аЯрЁБс>ўџ NPўџџџMџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG ПbCbjbjŽйŽй !LьГьГ•џџџџџџ]8P \'Ж||(ЄЄЄЫ&Э&Э&Э&Э&Э&Э&$д'єШ) ё&-ё&y#ЄЄл|y#y#y#МЄЄЫ&Ы&y#Ry#Ы&Ы&Єp рƒДжУ;!>Ы&MIJO KI`PATI  IZUZETAN MUZEALAC I ZNANSTVENIK Biserka Radanovi-Gu~vica Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb Ove, 2001. godine kada smo uali ne samo u novo stoljee ve i u novo tisuljee navraavaju se dvije zna ajne godianjice vezane uz jednog naaega velikana. To su 150. godianjica roenja i 75. godianjica smrti izuzetnog muzealca i znanstvenika sa podru ja petrografije i mineralogije, Mije Kiapatia. Svojom djelatnoau krajem 19. i po etkom 20. stoljea u ondaanjem Mineraloako-petrografskom odjelu Narodnog muzeja u Zagrebu, Mijo Kiapati ostavio je neizbrisiv trag u kulturi i znanosti hrvatskoga naroda. I danas, nakon toliko godina, mo~emo sa sigurnoau ustvrditi da je najljepae uzorke minerala u zbirci Mineraloako-petrografskog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pribavio otkupom upravo Mijo Kiapati. Mijo Kiapati roen je 22. rujna 1851. godine u Osijeku. Osnovnu akolu i gimnaziju polazio je u Osijeku i akovu, a u Be u je 1873. godine diplomirao prirodopis, matematiku i fiziku na Filozofskom fakultetu. Doktorat prirodnih znanosti stekao je u Zagrebu 1881. godine, a 1882. godine habilitirao se za znanstvenu petrografiju. U razdoblju od 1873. do 1894. godine bio je zaposlen kao u itelj, i to najprije u gimnaziji u Osijeku, zatim u Gospodarskom aumarskom zavodu u Kri~evcima, te kona no u realnoj gimnaziji u Zagrebu. Za dopisnog lana ondaanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1883. godine, a deset godina kasnije postao je i njen redoviti lan. Godine 1894. imenovan je ravnateljem Mineraloako-petrografskog odjela Narodnog muzeja i javnim izvanrednim sveu ilianim profesorom mineralogije i petrografije. Tijekom svog muzeoloakog i znanstvenog djelovanja objavio je 180 znanstvenih, stru nih i popularnih djela. Mijo Kiapati umirovljen je 1918. godine. Umro je 17. svibnja 1926. godine nakon dugotrajne i teake bolesti. Mijo Kiapati bio je u svakom pogledu osebujna li nost. itajui naslove njegovih djela objavljenih u razdoblju od 1871. do 1925. godine, mo~emo zaklju iti da se bavio raznim podru jima prirodoslovlja: petrografijom, mineralogijom, geologijom, seizmologijom, paleontologijom, zoologijom, botanikom, pedologijom pa ak i druatvenim znanostima kao ato je arheologija. Za nas je ipak najzna ajniji njegov muzeoloaki rad. Mijo Kiapati je u vremenskom razdoblju od 1901. do 1911. godine uveo novi na in pribavljanja uzoraka za Muzej - otkup - te je na taj na in pribavio viae stotina izuzetno lijepih i vrijednih uzoraka minerala iz najpoznatijih svjetskih nalaziata. Upravo ti uzorci i danas sa injavaju okosnicu sistematske zbirke minerala. Zahvaljujui njegovoj spoznaji da se lijepi uzorci ne mogu sakupiti samo terenskim istra~ivanjem jer je njihov nalaz rijedak i