Naslov
MOGUĆNOST I OPRAVDANOST OPLODNIH SJEČA U BUKOVIM ŠUMAMA GORSKOG KOTARA, LIKE I HRVATSKOG PRIMORJA
(POSSIBILITY AND JUSTIFICATION OF THE SHELTERWOOD CUTTING METHOD IN THE BEECH FORESTS OF GORSKI KOTAR, LIKA AND HRVATSKO PRIMORJE)

Autori
Krejči, Vlado ; Dubravac, Tomislav

Izvornik
Šumarski list (0373-1332) CXXVII (2003), 9-10; 449-456

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
bukva; prirodna obnova; oplodna sječa; oplodna sječa u grupama
(beech; natural reforestation (reestablishment); shelterwood cutting system; group-selection cutting)

Sažetak
Rad ukazuje na mogućnost i opravdanost primjene principa oplodnih sječa u bukovim šumama Gorskog Kotara, Like i Hrvatskog primorja. Tijekom više godina u dvjema klimazonalnim zajednicama, šumi primorske bukve (Fagetum croat. seslericetosum Ht.) te šumi gorske bukve (Fagetum croat. montanum Ht.) praćeni su rezultati obnove bukovih sastojina oplodnim sječama na malim grupama te na velikim površinama. Princip grupimičnog gospodarenja jednodobnim načinom na malim površinama istraživan je u šumi primorske bukve u G. j. “ Učka” , odjel 24. Temeljem izmjera stanja strukture sastojina te brojnosti i kvalitete mladog naraštaja bukve utvrđeno je kako princip jednodobnog načina obnove odgovara ovom šumskom ekosustavu. Obzirom kako se odjel nalazi u Parku prirode “ Učka” , gdje šuma ima pored gospodarske i ostale funkcije, smatramo neophodnim primjenu ovakvog načina gospodarenja i obnove. Prijelaz s prebornog na jednodobni način gospodarenja bukvom, po principima oplodnih sječa na velikim površinama, istraživan je u gorskoj šumi bukve na području šumarije Ogulin, G. j. “ Bukovača” , odjel 18. Temeljem zatečene strukture bukove sastojine te pojavnosti mladog naraštaja, odjel je 1988. godine podijeljen na tri dijela u kojima su provedeni pripremni, naplodni te na pomlađenom dijelu odjela dovršni sijek. 1995. godine, nakon dobre obnove sjekovi su obavljeni prema zahtjevima stanja sastojine. 2002. godine na preostaloj, obilato pomlađenoj površini odjela (144.800 bukvica po ha), načinjen je dovršni sijek. Odjel je kroz 14 godina i tri sječe izrazito dobro obnovljen. Dobra prirodna obnova bukve na dva navedena načina te u dva različita šumska ekosustava potvrdila je neracionalnost uzgoja bukve u prebornom obliku, a potvrdila opravdanost primjene jednodobnog načina gospodarenja čistim bukovim sastojinama.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA