja nalaziata na kojima bi se mogao pratiti proces zapo ete romanizacije. Iako se na opisanom prostoru nalaze zna ajna vojna uporiata na dunavskom limesu te vea civilna naselja u njegovoj pozadini kao ato su Mursa i Cibale, materijalna ostavatina prvih desetljea 1. st. viae je nego skromno poznata. Ono ato je zajedni ko svim rimskim srediatima s prostora isto ne Slavonije i zapadnoga Srijema jeste njihovo podizanje na ili u blizini najistaknutijih kasnolatenskih srediata. S prostora danaanjega Osijeka, rimske Murse nastale na zna ajnom kasnolatenskom naselju, potje u grobni natpisi vojnika i pe ati na opekama koji ukazuju na ranu prisutnost vojnih postrojbi koje su osiguravale prijelaz preko Drave te komunikaciju koja je vodila ka Dunavu (KLEMENC, 1961., 17.-19.; KLEMENC, 1963., 59.-62.; PINTEROVI, 1968., 63.-67., 73.). Rezultati istra~ivanja dokumentiraju prisutnost keltskoga etni koga elementa u Mursi vidljivoga u kerami kim oblicima izraenim u latenskim tradicijama koji odgovaraju razdoblju 1. st. kada trgovinom pristi~e i sjevernoitalski import (KLEMENC, 1961., 17.; BULAT, 1977., 48.). Drugo va~no rimsko srediate u pozadini dunavskoga limesa bile su Cibale odakle je poznat skroman italski import datiran u po etke 1. st. (ISKRA-JANO`I, 2001., 57., 117.). Na dva istaknuta vojna uporiata na dunavskom limesu koja su takoer nastala na polo~ajima istaknutih kasnolatenskih srediata, Teutoburgiu i Cornacumu u kojima su bile smjeatene pomone vojne postrojbe, import ranorimskoga porijekla takoer je skroman (VIKI-BELAN I, 1968., 511.). Na svim navedenim nalaziatima, kako na limesu tako i u njegovoj pozadini, u ranorimskim slojevima datriranim u 1. st. prevladavaju oblici koji pokazuju kontinuitet kasnolatenske materijalne ostavatine. Ranorimski import prvenstveno je bio usmjeren ka zna ajnijim kasnolatenskim naseljima Skordiska na kojima se uz kerami ke oblike izraene u autohtonim tradicijama pojavljuju i predmeti sjevernoitalskoga importa kasnoaugustovskoga i Tiberijeva doba (BRUKNER, 1981., 48.). Kroz prou avanje importiranoga kerami koga posua uo ena je prisutnost auksilijarnih postrojbi, dolazak trgovaca te naseljavanje Italika ve u ranom 1. st. (BRUKNER, 1980.-1981., 143.). O ranoj prisutnosti Italika u Sirmiju koji su bili naseljeni ponajviae radi trgovine, svjedo i otpor breu kome napadu na po etku panonsko-delmatskoga ustanka (MILO`EVI, 2001., 80., 191.). Na nalaziatima uz limes sjevernoitalski import iz kasnoaugustovskoga i Tiberijeva vremena, kako to pokazuju nalazi, nije bio brojan. U julijevsko-klaudijevsko doba uz Dunav su u logorima smjeatene samo pomone postrojbe koje su kontrolirale granicu. Import postaje brojniji tek u vrijeme Flavijevaca, a ato potvruju i nalazi rimskoga novca, kada vojne postrojbe izlaze na Dunav i uspostavljaju stalne utvrde. Time se ujedno intenzivira i romanizacija starosjedila koga stanovniatva (`ARANOVI-SVETEK, 1966.-1967., 69.-70.; BRUKNER, 1981., 48.; BRUKNER, 1987., 36.; DAUTOVA-RU`EVLJAN, 1987., 51.). Romanizacija je bila ubrzana i nova enjem autohtonoga stanovniatva u pomone postrojbe ato zapo inje ve u vrijeme Klaudija (BRUKNER, 1987., 32.). Vojne su postrojbe uvijek pratili trgovci koji su importiranim predmetima zadovoljavali njihove, ali i potrebe naseljenih Italika te gornjega sloja starosjedila koga stanovniatva kojemu ta dobra nisu bila nepoznata. Rimski su trgovci dobro poznavali prilike tr~iata u meurje ju Drave, Save i Dunava i bili su prethodnica rimskome osvajanju. O ranoj prisutnosti rimskih trgovaca u meurje ju Drave, Save i Dunava svjedo i navod Veleja Paterkula (II.110) kako su na po etku panonsko-delmatskoga ustanka od strane ustanika stradali mnogi trgovci (MIRKOVI, 1971., 13.; ISKRA-JANO`I, 2001., 51.). Najraniji sjevenoitalski import iz Sirmija i ostalih nalaziata u Srijemu koji je datiran u augustovsko vrijeme povezuje se upravo uz prisutnost vojnih postrojbi s kojima pristi~u obrtnici i trgovci (BRUKNER, 1971., 36.; BRUKNER, 1987., 41.). Vojna je nazo nost podsticala trgovinu keramikom, posebno terra sigillatom koja je na prostor ju~ne Panonije prvo pristizala iz radionica sjeverne i srednje Italije (VIKI-BELAN I, 1965., 89.-97.; VIKI, 1971., 93.). Sirmij, Mursa i Cibale bili su najva~nija ranorimska srediata u koja je pristizala importirana roba, ali i gdje je ubrzo zapo ela proizvodnja i distribucija lokalnih proizvoda (BRUKNER, 1980.-1981., 144.). Ve tijekom 1. st. organiziraju se domae radionice koje svojim proizvodima po inju opskrbljivati vojsku. U 2. st. radionice se nalaze u civilnim naseljima koja su podignuta u blizini vojnih logora te svojim proizvodima podmiruju potrebe lokalnoga tr~iata, dok dio izvoze u susjedne provincije (VIKI-BELAN I, 1965., 89.; VIKI-BELAN I, 1968., 510.). Blizina limesa i prisutnost vojnih postrojbi koje su bile zna ajni potroaa i takvih dobara utjecala je, uz neke druge zna ajke kao ato je povoljan polo~aj na razmei trgova kih puteva, na sveukupnu kerami ku produkciju na prostoru ju~ne Panonije (VIKI, 1971., 91.). Ranorimska materijalna ostavatina 1. st. odraz je razli itih i slo~enih etni kih te kulturnih kretanja. Kroz prou avanje poznatih kerami kih oblika i ukrasa mogue je prepoznati i izdvojiti razli ite utjecaje (BRUKNER, 1987., 27.-28.). Sna~ne tradicije latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba svjedo e o prisutnosti starosjedila koga stanovniatva na svim ranorimskim nalaziatima, posebno onima ruralnoga karaktera gdje su u ukupnoj materijalnoj ostavatini dominantne. Zboga toga je u prou avanju romanizacije ju~ne Panonije taj dio naslijea neizostavan. Drugu sastavnicu u tom procesu u kojem nastaje novo druatvno-ekonomsko okru~enje predstavljaju ranorimski import te domaa provincijalna proizvodnja namijenjeni potrebama vojske i naseljenika (BRUKNER, 1987., 32.). Kada bi se etni ki pobli~e pokuaala odrediti pripadnost groba pronaenoga u Iloku, odgovore treba potra~iti u anti kim izvorima u kojima se opisuje etni ka slika isto noga dijela meurje ja Save, Drave i Dunava u predrimskome razdoblju i neposredno po osvajanju. Srednje su Podunavlje u mlaem ~eljeznom dobu naseljavali Skordisci, da bi se nakon rimskoga osvajanja u anti kim izvorima pojavile neke nove zajednice. Tako se na prostoru hrvatskoga Podunavlja spominju Kornakati koje Plinije navodi kada abecednim redom pobrojava zajednice naseljene u Panoniji (n.h. III.148). Kako se tom prilikom spominju i zajednice s prostora Transdanubije kona no osvojene tek u vrijeme Klaudija, podatak o Kornakatima kojima se pripisuje Cuccium (MIRKOVI, 1971., 20.), odgovara vremenu kada se datira i grob iz Iloka. Kornakati su kao peregrinska zajednica keltsko-panonskoga podrijetla naseljevali prostor uz Dunav oko Vukovara do Iloka (MAJNARI-PAND}I, 1994., 83.). Zapadna granica prema susjednim Breucima nalazila bi se oko Vukovara i Negoslavaca gdje su pronaene dvije vojne diplome izdane veteranima breu koga porijekla (MAJNARI-PAND}I, 1994., 85.; MAJNARI-PAND}I, 1996., 30.). Druga je mogunost kako su Kornakati samo stanovnici naselja Cornacum. Potvrda za takvo mialjenje takoer se nalazi u Plinijevom navodu (n.h. III.148) koji Sirmij naziva opidumom i opinom Sirmijaca i Amantina gdje su Sirmijci promatrani isklju ivo kao stanovnici naselja koje je bilo srediate zajednice Amantina (MIRKOVI, 1971., 10., 14.; BRUKNER, 1987., 30.; MILO`EVI, 2001., 80., 190.). Kona an odgovor na pitanje da li su Kornakati naseljavali prostor Iloka moi e se rijeaiti samo nekim sretnim epigrafi kim nalazom. Rezultati istra~ivanja Dvora knezova Ilo kih tijekom 2001. i 2002. godine proairila su dosadaanje skromne spoznaje o topografiji Cucciuma, a otkrie ranorimskoga groba omoguilo je uvid u proces rane romanizacije limesa na prostoru hrvatskoga Podunavlja. Rimsko naselje nalazilo se zapadnije od kasnosrednjovjekovnoga palasa knezova Ilo kih, dok su se groblja nalazila uz ceste koje su vodile iz naselja i na iji polo~aj ukazuju nalazi kasnoanti kih sarkofaga i grobnica od opeka ju~no od danaanjega Iloka. Zapadno od naselja, na polo~aju danaanje utvrde Ilo kih, u istra~ivanjima je dokumentiran grob koji ukazuje na postojanje ranorimskoga paljevinskoga groblja na kojem se pokapalo starosjedila ko stanovniatvo. O tome svjedo e nalazi dva lonca zaobljenoga tijela izraena rukom te zdjela S-profilacije izraena na lon arskom kolu koji ukazuju na jake tradicije latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba. Oblik groba s ostacima drvenoga sanduka nije do sada zabilje~en na poznatim kasnolatenskim grobljima Skordiska, pa ostaje otvoreno pitanje o