ࡱ>  Y bjbjWW )==v~%]N^8, T2z z ( 1111111$H3<5~91Y }  91I BB z I I I B8  1BBBB 1I pI :(z1 ^ `آ }0Kri~arska gerila u akovatini 1945.-1946. Zdenko Radeli Hrvatski institut za povijest, Zagreb Autor prikazuje stanje kri~arskog pokreta na podru ju akovatine 1945.-1946. Dosadaanja istra~ivanja dopuataju zaklju ak da pokuaaji organiziranja gerilskog otpora protiv komunisti ke vlasti i Jugoslavije u cilju obnove NDH ovdje nisu imali vee oblike. Zapravo, kri~arski pokret u ovom dijelu Hrvatske sveo se na skupine Filipa Tomia Slavonca, Dragutina Homotara, koja je bila dio Slavon eve skupine, i djelomi no, skupinu Pere Heimovia Marice, koja je viae djelovala u susjednim kotarima. Uvod Istra~ivanja o kri~arima u Hrvatskoj nemaju veliku tradiciju. Nakon njihova nestanka proalo je dugo razdoblje do prvih veih historiografskih koraka prema toj temi. Osim izmijenjenih prilika, nestanka jugoslavenske dr~ave i komunisti kog sustava, u kojima su izbor tema i njihove interpretacije pre esto bile u ovisnosti od politi kih potreba, na to su najviae utjecali arhivski dokumenti koji su postali dostupni javnosti. Najvredniji su dokumenti Slu~be dr~avne sigurnosti (SDS) Socijalisti ke Republike Hrvatske, ato je od 1966. novo ime reformiranog Odjeljenja za zaatitu naroda (OZN) i Uprave dr~avne bezbjednosti (UDB), koji su po etkom 90-ih godina 20. stoljea predani Hrvatskom dr~avnom arhivu (HDA). Isti je slu aj i s istra~ivanjem kri~ara u akovatini. Iako bi bilo nepravedno rei da je ovaj rad jedini historiografski rad posveen ovoj temi, ipak samo jedna novinska notica dopuata da moj zaklju ak nije daleko od istine. O kri~arima openito Kri~ari su se borili protiv jugoslavenske komunisti ke vlasti s ciljem da obnove Nezavisnu Dr~avu Hrvatsku (NDH), a veinom su bili pripadnici pora~enih Oru~anih snaga Nezavisne Dr~ave Hrvatske (OS NDH). Dva su temeljna razloga za nastanak kri~ara. Jedan je razlog bila borba protiv komunizma i Jugoslavije i za obnovu NDH. Drugi razlog bila je borba za goli ~ivot u suo avanju s drasti nim postupcima pobjednika. Va~an razlog odmetanja bilo je i dezertiranje i izbjegavanje mobilizacije u NOV-u (Narodnooslobodila ku vojsku), a kasnije u Jugoslavensku armiju (JA) uope. Udio dezertera i onih koji su bje~ali od gnjeva pobjednika meu kri~arima nije bio zanemariv. Prvi razlog potvruje svjesno opredjeljenje kri~ara za oru~ani otpor sa sasvim odreenim protukomunisti kim i protujugoslavenskim programom, a drugi razlog otkriva da su se mnogi odmetali zbog straha za svoj ~ivot. Suo eni s drasti nim kaznama i odmazdom, bje~ali su iz zarobljeni kih kolona i logora i odustajali od prijavljivanja vlastima. Pridru~ivali su se onima koji su nastavljali borbu ili su, pak, nastojali odr~ati se na ~ivotu bez ikakvih ozbiljnijih namjera da se bore za svoje politi ke ciljeve. Ipak, i oni su bili dio kri~arskog pokreta. Tako ih je tretirala vlast, a u krajnjem slu aju, iako to mnogima nije bila po etna namjera, ustrajali su na protukomunisti koj i protujugoslavenskoj strani. Meutim, unato  navedenim razli itim motivima djelovanja ili odmetanja od vlasti, kri~are treba ozna iti kao ustaaku gerilu. Ne samo da su mnogi meu njima bili ustaae, nego su upravo pripadnici ustaakog pokreta i ustaake vojnice nametnuli osnovni ton kri~arskom djelovanju. Naziv kri~ari po eo se upotrebljavati u Slavoniji i to najkasnije u kolovozu 1945. Do jeseni 1945. mnogi hrvatski gerilci na podru ju sjeverne Hrvatske na kapama ili odorama nosili su bijele kri~eve. Kasnije su kri~ bijele boje, ponekad unutar ili iznad slova U, a ponekad iznad hrvatskog grba, priaivali na vojni ke kape i u ju~nijim dijelovima Hrvatske. Naziv kri~ari je najvjerojatnije izabran spontano kao mogu simbol protukomunizma, ali i kao najprihvatljiviji simbol otpora za koji se vjerovalo da bi mogao biti opehrvatski. Osim imena kri~ari u Slavoniji je prisutan i naziv aumnjaci. Meutim, samo se naziv kri~ari proairio u cijeloj Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Osim simbolom kri~a i imenom, kri~ari su se predstavljali i pozdravima od kojih su naj eai bili  Za Hrvatsku i Krista - protiv komunista! ,  Za Krista - protiv komunista i  Slava Kristu - smrt komunistu . No, isticanje vjerske opredjeljenosti imalo je va~niju ulogu u naglaaavanju protukomunizma i nacionalne identifikacije, a manje je imalo stvarno zna enje u svakidaanjem djelovanju hrvatskih gerilaca. Naime, kri~ari su, uostalom, kao i promid~ba u NDH, inzistirali na tezi da je partizanski pokret, pa time i nova vlast, zapravo srpski pokret predvoen komunistima. To ato su i Hrvati masovno sudjelovali u Narodnooslobodila kom pokretu (NOP) nije ih pokolebala da se pozivaju na kraanstvo i katolicizam. Prema njihovom uvjerenju rije  je o nevjernicima, hrvatskim izdajicima, i Srbima, protivnicima hrvatske samostalnosti. Zato je vjera bila pogodan simbol kako bi se razlikovali od svojeg neprijatelja, opredjeljenog za komunizam. Iako je vlast inzistirala na povezanosti kri~ara i Katoli ke crkve, nema dokaza koji bi tu suradnju potvrivali, osim rijetkih iznimaka. To dokazuju mnogobrojni dokumenti Udbe, napose njezini, to nije elaborati SDS-a, iz 60-ih godina 20. stoljea, u kojima se sveenici ne spominju. No, jugoslavenskoj komunisti koj vlasti je diskreditiranje Katoli ke crkve, uostalom kao i pripadnika Hrvatske selja ke stranke (HSS), bio glavni cilj pri suzbijanju kri~ara i jedan od temeljnih uvjeta u vraenja svoje vladavine. Dakako, ne mo~e se negirati da su neki sveenici i haesesovci zaista pomagali kri~arima, ali ta je suradnja jedva spomena vrijedna. Politiku suzbijanja stvarnog i potencijalnog suparniatva svojoj neograni enoj vladavini Komunisti ka partija Jugoslavije (KPJ) zapo ela je postupno i ustrajno, manje ili viae prikriveno, od po etka rata. U svojoj politici komunisti su se oslanjali na Savez Sovjetskih Socijalisti kih Republika (SSSR). Okupacija i podjela Jugoslavije, gubitak velikog dijela hrvatskog teritorija i represija ustaake vlasti, njezini rasisti ki i aovinisti ki pogromi vlastitih graana, napose Roma, Srba i }idova, bili su povod za pokretanje oslobodila kog rata. Istodobno su teake ratne prilike, uostalom kao i njihovi ruski uzori 1917., iskoristili za pokretanje revolucije. Graanskim ratom i neprestanim isticanjem da im je cilj isklju ivo oslobodila ka borba obnovili su Jugoslaviju, ali pod svojom neograni enom vlaau. U tom cilju obra unavali su i s Katoli kom crkvom i s HSS-om. Smaknua, inscenirane sudske procese, zatvore i prijetnje opravdavali su stvarnom ili tobo~njom suradnjom svojih neistomialjenika s re~imom NDH, okupatorom ili, pak, monarhisti kim snagama predvoenih etni kim pokretom. Osim toga, slu~ili su se i manipulacijama. Nakon vojne pobjede i postupnog u vraivanja vlasti i meunarodnog priznanja postupno je nestala potreba za pretvaranjem da se poatuju demokratska pravila igre. U tome su imali potporu ili, barem, pasivno mirenje velikog dijela stanovniatva, a najviae mladih, koji su bili zasi eni nepravdom, mr~njom i ratom. Kona no, federalni ustroj i republikanski oblik vladavine te obeanje da e uspostaviti pravedno druatvo jednakosti i pravde, bilo je primamljivo za stanovniatvo koje je tra~ilo bolja rjeaenja no ato su bila loaa iskustva s Kraljevinom Jugoslavijom ili NDH. Nastanak kri~ara Nakon sloma NDH u cijeloj Hrvatskoj bilo je na tisue pripadnika ustaakog pokreta i OS NDH koji su se sklanjali pred pobjednicima. Za mjesec dana komunisti