Pregled bibliografske jedinice broj: 142374
Procjena mobilnosti teških metala u tlima razvijenim na karbonatnim stijenama primjenom sekvencijske ekstrakcijske analize
Procjena mobilnosti teških metala u tlima razvijenim na karbonatnim stijenama primjenom sekvencijske ekstrakcijske analize, 2003., diplomski rad, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 142374 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena mobilnosti teških metala u tlima razvijenim na karbonatnim stijenama primjenom sekvencijske ekstrakcijske analize
(Estimation of mobility of heavy metals in soils developed on carbonate rocks using three-stage sequential extraction procedure)
Autori
Bastaić, Bojan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
07.11
Godina
2003
Stranica
70
Mentor
Durn, Goran
Ključne riječi
teški metali; tlo; sekvencijska ekstrakcijska analiza u tri koraka; ICP-AES; AAS; Hrvatska; Slovačka
(heavy metals; soil; three-step sequential extraction procedure; ICP-AES; AAS; Croatia; Slovakia)
Sažetak
Sekvencijska ekstrakcijska analiza u tri koraka je primjenjena na uzorcima tla iz Hrvatske (područje Istre) i Slovačke (Brezovské Karpatý i Slovenský Kras). Analizirana tla su razvijena na karbonatnim stijenama, a po tipu pripadaju kambičnim tlima, terra rossama, luvisolima i leptosolima. Zbog razvijenih krških formi na karbonatnim stijenama smatra se da na njima razvijena tla potencijalno mogu poslužiti kao prepreka onečišćenju podzemnih voda teškim metalima. Uzorci su uzimani sa neporemećenih tala, koja su pod antropogenim utjecajem (poljoprivredna djelatnost, blizina većih prometnica, termoelektrana Plomin). Sekvencijska ekstrakcijska analiza u tri koraka slijedi protokol propisan od Europske radne grupe koordinirane i podržane od Community Bureau of Reference (BCR). Sekvencijska ekstrakcijska analiza u tri koraka provedena je na šesnaest uzoraka sa šest lokacija, a mjereni su slijedeći elementi: Pb, Zn, Cd, Cu, Fe, Mn, Ni i Ba. Kao ekstrakcijske otopine korišteni su slijedeći reagensi: 1. korak - octena kiselina (0.11 moll-1) ; 2. korak – hidroksidamonij klorid (0.1 moll-1) ; 3. korak - vodik-peroksid (8.8 moll-1). U prvom koraku su ekstrahirani metali iz faze topive u kiselinama, u drugom su koraku ekstrahirani metali iz reduktivne faze, te su u trećem koraku ekstrahirani metali iz oksidativne faze. Analiza ekstraktanata je izvršena primjenom atomske absorcijske spektrometrije (AAS), te atomske emisijske spektroskopije s inducirano spregnutom plazmom – (ICP-AES). Ustanovljeno je da su elementi najčešće mobilizirani iz pokrova tla , kao i da stupanj mobilnosti opada sa dubinom. Općenito uzevši, najviše koncentracije olova, cinka, djelomično bakra (uzorci tla iz Hrvatske) i željeza su ekstrahirane iz reduktivne faze, zatim iz oksidativne faze, a najniže koncentracije su ekstrahirane iz faze topive u kiselinama. Također, i najviše koncentracije mangana i barija su ekstrahirane iz reduktivne faze, a zatim iz faze topive u kiselinama, a najniže koncentracije su ekstrahirane iz oksidativne faze. Najviše koncentracije bakra iz slovačkih uzoraka i nikla su ekstrahirane iz oksidativne faze, zatim iz reduktivne faze, a najniže koncentracije su ekstrahirane iz faze topive u kiselinama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
POVEZANOST RADA