njegovom podrijetlu. Druga skupina priloga sjevernoitalskoga izvoriata predstavljena zdjelicom tankih stijenki, svjetiljkom volutnoga nosa, staklenom posudom, te drugim metalnim i staklenim nalazima, ukazuje na romanizaciju zate enoga starosjedila koga stanovniatva te ujedno, uz nalaz novca, datira grob u vrijeme Klaudija u sredinu 1. st. Otkrie ostataka razli itih kultiviranih biljaka od kojih pojedine pokazuju tragove spaljivanja u i oko oba lonca izraenih u autohtonim tradicijama svjedo e o postojanje slo~enoga pogrebnoga rituala u kojem se, kao i u nalazima, isprepliu tradicije novopridoale rimske kulture s materijalnom ostavatinom starosjedila koga mijeaanoga keltsko-panonskoga stanovniatva. Za vjerovati je kako e budua istra~ivanja u Iloku proairiti oskudne spoznaje o poznavanju procesa romanizacije i ~ivota uz limes na prostoru hrvatskoga Podunavlja. Tako se romanizacija ju~nopanonskoga prostora prikazuje kao slo~en proces uzajamnih odnosa starosjedila koga stanovniatva s vlastitim kulturnim izri ajem te novopridoaloga etni koga elementa koji donosi svoje civilizacijske tekovine. Kroz opisani odnos nastati e nova baatina koja e se neprestano obogaivati stranim etni kim, kulturnim, religioznim i ekonomskim vrijednostima koje e ju~nopanonsko tlo u kasnoj antici u initi srediatem Carstva. POPIS LITERATURE BALESTRAZZI, E. D. F., 1987., Officine di lucerne ad Aquileia, AAAd XXIX vol. II, Udine, 445.-466. BATOROVI, M., 1981., Novi arheoloaki nalaz u Iloku, GSM 42, Vukovar, 19.-21. BATOROVI, M., 1983., Arheoloaka istra~ivanja u ilo koj tvravi, BiltenAmsjB 17, Ba ka Palanka, 52.-57. BERTONCELJ-KU AR, V., 1979., Nakit iz stekla i jantarja, AVes XXX, Ljubljana, 254.-269. BRUKNER, O., 1971., Osnovne forme i tehnike rimsko-provincijske keramike u Sirmijumu, Materijali VIII, Zenica, 31.-55. BRUKNER, O., 1976., Vicus i villa rustica u pograni noj zoni panonskog limesa izmeu Cusum-a i Bononia-e, GZPSKV VI-VII, Novi Sad, 19.-43. BRUKNER, O., 1980.-1981., Import of Roman Ceramic Ware in Slavonia, AIug XX-XXI, Beograd, 143.-145. BRUKNER, O., 1981., Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije Donje Panonije, DissMonB XXIV, Beograd BRUKNER, O., 1982.-1983., Prilog prou avanju urbanog razvoja Sirmijuma, Prostorija 16  carske palate u Sremskoj Mitrovici, GZPSKV XI-XII, Novi Sad, 5.-43. BRUKNER, O., 1987., Importovana i panonska kerami ka produkcija sa aspekta druatveno-ekonomskih promena, Po eci romanizacije u jugoisto nom delu provincije Panonije, Novi Sad, 25.-44. BRUKNER, O., 1988., Kontinuitet domoroda kih naselja u vreme rimske dominacije, GZPSKV XV, Novi Sad, 95.-102. BRUKNER, O., 1995., Rimsko doba, Arheoloaka istra~ivanja du~ auto puta kroz Srem, Novi Sad, 17.-19. BRUKNER, O., 1995.a, Domoroda ka naselja, Arheoloaka istra~ivanja du~ auto puta kroz Srem, Novi Sad, 91.-136. BRUKNER, O., 1995.b, Rimska naselja i vile rustike, Arheoloaka istra~ivanja du~ auto puta kroz Srem, Novi Sad, 137.-174. BRUN`MID, J., 1897., Rimski vojni ki diplom iz Bijele crkve kod Ra e (Kotar Mitrova ki), VHADns II (1896./7.), 1.-6. BRUN`MID, J., 1901., Arheoloake biljeake iz Dalmacije i Panonije. IV., VHADns V, Zagreb, 87.-169. BRUN`MID J., 1910.-1911., Kameni spomenici Hrvatskog muzeja u Zagrebu, VHADns XI, Zagreb, 63.-144. BULAT, M., 1969., Topografska istra~ivanja limesa u Slavoniji i Baranji, OsjZbor XII, Osijek, 39.-51. BULAT, M., 1977., Nalazi s donjogradskog Pristaniata u Osijeku, OsjZbor XVI, Osijek, 11.-77. BULAT, M., 2002., Tragovi anti kog vinogradarstva i vinarstva u Slavoniji, OsjZbor XXVI, Osijek, 45.-54. CURK, I., 1971., Prou avanje rimske keramike v Sloveniji in rezultati tega prou evanja, Materijali VIII, Zenica, 57.-89. DAMEVSKI, V., 1976., Pregled tipova staklenoga posua iz italskih, galskih, mediteranskih i porajnskih radionica na podru ju Hrvatske u doba Rimskoga carstva, AVes XXV, Ljubljana, 62.-87. DAUTOVA-RU`EVLJAN, V., 1987., Numizmati ki nalazi i trgova ki promet, Po eci romanizacije u jugoisto nom delu provincije Panonije, Novi Sad, 45.-64. DAUTOVA-RU`EVLJAN, V., 1991., Sonda~no-zaatitna iskopavanja na lokalitetu Vranj kod Hrtkovaca u Sremu (1980-1989), RVM 33, Novi Sad, 41.-62. DEMO, }., 1982., Rezultati arheoloakih iskopavanja ranocarske nekropole u Kunovec Bregu kraj Koprivnice, PodrZbor 1982, Koprivnica, 279.-327. DEMO, }., 1985., Grobni ritus u koprivni koj Podravini tokom 2. st. n. e., Materijali XX, Beograd, 111.-125. DIMITRIJEVI, D., 1961., Nekoliko podataka o rimskom limesu u isto nom Sremu, Limes u Jugoslaviji I, Zbornik radova sa simposiuma o limesu 1960. godine, Beograd, 93.-103. DIMITRIJEVI, D., 1969., Istra~ivanje rimskoga limesa u isto nom Sremu s posebnim osvrtom na pitanje komunikacija, OsjZbor XII, Osijek, 81.-121. DIZDAR, M., 2001., Latenska naselja na vinkova kom podru ju, DissMonZ 3, Zagreb DIZDAR, M., RADMAN-LIVAJA, I., Finds of Roman Bronze Ware on Celtic Sites in Eastern Slavonia, u tisku DOMI KUNI, A., 1988., Augzilijari ilirskoga i panonskoga porijekla u natpisima i diplomama, ARadRaspr 11, Zagreb, 83.-114. DORN, A., 1984., Rimska vojni ka diploma iz Negoslavaca, IzdanjaHAD 9, Zagreb, 165.-174. GRICKE, H., 1976., Pregled arheoloakih lokaliteta na podru ju grada Iloka, GSM 31, Vukovar, 25.-26. GRICKE-LUKI, H., 2000., Sjeveroisto na nekropola rimske Murse, BSB 3, Zagreb-Osijek HOFFILLER, V., 1912., Oprema rimskoga vojnika u prvo doba carstva, VHADns XII, Zagreb, 16.-132. ISKRA-JANO`I, I., 2001., Urbanizacija Cibala i razvoj kerami arskih srediata, HAZU-Centar za znanstveni rad u Vinkovcima, Gradski muzej Vinkovci, Posebna izdanja XIII, Vinkovci ISTENI , J., 1993., Oljenke z zahodnega grobia a Poetovione, Ptujski arheoloaki zbornik, Ptuj, 311.-330. IVNYI, D., 1935., Die Pannonischen Lampen, DissPann 2, Budapest JOVANOVI, A., 1984., Rimske nekropole na teritoriji Jugoslavije, Univerzitet u Beogradu  Filozofski fakultet, Centar za arheoloaka istra~ivanja, Knjiga 3, Beograd JOVANOVI, B., JOVANOVI, M., 1988., Gomolava, Naselje mlaeg gvozdennog doba, sv. 2 iz serije Gomolava, Novi Sad-Beograd KLEMENC, J., 1961., Limes u Donjoj Panoniji, Limes u Jugoslaviji I, Zbornik radova sa simposiuma o limesu 1960. godine, Beograd, 5.-34. KLEMENC, J., 1963., Der pannonische Limes in Jugoslawien, ARadRaspr III, Zagreb, 55.-68. KORDA, J., 1961., Tragom limesa od Vukovara do Iloka s osobitim obzirom na Cibale, Limes u Jugoslaviji I, Zbornik radova sa simposiuma o limesu 1960. godine, Beograd, 59.-65. KO` EVI, R., 1991., Anti ka bronca iz Siska, Umjetni ko-obrtna metalna produkcija iz razdoblja Rimskog carstva, Zagreb KUJUND}I, Z., 1982., Poetovijske nekropole, KatMon 20, Ljubljana LO}NJAK, D., 2002., Naselje bosutske grupe na ilo kom Gornjem gradu, PrilInstArheolZagrebu 19, Zagreb, 63.-78. MAJNARI-PAND}I, N., 1972.-1973., Kasnolatenski keltski grobovi iz Sotina, VAMZ VI-VII, Zagreb, 55.-74. MAJNARI-PAND}I, N., 1984., Prilog problematici kasnolatenskih utvrenih naselja u Slavoniji, OpuscA 9, Zagreb, 23.-34. MAJNARI-PAND}I, N., 1994., Granica na Dunavu u anti ko doba i Velika seoba naroda, Vukovar  Vjekovni hrvatski grad na Dunavu, Zagreb, 81.-91. MAJNARI-PAND}I, N., 1996., CORNACUM (Sotin) and CIBALAE (Vinkovci) as Examples of the Early Romanization of the La Tne Communities in Southern Pannonia, Kontakte lngs der Bernsteinstrae (zwischen Caput Adriae und den Ostseegebiet) in der Zeit um Christi Geburt, Krakow, 23.-33. MARIJANSKI-MANOJLOVI, M., 1987., Rimska nekropola kod Beake u Sremu, Vojvoanski muzej, Posebna izdanja VIII, Novi Sad MIHOVILI, K., 1979., Prstenje i nauanice rimskog doba Slovenije, AVes XXX, Ljubljana, 223.-239. MIKL-CURK, I., 1977., Novo iz Formina, AVes XXVII, Ljubljana, 135.-183. MILI EVI BRADA , M., 1999.-2000., BRMOS OU BRMIOS  Bromo, a ne Bromije (Anth. Pal. 9. 368), OpuscA 23-24, Zagreb, 65.-76. MILO`EVI, P., 1985., Etni ki i druatveno-ekonomski aspekti kulta mrtvih na ranim nekropolama Sirmijuma, Materijali XX, Beograd, 177.-185. MILO`EVI, P., 1987., Naoru~anje i oprema rimskog ratnika u doba osvajanja i konsolidacije doline Save, Po eci romanizacije u jugoisto nom delu provincije Panonije, Novi Sad, 11.-24. MILO`EVI, P., 2001., Arheologija i istorija Sirmijuma, Novi Sad MIRKOVI, M., 1971., Sirmium  its History from the I Century A.D. to 582 A. D., Sirmium I, Beograd, 5.-94. MI`KIV, J., 1998., Rimska vojni ka diploma iz Slavonskog Broda, VAMZ XXX-XXXI (1997.-1998.), Zagreb, 83.-101. PETRU, S., 1972., Emonske nekropole, KatMon 7, Ljubljana PINTEROVI, D., 1968., Limesstudien in der Baranja und in Slawonien, AIug IX, Beograd, 55.