ke su vlasti vojnim i politi kim mjerama sveli njihov broj na 2.500-3.000 ljudi. Mnogobrojne male skupine, bez vodstva i bez to no odreenog podru ja djelovanja, uglavnom su se zadr~avale oko svojih domova, ato je jedno od glavnih obilje~ja gerilskih skupina. No, nakon potpune raspraenosti, ve u ljeto 1945. kri~ari su po eli sreivati svoje redove, meusobno se povezivati i organizirati uporiata. Osnovne metode djelovanja kri~ara bile su ubijanje predstavnika nove dr~ave, du~nosnika Narodne fronte, zapravo lanova KP, asnika Jugoslavenske armije, razoru~avanje vojnika, policajaca, plja kanje pristaaa komunisti ke vlasti, ali i drugih, provaljivanje u zadruge i uniatavanje dr~avne imovine i ometanje prometa. Vijesti o aktivnostima hrvatske gerile airile su se meu ustaakim emigrantima u Austriji i Italiji u drugoj polovici 1945. Sukob u protufaaisti koj koaliciji budio je vjeru ustaakog vodstva da Zapad sprema protukomunisti ku  petu kolonu u zemljama Isto ne Europe i da e poduprijeti ustaaku emigraciju. Zapravo, prema njegovu vienju, zapadne sile trebale su preuzeti mjesto novog saveznika umjesto nacisti ke Njema ke. Zato je vodstvo NDH odbacilo svoju rasisti ku politiku, kao i na ela kolektivne krivnje i odmazde. `toviae, pribli~avanje zapadnim silama urodilo je pozivanjem na demokratska na ela. Ustaako vodstvo dr~alo je da je NDH samo privremeno okupirana, ali da hrvatska dr~ava i dalje postoji. Ponavljali su tezu da je NDH izraz volje hrvatskog naroda koji nije htio, niti priznaje Jugoslaviju u bilo kakvu obliku, pa ni  diktatorski totalitaristi ki boljaevizam . U toj borbi Hrvatski narodni otpor, kako su nazvali svoj pokret, povezat e se sa svim protukomunisti kim snagama koji priznaju hrvatsku dr~avu, kao i s velikim silama. Vodstvo je odbacilo ime ustaaa, kao i sve ustaake nazive i simbole. Naglaaavalo se da se pozdrav  Za dom - spremni ne smije viae rabiti ni dizati ruku u pozdrav, kao ato se to inilo u NDH oponaaajui talijanske faaiste i njema ke naciste. Inzistiralo je na tome da se hrvatska vojska nazove Hrvatske oru~ane snage (HOS) kao i za vrijeme NDH, jer su naziv kri~ari dr~ali neprimjernim zbog vjerske podjele hrvatskih boraca na katolike i muslimane. No, s obzirom na to da se naziv kri~ari ve bio proairio, na tome se nije inzistiralo. Vodstvo NDH planiralo je povezati sve kri~arske skupine, nametnuti im vojno, politi ko i upravno vodstvo. Zato su organizirali ubacivanje visokih asnika HOS-a. Najambicioznija bila je Akcija 10. travanj. Pretvaranje kri~ara u monu vojnu silu na elu s dr~avnim vodstvom NDH omoguili bi da se u pogodno vrijeme, nakon sukoba zapadnih sila sa SSSR-om, pokrene masovni ustanak Hrvata radi ruaenja komunisti ke Jugoslavije i obnove NDH. Meutim, Udba se od samog po etka ubacila u tijek akcije. Operacijom Gvardijan, od 20. srpnja 1947. do 3. srpnja 1948., uhvatila je ak 96 sudionika odmah nakon prelaska granice. To je bio kraj bilo kakvog ozbiljnijeg rada na povratku vodstva ustaakoga pokreta i NDH s ciljem organiziranja otpora u Hrvatskoj. Kri~ari u Slavoniji i akovatini Nakon proboja Srijemskog fronta jedinice Jugoslavenske armije uale su 12. travnja 1945. u Vukovar. Dne 16. travnja 1945., jedinice 21. udarne i 6. proleterske divizije JA Nikola Tesla poslije dvodnevnih borbi protiv 47. i 65. puka njema ke 22. pjeaadijske divizije, uale su u akovo i prinudile protivnika na povla enje prema Pleternici i Naaicama. Jedinice 48. udarne divizije JA, poslije trodnevne borbe, odbacile su 1232. puk njema ke 41. pjeaadijske divizije prema Slavonskom Brodu i zauzele ~eljezni ko kri~anje Strizivojnu. Do 23. travnja 1945. JA je zauzela Vinkovce, Osijek, Naaice, Slavonsku Po~egu, Slavonski Brod i Novu Gradiaku. Pred naletom JA povla ile su se prema zapadu i Oru~ane snage NDH, a manji dio njezinih vojnika napustio je svoje jedinice, jer su ~eljeli ostati u blizini svojih krajeva. Od njih, kao i onih koji su kasnije pobjegli iz logora i zarobljeni kih kolona, regrutirali su se kri~ari. Po etkom ljeta 1945. skrivaju se u blizini svojih sela i ne pokazuju neku organiziranu aktivnost, a osnovni razlog njihova neprijavljivanja i odmetanja pred komunisti kim vlastima strah je od pobjedni ke odmazde. Pojavi kri~ara, osim jakog ustaakog pokreta u pojedinim podru jima, pogodovala je i konfiguracija zemljiata, posebno planine Dilj, Krndija, Papuk, Po~eaka gora, Psunj i Ravna gora. Podraku u hrani i skloniatima pru~ala su im sela koja su aktivno sudjelovala u ustaakom pokretu. Kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, kri~ari nisu uspjeli stvoriti organiziranu vojsku. Stanje je bilo takvo, da je Udba, dakako, ne bez mr~nje prema svome smrtnom neprijatelju, ocijenjivala da su oni zapravo  razularena banda . Udru~ivali su se u manje skupine koje su se tek povremeno meusobno povezivale. Veina je bila slabo organizirana, a samo su neke kri~arske skupine imale organizaciju izgraenu na vojnim na elima. Njihove voe mijenjale su se  iz dana u dan , a svaka skupina imala je svoje podru je i suradni ku mre~u. Rijetko su se udaljavale od mjesta roenja veine pripadnika. Prema nekim procjenama Slavonija je uz Liku bila najja e uporiate kri~ara, ali to se najviae odnosilo na brdovito podru je. Malo je dokumenata nastalih u tom razdoblju koji bi govorili o stanju gerile u kotaru akovo. Neato viae, ato je, dakako, posljedica tamoanje vee prisutnosti kri~ara, ima dokumenata iz akovatini susjednih podru ja. U vezi s djelovanjem kri~ara posebno je napetost narasla pred izbore za Ustavotvorni sabor Narodne Republike (NR) Hrvatske, koji su se odr~ali 10. studenoga 1946. Izvraeno je nekoliko napada uo i i na dan izbora. Vlast je u borbi protiv kri~ara osim Udbe, vojske i policije, anga~irala partijske i skojevske organizacije te aktiviste lokalnih odbora. Kri~ari su imali veze u slavonskim gradovima. Poznato je da su vlasti zbog suradnje s kri~arima u akovu potkraj 1945. uhitili 10 osoba. Iako su poduzete akcije Ozne dale rezultate, kri~ari su u Slavoniji, a osobito u okrugu Slavonski Brod, u ljetnjim mjesecima 1946. bili jedan od najte~ih problema za komunisti ku vlast u Hrvatskoj. Svojim djelovanjem utjecali su na normalno odvijanje svakodnevnog i politi kog ~ivota. Izvjeaa Komunisti ke partije Hrvatske (KPH) iz 1946. i 1947. otkrivaju da je posebno pooatrena borba protiv suradnika kri~ara. To je bila posljedica procjene da je u inkovitost borbe protiv kri~ara izravno ovisna o represivnim postupcima protiv onih koji su ih pomagali. Zanimljivo je da se vlast joa potkraj 1947. plaaila politi kih posljedica zbog utjecaja kri~ara jer su se njihovi protivnici tzv.  kula ko-ma ekovsko-klerikalni elementi i dalje nadali promjenama. To je posebice bilo opasno zbog sve veeg otpora seljaka prisilnom otkupu poljoprivrednih proizvoda. U proljee 1947., kri~ari u Slavoniji najviae su se isticali oko Naaica, Orahovice i Po~ege. U jednom drugom dokumentu, pak, tvrdi se da su kri~ari u 1947. bili najja i na podru ju Slavonskog Broda. To je, dakako, moralo utjecati i na stanje na akova kom podru ju. Meutim, unato  njihovom povremenom djelovanju, u jesen 1947. viae nije bilo organiziranih gerilskih skupina u Slavoniji, barem ne onih utjecajnijih. Kri~arske akcije svele su se na pojedina ne prepade i ubojstva. Kasnih 40-ih godina kri~ari nestaju. Umjesto s kri~arima, vlast se sve viae suo ava s seljacima koji se sna~no protive njezinoj agrarnoj politici. Bune se protiv prisilnog otkupa