slu ajan, te razboritosti da otkupom pribavi za muzejsku zbirku izuzetno lijepe uzorke, kao i razumijevanju slu~bi ondaanje Austro-Ugarske Monarhije koje su dale financijsku potporu za njihov otkup, stvorena je izuzetno vrijedna muzejska zbirka. Pored toga, Mijo Kiapati znanstveno je obraivao mineraloaku i petrografsku muzejsku grau koju je najveim dijelom sam sakupio tijekom terenskih istra~ivanja domaih nalaziata. ЛKamo sve on nije dospio? ... obilazi po planinama i gorama diljem naae otad~bine, gdje sabira minerale i stijene, da od njih sagradi velike muzejske zbirke i da ih mikroskopski, kemijski, kristalografski prou i;...Ћ (odlomak iz djela: ЛMiao KiapatiЋ Frana Tuana, objavljenog 1930. godine; str. 255). Znanstveno obraeni uzorci minerala i stijena predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja, ato ih ini viaestruko vrijednijima. U zbirkama mineraloake i petrografske muzejske grae nalazi se 60 uzoraka koji su vezani uz Kiapatieva znanstvena djela objavljena u uglednim domaim i stranim znanstvenim asopisima. Mijo Kiapati bio je jedan od najzna ajnijih popularizatora znanosti onoga vremena. Л Nije se ograni io na samo istra~ivanje nau nih problema, ..., nego je nastojao, da u plodovima nauke u~iva cio njegov narod. Bacio se na popularizaciju prirodnih nauka; postao je prosvjetitelj naaega naroda. Cijele generacije naaih najairih slojeva on je uzgajao u prirodnim naukama kroz godine i godine. `to je u istoj nauci bio Jugoslavenskoj akademiji punei godinama njene "Radove" svojim studijama, to je u popularizaciji prirodnih nauka bio Matici Hrvatskoj. Uz A. `enou i `. Gjalskoga on je najmarljiviji radnik Mati in.Ћ (odlomak iz djela: ЛMiao KiapatiЋ Frana Tuana, objavljenog 1930. godine; str. 241). Brojni su njegovi popularni lanci objavljeni u asopisima Viencu, Dragoljubu, Obzoru, Smilju, Pu kim novinama, Obrtniku, Pobratimu, Vjernom drugu, Mladom Istraninu, Zvonu, Mladom Hrvatu, Novostima, te Prirodi. Meu opse~nijim popularnim djelima Mije Kiapatia posebno se isti u njegove knjige: "}ivotinje naaozemske i njeke tudjozemske" - prvi i drugi dio objevljeni 1872. i 1875. godine; "Slike iz rudstva" - Kulturno-prirodopisne crtice objavljene 1878. godine; "Slike iz geologije" - Prirodopisne i kulturne crtice objavljene 1880. godine; "Iz bilinskoga svieta" - Prirodopisne i kulturne crtice, prva, druga i trea knjiga objavljene 1884., 1885. i 1889. godine; "Kukci" - Prirodopisne crtice, prva i druga knjiga objavljene 1886. i 1887. godine; te "Ribe" - Prirodoslovne i kulturne crtice objavljene 1893. godine. Unato  njegovim svestranim aktivnostima i ogromnom doprinosu znanosti, muzeologiji i kulturi hrvatskoga naroda, Mijo Kiapati bio je izuzetno skromna i samozatajna osoba. ЛI njemu je poalo za rukom da svoju osobu u ini posve nepoznatom: Izlaze decenijima njegova djela, raairila se po cijelom naaem narodu, svi ih itaju, a nitko se ne obazire na njihova autora. Miao Kiapati kao da je pseudonim. Nitko o njemu ne vodi ra una. Padala su odlikovanja joa u doba Austro-Ugarske monarkije. Tko ih sve nije dobio! Padala su i u naaoj novoj dr~avi, ali Miae Kiapatia nitko se nije sjetio. Nije se nitko sjetio, jer to Kiapati nije htio.