-82. PINTEROVI, D., 1969., Problemi u istra~ivanju limesa na sektoru Batina skela  Ilok, OsjZbor XII, Osijek, 53.-69. PINTEROVI, D., 1970., Slavonija kao dio rimske Panonije, ZborZSSiB I, Osijek, 79.-100. PLESNI AR, LJ, 1971., Krnoloaka determinacija keramike tankih sten s severnega grobia a Emone, Materijali VIII, Zenica, 115.-124. PLESNI AR-GEC, LJ., 1977., Keramika emonskih nekropol, DissMonB XX, Ljubljana PLESNI AR-GEC, LJ., 1980.-1981., The Production of Glass at Emona, AIug XX-XXI, Beograd, 136.-142. PLESNI AR-GEC, LJ., 1985., Emonske nekropole, etni ni in dru~beno ekonomski aspekti na podlagi pokopa in pridatkov, Materijali XX, Beograd, 151.-168. RICCI, A., 1985., Ceramica a Paretti Sottili, u: Atlante delle Forme Ceramiche II, Ceramica Fine Romana nel Bacino Mediteraneo (Tardo Ellenismo e primo impero): Enciclopedia dellArte Antica, Classica e Orinetale, Roma, 231.-358. ROTTOLI, M., 1987., Rest vegetali e alimentari, u: Passi Pitcher L. (ed.), Sub ascia. Una necropola romana a Nave, Modena, 107.-113. RUBRIGHT, J. C., 1973., Lamps from Sirmium in the Museum of Sremska Mitrovica, Sirmium III, Beograd, 45.-80. SLABE, M., 1993., Anti na nekropola na Pristavi pri Trebnjem, Ljubljana SREJOVI, D., 1964., Prerimske forme sahranjivanja na rimskim nekropolama ranog carstva u Jugoslaviji, Materijali I, Beograd, 89.-93. SREJOVI, D., 1965., Rimske nekropole ranog carstva u Jugoslaviji, Starinar XIII-XIV/1962.-1963., Beograd, 49.-88. `ARANOVI-SVETEK, V., 1966.-1967., Raspored rimskih legija i pomonih trupa na dijelu limesa od Dalja do Petrovaradina, GOMHV 5, Vinkovci, 61.-72. `ARANOVI-SVETEK, V., 1981., Ranocarska lon arska radionica u Cibalama, Starinar XXXI/1980., Beograd, 17.-33. `ARANOVI-SVETEK, V., 1986., Anti ko staklo u jugoslovenskom delu provincije Donje Panonije, Vojvoanski muzej, Posebna izdanja VII, Novi Sad `A`EL-KOS, M., 1986., Zgodovinska podoba prostora med Akvilejo, Jadranom in Sirmijem pri Kasiju Dionu i Herodijanu, Ljubljana `UBIC, Z., 1976., Rimske oljenke v Sloveniji, AVes XXVI, Ljubljana, 82.-99. TODOROVI, J., 1971., Kerami ka proizvodnja Skordiska u vreme rimske dominacije, Materijali VIII, Zenica, 125.-134. TOYNBEE, J. M. C., 1971., Death and burial in the Roman world, Baltimore-London VIKI-BELAN I, B., 1965., Neka obilje~ja ranocarske keramike u jugozapadnoj Panoniji, Starinar XIII-XIV/1962-1963., Beograd, 89.-112. VIKI-BELAN I, B., 1968., Keramika i njen udio u trgovinskom prometu ju~ne Panonije u rimsko carsko doba, AVes XIX, Ljubljana, 509.-521. VIKI, B., 1971., Karakter rimske keramike ju~ne Panonije i problematika njene tipologije i kronologije, Materijali VIII, Zenica, 91.-113. VIKI-BELAN I, B., 1976., Keramika grublje fakture u ju~noj Panoniji s osobitim obzirom na urne i lonce, AVes XXVI, Ljubljana, 25.-53. VIKI-BELAN I, B., 1976.a, Anti ke svejtiljke u Arheoloakom muzeju u Zagrebu, Zagreb ZANINOVI, M., 1976., Iliri i vinova loza, GodCenBalIsp XIII/11, Sarajevo, 261.-272. POPIS KRATICA AAAd - Antichit Altoadriatiche (Udine) AIug - Archaeologia Iugoslavica (Beograd) ARadRaspr - Arheoloki radovi i rasprave (Zagreb) AVes - Arheoloki vestnik. Slovenska akademija znanosti in umetnosti (Ljubljana) BiltenAmsjB - Bilten Amaterske muzeoloake sekcije jugozapadne Ba ke i muzejske zbirke Ba ka Palanka (Ba ka Palanka) BSB - Biblioteka Slavonije i Baranje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni i umjetni ki rad Osijek, Muzej Slavonije Osijek (Zagreb,Osijek) DissMonB - Dissertationes et Monographiae (Beograd/Ljubljana) DissMonZ - Dissertationes et Monographiae. Arheoloaki zavod Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu (Zagreb) DissPann - Dissertationes Pannonicae (Budapest) GodCenBalIsp - Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja Akademije nauka i umjetnost Bosne i Hercegovine (Sarajevo) GOMHV - Godinjak ogranka Matice Hrvatske Vinkovci (Vinkovci) GZPSKV - Graa za prou avanje spomenika kulture Vojvodine (Novi Sad) GSM - Glasnik Slavonskih muzeja (Vukovar/}upanja) IzdanjaHAD - Izdanja Hrvatskog arheoloakog druatva (Zagreb) KatMon - Katalogi in monografije. Narodni muzej Ljubljana (Ljubljana) Materijali - Materijali Saveza arheolokih drutava Jugoslavije (Beograd/ Zenica) OpuscA - Opuscula archaeologica. Radovi Arheolokog zavoda Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Zagreb) OsjZbor - Osje ki zbornik (Osijek) PodrZbor - Podravski zbornik (Koprivnica) PrilInstArheolZagrebu - Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (Zagreb) RVM - Rad Vojvoanskih muzeja (Novi Sad) Sirmium - Sirmium, Arheoloaka istra~ivanja u Sremu (Beograd) Starinar - Institut za arheologiju u Beogradu (Beograd) VAMZ - Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, 3. serija, 1958.- (Zagreb) VHADns - Vjesnik Hrvatskoga arheolokoga drutva, nova serija, 1895.- 1941./1942. (Zagreb) ZborZSSiB - Zbornik radova znanstvenog sabora Slavonije i Baranje (Osijek) SUMMARY Ranorimski grob iz Iloka kao prilog poznavanju romanizacije zapadnoga Srijema Visoka dunavska obala kod Iloka koji se smjestio na zapadnim obroncima Fruake gore kontinuirano je naseljena tijekom svih razdoblja prapovijesti, zatim, kako to pokazuju ovdje obraeni nalazi, u antici, da bi najvei uspon Ilok dosegnuo u kasnom srednjem vijeku u vrijeme Nikole Ilo koga i njegova sina Lovre. Zapo eta istra~ivanja na ilo kome Gornjem gradu posebno su zna ajna za topografiju rimskodobnoga Iloka koja je zbog zanemarivoga broja nalaza gotovo nepoznata. O rimskom naselju u Iloku (Cuccium) sa uvani su podaci u viae itninerara u kojima se navode razli iti oblici imena naselja. Prema Notitia Dignitatum u Cucciumu su u 4. st. boravile dvije konjani ke postrojbe Cuneus equitum Promotorum i Equites Sagittarii. Istra~ivanja Instituta za arheologiju iz Zagreba zapo ela su 2001. godine u produ~etku isto noga krila dvorca Odescalchi, a nastavila su se 2002. godine prema zapadu i obuhvatila su travnjak ispred dvorca (Sl. 1.). U predlesnom sloju SJ 224 (10YR 4/3) u ju~nom dijelu istra~ene povraine izdvojena je zapuna SJ 229 koja predstavlja prvu u nizu sa uvanih zapuna vee prapovijesne jame SJ 306 koja je nalazima datirana u po etak starijega ~eljeznoga doba. Unutar prapovijesne zapune SJ 229 uo ena je joa jedna mlaa zapuna pravokutnoga oblika SJ 230 (5Y 4/3) iji je zapadni rub oateen ukopom vapnenice SJ 216, dok se ju~ni dio nalazi izvan ruba iskopa 2002. godine. Zapuna SJ 230 pripada ukopu ranorimskoga groba SJ 273. Uz ju~ni profil iskopa, u zapuni SJ 230 uo en je manji ukop SJ 270 sa zapunom SJ 269 koji nisu znatnije oatetili grob (Sl. 5.). Dno grobne rake s prilozima ostalo je sa uvano, a nedostak spaljenih ostataka pokojnika mogue je objasniti tako da se oni nalaze u neistra~enom ju~nom dijelu groba, iako uvijek ostaje mogunost kako su uniateni tijekom jedne od mlaih intervencija u zapunu groba. Svi prilozi nalazili su se u isto nom dijelu groba (Sl. 2., Sl. 4.), dok u zapadnome dijelu nisu pronaeni nikakvi nalazi. Na sredini grobne rake, pri vrhu zapune SJ 230, pronaena je ~eljezna tuljasta sjekira (T. 2., 7) za koju se zbog polo~aja u odnosu na ostale nalaze pretpostavlja kako je u grob dospjela ukopavanjem rake kroz starije prapovijesne slojeve te ne pripada grobnim prilozima. Na dnu groba izdvojena je zapuna SJ 268 (2.5Y 5/6) koja pripada tankom sloju sa uvane drvene arhitekture (Sl. 2.