poljoprivrednih proizvoda kao i protiv selja kih radnih zadruga. Kri~arske skupine u akovatini Mnoge skupine koje su djelovale na podru ju Naaica, Osijeka, Slavonskog Broda, Slavonske Po~ege, Vinkovaca i }upanje imale su utjecaja i na dogaaje na podru ju akovatine. Najzna ajnije meu onima koje su djelovale na rubnim podru jima akova kog kotara bile su skupine Marka aluaia, Adama Dekanovia Ace, Marijana Guberca, Pere Heimovia Marice, Ivana Mlinarevia, Marka Obajdina, Nikole `ikia Meme, Skupina u Retkovcima i Skupina Stari Mikanovci. Od spomenutih, skupina Adama Dekanovia Ace uniatena je zadnja i to u studenom 1949., nedaleko od granice kotara akovo, na podru ju Andrijaaevaca, Cerne i Retkovaca. Postojea dokumentacija, na ~alost, ne pru~a dovoljno podataka o pojedinim akcijama, pa ih se ne mo~e pripisati nekoj odreenoj skupini. Tako je za sukob vladinih jedinica s kri~arima u listopadu 1945. nedaleko od Perkovaca na podru ju izmeu akova i Slavonskog Broda, zabilje~eno samo to da je tada poginulo 4 kri~ara, dok je 1 uspio pobjei. U o~ujku 1946. na podru ju kotara akovo 1 je  bandit uhvaen, 1 ubijen i 2 su ranjena. Istodobno je otkriven i jedan bunker s hranom i vojnom opremom. U lipnju 1946., to nije izmeu 9. i 11. lipnja, kri~ari su upali u selo Ratkov Dol, zapadno od akova. Poznato je samo to da je u nekoliko dana u nekoliko sela slavonskobrodskog podru ja, ali i u malom selu Ratkov Dol na akova kom podru ju, ubijeno 5 ljudi, a u borbi je poginuo i 1 vojnik. I o napadu izvedenom godinu dana kasnije, 9. studenoga 1946., nema mnogo podataka. Napad se dogodio u selu Stari Perkovci, izmeu Slavonskog Broda i akova, a 3 su  bandita napala stra~u koja je uvala izborni materijal za izbore za Ustavotvorni sabor NR Hrvatske 10. studenoga 1946. Ranili su dvojicu stra~ara, ali bira ki materijal nisu dirali. Meu navedenim skupinama, koje su djelovale ili su imale utjecaja na akova ko podru je, istaknut u njih nekoliko. Skupina Nikole `ikia Meme, ustaae iz `tikade pokraj Gra aca, nastala je u o~ujku 1946. Imala je oko 13 kri~ara, koji su djelovali na podru ju Osijeka, Vinkovaca, Vukovara, Slavonskog Broda ali i akova. Na~alost, postojei dokumenti ne govore niata detaljnije o kretanjima po akovatini ili, ak, o moguim akcijama. Skupina Marka aluaia, ustaae iz Bosne,  prema nepotpunim podacima imala je oko 30 kri~ara. U svibnju 1946. iz Bosne se prebacila u isto ni dio slavonskobrodskog podru ja, a djelovali su i na rubnim djelovima uz akova ko podru je, napose oko sela Stari Perkovci i Staro Topolje. Skupina Pere Heimovia Marice, iz Sibinja pokraj Slavonskog Broda, nastala je po etkom 1946. kad se skupina bosanskih kri~ara povezala s naai kim i slavonskopo~eakim kri~arima. Imala je od 10 do 15 pripadnika. Djelovala na podru ju akova, Naaica, Slavonske Po~ege i Slavonskog Broda. Kretali su se uz zapadne rubne dijelove akovatine, najviae u selima Granice, Ostroainci i Zdenkovac. Prema navodima Udbe iz 1948., skupina je osim velikog broja provala u zadruge po inila i viae od 30 ubojstava. Najvjerojatnije je rije  o tome da su akcije veeg broja drugih skupina pripisane upravo skupini Pere Heimovia Marice. No, neke od napada ova je skupina izvraila i na akova kom podru ju. Mogue je upravo ova skupina izvela napad na policijsku postaju u Levanjskoj Varoai 1. sije nja 1946., kad je poginuo policajac Milan Krajnovi. Gotovo je sigurno, barem prema tvrdnjama u policijskim izvjeaima, da je potkraj prosinca 1946. u selu Milinac, zapadno od akova, ubila Stevu Mrenovia Zavi ara, zapovjednika tamoanje policijske postaje. Ubijen je u kui u kojoj se odmarao, a njegova su pratioca razoru~ali i svukli. Usput spominjem, da je u elaboratu SDS-a Slavonska Po~ega, napisanog po etkom 60-ih godina, pogreano navedeno da je Mrenovi bio zapovjednik policijske postaje Nove Ljeskovice, sela izmeu Naaica i Slavonske Po~ege, a ne policijske stanice u selu Milinac, kao ato proizlazi iz policijskog izvjeaa iz 1946. Nisu poznati detalji o tome kako je zavraila skupina, osim da je razbijena nakon ato je upala u zasjedu u selu Ruaevu i to potkraj zime 1947. Njezin voa Pero Heimovi Marica ubijen je neato kasnije, takoer iz zasjede. Skupina Marka Obajdina, ustaakog poru nika iz Slunja, osnovana je koncem 1945. u Andrijaaevcima pokraj Vinkovaca. Imala je oko 35 kri~ara. Djelovali su na podru ju Vinkovaca, Vukovara i }upanje, ali i u blizini isto nog dijela akovatine, napose u selu Stari Mikanovci. Izveli su  krupnije i sitnije plja ke , a, najvjerojatnije, su ubili i nekoliko komunisti kih aktivista. Skupina je po etkom svibnja 1946. razbijena u sukobu s jedinicom Korpusa narodne obrane Jugoslavije, poznatog po kratici KNOJ, izmeu Privlake i Gradiata, a 12 kri~ara na elu s Obajdinom prebacilo se na podru je Slavonskog Broda, a zatim Slunja. Skupinu Stari Mikanovci osnovali su u ljeto 1947. Jure Cindri iz Starih Mikanovaca i Ivan Smol i iz Retkovaca pokraj Vinkovaca, pripadnici  ustaakih vojnih formacija . Zapravo je bila rije  o 5 kri~ara koji su pripadali izdvojenom dijelu skupine ustaakog poru nika Marka Obajdina. Djelovali su na podru ju Slavonskog Broda, Vinkovaca, a od sela u blizini akovatine upadali su na podru je sela Gundinci, Retkovci i Stari Mikanovci. Izveli su mnogo manjih prepada. Po etkom studenog 1947. veina je uhvaena i likvidirana. Pripadnika skupine Adama Sajdera, Nijemca i zidara iz Vukovara, koji je doaao u skupinu 1. rujna 1947., uhvatila je upravo Udba za kotar akovo potkraj listopada 1947., pretpostavljam, dakako, na podru ju akovatine. Nakon sasluaanja Udba ga je smaknula. Skupina Adama Dekanovia Ace, demobiliziranog borca i suradnika Udbe iz Cerne pokraj }upanje, nastala je u srpnju 1949. Imala je 3 ili 4 aktivna kri~ara, ali u akcijama je sudjelovalo i do 30 njihovih suradnika. Ni ona, kao ni prethodne nije djelovala na akovatini, ali djelujui na podru ju Vinkovaca i }upanje, a posebno u blizini jugoisto nog podru ja akovatine, a najbli~e selu Prkovci, vjerojatno su utjecali na tamoanje stanje. Najzna ajnija skupina koja je djelovala na akova kom podru ju bila je skupina Filipa Tomia Slavonca, u itelja, ustaakog tabornika i natporu nika, rodom iz Piakorevaca pokraj akova. Tomi se povla io sa jedinicama OS NDH prema Sloveniji gdje je zarobljen i upuen u neki od logora, vjerojatno, u Hrvatskoj. Na putu prema logoru uspio je pobjei, meutim, ponovo je uhvaen. Osuen je na 4 godine prisilnog rada i sproveden u logor Krndija. No, u srpnju 1945. uspijeva mu pobjei iz logora sa skupinom zatvorenika, meu kojima su bili `imun Gaapar, Stjepan Markovac i Tomo Vragolovi. Nakon bijega iz logora u Krndiji u srpnju 1945., Tomi na podru ju akovatine okuplja  ustaake ostatke radi na osnivanju  kri~arsko teroristi ke organizacije . Najprije se povezao s urom Lon ariem iz Strizivojne i urom Boakoviem iz Hercegovine. Ova su dvojica cijelo vrijeme nakon rata ~ivjeli u ilegali da ih vlasti ne bi uhitile, ali nije poznat razlog njihova straha od uhienja. U po etku je organizacija imala 6 do 7 pripadnika, da bi nakon  izvjesnog vremena Tomi stvorio  oru~anu organizaciju koja je po njemu dobila ime, kako se to u elaboratu neprecizno navodi  Kri~arsko teroristi ka organizacija  Slavonac  . Podjeljena je bila na manje skupine, a brojala je oko 40 kri~ara. U stalnom sastavu bilo je 16 do 18 osoba, a po svemu sudei neki su se skrivali ili, pak, legalno ~ivjeli u akovu. S tom kasnijom procjenom sla~e se i dokument iz toga vremena u