Ћ (odlomak iz djela: ЛMiao KiapatiЋ Frana Tuana, objavljenog 1930. godine; str. 262). Literatura Tuan, F. (1930): Miao Kiapati.- Rad Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 238, Razreda matemati ko-prirodoslovnoga, 73, 97-271, Zagreb. Tuan, F. (1951): Miao Kiapati, 21. IX. 1851. - 17. V. 1926., Povodom stote godianjice njegova roenja.- Priroda, God. XXXVIII., Br. 7, 249-255, Zagreb. Zebec, V. (1996): Katalog izlo~be "Stoljee otkupa mineraloake muzejske grae".- Hrvatski prirodoslovni muzej, 12 p., Zagreb. Sa~etak Mijo Kiapati  izuzetan muzealac i znanstvenik Ove, 2001. godine kada smo uali ne samo u novo stoljee ve i u novo tisuljee navraavaju se dvije zna ajne godianjice vezane uz jednog naaega velikana. To su 150. godianjica roenja i 75. godianjica smrti izuzetnog muzealca i znanstvenika sa podru ja petrografije i mineralogije, Mije Kiapatia. Svojom djelatnoau krajem 19. i po etkom 20. stoljea u ondaanjem Mineraloako-petrografskom odjelu Narodnog muzeja u Zagrebu, Mijo Kiapati ostavio je neizbrisiv trag u kulturi i znanosti hrvatskoga naroda. I danas, nakon toliko godina, mo~emo sa sigurnoau ustvrditi da je najljepae uzorke minerala u zbirci Mineraloako-petrografskog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja pribavio otkupom upravo Mijo Kiapati. Mijo Kiapati je u vremenskom razdoblju od 1901. do 1911. godine uveo novi na in pribavljanja uzoraka za Muzej - otkup - te je na taj na in pribavio viae stotina izuzetno lijepih i vrijednih uzoraka minerala iz najpoznatijih svjetskih nalaziata. Upravo ti uzorci i danas sa injavaju okosnicu sistematske zbirke minerala. Pored toga, Mijo Kiapati znanstveno je obraivao mineraloaku i petrografsku muzejsku grau koju je najveim dijelom sam sakupio tijekom terenskih istra~ivanja domaih nalaziata. Znanstveno obraeni uzorci minerala i stijena predstavljaju materijalne dokaze znanstvenih spoznaja ato ih ini viaestruko vrijednijima. U zbirkama mineraloake i petrografske muzejske grae nalazi se 60 uzoraka koji su vezani uz Kiapatieva znanstvena djela objavljena u uglednim domaim i stranim asopisima. PAGE 1 PAGE 2 `bвЖЮ‚.0b"Š& -Ђ-њ.š2р6(C*C,C8C:CC@CDCFCRCTCVCXCZC`CbCћіѓіѓяѓяѓяѓяіщіѓітптктптптктпі0JmH0J j0JU 6CJmH$6CJCJCJmH$5CJ `b–ртt ЖИ!Ђ-F3H3^3`3”4–4Ъ5Ь5Ъ6Ь6Ю6о6р6B7D7(C*C@Cќњќќњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњњё&`#$„јџ„$`b–ртt ЖИ!Ђ-F3H3^3`3”4–4Ъ5Ь5Ъ6Ь6Ю6о6р6B7D7(C*C8C:CC@CBCDCTCVCZC\C^C`CbCўўўўўўўўўўћўў (@CBCDCZC\C^C`CbCћљ№ћљљљ&`#$„јџ„„h 0Аа/ Ар=!А "А # $ %А [$@ёџ$NormalmH B@B Heading 1$dр@&CJOJQJmH$<A@ђџЁ<Default Paragraph Font8>@ђ8Title $dhCJOJQJmH$:J@:SubtitledhCJOJQJmH$<B@< Body TextdрCJOJQJmH$, @",Footer  ЦрР!