-3.) na ijim su se ostacima u sjeveroisto nom uglu grobne rake nalazila dva rukom izraena lonca zaobljenoga tijela ravnoga ruba i dna (T. 1., 1-2), te ulomci na lon arskom kolu izraene zdjele S-profilacije (T. 2., 1). U uglu groba pronaeni su ulomci tamnosive zdjelice tankih stijenki (T. 2., 6) i ~eton za igru od tamnoplave staklene paste (T. 2., 1). Dio zdjelice nalazio se i u ju~nije polo~enom loncu (T. 1., 2). Oko oba lonca uo ene su brojne sjemenke zbog ega je cijeli sadr~aj zapune oko posuda kao i njihova ispuna flotiran. U isto nom dijelu groba nalazili su se ulomci staklene posude, najvjerojatnije ljevka ili aae (T. 2., 4). Ulomci kerami ke svjetiljke (T. 2., 5), bron ana nauanica (T. 1., 3), ulomak bron ane igle (T. 1., 5) te ~eljezna zakovica (T. 2., 8) pronaeni su u jugoisto nom istra~enom dijelu groba. Takoer, u tom dijelu groba pronaen je bron ani predmet koji najvjerojatnije predstavlja ataau posude (T. 1., 4) i novac Klaudija (T.1., 6). Ispod ostataka drvene grobne arhitekture izdvojena je zapuna SJ 272 (5Y 5/4) koja nije sadr~avala grobne priloge. Istra~eni dio grobne rake SJ 273 prvokutnoga je oblika i zaobljenih uglova veli ine 2,12 m (Z-I) te 1,88 m (S-J do profila iskopa). Na osnovi rezultata istra~ivanja zaklju uje se kako su svi prilozi polo~eni na dno drvenoga sanduka o ijem postojanju, osim SJ 268, svjedo e i etiri otkrivene rupe za stupove, po jedna u svakom uglu (SJ 277 i SJ 295), te joa po jedna na sredini zapadne i isto ne strane groba (SJ 293 i SJ 275). Iako ju~ni dio groba nije istra~en, mo~e se pretpostaviti kako su se stupovi nalazili u jugoisto nom i jugozapadnom uglu ukopa. Sve su rupe etverokutnoga oblika, da bi u donjem dijelu postale osmerokutne zbog lakaega zabijanja zaailjenih drvenih stupova u tlo. Rezultati flotacije dijela zapune oko kerami kih posuda polo~enih u sjeveroisto nom dijelu groba te ispune lonaca dokumentirali su postojanje slo~enoga pogrebnoga obi aja koji se prikazuje kroz prisutnost veega broja izdvojenih kultiviranih biljaka. Arheobotani kom analizom utvreno je kako su u grob prilo~ene ~itarice (je am, proso i nekoliko tipova paenice), mahunarke (lea i leasta grahorica) te vei broj  vonih priloga (dinja/krastavac, smokva, jabuka/kruaka, treanja/vianja/trnina, aljiva i vinova loza). Smokva i, najvjerojatnije dinja, importirane su na podru je Iloka, budui da uspijevaju u toplijem, (sub)mediteranskom podru ju, dok su ostale vrste vjerojatno uzgajane u okolici Iloka. Sve vrste pronaenih ~itarica i leasta grahorica su karbonizirane, ato zna i da su namjerno ili nenamjerno spaljene. Vjerojatno su bile prilo~ene na pokojnikovu loma u. Ostali  voni nalazi su kalcificirani, ato zna i kako su u grob prilo~eni svje~i ili osuaeni, vjerojatno pri polaganju pokojnikovih ostataka i ostalih priloga. Osim smokve koja je morala biti osuaena zbog dugoga transporta iz sredozemnoga podru ja, ostalo je voe moglo biti prilo~eno kao svje~e. Jabule, kruake, aljive, plodovi trnine i crne bazge, te gro~e i dinja dozrijevaju u sli no vrijeme, tj. otprilike u ranu jesen, ato bi zna ilo da je pokojnik pokopan u to godianje doba. Ipak, ne treba zanemariti i injenicu kako su  voni prilozi mogli relativno dugo vremena biti sa uvani u osuaenom stanju. Dakle, u istra~ivanjima 2002. godine pronaeni su ostaci rimskoga groba koji ukazuje na postojanje jedne do sada nepoznate nekropole Cucciuma. Grob je bio paljevinski, s prilozima koji su bili polo~eni na dno u sjeveroisto ni ugao te du~ isto ne strane drvene grobne komore pravokutnoga oblika koji je najvjerojatnije bio napravljen od hrastovine (Sl. 4.). Odgovore na pitanja o kronoloakoj poziciji, etni kom odreenju te podrijetlu nalaza ponuditi e analiza grobnih priloga koji se mogu podijeliti u dvije skupine, jednu koju predstavljaju tri kerami ke posude izraene u tradicijama latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba, te drugu skupinu nalaza koja je sjevernoitalski import i, uz novac, omoguava datiranje groba. Ovim nalazima pripadaju kerami ka zdjelica tankih stijenki, staklena posuda, kerami ka svjetiljka, bron ana nauanica i ~eton za igru od staklene paste. Za nalaze koji su sa uvani samo u ulomcima kao ato su bron ana ataaa posude i igla mo~e se pretpostaviti isto podrijetlo. Na osnovi oblika i tehnoloakih karakteristika uz tradicije latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba povezuju se dva lonca zaobljenoga tijela izraena rukom te zdjela S-profilacije koja je izraena na lon arskom kolu. Lonci tamnosive do tamnosmee boje, s dosta primjesa kvarca i pljeve, imaju zaobljeno tijelo, ravan rub ispod kojega se nalazi vodoravni ~lijeb te ravno dno (T. 1., 1-2). Radi se o  situlastim loncima za koje postoje brojne usporedbe na kasnolatenskim naseljima Skordiska u isto noj Slavoniji i Srijemu, a nalaze se i u ranorimskim slojevima te grobovima. Sli no podrijetlo vrijedi i za zdjelu S-profilacije izraenu na lon arskom kolu s dosta primjesa kvarca(T. 2., 1) koja se takoer nalazila u sjeveroisto nom uglu groba. Lonci zaobljenoga tijela izraeni rukom te zdjela S-profilacije predstavljaju kasnolatensko naslijee Skordiska i svjedo e o prisutnosti autohtonoga stanovniatva u ranorimskim sredinama tijekom 1. st. ije su tradicije najsna~nije u oblicima, tehnikama i na inu ukraaavanja grube keramike. Domai su majstori kako to pokazuju nalazi iz naseobinskih slojeva u Vinkovcima, Osijeku i Srijemskoj Mitrovici nastavili s produkcijom prepoznatljivih oblika kojima su podmirivali potrebe autohtonoga stanovniatva. Ti su oblici ukraaeni od ranije poznatim motivima izvedenim ealjastim i metli astim ukrasom te gla anjem. Keramika autohtonih obilje~ja sa uvala se do u razdoblje Flavijevaca, a ukazuje na postojanje starosjedila kih peregrinskih zajednica koje su sa uvale tekovine vlastite materijalne kulture sve do kraja 1. st., da bi se s poja anom romanizacijom tijekom 2. st. ta autohtona crta polago izgubila. Druga, vea skupina nalaza iz groba koja svjedo i o romanizaciji starosjedila koga stanovniatva Cucciuma predstavlja predmete ranorimskoga importa koji je na limes pristigao dobro poznatim posavskim trgova kim putem sa sjevernoitalskoga prostora. Tamnosiva zdjelica tankih stijenki s dva vodoravna rebra (T. 2., 6), kerami ka svjetiljka volutnoga nosa s ukrasom rozete (T. 2., 5) i staklena posuda, najvjerojatnije ljevak ili aaa (T. 2., 4) predstavljaju importirane grobne priloge koji, osim ato su kronoloaki osjetljivi, ukazuju i na smjer kulturnih i ekonomskih utjecaja nakon rimskoga osvajanja meurje ja Drave, Save i Dunava. Keramika tankih stijenki pojavljuju se na isto noalpskom prostoru i srednjem Podunavlju u vremenu Tiberija zajedno s padanskom sigillatom u vrijeme prvih vojnih osvajanja. Izdvojeni su razli iti oblici te na ini ukraaavanja od kojih su najbronije zdjelice ukraaene u tehnici barbotin. Za ju~nu Panoniju karakteristi an je sna~an uvoz u klaudijevsko-flavijevskom razdoblju kada je dosegnut i vrhunac proizvodnje. Od razdoblja Flavijevaca zapo inje proizvodnja u lokalnim radionicama Sirmija, Emone i na Gomolavi u kojima su se imitirali oblici, ukrasi i faktura importiranih primjeraka. Krajem 1. st. opada kvaliteta i brojnost posuda tankih stijenki ija je proizvodnja potrajala sve do sredine 2. st. Sjevernoitalskoga podrijetla je i kerami ka svjetiljka crvenkastosmeega premaza s volutnim nosom, dva ~lijeba na ramenu i ukrasom rozete (T. 2., 5) iji su se ulomci nalazili uz isto ni rub grobne rake. Nalaz svjetiljke, uz ostale importirane nalaze, ukazuje na prihvaanje tradicija rimskoga na ina ~ivota i pokopa. Opisana svjetiljka pripada tipu Ivnyi I koji obuhvaa primjerke s volutnim trokutasto oblikovanim nosom, prikazom u reljefu na sredini te koncentri nim ~lijebovima po rubu. Svjetiljka iz Iloka pripada 3. tipu prema podjeli D. Ivnyi za koji je karakteristi an airi nos s volutom koji je datiran oko sredine 1. st. do u etvrtu etvrtinu 1. i u 2. st. Prema Loeschckeovoj podjeli kerami kih svjetiljki s uglatim nosom koji ima volute, nalaz iz Iloka odgovara tipu I varijanti b koju opisuje neato u~i nos na vrhu nego kod voluta, dok je profil ramena s dva ~lijeba tipa IIb. Volutne kerami ke svjetiljke uglatoga nosa tipa Ivnyi I, odnosno Loeschcke I, s panonskih nalaziata predstavljaju sjevernoitalski import od po etka 1. st. kada pristi~u zajedno s arentinskom i sjevernoitalskom sigillatom augustovsko-tiberijevskoga razdoblja. Nalazi volutnih svjetiljki kao i keramike tankih stijenki u vojnim logorima na Dunavu (Zemun, Novi Banovci, Surduk) dokazuju kako su importirane za potrebe vojske, ali i za viai druatveni sloj predrimskoga stanovniatva kako to svjedo i bogato opremljeni grob iz Iloka. Tijekom druge polovine 1. st. zapo inje njihova produkcija u lokalnim panonskim radionicama na ato ukazuju nalazi kalupa u Sirmiju, Mursi i Poetoviu. Njihova pojava na ju~nopanonskim nalaziatima prati se i dalje tijekom 2., pa sve do po etka 3. st. Sjevernoitalsko podrijetlo pokazuje i manja posuda, vjerojatno ljevak ili aaa, od zelenkastoga stakla s vodoravno izvu enim rubom (T. 2., 4) iji su se ulomci nalazili uz isto ni rub groba. Posuda je, poput volutne svjetiljke i zdjelice tankih stijenki, na dunavski limes doala preko Akvileje koja je u 1.