kojem se navodi da je u jesen 1945. u kotaru akovo bilo 15 gerilaca. Sli no je i s procjenama o naoru~anju Tomieve skupine. Raspolagali su sa nekoliko  amajsera , oko 14 karabina, nekoliko piatolja i bombi. Djelovali su na podru ju akova, Slavonskog Broda i Vinkovaca, napose oko sela Beravci, Dragotin, akova ki Selci, Gaainci, Josipovac, Levanjska Varoa, Majar, Punitovci, Satnica, Stari Perkovci, Strizivojna, Velika Kopanica i Vrpolje. U meuvremenu je na jugoisto nom podru ju akovatine, oko sela Dragotina i Majara, svoju skupinu, prema navodima SDS-a, osnovao Dragutin Homotar, koja se priklju ila skupini Filipa Tomia Slavonca. Meutim, njeni pripadnici su i dalje ostali na svom terenu. Dostupni su podaci za najistaknutije pripadnike skupine, iako sama injenica da postoje velike razlike u elaboratima SDS-a Osijek i Slavonski Brod iz 60-ih godina u pocjenama o sastavu, broju pa i o tome i tko su bili zna ajniji lanovi, navodi na veliki oprez u procjenjivanju vjerodostojnosti podataka. Najistaknutiji pripadnici skupine, osim Tomia i Homotara, prema elaboratu Osijeka bili su Ilija uriai, Stjepan Hum, Ilija Ivanovi, }arko Ivezi, Luka Marijanovi, Antun Ostajmer i Luka `alamon. Prema slavonskobrodskom elaboratu pripadnici su bili Pavao Barta, Stjepan Boti ki, Marko Devi, uro uki, Mato Damjan i, `ima Gaapar, uro Kasa, Ivica Kova evi, Ilija Ljubi i, Vinko Marijanovi, Stjepan Markovac, Tomo Mesi, Miroslav Mumi, Marijan Obad, Piata Pap, Mata Pavi, Ivica Suaevac, uro `iki, `utej-Guber, Ivica `uvac, Bartol Uremovi Bariaa, Tomo Vragolovi i Slavko Vrtar. Najistaknutiji su bili, prema istim podacima, Miroslav Mumi, Marijana Obad i Bartol Uremovi Bariaa. Za nekoliko pripadnika samo su djelomi no poznata imena.To su bili: Cvejo, Franjo, Gurdan, Ilija, Jankovi, Jere, Kablovi, Karlo, Mato zvani etnik, Mija, Nikola i Nikola drugi, te `ima. Zanimljivo je, da se nigdje kao lan skupine ne spominje Jozo Livi, o kojemu e joa biti rije i. Naglaaavam i to da je nekolicina bivaih pripadnika skupine, nakon odslu~enja zatvorske kazne, prema SDS-u, ~ivjela u svojim mjestima ili su bili u emigraciji. To su bili Stjepan Hum, koji je iselio u Njema ku, }arko Ivezi, koji je pobjegao u inozemstvo, Stjepan Markovac, Luka `alamon i Tomo Vragolovi Poznato je i nekoliko jataka. Najva~niji jataci, prema osje kom alaboratu, bili su Pavao Barta, Andrija Bukvi, Mato Franji, Stjepan Glavoaevi, Joco Ivanovi, Ivan Kuku ka, Stevo Kuku ka, koji im je popravljao oru~je, Ana Lovri, uro Marijanovi, Vinko Marijanovi, Stjepan Sabadoa, Stjepan Sitni i Anica `vegl. O ito, postoje razlike izmeu autora osje kog elaborata i slavonskobrodskog elaborata i u procjenama tko su bili lanovi, a tko jataci, kao npr. kod Pavla Barta i Vinka Marijanovia. Navest u dostupne podatke o svim lanovima skupine, napose o mjestima roenja i vrstu kazna. Uz mjesta roenja spominjem njihovu pripadnost kotaru prema administrativnoj podjeli 60-ih godina 20. stoljea, u vrijeme pisanja elaborata Slu~be dr~avne sigurnosti. Najviae podataka sa uvano je o voi skupine. Filip Tomi Slavonac roen je 2. velja e 1915. u selu Piakorevci ju~no od akova, kotar Slavonski Brod. Kao ato je spomenuto, bio je u itelj i to u susjednom selu Strizivojni. Nakon utemeljenja NDH stupio je u  ustaake vojne formacije , a do 1943. u Strizivojni obavljao je du~nost ustaakog tabornika. Aktivno je sudjelovao u borbama protiv jedinicama NOV-a (Narodnoslobodila ke vojske), postigavai in nadporu nika. Dragutin Homotar, predvodnik izdvojene skupine, rodio se 1910. u selu Semeljci, isto no od akova, kotar Slavonski Brod. U ustaaki pokret stupio je nakon osnivanja NDH, a sudjelovao je u borbama protiv partizana na Bilogori, Papuku i Psunju. Bio je zapovjednik ustaake posade u Gaaincima, u neposrednoj blizini akova. Nakon raspada NDH utemeljio je kri~arsku skupinu, da bi se kasnije pridru~io Tomiu. U elaboratu SDS-a Osijek navode se dva razli ita podatka o tome kako je zavraio Homotar. Prema jednom je uhvaen zajedno s Tomiem i predan sudu, a prema drugome ubijen je u akciji Ozne potkraj 1945. Pavo Barta, iz ajkovaca, kotar Slavonski Brod, nepoznate je sudbine. Za Stjepana Boti kog, iz Strizivojne kotar Slavonski Brod, navodi se da je nestao. Najmanje je podataka o Cveji, za kojega se zna samo to da je bio teako ranjen i niata viae. uro uki, iz Stru~ana, kotar Slavonski Brod, nestao je. Mato Damjan i, iz Donjih Andrijevaca, kotar Slavonski Brod, nestao je nakon uniatenja skupine. Marko Devi, ustaaki vodnik iz Strizivojne, kotar Slavonski Brod, nestao je, ali o njemu e biti rije i na sljedeim stranicama. Nepoznato je i to kako je zavraio Franjo iz akova. `imun Gaapar, iz Vrpolja, kotar Slavonski Brod, uhvaen je i osuen na zatvorsku kaznu. Nakon povratka iz zatvora umro je 1960. Gurdan iz akova poginuo je u sukobu s  s organima DB (dr~avne bezbjednosti) kod Velike Kopanice. Ilija uriai roen je 11. velja e 1923. u Levanskoj Varoai. Bio je brija , a u  ustaake vojne formacije stupio je 1943. Ozna ga je teretila da je na podru ju akova  inio razna zlodjela i da je bio kriv za ubojstva  nekolicine simpatizera NOP-a (partizanski pokret nastupao je pod nazivom Narodnooslobodila ki pokret). Za razliku od ostalih, uhvaen je ve u kolovozu 1945. Osuen je na smrt strijeljanjem. Stjepan Hum roen je 4. o~ujka 1928. u akova kom Pisku. Kao pripadnik njema ke nacionalne manjine bio je lan Kulturbunda. Nije bio vojno aktivan, o ito, zbog svoje mladosti. S obzirom na to, kako je to u elaboratu SDS-a re eno, da se  nije isticao zlodjelima , nakon uhienja  jedno krae vrijeme bio je u logoru, a kasnije je iselio u Njema ku . Poznato je da je zbog toga ato je primila Huma na noenje nakon njegova bjega iz logora, jedna ~ena iz Piska ka~njena 15-dnevnom kaznom zatvora. O tome je pisao akovatina, glasilo Narodne fronte za kotar i grad akovo. O nekom Iliji rodom iz Like, koji je ~ivio u Strizivojni, ne zna se gotovo niata: ni prezime ni njegova daljnja sudbina. Ilija Ivanovi roen je 15. srpnja 1910. u selu Bra evci, sjeverozapadno od akova. }ivio je i radio u akovu kao slu~benik. Nakon osnivanja NDH pristupio je ustaakom pokretu i  isticao se po zlodjelima . Uhvaen je po etkom 1946. i osuen na smrt strijeljanjem. }arko Ivezi zvan Mato, roen je 1919. u Gospiu. Prije rata ~ivio je u Josipovcu i bavio se zemljoradnjom. Nakon utemeljenja NDH  stupio je u ustaake i gestapovske vojne formacije , kako se to navodi u elaboratu SDS-a, te se  isticao po svojim zlodjelima . Kao  iskusan policajac gestapoa odmah se odazvao Tomievom pozivu i pridru~io se skupini. Za razliku od Tomia, uspio je, mogue u tijeku same akcije, pobjei. Pretpostavljalo se da je emigrirao. Nepoznata je sudbina Kablovia i Karla, obojice iz akova. Jankovi je iz Forkuaevaca, kotar Osijek, bio je ustaaki logornik u akovu. Poginuo je u borbi  s organima DB kod akova. Za Jeru se zna samo to da je bio Hercegovac i da je poginuo u borbi s pripadnicima JA kod Velike Kopanice. uro Kasa, je iz akova, a njegova sudbina je neponata. Ivica Kova evi Francuz, iz Svilaja, kotar Slavonski Brod, uhvaen je u velja i 1946 i smaknut. Ilija Ljubi i je bio iz Hercegovine, a njegova je sudbina nepoznata. Luka Marijanovi roen je 1923. u selu Gaainci, zapadno od akova. Bio je trgova ki pomonik. U NDH bio je  okorjeli pripadnik ustaakog pokreta .  