$/@2$List „h„˜ў&)@ЂA& Page NumberБLџџџџ bC"@CbC#%bC$ !tџ•€!tџ•€№8№@ёџџџ€€€ї№’№№0№( № №№B №S №ПЫџ ?№ !$/9JKSTabgipr:;[\`ainpsyz‚Š‹’”œЄЅ­ЎГДПТЫЬЮофцьэїјњў  $&35BDNP]_npz|…‡’–™š›œІЇБВЕЖЙКМНШЪЬЭабгдийцчэюјљќў      % & ( 8 > ? C D H I N O [ \ c d f g l o t w y z | }  € ƒ „ ‰ Š ’ “ — ˜ Ÿ   Ј Љ А Б В Г М Н Ф Х Э Ю а б о п ш щ ђ є њ ћ § ў       ! " - . 4 5 = ? K L T U ] ^ ` d j k q r t u y z ‚ ƒ ‡ ˆ ‘ ’ Ÿ   Ѓ Є І Ї ­ Ў Г Д Л М Н О Ц Ш Ъ Ы з и к л т у ъ ы э ю і ї § ў          ) * 0 1 9 : H I R S W X Z ` k l s t v w } ~ ƒ …  Ž  ‘ ™ š Ђ Ѓ Ћ Ќ В Р Ф Х Э Ю и й л м х ц ё ђ ѓ є        ! ( ) , - 4 5 < = F G S T [ \ e h l m p t x y  †  Ž  ‘ š › œ  Ѓ Є Њ Ћ Џ А Й Л П Р Ц Ч Я а б в й л н о р с х ц э ю є ѕ § ў       # % 4 5 ; B I J L M R U Y Z b d i j p r } „ Š Œ  ˜ Ђ Ѓ Ћ Ќ В Г Л М Н О Х Ц г д п р ц ч ђ ѓ ћ §   $,-89:;GHPQVW]dklpqstz{}~‰Š”•š›ЅЈАБИЙКЛТУЮЯйнстъяёђїјњћ  !"'(/37;DEGHLMYZabjquvxyƒ…ˆ‘’—˜žЁЂЈЉЎАЕЙЛМЪЫдекмтухцѓєњћ  #$+/129<EFMNRSYZ[\bdghjmsty~Œ–—žІЇЌЎДЖМНЦЫЭаопшщюѓљњ #%&34:;BFMNPQVY]^fhmntvˆŽ“›ЁЂЄЅЌ­ЖЗНОШЫежмошъ№ђјњ   '(-/56?AFHNOUW`bdelnrs}~ˆ‰‘•–Ÿ ЇЋБВЙКРУЬЭзийкпрыяѓєѕіћќџ #()+,37LMST^eknstvw€„‘’“›œЂЃ­ДКНПРЪЫбестуфьэѓѕљћ ()069>BNOUW[\]^cdjku|}„ŠŒŽ”˜ЅІЇЈАБЗИТЩЯв}~MNЃЄЏАJKхцegoptu}€ˆ‰‘’“”ŸЂЅ­ГДИЙМНСТФХЩбйкнопчёђќ !#$*+12:?AGQRYZ[`jkpqz{ƒ„…†’“•–žŸЋЌ­ЎКМРСЪЬвгопхъыьєљ '(./78>AHJNOWX_`bcmnru|}~‡ˆ’“™ЂЄЉЊАБЗЙПРТУЭЮзиклночшюяїњ!"+,:;ABJKRSYZ^_gimnvwy|†‡‘“ЃЉЊЎЏГДЙКЦЧЮЯбвзкптфхчшъыюяєѕ§ў  '(/089;<IJST]_efhiopqrwxƒ„Œ˜™Ÿ ЈЖКЛУФЮЯбвлмчшщъіїџ   "#*+23<=IJQR[]ghpqwx€‚ƒŠ‹˜™ЄЅЋЌЗИРСФХЧШЬЭзифш№ёќ§ўџ  !(/04578>?ABMNXY^_iltu|}~†‡‘•ЏВr9;Z\“•šезоф& ( / 1 8 >  ? Г g | †  „ Š јњjoЙЛegˆŽ§ekДК()06|}„ŠЩЯ‪ЎАIKфцdgn­Г<FGK`dъыљџЂ‘“šœЃЉrw•ЏВџџBISERKA1C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of kispatic.asdBISERKAA:\kispatic.docBISERKAA:\kispatic.docBISERKA(C:\My Documents\text\zbirke\kispatic.doc Zeko Mrkoslav1C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of kispatic.asd Zeko MrkoslavA:\kispatic.docBiserka1C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of kispatic.asdBiserkaD:\PODACI\zbirke\kispatic.docBiserkaD:\PODACI\zbirke\kispatic.docBiserkaC:\My Documents\Inf-muz-MK.docџ@€::<ˆЄ::(БPP,P6G‡:џTimes New Roman5€Symbol3& ‡:џArial"qˆаhœKІœKІЉ#Tf‘  7YЅРДД€20њџџ-MIJO KI`PATI  VELIKI MUZEALAC I ZNANSTVENIKBISERKABiserkaўџ р…ŸђљOhЋ‘+'Гй0”˜др№ќ  ( D P \ ht|„Œщ§2MIJO KIХ PATIФ† т€“ VELIKI MUZEALAC I ZNANSTVENIKAIJOBISERKAISENormalBiserka2seMicrosoft Word 8.0 @@ўGт НР@№”fДжУ@№”fДжУ‘ ўџ еЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ\ hp|„Œ” œЄЌД М њщ§HPM7 њГ  2MIJO KIХ PATIФ† т€“ VELIKI MUZEALAC I ZNANSTVENIK Title˜ 6> _PID_GUIDщ§AN{F5F34560-F2CF-11D4-8B61-96059EC3FF6A}  !"#$%&ўџџџ()*+,-./0123456789:;<ўџџџ>?@ABCDўџџџFGHIJKLўџџџ§џџџOўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryџџџџџџџџ РF@тJ~ДжУрƒДжУQ€1Tableџџџџџџџџ'h*WordDocumentџџџџџџџџ!LSummaryInformation(џџџџ=DocumentSummaryInformation8џџџџџџџџџџџџECompObjџџџџџџџџџџџџjџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вq