-2. st. bila va~no proizvodno srediate, ali je istovremeno bila i luka za robu koja je pristizala iz drugih proizvodnih centara koju je potom izvozila na isto noalpski i podunavski prostor. U sjeveroisto nom uglu groba nalazio se i ~eton za igru od tamnoplave staklene paste (T. 2., 1) za koje se pretpostavlja kako je slu~io za igru i datiran je u 1. st. U grobu je pronaena i jedna staklena perla zelenkaste boje (T. 2., 3). U jugoisto nom istra~enom dijelu groba na ostacima slabo sa uvanih drvenih dasaka pronaeni su metalni prilozi i novac (Sl. 4.). Bron ana kari ica nepravilnoga pravokutnoga presjeka jedan kraj ima savijen u petlju, dok joj drugi nedostaje (T. 1., 3). Opisom odgovara tipu rimskih bron anih nauanica u obliku kari ice od ~ice razli itoga presjeka sa savijenim krajevima u petlju i kva icu. Jednostavne nauanice u obliku ~i anoga obru a koji se zatvarao provla enjem kukice kroz petlju dokumentirane su kroz du~e vremensko razdoblje, a razlikuju se oblikom privjeska koji je visio o kari ici iji je oblik ostao gotovo nepromijenjen. Ostacima bron ane fibule najvjerojatnije pripada ulomak bron ane igle (T. 1., 5). U neposrednoj blizini nauanice nalazio se joa jedan bron ani predmet ija je namjena nedovoljno jasna. Radi se mo~da o ataai posude (T. 1., 4) koja se sastoji od koso postavljenoga obru a ovalnoga obrisa i okrugloga presjeka ispod kojega se nalazi trolisno oblikovani lim pravokutnih zavraetaka koji u gornjem dijelu ima rupicu za zakovicu. Obru  je od donjega dijela odvojen popre nim rebrom na kojem se nalaze dva vodoravna ~lijeba. U neposrednoj je blizini pronaena i manja ~eljezna zakovica (T. 2., 8) s kratkim trnom etvrtastoga presjeka koja je mogla poslu~iti za pri vraivanje ataae. Osim opisanih nalaza, import u grobu predstavljaju i ostaci smokve te dinje koji su zajedno s ostalim arheobotani kim uzorcima pronaeni u sjeveroisto nom dijelu groba te u ispunama oba lonca. Smokve zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta nisu uspijevale na ju~nopanonskom prostoru. Kako su smokve brzo gubile svje~inu, plod nije bilo mogue transportirati na vee udaljenosti, pa su u Cuccium najvjerojatnije pristigle suhe smokve. Smokve su zajedno s drugim kerami kim i staklenim nalazima bile uve~ene za potrebe naseljenoga italskoga, ali i domoroda koga stanovniatva kojem italska dobra nisu bila nepoznata. Najvei broj arheobotani koga materijala pripada sjemenkama vinove loze. Pitanje porijekla i uzgoja vinove loze kod Ilira s navedenim anti kim izvorima iscrpno je analizirao M. Zaninovi. Panonsku proizvodnju vina u malim koli inama te njegovu slabu kvalitetu spominje Dion Kasije (49.36.2), a ato potvruje i Strabonov navod (VII.5.10) kako su podru ja iznad Dalmacije brdovita i hladna te je tamo vinova loza rijetka. O uvozu vina u Sirmij kojega su podsticali naseljeni Italici, ali i starosjedila ko stanovniatvo, svjedo e nalazi amfora datiranih u po etak 1. st. koje su zajedno s vinom pristizale preko Akvileje. Uzgoj vinove loze u Panoniji intenzivira se u drugoj polovini 3. st. u vrijeme Proba kada su vojnici padine Fruake gore (Almus Mons) zasadili izabranim sortama vinove loze. Otkrie sjemenki vinove loze u posudama u grobu u Iloku dokazuju ranije postojanje nasada vinograda na zapadnim obroncima Fruake gore ve tijekom 1. st., iako je mogue kako je tradicija uzgoja vinove loze na podru ju Iloka znatno starijega datuma. Polaganje u grob razli itih vrsta ~itarica i voa u kombinaciji s kerami kim i staklenim posudama dvojakoga podrijetla ukazuje na postojanje slo~enoga pogrebnoga rituala koji je za prostor ju~ne Panonije u ranorimskom razdoblju joa uvijek nedovoljno poznat. Za sve opisane nalaze iz groba u Iloku dokumentirane su brojne usporedbe na podunavskom prostoru koje omoguavaju datiranje groba u sredinu 1. st, a ato potvruje i nalaz novca Klaudija (T. 1., 6). Iako grob nije istra~en u cijelosti, nalazi kao i ostaci grobne arhitekture obogauju dosadaanje spoznaje o procesu romanizacije prostora hrvatskoga Podunavlja te svjedo e o odnosu starosjedila koga stanovniatva prema novopristiglim tekovinama rimske kulture. Za etni ko odreenje pripadnosti ukopa od posebne su va~nosti tri kerami ke posude iz sjeveroisto noga ugla groba, dva lonca zaobljenoga tijela izraena rukom (T. 1., 1-2) te zdjela S-profilacije koja je izraena na lon arskom kolu (T. 2., 1). Opisane se posude mogu povezati s materijalnom ostavatinom latenske kulture koja se na prostorima srednjega Podunavlja povezuje sa Skordiscima. U opisanim oblicima prepoznajemo nastavak kerami arskih tradicija starosjedila koga mijeaanog keltsko-panonskoga stanovniatva koje je tijekom 1. st. inilo bitnu etni ku komponentu u ju~nom dijelu rimske Panonije. Druga skupina nalaza koja pokazuje sjevernoitalsko podrijetlo ukazuje na smjer novih etni kih, kulturnih i ekonomskih utjecaja koji su djelovali u procesu rane romanizacije na isto ni dio meurje ja Save, Drave i Dunava. Brojne usporedbe za ranorimske paljevinske ukope iz Srijema u kojima su zabilje~eni kerami ki nalazi izraeni u latenskim tradicijama pokazuju jaku tradiciju autohtonoga stanovniatva sve do kraja 1. st. Na isti zaklju ak ukazuju i rezultati prou avanja materijelne ostavatine koja potje e iz istra~ivanja istovremenih naselja koja ukazuju na kontinuitet materijalnoga i duhovnoga naslijea latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba. To zna i kako je mijeaano keltsko-panonsko stanovniatvo naseljeno na prostoru srednjega Podunavlja imalo istaknutu ulogu u procesu rane romanizacije i inilo je sastavni dio etni koga korpusa novoosvojenoga dijela ju~ne Panonije. Starosjedila ko stanovniatvo u veim srediatima koja su nastala iz kasnolatenskih protourbanih centara bilo je izlo~eno sna~nijoj i br~oj romanizaciji putem naseljavanja italskoga stanovniatva i veterana te u estaloga importa s kojima pristi~u i tekovine rimskoga na ina ~ivota. Ruralne kasnolatenske zajednice dugo su zadr~ale karakteristike vlastite materijalne kulture prihva ajui tek neke tekovine novouspostavljene rimske provincijalne kulture. U grobu u Iloka zabilje~eni su i importirani predmeti koji pokazuju sjevernoitalsko podrijetlo, a u srednje Podunavlje pristigli su ve od ranije uspostavljenom trgova kom komunikacijom rijekom Savom kojom su tijekom 1. st. pr. Kr. Skordiscima pristizala odreena materijalna dobra. O tome svjedo e nalazi bron anoga posua sjevernoitalskoga podrijetla koje se na nalaziatima latenske kulture u isto noj Slavoniji pojavljuje u grobovima i na najistaknutijim utvrenim naseljima kao ato su Dalj, Sotin, Vinkovci i Orolik. Import bron anoga posua dolazio je iz Akvileje preko Nauporta i Emone odakle je rijekom Savom preko Segestike stizao do srednjega Podunavlja. Ovu va~nu prapovijesnu komunikaciju opisao je Strabon (4.6.10; 5.1.8; 7.5.2), a opisanu trgova ku rutu podupiru i nalazi novca Apolonije i Dirahija te rimskoga republikanskoga novca. Uporaba dobro poznate trgova ke rute Savom prema istoku nastavila se i u ranorimskome razdoblju kada je Akvileja predstavljala najva~nije srediate za izvoz keramike tankih stijenki, terra sigillate i staklenih posuda na tr~iata Panonije i Norika. Mo~e se sa sigurnoau rei kako je dolinom Save teklo i Tiberijevo osvajanje isto noga dijela Meurje ja. Zbivanja nakon rimskoga osvajanja prostora isto ne Slavonije i zapadnoga Srijema slabo su poznata budui da nedostaju istra~ivanja nalaziata na kojima bi se mogao pratiti proces zapo ete romanizacije. Iako se na opisanom prostoru nalaze zna ajna vojna uporiata na dunavskom limesu te vea civilna naselja u njegovoj pozadini kao ato su Mursa i Cibale, materijalna ostavatina prvih desetljea 1. st. slabo je poznata. Ono ato je zajedni ko svim rimskim srediatima s prostora isto ne Slavonije i zapadnoga Srijema jeste njihovo podizanje na ili u blizini najistaknutijih kasnolatenskih srediata. Na svim navedenim nalaziatima, kako na limesu tako i u njegovoj pozadini, u ranorimskim slojevima datriranim u 1. st. prevladavaju oblici koji pokazuju kontinuitet kasnolatenske materijalne ostavatine. Ranorimski import prvenstveno je bio usmjeren ka zna ajnijim kasnolatenskim naseljima Skordiska na kojima se uz kerami ke oblike izraene u autohtonim tradicijama pojavljuje i sjevernoitalski import kasnoaugustovskoga i Tiberijeva doba. Kroz prou avanje importiranoga kerami koga posua uo ena je prisutnost auksilijarnih postrojbi, dolazak trgovaca te naseljavanje Italika ve u ranom 1. st. Na nalaziatima uz limes sjevernoitalski import iz kasnoaugustovskoga i Tiberijeva vremena nije bio brojan. U julijevsko-klaudijevsko doba uz Dunav su u pokretnim logorima smjeatene samo pomone postrojbe koje su kontrolirale granicu. Import postaje brojniji tek u vrijeme Flavijevaca kada vojne postrojbe izlaze na Dunav i uspostavljaju stalne utvrde. Time se ujedno intenzivira i romanizacija starosjedila koga stanovniatva koja je bila ubrzana i nova enjem autohtonoga stanovniatva u pomone postrojbe. Vojne su postrojbe uvijek pratili trgovci koji su importiranim predmetima zadovoljavali njihove, ali i potrebe naseljenih Italika te gornjega sloja starosjedila koga stanovniatva kojemu ta dobra nisu bila nepoznata. Rimski