Likvidiran je u akciji na po etku 1946. Vinko Marijanovi, iz Donjih Andrijevaca, kotar Slavonski Brod, uhva en je u velja i 1946. i smaknut. Stjepan Markovac, iz Donjih Andrijevaca, kotar Slavonski Brod, uhvaen je i osuen na prisilni rad. Mato zvani etnik, bio je iz Tomaaanaca, kotar Osijek, a poginuo je u sukobu s pripadnicima JA kod Satnice. Tomo Mesi, ustaaki vodnik iz Donjih Andrijevaca, kotar Slavonski Brod, uhvaen je u velja i 1946. i smaknut. Nije poznata sudbina Mije iz Ernestinova, kotar Osijek. Miroslava Mumia, ustaakog zastavnika iz Dervente u Bosni i Hercegovini, Tomi je prigodom estih razdvajanja postavljao za vou manjih skupina. Uhvaen je u velja i 1946. u Bickom Selu i smaknut. Sudbina Nikole iz Nove Gradiake je nepoznata, kao i Nikole iz Ernestinova. Marijan Obad bio je iz Petrinje. I njega je Tomia povremeno postavljao za zapovjednika manjih skupina. Isticao se pisanjem letaka, ali i po tome da je pripremao ubojstvo sekretara Kotarskog komiteta KPH akovo. Pre~ivio je razbijanje skupine, a prema pretpostavkama Ozne joa 1947. skrivao se u Petrinji. Antun Ostajmer Ton a roen je 1915. u akovu. Bio je lan Komunisti ke partije Jugoslavije, zbog ega je i osuen na kaznu zatvora1937. Kao Nijemac pripadao je Kulturbundu, a Tomievoj skupini pridru~io se, o ito razo aran nekadaanjim idealima, zajedno s Homotarom. Ton a je bio tiskar, a pred izbore za Ustavotvornu skupatinu izradio je kliaeje i tiskao letke  na ataglju kod Aparija . U lecima se pozivalo na bojkot izbora. Pri tome mu je pomogao i njegov brat Franjo Ostajmer. Sa uvana su dva letka u mnogo primjeraka, koje su skrivali na tavanu grobljanske kapelice u akovu. Njihov sadr~aj je Hrvati! Ne glasati znai pobjediti i Hrvati-seljaci! Gdje je obeana sloboda. Prema izvjeau Ozne u akovu je pronaen i letak s pozivom Hrvati ne glasajte prevareni smo. Naae je mjesto kod kri~ara! Ozna nije znala za njegova autora, a mogue je da i ovdje rije  o Ostajmeru. Antun Ostajmer skrivao se u danaanjoj ulici Franje Ra koga, a kasnije kod Karla Homotara. Ipak, uspjeli su ga otkriti, ali je prigodom sprovoenja na sud u Slavonski Brod isko io iz vlaka kod Perkovaca i sakrio se u selu Dragotinu. Nakon ato ga je odao njegov suradnik, ubijen je u bjegu. Nasuprot svjedo anstvu njegovih najbli~ih, za kojeg vjerujem da je vjerodostojniji, SDS je u svom elaboratu ustvrdio da je potkraj 1945. uhien i osuen na smrt strijeljanjem. Piata Pap, iz Viakovaca, kotar Osijek, poginuo je u borbi s pripadnicioma JA kod Satnice 1945. Mata Pavi, iz Svilaja, kotar Slavonski Brod, uhvaen je nakon razbijanja skupine po etkom 1946. i smaknut. Ivica Suaevac Glavonja ili Abisinac, iz Bra evaca, kotar Osijek, za kojeg se tvrdi da se posebno isticao u skupini, nestao je. Luka `alamon roen je 1910. u selu Dragotin, jugozapadno od akova. Bavio se zemljoradnjom. Nije bio u ustaakom pokretu, ali ga je  simpatisao i potpomagao . Na Tomiev poziv odazvao se i stupio u njegovu skupinu. Uhien je potkraj 1945. i osuen na 4 godianji prisilni rad. uro `iki, iz Ivankova, kotar Vinkovci, nestao je. Sudbina `ime iz Musia, kotar Osijek, je nepoznata. `utej-Guber, bio je iz akova. Poznato je da je u sukobu s pripadnicima JA bio ranjen, ali je njegova daljnja sudbina nepoznata. Ni sudbina Ivice `uvca, iz Josipovaca, kotar Osijek, nije poznata. Bartol Uremovi Bariaa bio je iz Prnjavora u Bosni, a pripadao je ustaakom pokretu. Prema slavonskobrodskom elaboratu bio je najaktivniji u skupini i  poznat kao zlo inac . I njega je Tomi kod estih razdvajanja postavljao za zapovjednika manjih skupina. Nakon razbijanja skupine pokuaao je preuzeti vodstvo, no, na kraju je pobjegao u Bosnu, gdje mu se gubi trag. Tomo Vragolovi, iz Strizivojne, kotar Slavonski Brod, uhvaen je i osuen na zatvorsku kaznu. Ni za Slavka Vrtara, iz `panovice, kotar Daruvar, nije poznata kako je zavraio. Pripadnici skupine stvorili su  odli nu mre~u jataka , koji su ih obavjeatavali o kretanju vojnih jedinica, ali isto tako tko su bili lanovi KP, kao i ostale podatke o du~nosnicima nove vlasti. Osim toga, preko razgranate mre~e jataka nove osobe su se prebacivale u skupinu. No, njihova najva~nija uloga bila je pomo u svakodnevnim potrepatinama, osobito u hrani. Jedan od jataka, Andrija Bukvi, roen u Trnavi, kotar Osijek, iz akova, nije pomogao samo materijalno i s lijekovima, nego je tiskao i umno~avao letke. Zanimljivo je da je uhien potkraj 1945., osuen na 3 godine prisilnog rada, ali je uspio pobjei iz zatovora. Njegova daljnja sudbina nije poznata. Skupina se esto razdvajala na manje skupine i mijenjala mjesto boravka, odlazei i u druge kotareve. Na to su ih prisiljavale mjere opreza, ali i este akcije Udbe, KNOJ-a, jedinice JA i patrole Narodne milicije. Meutim, ponovo bi se vra ali na svoje podru je. Stega je u skupini, za razliku  od nekih drugih , bila  neato bolja . U njoj je bilo nekoliko do asnika. Uvijek su bili spremni na akcije i na neprestane pokrete. Nosili su uniforme, esto i titovke sa zvijezdom i predstavljali se kao vojnici Jugoslavenske armije. Najaktivniji bili su u jesen 1945. Napadali su pripadnike JA i lanove KP te zastraaivali pristaae komunisti kih vlasti. U tom cilju pisali su parole po zidovima seoskih kua, a preko svojih ljudi raspa avali letke. Upozoravali su na skori preokret i pozivali u borbu protiv komunista. Poznato je da je potkraj 1945. neka od skupina s Papuka stupila u vezu s njima i to preko jedne ~ene iz Zagreba. Ta je ~ena uspjela razgovarati s Tomiem rekavai mu da dolazi sa zadaom da ga pove~e s tom neimenovanom skupinom. Nakana se nije ostvarila jer je  neato kasnije Tomieva skupina bila razbijena, a neki lanovi ubijeni. Poduzete  oatre mjere pridonijele su da se u akovatini viae nije pojavila nijedna kri~arska skupina. Njihov utjecaj se osjeao preko  djelovanja pojedinaca , ali oni su  na vrijeme otkrivani i realizirani . Rije   realizirani mogla bi zna iti ne samo da su osumnji eni proali istragu i da su predani na sud, nego je mogue i to da su smaknuti bez suenja. Zbog veze sa skupinom Filipa Tomia Slavonca optu~eni su i ~upnici Slavko Brajkovi iz Donjih Andrijevaca pokraj Slavonskog Broda, Vendelin Kristek iz Vuke, Josip Haubrich iz Punitovaca i Tomo Vini iz Levanjske Varoai. Vuka, Punitovci i Levanjska Varoa su sela u akovatini. U izvjeau Ozne od 15. prosinca 1945., u kojemu Ozna obavijeatava Centralni komitet Komunisti ke partije Hrvatske (CK KPH) da je Tomi sa svojim ljudima uhvaen, naglaaava se da su  neki popovi sa naaeg terena imali (su) sa njima vezu .  Popovi nisu imenovani, ali je rukom crvenom olovkom na rubu izvjeaa netko dopisao  hapsiti , ato je kasnije ostvareno. Brajkovi i Vini su, ini se, ubijeni bez suda. Postoje svjedo anstva da su optu~be bile la~ne, ato je i na drugim podru jima, pa i prema samom vrhu Katoli ke crkve, bio uobi ajeni na in obra una Udbe sa sveenicima. lanovi obitelji sveenika Vendelina Kristeka tvrde da on nije suraivao s kri~arima i da je samo pomagao zato enicima logora Krndija, kao ato je, uostalom, u ratu pomagao i partizanima. Zanimljivo je da se u Glasu Slavonije navodi da su se spomenuti katoli ki sveenici ugledali  u svoje visoke pastire i da su pomagali hranom, drugim materijalom i, ak,  s puaanim nabojima . Osim toga, novine su ih optu~ivale da je Tomi preko njih odr~avao veze s ostalim kri~arskim skupinama. Iako za neke akcije izvraene na podru ju akovatine nema pouzdanih podataka koja ih je skupina zapravo izvraila, veina se mogu pripisati upravo lanovima skupine Filipa Tomia Slavonca. Meu onim dogaajima koji bi se mogli pripisati pripadnicima Tomieve skupine je i onaj od 8. ili 9. listopada 1945. kada su 2 kri~ara upala u Strizivojnu. Rije  je o Marku Deviu i Jozi Liviu. Ubili su dvojicu bivaih suradnika Ozne: Miku Maraia, pro elnika Okru~nog narodnog odbora Slavonski Brod, njegova oca Stjepana Stevu, a i lugara Stjepana Maraia,  pratioca Ozne }upanja. U okraaju je poginuo i kri~ar Jozo Livi. Sukob je izbio kada je Miko Marai pokuaao legitimirati Marka Devia i Jozu Livia u mjesnoj gostionici. U pucnjavi su poginuli svi osim Marka Devia, koji je pobjegao. No, ubijen je, nesretnim slu ajem, i neki vojnik. Neki pijani lan potjere ga je uguaio mislei da je taj vojnik zapravo pobjegli kri~ar Marko Devi. Pretpostavljam, da je taj dogaaj u nekoliko dokumenata prikazan na na in kao da je rije  o nekoliko razli itih, a zapravo je rije  o jednom i istom dogaaju. Kako su dokumenti i svjedo enja nastali u razli itim razdobljima razlike ne ude, ali navode na oprez s obzirom na njihovu dvojbenu vjerodostojnost. Nekoliko izvjeaa, prikaza i priloga u literaturi govore o sukobu s kri~arima u Strizivojni 8. ili 9. listopada, pa ak i 7. studenoga 1945. Razli iti datumi (8. listopada, 9. listopada i 7. studeni 1945.), razli iti broj poginulih (4 i 5), a osim toga i razli ito odreivanje pripadnosti poginulih (4 ili 5 pristaaa vlasti, pripadnika Ozne ili JNA i 1 ili 2 kri~ara) onemoguuje vjerodostoju rekonstrukciju dogaaja. U svakom slu aju tek bi sjeanja moguih svjedoka toga vremena bacila viae svijetla na taj dogaaj ili, mogue je, viae dogaaja, te popunila praznine i nedore enosti dokumenata Izborne komisije CK KPH, izvjeaa MUP-a NR Hrvatske, elaborata SDS-a Slavonski Brod i knjige Pali nepora~eni, ije podatke navodim u biljeakama. Joa za tri napada Ozna nije znala kojoj kri~arskoj skupini ih treba pripisati. Tako je ostao nerasvijetljen napad od 9. listopada 1945. kada su kri~ari napali putnike na cesti Satnica-akovo, odveli ih u aumu i tamo ih  maltretirali . U borbi s ophodnjom policije, koja je baa tada naiala, poginula su dva kri~ara, a jedan policajac bio je lakae ranjen. Isto tako i napad 15. listopada 1945. na putu iz akova za Trnavu, kada je ubijen Savo Lomljenovi, lan Narodnog odbora Kotara akovo. Sredinom listopada nepoznati kri~ari su napali i razoru~ali ophodnju policijske postaje Levanjska Varoa, zapadno od akova. Dvojicu od etvoro njih, a meu njima i zapovjednika, koji su bili uniformirani, odveli su sa sobom. Dvojicu policajaca, obuenih u graansko odijelo pustili su. Mogue je da je u sva tri slu aja rije  o pripadnicima Tomieve skupine. No, slijedee akcije pripisane su Tomiu i njegovim kri~arima. U blizini Velike Kopanice, sela u slavonskobrodskom podru ju, 23. listopada 1945. sa ekali su policijsku potjeru i ubili Matu Vu kovia, policajca iz Velike Kopanice, a zapovjednika policijske postaje u Vrpolju, selu na granici akovatine, i jednog policajca, lana potjere, ranili su. Vjerojatno im se mo~e pripisati i sukob s oznaaima i policajcima 3. listopada 1945. nedaleko od akovatine, kada su u Velikoj Kopanici u okraaju ubijeni `ima Vu kovi Karaf, stra~ar u Donjim Andrijevcima, i dvojica kri~ara. Nakon razbijanja skupine njezina dva pripadnika, uro Kasa i Piata Pap, provaljuju u trgovinu Marije Ilakovac iz Beravaca na savonskobrodskom podru ju. U Ivankovu, na vinkova kom podru ju, u borbi ubili su Peru Gagulia, bivaeg tajnika mjesnog odbora u Jarmini, a ranili su Andriju Vargu, zapovjednika policijske postaje Jarmina. Poginuo je i jedan pripadnik skupine. Prema nekim izvorima, skupina Filipa Tomia je za vrijeme svoga ukupnog djelovanja ubila 7 ili 8 policajaca, vojnika i civila. U knjizi Ratnici mira spominje se da su  zvjerski ubili 8  graana i vojnika . Nije poznato u kojoj je od prije spomenutih akcija bio uhvaen zastupnik Narodne skupatine FNRJ Iva Vukaainovi Ilijaaev. Zna se da ga je u listopadu 1945. do ekalo 14  bandita izmeu Andrijevaca i Perkovaca, dakle na rubnom podru ju izmeu akovatine i kotara Slavonski Brod. Nakon ranjavanja Vukaainovia su  osudili na smrt , ali je  Iva uspio kao iskusan borac pobjei i spasiti se. Vlasti su sve poduzele da uniate skupinu. Pored pripadnika Ozne i policije, na podru je kotara akovo smjestili su i 9. krajiaku brigadu JA. Akcija je pomno pripremana. Oznini ljudi uspjeli su otkriti kri~arske jatake. Nekoliko njih prisilili su na suradnju tako da je stvorena Oznina suradni ka mre~a preko koje je Ozna redovito saznavala smjer kretanja skupine i mjesta gdje borave. Nepoznat je tijek akcije hvatanja, ali je poznato da je skupina razbijena sredinom prosinca 1945. Tada je Tomi uhvaen sa etvoro svoja suborca. Jedan je pripadnik skupine ubijen. O tome je 15. prosinca 1945. Ozna obavijestila CK KPH. Na suenju u Osijeku Tomi je osuen na smrt, a kazna je izvraena strijeljanjem. Meutim, skupina je potpuno likvidirana tek potkraj 1946., jer je nekoliko pripadnika pobjeglo i umaklo s podru ja akovatine. Poznato je da je Bariaa Uremovi pokuaao obnoviti skupinu. Kretao se na potezu Andrijevci-Svilaj-Stru~ani. Nakon neuspjeha prebacio se, kao ato je spomenuto, u Bosnu i Hercegovinu. Ipak, akcija je bila dobro koordinirana, pa je istodobno uhvaen veliki broj jataka. Da je skupina uhvaena, javnost je obavijeatena 25. sije nja 1946. No, vlast je obmanula javnost trdnjom da su uhvaeni svi lanovi skupine. Kao u vezi i s mnogim drugim dogaajima i o datumu uniatenja skupine postoje nekoliko podataka. Najvjerodostojnije je spomenuto izvjeae Ozne od 15. prosinca 1945., pa se prema njemu mo~e Tomievo hvatanje datirati sa 12. ili 13. prosincem, kada je centrala Ozne primila brzojave iz Slavonskog Broda. U elaboratima osje kog i slavonskobrodskog SDS-a iz 60-ih godina navode se pogreani datumi razbijanja skupine 16. prosinca 1945. i po etak 1946. Nakon uniatenja skupine Filipa Tomia Slavonca i  zbog oatrih mjera vlasti, na podru ju akova viae se nije pojavila nijedna ja a kri~arska skupina. Zaklju ak Pokuaaji organiziranja gerilskog otpora protiv komunisti ke vlasti i Jugoslavije u cilju obnove NDH na podru ju akovatine nisu imali vee oblike. Zapravo, kri~arski pokret se sveo na skupine Filipa Tomia Slavonca, Dragutina Homotara, koja je bila dio Slavon eve skupine, i djelomi no, skupinu Pere Heimovia Marice, koja je viae djelovala u susjednim kotarima. Nakon kratkog razdoblja djelovanja kri~ara u razdoblju 1945.-1946., na podru ju akovatine, a napose nakon uniatenja skupine Filipa Tomia Slavonca, na podru ju akova nije se viae pojavila nijedna ja a kri~arska skupina. Njihova djelatnost nije ozbiljnije ugro~avala komunisti ku i jugoslavensku vlast na podru ju akovatine, ali je sprje avala njezino sreivanje i prelazak na mirnodopski na in ~ivota. Zbog napada na komunisti ke aktiviste i pripadnike vojske i organa sigurnosti te zadruge, ali i zbog prirode samoga re~ima - komunisti ka je vlast nastojala izvraiti ato br~e i drasti ne promjene na temelju svojih revolucionarnih planova o uvoenju novog druatvenog sustava - ona u sprije avanju kri~arskog pokreta nije birala sredstva. U tome su im, osim pristaaa HSS-a, zbog njihovog politi kog utjecaja i inzistiranja na demokratskom ureenju, i Katoli ke crkve, zbog nemogunosti da je re~im u potpunosti kontrolira, najviae smetali kri~ari, kao naj~eai predstavnici protukomunisti kog i protujugoslavenskog pokreta. Zato je obra un s kri~arima bio nemilosrdan. Za SUMMARY Kri~arska gerila u akovatini 1945.-1946. Zdenko Radeli Hrvatski institut za povijest, Zagreb Autor prikazuje stanje kri~arskog pokreta na podru ju akovatine 1945.-1946. Dosadaanja istra~ivanja dopuataju zaklju ak da pokuaaji organiziranja gerilskog otpora protiv komunisti ke vlasti i Jugoslavije u cilju obnove NDH ovdje nisu imali vee oblike. Zapravo, kri~arski pokret u ovom dijelu Hrvatske sveo se na skupine Filipa Tomia Slavonca, Dragutina Homotara, koja je bila dio Slavon eve skupine, i djelomi no, skupinu Pere Heimovia Marice, koja je viae djelovala u susjednim kotarima. Podaci o autoru: Ime i prezime: Zdenko Radeli Znanstvena titula: doktor Znanstveno zvanje: viai znanstveni suradnik Mati ni broj znanstvenika: 110 353 Ustanova: Hrvatski institut za povijest Adresa: Opati ka ulica 10, Zagreb, tel. 01-485-1721; fax.: 01-485-1725 Dom: Granice 8, Zagreb, tel. 3708-042 JMBG: 2005954330086 Banka : Zagreba ka banka Broj ~iro ra una: 30101-620-16 /2324198492 Vlastoru ni potpis: _________________________________________________________________  Vidi: Zdenko RADELI, Kri~ari  gerila u Hrvatskoj, Zagreb, Hrvatski institut za povijest - Dom i svijet, 2002.  Vladimir GEIGER, O kri~arima u akovatini 1945. godine, akova ki vezovi. Jubilarna revija, akovo, 1998.  Hrvatski dr~avni arhiv (dalje: HDA), Republi ki sekretarijat za unutraanje poslove (dalje: RSUP) Socijalisti ka Republika Hrvatska (dalje: SRH), Slu~ba dr~avne sigurnosti (dalje: SDS), 015-2, Izvjeataj o oru~anim bandama u Hrvatskoj, 25. 10. 1945.; HDA, Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske (dalje: CK SKH, Vojna komisija (dalje: VK), Izvjeataj Odjeljenja za zaatitu naroda (dalje: Ozne) za Hrvatsku, 27. 8. 1945.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-2, Izvjeataj o oru~anim bandama u Hrvatskoj, 25. 10. 1945.  Sreko ROVER, Svjedo anstva i sjeanja. Memoari, priredio fra Martin Planini, Zagreb, Protektor, 1995., 232, 333-336; Ivan PRUSAC, Akcija Deseti travanj: u svjetlu svijedoka: dokumentacije, bez. mj. izd., 1989., 77; HDA; HDA, RSUP SRH, SDS, 015-7-8, Glavne upute i smjernice za rad Hrvatskog odpora u domovini; isto, 015-7-8, Na elna podloga hrvatske narodne borbe, 10. 4. 1947. (navedeni datum 10. 4. 1947. ne odgovara vremenu kad je dokument nastao).  Goran VUKOVI, Klopka za kolja e, Spomen podru je Jasenovac, 1980., 209.; Aleksandar VOJINOVI, Kako se razvijala naaa Slu~ba sigurnosti, Start, Zagreb, 19. 5. 1984.-14. 7. 1984., 14. 7. 1984.; S. ROVER, Svjedo anstva i sjeanja, 319.; HDA, Optu~nica Miloau i dru~ini, 17. 6. 1948.; HDA, RSUP SRH, SDS, 015-7-11-51, Optu~nica Kavranu i dru~ini, 5. 8. 1948.  Hronologija oslobodila ke borbe naroda Jugoslavije 1941-1945, Beograd, Vojnoistorijski institut, 1964., 1098.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-18, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Naaice; isto, 015-29, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Vinkovci; isto, 015-25, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonska Po~ega.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonski Brod; isto, 015-25, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonska Po~ega; isto, 015-29, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Vinkovci; isto, 015-19, Nova Gradiaka, 30. 12. 1961; isto, 015-2, Izvjeataj o oru~anim bandama u Hrvatskoj; HDA, JT SRH, 421, k. 4, 24. 8. 1945.  HDA, JT SRH, 421, k. 6, JT okruga Slavonski Brod, 5. 12. 1946.  HDA, JT SRH, 421, k. 5, JT okruga Osijek. Ovo izvjeae je zaprimljeno u JT Hrvatske 24. 12. 1945. HDA, RSUP SRH, SDS, 015-2, Izvjeataj o oru~anim bandama u Hrvatskoj.  HDA, JT SRH, 421, k. 112., Odjeljenje Udbe, 19. 10. 1946.  HDA, JT SRH, 421, k. 6, JT okruga Slavonski Brod, 5. 12. 1946.  HDA, CK SKH, inv. br. 2137a, Izvjeataj CK KPH, 1947.  HDA, Teze za politi ki referat; HDA, Naoru~ane bande i jataci 1948.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonski Brod.  HDA, JT SRH, 421, k. 5, JT okruga Osijek, 1. 11.-25. 11. 1949.  HDA, CK SKH, VK, Izvjeataj MUP-a Narodne Republike Hrvatske (dalje: NRH), 9. 11. 1945.; isto, 18. 6. 1946.; isto, 19. 6. 1946.; isto, 15. 11. 1946.; isto, Izvjeataj Ozne, 25. 3. 1946.; HDA, RSUP SRH, SDS, 015-2, Izvjeataj o oru~anim bandama u Hrvatskoj; isto, CK SKH, inv. br. 352, Izvjeataj OK KPH Brod, 10. 6. 1946.; isto, JT SRH, 421, k. 6, JT okruga Slavonski Brod, 5. 12. 1946.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-29, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Vinkovci; Suenje Lisaku, Stepincu, `aliu i dru~ini, ustaako-kri~arskim zlo incima i njihovim pomaga ima, urednik i izdava  Milan Stani, Zagreb, 1946., 122.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonski Brod.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-4, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.  Pali nepobeeni 1944-1964, Beograd, Savezni odbor za proslavu dvadesete godianjice Slu~be unutraanje bezbednosti, bez. g. izdanja, 248.  HDA, CK SKH, VK, Izvjeataj MUP-a NRH, 20. 12. 1946.; isto, 015-25, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonska Po~ega; Pali nepobeeni, 303.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-25, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonska Po~ega; isto, 015-18, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Naaice.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-29, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Vinkovci.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-29, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Vinkovci.  HDA, JT SRH, 421, k. 2, JT okruga Osijek, 1. 11.-25. 11. 1949.; 26. 11.-16. 12. 1949.; HDA, RSUP SRH, SDS, 015-29, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Vinkovci. O Dekanoviu vidi i: Katarina SPEHNJAK, Selja ki otpor politici obveznog otkupa u Hrvatskoj 1949. godine, asopis za suvremenu povijest, Zagreb, 1995., 2., 209-232.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-2, Izvjeataj o oru~anim bandama u Hrvatskoj, 25. 10. 1945.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonski Brod; isto, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Osijek; Dokumenti o protunarodnom radu i zlo inima jednog dijela katoli kog klera, ur. Jo~a Horvat i Zdenko `tambuk, Zagreb, 1946., 471.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Osijek.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Osijek. Razlike unutar jednog elaborata otkrivaju teakoe u utvrivanju vjerodostojnosti dokumenata sigurnosno obavjeatajen slu~be pod razli itim imenima OZN/UDB/SDS.  Vladimir GEIGER, Nijemci u akovu i akovatini, Zagreb, Hrvatski institut za povijest, Dom i svijet, 2001., 180.  U elaboratu osje kog SDS-a prezime Ostajmer krivo se navodi kao Ostajner. Vidi: HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Osijek.  Podatke o komunisti koj proalosti Antuna Ostajmera u: Stjepan Brloai, akovatina u narodnooslobodila koj borbi i socijalisti koj revoluciji 1941-1945., akovo, 1986., 40; V. GEIGER, Nijemci u akovu i akovatini, 131.  HDA, CK SKH, Vojna komisija, Izvjeataji Ozne, 9. 9. 1945. Sa uvani leci objavljeni su u: V. GEIGER, O kri~arima u akovatini 1945. godine i Z. RADELI, Kri~ari  gerila u Hrvatskoj, 70.  Svjedo enje Franje Ostajmera zapisao Branko Ostajmer 8. 9. 2002. Njemu i dr. sc. V. Geigeru, koji mi je predao zapis, zahvaljujem.  Isto.  Dokumenti o protunarodnom radu ..., 471; Suenje Lisaku, Stepincu, `aliu & , 217, 342; HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Osijek.  HDA, CK SKH, Vojna komisija, Izvjeataji Ozne, 15. 12. 1945.  