su trgovci dobro poznavali prilike tr~iata u meurje ju Drave, Save i Dunava i bili su prethodnica rimskome osvajanju. O ranoj prisutnosti rimskih trgovaca u meurje ju Drave, Save i Dunava svjedo i navod Veleja Paterkula (II.110) kako su na po etku panonsko-delmatskoga ustanka stradali mnogi trgovci. Kada bi se etni ki pobli~e pokuaala odrediti pripadnost groba pronaenoga u Iloku, odgovore treba potra~iti u anti kim izvorima u kojima se opisuje etni ka slika isto noga dijela meurje ja Save, Drave i Dunava u predrimskome razdoblju i neposredno po osvajanju. Srednje su Podunavlje u mlaem ~eljeznom dobu naseljavali Skordisci, da bi nakon rimskoga osvajanja u anti kim izvorima bile navedene neke nove zajednice. Tako se na prostoru hrvatskoga Podunavlja spominju Kornakati koje Plinije navodi kada abecednim redom pobrojava zajednice naseljene u Panoniji (n.h. III.148). Kako se tom prilikom spominju i zajednice s prostora Transdanubije kona no osvojene tek u vrijeme Klaudija, podatak o Kornakatima kojima se pripisuje Cuccium, odgovara vremenu kada se datira i grob iz Iloka. Kornakati su kao peregrinska zajednica keltsko-panonskoga porijekla naseljevali prostor uz Dunav oko Vukovara do Iloka. Zapadna granica prema susjednim Breucima nalazila bi se oko Vukovara i Negoslavaca gdje su pronaene dvije vojne diplome izdane veteranima breu koga porijekla. Druga je mogunost kako su Kornakati samo stanovnici naselja Cornacum. Potvrda za takvo mialjenje nalazi se takoer u Plinijevom navodu (n.h. III.148) koji Sirmij naziva opidumom i opinom Sirmijaca i Amantina gdje su Sirmijci promatrani isklju ivo kao stanovnici naselja koje je bilo srediate zajednice Amantina. Kona an odgovor na pitanje da li su Kornakati naseljavali prostor Iloka moi e se rijeaiti samo nekim sretnim epigrafi kim nalazom. Rezultati istra~ivanja Dvora knezova Ilo kih tijekom 2001. i 2002. godine proairila su dosadaanje spoznaje o topografiji Cucciuma, a otkrie ranorimskoga groba omoguilo je uvid u proces rane romanizacije limesa na prostoru hrvatskoga Podunavlja. Rimsko naselje nalazilo se zapadnije od kasnosrednjovjekovnoga palasa knezova Ilo kih, dok su se groblja nalazila uz ceste koje su vodile iz naselja i na iji polo~aj ukazuju nalazi kasnoanti kih sarkofaga i grobnica od opeka ju~no od danaanjega Iloka. Zapadno od naselja, na polo~aju danaanje utvrde Ilo kih, pronaen je grob koji ukazuje na postojanje ranorimskoga paljevinskoga groblja na kojem se pokapalo starosjedila ko stanovniatvo. O tome svjedo e nalazi dva lonca zaobljenoga tijela izraena rukom te zdjela S-profilacije izraena na lon arskom kolu koji ukazuju na jake tradicije latenske kulture mlaega ~eljeznoga doba. Oblik groba s ostacima drvenoga sanduka nije do sada zabilje~en na poznatim kasnolatenskim grobljima Skordiska, pa ostaje otvoreno pitanje o njegovom podrijetlu. Druga skupina priloga sjevernoitalskoga podrijetla predstavljena zdjelicom tankih stijenki, svjetiljkom volutnoga nosa, staklenom posudom, te drugim metalnim i staklenim nalazima, ukazuje na romanizaciju zate enoga starosjedila koga stanovniatva te ujedno, uz nalaz novca, datira grob u vrijeme Klaudija u sredinu 1. st. Otkrie ostataka razli itih kultiviranih biljaka od kojih pojedine pokazuju tragove spaljivanja u i oko oba lonca svjedo e o postojanju slo~enoga pogrebnoga rituala u kojem se, kao i u nalazima, isprepliu tradicije novopridoale rimske kulture s materijalnom ostavatinom starosjedila koga mijeaanoga keltsko-panonskoga stanovniatva. Za vjerovati je kako e budua istra~ivanja u Iloku proairiti oskudne spoznaje o poznavanju procesa romanizacije i ~ivota uz limes na prostoru hrvatskoga Podunavlja.  Arheoloako-konzervatorska istra~ivanja na Dvoru knezova Ilo kih odvijaju se u sklopu projekta istra~ivanja i obnove povijesne jezgre grada Iloka. Arheoloaka istra~ivanja provodi Institut za arheologiju iz Zagreba pod vodstvom prof. dr. sc. }eljka Tomi ia kojemu se ovom prilikom zahvaljujemo na ukazanom povjerenju za objavu nalaza iz istra~ivanja 2002. godine.  Istra~ivanje limesa u hrvatskom Podunavlju zapo eo je J. Brunamid obilazei i prikupljajui grau s dobro poznatih nalaziata kao ato su Dalj i Sotin. Tek po etkom 60-tih godina 20. stoljea zapo elo se sa sustavnim obilaskom nalaziata i provoenjem manjih pokusnih istra~ivanja. Prvi rezultati tih istra~ivanja objavljeni su u publikaciji Limes I, Beograd 1961., te u Osje kom zborniku XII, Osijek 1969.  Arhitektonsko-konzervatorska istra~ivanja dvorca Odescalchi, odnosno palasa Nikole Ilo koga navedene pretpostavke, barem za sada, nisu potvrdila.  U opisu rezultata istra~ivanja 2001. i 2002. godine koriatena je terenska dokumentacija i izvjeae o iskopavanjima Instituta za arheologiju iz Zagreba.  Kerami ke nalaze iz istra~ivanja 2001. godine datirane od druge polovine 1. st. pa sve do kraja 4. st. u ovom broju Priloga Instituta za arheologiju u Zagrebu objavljuje K. Jelin i.  Kako je prostor istra~ivanja odreen prvenstveno potrebom istra~ivanja srednjovjekovne arhitekture, mogue je kako ostatak groba nee biti istra~en u slijedeem iskopavanju. Budui da se radi o iznimnom nalazu, mialjenja smo kako s njim ato prije treba upoznati stru nu javnost.  Kerami ke, bron ane i staklene nalaze konzervirao je i restaurirao Mihael Golubi iz Hrvatskoga restauratorskoga zavoda, dok je ~eljeznu sjekiru i zakovicu konzervirao Nikola Erlich. Crte~e svih nalaza izradio je Mihael Golubi kojemu se najsrda nije zahvaljujemo.  Novac je pregledala i opisala prof. Zdenka Dukat iz Arheoloakoga muzeja u Zagrebu, na emu se najsrda nije zahvaljujemo. Kako je novac slabo sa uvan i vidi se samo glava cara nalijevo, postoji mogunost kako novac pripada Tiberiju ili Kaliguli (Gaius).  Rupa od stupa SJ 275 dimenzija je 15x14 cm, SJ 277 15x13 cm, SJ 293 19x16 cm, dok je rupa SJ 295 veli ine 15x14 cm.  Ostaci drvenih sanduka zabilje~eni su u grobovima 11, 30, 37, 38 i 41. Najraniji je ukop datiran domaim i importiranim kerami kim posudama u vrijeme Vespazijana (grob 11).  Poznato je kako se u kasnolatenskim grobovima nalaze bron ana vedra razli itih oblika o emu najbolje svjedo e nalazi iz grobova na Zmajevcu u nedalekom Sotinu (MAJNARI-PAND}I, 1972.-1973.). Ataae na bron anim vedrima iz ranorimskih grobova takoer imaju u gornjem dijelu obru e kroz koje se provla i provjeslo, dok je donji dio koji se prikivao za tijelo posude razli ito oblikovan.  O tradiciji pripremanja i konzumaciji piva, medovine i drugih alkoholnih pia: MILI EVI-BRADA , 1999.-2000.  Ukopavanje na isto noj nekropoli Sirmija datirano je u po etak 1. st. u kasnoaugustovsko i Tiberijevo vrijeme, najintenzivnije je u drugoj polovini 1. st., da bi se broj ukopa smanjio po etkom 2. st. (MILO`EVI, 1985.; MILO`EVI, 1987., 14.; BRUKNER, 1987., 40.).  Na rimskim nekropolama u Donjoj Panoniji te susjednim provincijama pojavljuju se brojni paljevinski grobovi u ovalnim ili pravokutnim grobnim rakama sa zape enim stranama u kojima spaljeni ostaci pokojnika nisu polo~eni u urne. Njihova se pojava objaanjava kulturnom, ekonomskom i druatvenom situacijom koja je ostvarena u predrimskom razdoblju na airem prostoru Donje Panonije, Gornje Mezije i jugoisto noga dijela Dalmacije. Pojava takvih grobova tuma i se o~ivljavanjem starijih ilirskih tradicija koje s materijalnim naslijeem starosjedila kih karakteristika traju do po etka 3. st. (SREJOVI, 1964.; SREJOVI, 1965., 74.).  Od autohtonih oblika tijekom prve treine 1. st., zajedno s importiranim sjevernoitalskim oblicima, pojavljuju se zdjele S-profilacije, lonci, pithosi i kantharosi koji su ukraaeni ugla anim i ealjastim ukrasom (BRUKNER, 1971., 31.-32., T. V., 1-3, 7; BRUKNER, 1982.-1983., 19.-20., T. I., 1-13, T. III., 1-4; BRUKNER, 1987., 30., T. 5.-10.). Autohtoni oblici po eli su se djelomi no romanizirati od sredine 1. st., kada zapo inju i lokalne imitacije ranoitalskih oblika terra sigillate i terra nigre te posuda tankih stijenki (MILO`EVI, 2001., 91., 192.).  Istra~ivanja kasnolatenskih utvrenih naselja u isto noj Slavoniji i zapadnome Srijemu kao ato su ona provedena u Privlaci, Oroliku, Vinkovicma i Starim Mikanovcima pokazala su neato druga iju sliku koju je za sada nemogue objasniti. Naime, u istra~ivanjima navedenih naselja nisu zabilje~eni ranorimski provincijalni tipovi kao niti sjevernoitalski import koji bi se mogao datirati u kasnoaugustovsko i Tiberijevo vrijeme. }ivot na tim naseljima naglo prestaje i na njima nije dokumentiran kontinuitet u rimsko vrijeme (MAJNARI-PAND}I, 1984., 27.-28.; DIZDAR, 2001., 104.-105.). Najbolje se opisana situacija mo~e sagledati na primjeru utvrenoga naselja na Dirovom brijegu u Vinkovcima na kojem, kako to pokazuju do sada poznati nalazi, ~ivot prestaje krajem 1. st. pr. Kr., najvjerojatnije Tiberijevim osvajanjem isto noga dijela Meurje ja. Ipak, keltsko stanovniatvo s Dirovoga brijega preseljeno je na polo~aj novoosnovanoga rimskoga naselja o emu svjedo e brojni kerami ki oblici i ukrasi datirani u 1. i po etak 2. st. koji su izraeni u latenskim tradicijama, a pronaeni su u dugogodianjim zaatitinim istra~ivanjima u srediatu Vinkovaca (`ARANOVI-SVETEK, 1981., 29.; ISKRA-JANO`I, 2001., 51.-53.).  Za bron ane posude iz paljevinskih grobova na Zmajevcu u Sotinu pretpostavlja se kako su lokalni ju~nopanonski rad, a jedini je siguran sjevernoitalski import simpulum tipa Pescate. Simpulum tipa Aislingen za koji se mislilo da pripada grobu I, datiran je u julijevsko-klaudijevsko vrijeme i ukazuje na kontinuitet kasnolatenskoga groblja u rimsko vrijeme (MAJNARI-PAND}I, 1972.-1973., 60.-62.; MAJNARI-PAND}I, 1996., 27.-28.).  Osvajanje meurje ja Save, Drave i Dunava u vrijeme Augusta izvraio je njegov namjesnik Tiberije koji je pokorio Panonce od 12.-9. god. pr. Kr. Time je granica pomaknuta do onoga dijela Dunava koji te e izmeu uaa Drave i uaa Save. Osvajanje je opisano u viae anti kih izvora navedenih i analiziranih u `A`EL-KOS, 1986., 159.-161. Ve 10. god. po Kristu zapo ela je izgradnja komunikacije uz Dunav koja je povezivala novopodignute vojne logore (`ARANOVI-SVETEK, 1966.-1967. 69.).  U Mursi su rimske vojne postrojbe bile privremeno stacionirane kako u razdoblju osvajanja, tako i kasnije tijekom ratnih sukoba na Dunavu.  O ranoj romanizaciji Murse svjedo e pojedini kerami ki nalazi. U istra~ivanjima su pronaeni oblici koji potje u iz arentinskih i padanskih radionica te ACO pehar koji su datirani u kasnoaugustovsko i ranotiberijevsko vrijeme, a povezani su s nazo noau vojnih postrojbi (VIKI-BELAN I, 1968., 510.; BRUKNER, 1980.-1981., 143.).  Za osnivanje i polo~aj rimskoga vojnoga logora u Dalju, vojne postrojbe smjeaetene u njemu, natpise te nalaze: HOFFILLER, 1912., 65., 67., 110.; KLEMENC, 1961., 19.-20.; KLEMENC, 1963., 62.-63.; `ARANOVI-SVETEK, 1966.-1967., 62.-65.; PINTEROVI, 1968., 67.-69., 73.; BULAT, 1969., 43. O rimskom Cornacumu u anti kim izvorima (Plinije n.h. III.148; Klaudije Ptolomej II.15), vojnom logoru pomonih postrojbi, natpisima te nalazima: BRUN`MID, 1901.; HOFFILLER, 1912., 39., 43., 67.; KLEMENC, 1961., 20.; KLEMENC, 1963., 63.; KORDA, 1961., 60.-61.; `ARANOVI-SVETEK, 1966.-1967., 65.-66.; PINTEROVI, 1968., 58., 70.-73.  Istra~ivanja vojnih logora u Novim Banovcima, Surduku i Zemunu koji su nastali na slojevima kasnolatenskih naselja, dokumentirala su u najstarijim slojevima zna ajnu materijalnu ostavatinu autohtonih karakteristika (DIMITRIJEVI, 1961.).  Diploma iz Bijele Crkve izdana je prije 54. godine i svjedo i o nova enju ve u vrijeme Tiberija oko 25. godine.  Za brojne korisne savjete u is itavanju vrijednih podataka koji se kriju u anti kim izvorima zahvaljujemo se mr. sc. Alki Domi Kuni iz Odsjeka za arheologiju HAZU-a.  Dva razli ita etni ka i kulturna elementa posvjedo ena su i na slovenskim nalaziatima datiranim u vrijeme Tiberija i Klaudija, jedan koji se oslanja na autohtone tradicije, dok je drugi povezan sa sjevernoitalskim oblicima, a ato se zadr~ava i u flavijevskom razdoblju (CURK, 1971., 59.).  Ovom prilikom ne ulazimo u pitanja etni ke strukture Skordiska koja se pokazuje kroz materijalnu ostavatinu heterogena podrijetla.  O slo~enoj etni koj strukturi Kornakata koji predstavljaju keltsko-panonsku zajednicu svjedo e panonska i keltska imena zapisana na vojnoj dipolomi pronaenoj u Savi kod Bijele Crkve izdanoj Dazu koji je podrijetlom bio Kornakat. Graansko su pravo tom prilikom dobili i lanovi njegove obitelji (BRUN`MID, 1897.; DOMI KUNI, 1988., 90.).  Diploma iz Negoslavaca pokazuje kako se Breuk Likaj vratio u ili u blizinu svoga zavi aja (DORN, 1984.; DOMI KUNI, 1988., 90.), sli no Breuku Daziju ija je diploma pronaena u Vukovaru (MI`KIV, 1998., 84.). Nalazi ovih diploma otvaraju neke nove mogunosti u prou avanju etni ke strukture Skordiska, posebno onih naseljenih na prostoru isto ne Slavonije. Na njihovu slo~enu etni ku strukturu ukazuju i odreeni nalazi, prvenstveno kerami ki oblici izraeni rukom te ukraaavanje gla anjem koji imaju podrijetlo u materijalnoj ostavatini mlae faze starijega ~eljeznoga doba na opisanom prostoru. PAGE 1 PAGE 6  @Bv(:t@   > @ D `bbc$&lnrt(2Tbp 2 #$~$$$$Z)\)2-T-88: 6CJmHj0JCJUmHCJmHCJmH0JjUmH 5CJmH6mH0JmHjUmH jUmH 5CJmHmHE6tDh ` @jB D `bVWb$ ! !6tDh ` @jB D `bVWbcrt#z&d2::;;= U"UUVVlgngg0h2hmo^y`yrt BD`ƚʦȬt8:(f>"4 t 2188<BC_v ܽhxbJ^bcrt#z&d2::;;= U"UUVVlgngg0h2hmo^y`ydh$$dh:;;=>>??BB:D"4 t 2188<BC_v$dhv ܽhxbJfTj2 BV2 $ $$$dh$dh®bdBD`bz|.<XZ8Hb h~(0((4ZBN`2:V   $   ` l  * 8    (\jppP6CJ 56CJCJj0JCJUmHCJmH 6CJmHWJfTj2 BV2 $    d Z zt&\ ^!+"" ##$t%R&$'(8)n+^, --./0112f334|5,607789:J;;l<x=^>?`@|AxBCCDEFGHIJJ*JWJJJK:KLLMM`N`$    d Z zt&\ ^!+"" #$$dPd026J$z".:n   @  !!W"""""_##*$X$\$$%X%\%`%r%t%%*&&&''()p*J+++,,n-x-.(.p.|.~//01\11T2b2 333333b4l44B5R556,667f77R86CJCJCJmH 6CJmH^ ##$t%R&$'(8)n+^, --./0112f334|5,607789:J;;$$$R8\8z999::::6;;;<T<:=N==>N?X?@&@@AAbBBBCC,DvDDDFEVE|FFGGHHI|IIIJJ)J*JJLLLM*OPCPRTTHVBWJXJYYYYYY]]^^2_f_j__bbJdPd(e.eeeCJehmH 5CJmH6CJ 56mH56CJCJmH 6CJmHT;l<x=^>?`@|AxBCCDEFGHIJJ*JWJJJK:KLLMMdd$`d$$M`NN*OOPCPPPQRR~S TXTTTTHVVBWWXJXXX#Yd$$d$ d`NN*OOPCPPPQRR~S TXTTTTHVVBWWXJXXX#YJYYYYYYY]_:it"z|p^bޤεb B L^hbjbbbbbbb D#YJYYYYYYY]_:it"z|p^bޤεbddh$dh$d$ett\wbwnwtwwwxx"z|nb|~!!|"~"$$&&((((((($)*)F)L))))))+++..... 1155\:^:`:CCCBGDGHH KK&L(LNNS ehmH j0JU6mHmHj0JUmH 6CJmHCJCJehmHCJmHQ B |!|"$&())+.. 15\:CBG K&L$$ Dumailto:Kjelincic@yahoo.comoT mailto:marko.dizdar@IARH.tel.hrkaano INSTITUTogi&LNQS|UbVWY[]hbjbbbbbbbbb8>@6<>&#$()h&`#$$$SS|U~UbVdVWWWYYZ[ []]hbjblbxbzb|b~bbbbbbbbbbb8<>@46:<>CJmHCJ0JmH0J j0JU j0JUmHj0JUmH)DyK marko.dizdar@IARH.tel.hryK @mailto:marko.dizdar@IARH.tel.hrDyK Kjelincic@yahoo.comyK 6mailto:Kjelincic@yahoo.com [0@0 Normal_HmH sH tH >@> Heading 1$@&5CJmHsHu0@0 Heading 2$@&6L@L Heading 3$$dh@&a$CJmHsHtH u@@@ Heading 4$@&CJmHsHtH uF@F Heading 5$$dh@&a$6]mHsH<A@< Default Paragraph Font(U@( Hyperlink>*B*8V@8 FollowedHyperlink>*B* , @, Footer  !&)@!& Page Number,2, Header  !.@B. Footnote Text8&@Q8 Footnote ReferenceH*BB@bB Body Text$dha$CJmHsHuTC@rT Body Text Indent$dha$CJmHsHtH u<P@< Body Text 2$a$ mHsHu@Q@@ Body Text 3$a$CJmHsHu 6 ]z(d,'04H6׭'%1!VF ,\ m16 ) 5 P5}m 3!"$$ :PR8eSbb`yv$  #;M#Y&LbJ`Nb cXX !! _Hlt36869890cMV "4;SZ '5J\6VWbc  6 : k m h j nogh]`z} !!""""##(')'((((((((((Y)Z)))+++,_,b,d,g,%-(---......//!/$/A/D///"0%0'0*0112292:2v3w3333333334455B6D6k6l6v6w6}66666666~7777'8(8U8V8[8]88888888899::==+>,>>>m?o?HHIIIIJJ_JbJKKLLMMNNTTTTTTTTTTGWHWGZHZG[H[^^__``````:`;`B`C`E`F`K`M`paqapdqdpfqfpjqjkkkk l lqqqq!s"sKMVXghxy rsz{*+ƄDŽɄʄτӄ=>@AFIx{Ɖljۋ܋ދߋtv׍؍ߍ6:|}   ,. tuNPY[ FHQS/0׭ڭ/0ڴ۴ڵ۵ڶ۶ڷ۷ۺܺ¿tv[\'*tu%(ac14!$ VYFI0102 ,. \_lm ]^}~EGlm+67ab.0@A  K L } ~   X Y       JLWXik45EG`b?ADEtv[\+,01" $   !!/"0"T#U#B$C$$$$$$$$$$$$$%% &6&&&&&''S(X(*G*****++h,,,,Z-_-1/2/=/>/////////// 0!0[0\000`1c111222233#3%3Z3\333334455'5*5_5`5q5r55555r7u77777778888 8 8888898;8<8A8D8w8y888N9O9W9Y9[9\9a9d9999999999999999999999999::::::::::@;A;t<u<}<<<<<<@@FAGALANAzA{AAAAAAA B BBBBBBBBB,C-CRCSCXCZCCCCCDDEEdEeEFFFFHHHHI I\I]I,J-J/J0J5J7J4O7OlOmOoOpOuOwOOOOOOOOOOOOOSSTT1U2UYYZ ZEZGZ~ZZZZ[[\ \C\D\\\\\\\]]V_W_Y_Z___b___RaSaUaVa[a]aaagg)i*iiiiikkkkkkkkllnnooyyzze|f|e}f}ef‚ĂEG%'!&:;XYijJL͗З=@IK›df֤פޤߤIKզئ#%  IJjkĭGIMVjk!"3;RZxy'4J[6UWac8 : k m <=12fh((((X)Z)111122445566::>>BBHHIIbKcKdQeQcTdT9Z:Z^^__2a3aggllqq~~pq9:su^_٭ڭ_`stkm$%rs2345XY'+KLwxAB\]t u   U V   9 :     M N   _ `     *+  23tuLMVWqrJKRSmnxyRSqr?@EFA B    ! !!!!!V"W"""k#l###I$J$$$$$% %=%>%%%%%&6&c&d&&&&&''R'S'''''((R(X((((( ) )A)B)))))*G*N*O*******++c+d+++++ , ,g,,,,,, - -Z-_-f-g---//00_5`5; ;==>>CCGGMMNNsPtP1S2SYY[[aa)i*ijj+n,nrr6w7wRzSz˅̅DG$'#&IL͗З<@HK›cfHKզئ"%BCĭFIINSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.docINSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.docINSTITUTAC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asdINSTITUTAC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asdINSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc tC:\Documents and Settings\Notebook\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asd gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc@66|66L #)27Im   !$%'()*+-<=>MfjyÂÃÅ×äæ@@@@$@@@@ @$@8@J@V@h@r@@@@F@@@@@@@@ @ @@@@@ @D@@$@&@(@*@.@0@2@4@6@8@t@@<@>@@@B@D@@@L@@@R@@@V@@@Z@x@z@|@@@@@@@@@ @.