Antun JARM, Stradanja sveenika akova ke i Srijemske biskupije u vrijeme i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, akova ki glasnik, 8. 2.-22. 3. 2001.  Pisma Katice Juriae iz Osijeka, unuke Kristekovog brata, iz 1998. i 1999. O pravim razlozima optu~bi sveenika za suradnju s kri~arima vidi: Zdenko RADELI, Kri~ari  gerila u Hrvatskoj, 70.; ISTI, Nadbiskup Stepinac i slu aj kri~arske zastave (1945.-1946.), Croatica Christiana Periodica, Zagreb, Zagreb, 2002., god. XXVI, 49., 175-185.; ISTI, Komunisti, kri~ari i Katoli ka crkva u Hrvatskoj 1945.-1946. godine, u: Dijalog povjesni ara-istori ara, 2, Pe uh, 19.-21. studenoga 1999., priredili Hans-Georg Fleck, Igor Graovac, Zagreb, Friedrich Naumann Stiftung, 2000., 583-600.  Glas Slavonije, Glasilo Narodne fronte za Slavoniju, Osijek, 25. 1. 1946., Uhvaen je ustaaki zlikovac, koji je odr~avao veze sa seoskim ~upnicima.  Piaui knjigu o kri~arima u Hrvatskoj nisam uo io da je vjerojatno rije  o razli itim prikazima istoga dogaaja. Vidi Z. RADELI, Kri~ari  gerila u Hrvatskoj, 242, 258.  HDA, CK SKH, Izborna komisija (dalje IK), 12. 10., 15. 10. 1945.; isto, VK, Izvjeataj MUP-a NRH, 17. 10. 1945.  U elaboratu SDS-a Slavonski Brod spominju se Mraii, a treba Maraii. Vidi: HDA, RSUP SRH, SDS, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonski Brod. Mato Vu kovi se u literaturi naziva Mato Vukovi. Vidi: Pali nepobeeni, 234, 240; HDA, CK SKH, IK, 13. 10. 1945.  Pali nepobeeni, 231., 234, 240.  HDA, CK SKH, VK, Izvjeataj MUP-a NRH, 3. 12. 1945.; Dokumenti o protunarodnom radu ..., 471; Dragan MARKOVI, Nikola MILOVANOVI, uro REBI, Ratnici mira, 1.-3., Beograd, Sloboda, 1979., 210.  HDA, CK SKH, VK, Izvjeataj MUP-a NRH, 15. 10. 1945.; Glas Slavonije, Glasilo Narodne fronte za Slavoniju, Osijek, 25. 1. 1946., Uhvaen je ustaaki zlikovac, koji je odr~avao veze sa seoskim ~upnicima. O Vukaainoviu vidi: Zdenko RADELI, Hrvatska selja ka stranka 1941.-1950., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 1996., 188-189.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivi kotar Osijek.  HDA, CK SKH, Vojna komisija, Izvjetaji Ozne, 15. 12. 1945.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivi kotar Osijek; isto, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivi kotar Slavonski Brod; isto, 015-4, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.; HDA, CK SKH, VK, Izvjetaj MUP-a NRH, 15. 12. 1945.; isto, Izvjetaj Ozne za Hrvatsku, 15. 12. 1945.; Dokumenti o protunarodnom radu ..., 471.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonski Brod.  Glas Slavonije, Glasilo Narodne fronte za Slavoniju, Osijek, 25. 1. 1946., Uhvaen je ustaaki zlikovac, koji je odr~avao veze sa seoskim ~upnicima.  HDA, CK SKH, Vojna komisija, Izvjeataji Ozne, 15. 12. 1945.; HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Osijek; isto, 015-24, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Slavonski Brod. U svojoj sam knjizi pogreaan datum 15. 12. 1945., iz elaborata osje koga SDS-a, naveo kao pravi. Vidi: Z. RADELI, Kri~ari  gerila u Hrvatskoj, 259.  HDA, RSUP SRH, SDS, 015-21, Rekonstrukcija banditizma za bivai kotar Osijek; isto, 015-4, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7. 1948.; Dokumenti o protunarodnom radu ..., 471. PAGE 1 PAGE 16 TV  `"b".01<6<CC~FGtKK$M&M(M*MDTFTNUUVWZZ``>f@fjjkkVmXm|r~r8s:sttuu,x.x0xrx46ڋ܋Əȏfh ̘Θƣȣ24&(0J@@6 j0JU@CJCJ55CJ5CJVTVt,b").<<8<CGvONUPUUZ`$*$ 0$ 0$$*$$TVt,b").<<8<CGvONUPUUZ`Df0x2xrxN}:$Ҙʣ6ʫB (t .~p&-5<AHBQUWW$W^b`bbbdbfbhbjblbnbpbrbtbvbxbzb|b~bbbbbbbbbbbbbbbba`Df0x2xrxN}:$Ҙʣ6ʫB (t .~$$ 0`tpr&( ^R02  L!N!$$F$d$j&l&f3h355<<P?R?AA E"EEEHHIIMMOOPP\R^RUU W WWW$WYlZ^b`bbbb cchggggh"h&hHhZh|h@CJCJ55CJ@@@CJ6 j0JUWp&-5<AHBQUWW$W^b`bbbdbfbhbjblbnbpbrbtbvb$$*$*$ 0$*$ 0$ 0vbxbzb|b~bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbb$bbbbbbbbbbbbbbb c"c@ccclgngpgrgtgvgxgzg|g~ggggggggggggggggggggggggggggggggggggg&hZhhhHii"j$jj&kk4l6l8l`lblllllmmnqr0vxy{b~~62 cbbbbb c"c@ccclgngpgrgtgvgxgzg|g~gggggggggg$*$$gggggggggggggggggggggggggggg&h$$*$&hZhhhHii"j$jj&kk4l6l8l`lblllllmnqr0vxy{b~$$*$$|hhhhiHiTiii6l\llllmTmXmmmmDnnnnnqqrrrrsrsssss"tJttu0v2vRvtvHwVwwxxyyzyyy{{b~d~~~6824,.ڂ܂^`bdć .0܈ވfhjln|~|6@6@ j0JU@CJ5\b~~62,ڂ^b.܈f|ڌ|b0 0frΝ$2,ڂ^b.܈f|ڌ|b0 0frΝJ :vnT     7|ڌ܌|~ B|bd 02 2l02˜bܙVZfhrtʜ؜ ΝНJL6XơȢ  v:<Bzvx.Lĩ@6@ j0JU6^ΝJ :vnT h&`#$$T npܫBNTUįBzص    @CJ0JmH0J j0JU@6@6 j0JU2$*$'0?&P P. A!"#$% [4@4NormalCJOJQJkHmH 4@4 Heading 1 $$@&58@8 Heading 2 $$@&5CJ@@@ Heading 3$$p@&5CJF@F Heading 4$$*$@& 0 5@CJB@B Heading 5$$*$@& 05CJF@F Heading 6$$ & F *$@& 5@CJ4@4 Heading 7 $$@&60@0 Heading 8$@&6<A@<Default Paragraph FontJP@J Body Text 2$ 0CJOJQJkH>B@> Body Text $ 0 OJQJkH<@<Header  9r CJOJQJkH2@"2 Footnote TextCJ8&@18Footnote ReferenceH*0+@B0 Endnote TextCJ6*@Q6Endnote ReferenceH* Ob ui $&)@q& Page Number, @,Footer  9r 6'@6Comment ReferenceCJ0@0 Comment TextCJ@C@@Body Text Indent $CJ@R@@Body Text Indent 2 $<Q@< Body Text 3$*$ 0CJHS@HBody Text Indent 3$h 0 $"(J+N.1Z334>7788:ABCE3GIfJLOQW Zakgjnxy{}_ t 5ˠQͥH.  !"#$%&'()*+,-./01234567r yR # Z 9 =_H;S=qK'E[~A !w""e#$}%% |h|`vbbg&hb~Νb2 !!8@0( 0 B S  ?̋ϋ֋ƗƗʗ͗56̡\m!WWXX66vOPƻȻ^bbkkllq|*LNNSD  Marko Radelic7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Djakovokrizari.asd Marko Radelic6C:\My Documents\word\Kri~ari\ lanci\Djakovokrizari.doc Marko Radelic7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Djakovokrizari.asd Marko Radelic7C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of Djakovokrizari.asd Marko Radelic6C:\My Documents\word\Kri~ari\ lanci\Djakovokrizari.doc Marko Radelic6C:\My Documents\word\Kri~ari\ lanci\Djakovokrizari.doc Marko Radelic6C:\My Documents\word\Kri~ari\ lanci\Djakovokrizari.doc Marko Radelic6C:\My Documents\word\Kri~ari\ lanci\Djakovokrizari.doc Marko Radelic6C:\My Documents\word\Kri~ari\ lanci\Djakovokrizari.doc Marko Radelic6C:\My Documents\word\Kri~ari\ lanci\Djakovokrizari.docByh l 0 :> Zk4 n  6  j  j6#  %h>Y _h   z_U *+a qr  ! WA"Pn4% R{]& $m~& 9& {]* * uoU, U=, , U0 h#3 ?5 EW7M9 9 `]< u< 8A> ,? @ ASf@ntTC EE 3 JA wJ  J eK vL qL N n`U %,V CV[X 3Y bh`>`trc c 5e NKh *gkAdp } q ir\2!t JYu 0w D~ * hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(@ OJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(@56>*CJOJQJo(. hho(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(@ OJQJo(hho(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(@56>*CJOJQJo(.  hhOJQJo( hhOJQJo(o(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(@. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(hho(.@ OJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(o(. hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo( hhOJQJo(JWA"2bh`bh`l2bh`2bh` 3bh`\3bh`3bh`3bh`L4ASf@4EW7*gk%hM9n4%EEz_UtTCU0j6# J,qLvL>Yrc{]*n Zk4h#36 } q ! wJJYu?50wceK$m~&@0j *9&lND~_h%,V3Y,?n`UuoU,*+aR{]&u<AdpCV[X:>qr`]<5eU=, 8A>9yhNKhir3 Jt2 @ OJQJo(x2 @.2`@.3 @.h3 @.3 @.4 @.X4 @.4 @CJOJQJo(B @tT$)Jf}`` ``L`V`````<`h`j`l`t`v``````````\@```l@GTimes New Roman5Symbol3& Arial" hĒk&kƬk& ͔L=!0dIspisi iz izvora - partijski_ Marko Radelic Oh+'0 , H T ` lxIspisi iz izvora - partijskiMispi_pipipiNormaliMarko Radelicra10kMicrosoft Word 8.0p@%@u@h@ ͔ ՜.+,D՜.+,X px   i=Lj Ispisi iz izvora - partijski Title 6> _PID_GUIDAN{E55703C0-2DA0-11D5-A7FF-B93534CFFFC3}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry FwSs j!1Table5WordDocument)SummaryInformation( DocumentSummaryInformation8CompObjjObjectPool j j  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q