@H@LG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"1hr&#tRs&v p9jG&LNQS|UbVWY[]hbjbbbbbbbbb8>@6<>&#$()h&`#$$$/ =!"#$%, crna bazga 30 toga oblika zabilje~eniiii 13 0dRanorimskogi grob iz IlokaINSTITUT  [0@0 Normal_HmH sH tH >@> Heading 1$@&5CJmHsHu0@0 Heading 2$@&6L@L Heading 3$$dh@&a$CJmHsHtH u@@@ Heading 4$@&CJmHsHtH uF@F Heading 5$$dh@&a$6]mHsH<A@< Default Paragraph Font(U@( Hyperlink>*B*8V@8 FollowedHyperlink>*B* , @, Footer  !&)@!& Page Number,2, Header  !.@B. Footnote Text8&@Q8 Footnote ReferenceH*BB@bB Body Text$dha$CJmHsHuTC@rT Body Text Indent$dha$CJmHsHtH u<P@< Body Text 2$a$ mHsHu@Q@@ Body Text 3$a$CJmHsHu 6 ]z(d,'04H6׭'%1!VF ,\! m16 ) 5 P5}m 3!"$$!c9 q3r% &( )**>C؅ #Q &10VڗIƯpU/OέS"(@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@ :PR8eS>b`yv$  #;M#Y&L>J`Nb c!XX !! _Hlt36869890c""MV "4;SZ '5J\6VWbc  6 : k m h j nogh]`z} !!""""##(')'((((((((((Y)Z)))+++,_,b,d,g,%-(---......//!/$/A/D///"0%0'0*0112292:2v3w3333333334455B6D6k6l6v6w6}6688::>>m?o?CCEEHHKKSSTTXXZZ^^ccggwwxxzzVWkl6:,.tu׭ڭ'*%(ac14!$VYFI ,.\_lm]^}~EGlm+67ab.0@A  K L } ~   X Y       JLWXik45EG`b?ADEtv[\+,01" $   !!/"0"T#U#B$C$$$$$$$$$$$$$%% &6&&&&&''S(X(*G*****++h,,,,Z-_-1/2/=/>/////////// 0!0[0\000`1c111222233#3%3Z3\333334455'5*5_5`5q5r55555r7u77777778888 8 8888898;8<8A8D8w8y888N9O9W9Y9[9\9a9d9999999999999999999999999::::::::::@;A;t<u<}<<<<<<????AAHHIILLQQSSUUZZddgggg5i6ijjmmvvww΂ЂϋЋ "!"#%QS &(13-2FGdeuvVXٗܗILUW̛ΛprUW/1UVvwͭЭSU"      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~MVjk!"3;RZxy'4J[6UWac8 : k m <=12fh((((X)Z)1111224455::>>BBHHIIbKcKdQeQcTdT9Z:Z^^__2a3aggllqq~~pqӄ9:su^_٭ڭ_`stkm$%rs2345XY'+KLwxAB\]t u   U V   9 :     M N   _ `     *+  23tuLMVWqrJKRSmnxyRSqr?@EFA B    ! !!!!!V"W"""k#l###I$J$$$$$% %=%>%%%%%&6&c&d&&&&&''R'S'''''((R(X((((( ) )A)B)))))*G*N*O*******++c+d+++++ , ,g,,,,,, - -Z-_-f-g---//00_5`5; ;==>>CCGGNNNNPP=S>SYY[[aa5i6ijk7n8nrrBwCw^z_zׅ؅ ""%PS %(03/2UXٗܗHLTW˛ΛorTW.1NOͭЭRU"INSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.docINSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.docINSTITUTAC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asdINSTITUTAC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asdINSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc tC:\Documents and Settings\Notebook\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asd gC:\Documents and Settings\NoteboSS|U~UbVdVWWWYYZ[ []]hbjblbxbzb|b~bbbbbbbbbbb8<>@46:<>xzCJmHCJ0JmH0J j0JU j0JUmHj0JUmH0toga oblika zabilje~eniiii 13 toga oblika zabilje~eniiiiuni, u ranorimskim slojevima datieni oblici koji potje u iz are 1  [0@0 Normal_HmH sH tH >@> Heading 1$@&5CJmHsHu0@0 Heading 2$@&6L@L Heading 3$$dh@&a$CJmHsHtH u@@@ Heading 4$@&CJmHsHtH uF@F Heading 5$$dh@&a$6]mHsH<A@< Default Paragraph Font(U@( Hyperlink>*B*8V@8 FollowedHyperlink>*B* , @, Footer  !&)@!& Page Number,2, Header  !.@B. Footnote Text8&@Q8 Footnote ReferenceH*BB@bB Body Text$dha$CJmHsHuTC@rT Body Text Indent$dha$CJmHsHtH u<P@< Body Text 2$a$ mHsHu@Q@@ Body Text 3$a$CJmHsHu 6 ]z(d,'04H6׭'%1!VF ,\! m16 ) 5 P5}m 3!"$$!>C؅ 0"@0@@ @@ :PR8eS@b`yv$  #;M#Y&L@J`Nb c!XX !! _Hlt36869890c""MV "4;SZ '5J\6VWbc  6 : k m h j nogh]`z} !!""""##(')'((((((((((Y)Z)))+++,_,b,d,g,%-(---......//!/$/A/D///"0%0'0*0112292:2v3w3333333334455B6D6k6l6v6w6}6688::>>m?o?CCEEHHKKSSTTXXZZ^^ccggwwxxzz6:,.tu׭ڭ'*%(ac14!$VYFI ,.\_lm]^}~EGlm+67ab.0@A  K L } ~   X Y       JLWXik45EG`b?ADEtv[\+,01" $   !!/"0"T#U#B$C$$$$$$$$$$$$$%% &6&&&&&''S(X(*G*****++h,,,,Z-_-1/2/=/>/////////// 0!0[0\000`1c111222233#3%3Z3\333334455'5*5_5`5q5r55555r7u77777778888 8 8888898;8<8A8D8w8y888N9O9W9Y9[9\9a9d9999999999999999999999999::::::::::@;A;t<u<}<<<<<<?????AAHHIILLQQSSUUZZddgggg5i6ijjmmvvww΂ЂϋЋ "!"#%QS &(13-2FGdeuvVXٗܗILUW̛ΛprUW/1UVvwͭЭSU"MVjk!"3;RZxy'4J[6UWac8 : k m <=12fh((((X)Z)1111224455::>>BBHHIIbKcKdQeQcTdT9Z:Z^^__2a3aggllqq~~pq9:su^_٭ڭ_`stkm$%rs2345XY'+KLwxAB\]t u   U V   9 :     M N   _ `     *+  23tuLMVWqrJKRSmnxyRSqr?@EFA B    ! !!!!!V"W"""k#l###I$J$$$$$% %=%>%%%%%&6&c&d&&&&&''R'S'''''((R(X((((( ) )A)B)))))*G*N*O*******++c+d+++++ , ,g,,,,,, - -Z-_-f-g---//00_5`5; ;==>>CCGGNNNNPP=S>SYY[[aa5i6ijk7n8nrrBwCw^z_zׅ؅ ""%PS %(03/2UXٗܗHLTW˛ΛorTW.1NOͭЭRU"INSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.docINSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.docINSTITUTAC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asdINSTITUTAC:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asdINSTITUT=C:\My Documents\Ilok\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc tC:\Documents and Settings\Notebook\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of Ranorimski grob iz Iloka.asd gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc@??|?? #)27Im   !$%'()*+-<=>??Mfjyςσυ ϗϤϦ !@@@@$@@@@ @$@8@J@V@h@r@@@@F@@@@@@@@ @ @@@@@ @D@@$@&@(@*@.@0@2@4@6@8@t@@<@>@@@B@D@@@L@@@R@@@V@@@ZAx@z@|A@~@@@@@A@A@ @b@@.@H@L@6@jbA8@b@<@bG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"hr&#tRs&w r9tGr0d"Ranorimskogi grob iz IlokaINSTITUTINSTITUTa treba potra~iti u slo~enim pravilima pogrebnoga ritusa koji je za prostor ju~ne Panonije joa uvijek nedovoljno poznat. Za sve opisane nalaze iz groba u Iloku dokumentirane su brojne usporedbe, kako $ [0@0 Normal_HmH sH tH >@> Heading 1$@&5CJmHsHu0@0 Heading 2$@&6L@L Heading 3$$dh@&a$CJmHsHtH u@@@ Heading 4$@&CJmHsHtH uF@F Heading 5$$dh@&a$6]mHsH<A@< Default Paragraph Font(U@( Hyperlink>*B*8V@8 FollowedHyperlink>*B* , @, Footer  !&)@!& Page Number,2, Header  !.@B. Footnote Text8&@Q8 Footnote ReferenceH*BB@bB Body Text$dha$CJmHsHuTC@rT Body Text Indent$dha$CJmHsHtH u<P@< Body Text 2$a$ mHsHu@Q@@ Body Text 3$a$CJmHsHu 6 ]z(d,'04H6׭'%1!UE +[ m16 ) 5 P5|l 2!"$$c9 q`l2q%&( )**>Cׅ"PSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj0Tablek4  %0/UٗHT˛oT-M̭Q(@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@ @@ :PR8eSb`yv$  #;M#Y&LJ`Nb cXX !! _Hlt36869890cMV "4;SZ '5J\6VWbc  6 : k m h j nogh]`z} !!""""##  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ok\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc gC:\Documents and Settings\Notebook\My Documents\My eBooks\ILOK\Ranorimski grob iz Iloka. PRILOZI 20.doc@|$ #)27ImUVjk   !$%'()*+-<=>??Mfjyςσυ ϗϤϦ !0000$@100 0$080J0V0h0r00011.1.11011200F00000000 0 00000 0D@0$0&0(0*0.00020406080t@0<0>0@0B0D0@0L0@0R0@0V0@0Z1x0z0|10~000001@10 0b00.0H0L040jb160b0:0bG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"1hr&Y*u&Rs&y r9tG0d"Ranorimskogi grob iz IlokaINSTITUTINSTITUTx((t&x((t&x((t&G ,bbjbjَ  $]9J?>>xc?c?c?w?DDD8WD<D\w?Zo E(3E([E[E[E[E {E E k k k k k k k$pr~1k)c?E[E[EEE1kcc?c?[E[E EcccEc?[Ec?[E kw?w?c?c?c?c?E kcc kc?c? k[ED.w?D/X kRoot Entry F1~.@@Data 1TablerWordDocument;   5 !"#$%&'()6789:<.AB  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q ՜.+,D՜.+,H hp|   o"  Ranorimskogi grob iz Iloka Title(RZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{7D75DEC1-66A6-11D7-8909-00D00972399A}A Dumailto:Kjelincic@yahoo.comoT mailto:marko.dizdar@IARH.tel.hr Oh+'0  4 @ L Xdlt|Ranorimskogi grob iz Ilokaano INSTITUTogiNSTNormalT INSTITUTogi186Microsoft Word 8.0z@NK@J3@K2|@or9tG(')'((((((((((Y)Z)))+++,_,b,d,g,%-(---......//!/$/A/D///"0%0'0*0112292:2v3w3333333334455B6D6k6l6v6w6}6688::>>m?o?CCEEHHKKSSTTXXZZ^^ccggwwxxzzVWkl6:,.tu׭ڭ'*%(ac14!$UXEH +-[^kl\]|}DFkl*56`a-/?@  J K | }   W X        IKVWhj34DF_a>@CDsu~Z[*+/0! #   !!."/"S#T#A$B$$$$$$$$$$$$$%%&5&&&&&''R(W(*F*****++g,,,,Y-^-0/1/>BBHHIIbKcKdQeQcTdT9Z:Z^^__2a3aggllqq~~pq9:su^_٭ڭ_`rsjl#$qr1234WX&*JK vw@A[\s t   T U   8 9     L M   ^ _    )*  12stKLUVpqIJQRlmwxQR~pq>?DE@ A    ! !~!!!!U"V"""j#k###H$I$$$$$%%<%=%%%%%&5&b&c&&&&&''Q'R''''''(Q(W((((( ) )@)A)))))*F*M*N*******++b+c+++++ , ,f,,,,,, - -Y-^-e-f---//00^5_5;;==>>CCGGNNNN~PP??Mfjy΂΃΅ΗΤΦ;Z0000$@100 0$080J0V0h0r00011.1.11011200F141by0160&181֟01:00001x0000 0 00000 0D@0$0&0(0*0.00020406080t@0<0>0@0B0D0@0L0@0R0@0V0@0Z1x0z0|10~000001@10 0b00.0H0L1z0M00jb10b00bG:Times New Roman5Symbol3& :Arial"hr&[*u&Rs&{ r9sGr0d!Ranorimskogi grob iz IlokaINSTITUTINSTITUT~~~}G <bbjbjَ $]JJxnnn 8 <8 d6 ( (    ( 4 1111111$I7=9~1n<   < < 1*nn  ***< n n 1nnnn< 1*"*1nn1 B  1Root Entry F1~^@Data 1TablerWordDocumentY   5*,-0123C6789:DEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXZ]_`SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj0Table+9  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q ՜.+,D՜.+,H hp|   o!  Ranorimskogi grob iz Iloka Title(RZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{7D75DEC1-66A6-11D7-8909-00D00972399A}A Dumailto:Kjelincic@yahoo.comoT mailto:marko.dizdar@IARH.tel.hr Oh+'0  4 @ L Xdlt|Ranorimskogi grob iz Ilokaano INSTITUTogiNSTNormalT INSTITUTogi187Microsoft Word 8.0z@Ԓ@J3@K2|@z[r9sG