аЯрЁБс>ўџ vyўџџџwџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG ПrbjbjŽйŽй ‚ьГьГ9џџџџџџ]ммммммм№№№№№ ќ№ч$$$$$$$$prrrrrr$эєс&–Qм$$$$$–$мм$$$$$$$м$м$p№№мммм$p$L$pммp$ @šЄўCО№№$pKNJI}EVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI  INTERAKTIVNO ITANJE Vladimira Veli ki Filozofski fakultet Pedagogijske znanosti Zagreb, Savska 77 Multimedij je jedan od naj eae upotrebljavanih termina u sadaanjoj literaturi o medijima i kompjutorima. Pojam od kojeg polazimo je MEDIJ kao posrednik informacije. Kombiniranjem viae medija dolazimo do ideje MULTIMEDIJALNOSTI koja postaje temelj suvremene obrazovne tehnologije. INTERAKTIVNA MULTIMEDIJALNOST ozna ava mogunost aktivnog odnosa medija i korisnika. Na po etku su multimedijski programi bili posveeni prije svega igri i zabavi, no sve vea pozornost posveuje se obrazovnim programima. Multimedijski je software na injen kao skup pojedina nih medija, u njemu se obi no dopunjuju i obogauju u djelovanju dva ili viae na ina priopavanja informacija, odnosno dva ili viae na ina djelovanja na korisnika. Ponekad se ti na ini javljaju simultano, ponekad sukcesivno (npr. ponekad je na ekranu samo tekst ili samo stati na ili dinami na fotografija, a ponekad se istodobno javljaju tekst, glazba i fotografija). Autori multimedijskog softwarea (obi no je taj software rezultat timskog rada viae razli itih stru njaka), nastoje ostvariti optimalnu kombinaciju razli itih medija i time postii odreene efekte kod korisnika. Upravo zbog navedene kombinacije razli itih medija, prilikom razmatranja odnosa knji~evnih tekstova i multimedijskog softwarea potrebno je krenuti od pojedina nih medija ili onih u kojima je njihova kombinacija ve izvraena i time tvore zasebna umjetni ka djela - npr. film. Film je upravo po toj kombinaciji pojedina nih medija najbli~i multimedijskoj prezentaciji, samo ato u njemu nije uklju ena vrlo bitna ideja interaktivnosti. Korisnik je filma prije svega pasivni promatra . Kod multimedijskog softwarea o ekuje se aktivno sudjelovanje i pokretanje radnje od strane korisnika. U literaturi se u sklopu razmatranja o multimedijalnosti susree i pojam HIPERMEDIJ (hypermedia) i HIPERTEKST (hypertext). To je novi izraz stvoren zbog uvoenja "viaedimenzionalnih" veza meu medijima. Hipertekst je poseban slu aj hipermedija iji je sadr~aj isklju ivo tekst. esto se, meutim, pod tim nazivom podrazumijeva hipermedij, jer je hipertekst, zapravo, temeljni termin. Hipertekst je tekst vien na nov na in, nova vrsta teksta. Ono ato hipertekst razlikuje od obi nog teksta nije "nelinearnost", ve izbor, interakcija itatelja i teksta, mogunost odlu ivanja koja je dana itatelju. itatelj mo~e sam odlu iti kojom e od mnoatva staza krenuti i na koji e na in i kada dolaziti do informacija. Tako su koncipirane hipertekstualne elektronske knjige. Danas postoje mnogi kreativni pisci koji i dalje pronalaze nove na ine upotrebe teksta. Oni piau svoja djela u hipertekstu. Tako se javlja sasvim nova vrsta pisanja i itanja, nova "paralelna" knji~evnost. No, autor hiperteksta i dalje ostaje "autor", bez obzira ato e razli iti itatelji sami stvarati i birati razli ite na ine prola~enja kroz tekst. Autor itateljima pru~a mogunost ulaska u razli ite svjetove i nivoe, ali ne u sve svjetove, ve samo u one koje je on odabrao. Svaki autor hiperteksta mora sam odlu iti koliko e mogunosti dati itatelju. ODNOS ITATELJA I TEKSTA Prisjetimo se sada teorija knji~evnosti, posebno teorije recepcije koja prou ava na ine na koje knji~evno djelo posti~e svoje efekte time ato se opire ili udovoljava o ekivanjima itatelja. itatelj postaje bitan faktor, on povezuje, ispunjava praznine i izvla i zaklju ke.1 Predstavnik suvremene teorije recepcije njema ki je romanist Hans Robert Jauss. Klju ni termin njegove estetike recepcije je "horizont o ekivanja". Novi tekst budi u itatelju sjeanje na pojedinosti iz ve poznatog horizonta o ekivanja koji se onda mijenja i korigira ili samo reproducira.2 Izvan njema kog jezi nog podru ja na vei je odjek naialo djelo drugog poznatog predstavnika akole iz Konstanza, Wolfganga Isera. Osnovu njegove teorije ini teza o itanju kao stvarala kom inu. Njegov je glavni uzor Roman Ingarden. Od njega je Iser naslijedio i termin MJESTO NEODREENOSTI (Unbestimmtheitsstelle) 3, koji je od sredianje va~nosti za njegovu kriti ku teoriju. Iser se sla~e s Ingardenom u odbacivanju shvaanja itatelja kao pasivnog promatra a i zala~e se za pojam konkretizacije prema kojoj je itatelj odgovoran za stvaranje estetskog predmeta iz knji~evnog teksta. No, Iser se ne sla~e s Ingardenom u objaanjenju pojma tekstovne neodreenosti koji mu se ne ini zasnovan na dinami nom na elu.4 Ingarden, naime, smatra da itatelja ne pokreu neodreenosti i praznine, ve same rije i u tekstu. Postavlja se pitanje mo~e li se i u kojoj mjeri teorija recepcije primijeniti na hipertekst. U kojoj mjeri itajui knji~evno djelo pisano u obliku hiperteksta, itatelj ima slobodu aktivnog sudjelovanja u stvaranju knji~evnog djela? Mjesta neodreenosti ili same rije i u tekstu (prema Iseru i Ingardenu) pokreu itatelja na nova istra~ivanja, s razlikom ato su u hipertekstu odgovori ve potajno ponueni i sve se mo~e smatrati samo prividom slobode. Ali, prije spomenuta potreba da itatelji shvate da su ono aktivni sudionici zbivanja u knji~evnom djelu, ovdje se realizira na vrlo konkretan na in. Jer, naime, itatelj jest aktivni sudionik zbivanja samim time ato mu je omogueno da donosi odluke i bude pokreta  radnje. U tome djelomi no i le~i privla nost multimedijske prezentacije knji~evnih djela. Meutim tu se namee i mnoatvo problema. Na primjer - naracija, pri anje i prepri avanje uklju uju u sebi po etak, sredinu i kraj. Sada itateljima/djeci nudimo interaktivnu pri u koja je neprestano isprekidana. Putem hiperteksta u enici mogu dobiti pregrat informacija o piscu, djelu samome, likovima itd. No, pitanje je hoe li imati strpljenja pro itati djelo od po etka do kraja. Neki stru njaci smatraju da e najviae osobnih asocijacija i maate pobuditi u djece atraktivno pripovijedanje pri e od strane iskusna pripovjeda a, bez posredovanja tehni kih medija. Ilustriranje pripovijedanja stati nim crte~ima ostavlja viae prostora maati od potpuno animirane pri e dinami nim crte~ima (dinami ni crte~, govor likova i pripovjeda a, glazbena pratnja). Isto, ili vrlo sli no smatra se za dje ju pri u u formi animiranog filma. Openito je mialjenje nekih stru njaka da medijske adaptacije knji~evnih djela sputavaju, tj. onemoguavaju komunikaciju koja nastaje prilikom prepri avanja, odnosna itanja knji~evnih djela, da konkretiziraju sadr~aj i uniatavaju dje ju maatu, jer se djeci sve nudi kao dovraeno. Drugo mialjenje imaju stru njaci s podru ja medija. Oni, dakako, isti u mogunosti medija u prezentaciji takvih sadr~aja. To su prije svega tehni ke mogunosti medija (animacija, monta~a itd.) koje pru~aju bogatstvo tehni ko-umjetni kih sredstava, slike ne moraju konkretizirati, ve i one prizivaju asocijacije i pru~aju otvoreno polje maati. To su, dakle, dva opre na stajaliata. Budui da stru njaci s tih podru ja ne surauju, otvara se polje za nekontroliranu, komercijalnu produkciju. Meutim, da bi se postigli uvjeti za kvalitetniju multimedijsku produkciju i njenu upotrebu u nastavi, potrebno je postaviti vraa teorijska polaziata. Razmotrit emo joa teorijsku osnovu dosadaanje medijske adaptacije knji~evnih djela. INTERAKTIVNA PRI A  MULTIMEDIJSKA PREZENTACIJA TEKSTOVA S PODRU JA DJE JE KNJI}EVNOSTI Ve u prvim pokuaajima multimedijske prezentacije dje je pri e nailazimo na vrlo razli ite kombinacije medija i na razli ita medijska rjeaenja. Osnovna razlika tih pri a u odnosu na "obi ne" pri e je u tome ato su one interaktivne i dinami ne. Meutim, u prvim pokuaajima prevoenja djela dje je knji~evnosti u multimedijsku prezentaciju, jednostavno bi se snimila odreena pri a/glas koji je pripovijeda uz stati ne crte~e. Pojedini dijelovi crte~a uz pomo miaa mogli su se pokrenuti i oni bi onda ili neato rekli ili ispustili poneki zvuk. Animacija je esto bila loaa ili nedostatna (npr. pokreu se samo usta ili o i). Primjer takve adaptacije su bajke Crvenkapica i Tri praa ia - Bedtime stories, Rainbow Technology). Kod tih adaptacija uo eno je mnogo po etni kih nedostataka, npr. glazba ili zvu na kulisa esto je glasnija od glasa pripovjeda a, aumovi su ponekad vrlo realisti ni i ak zastraaujui za dijete, posebno prije spavanja (npr. u Crvenkapici - rezanje trbuha vuku), stranice se ne mogu preskakati i na po etak se mo~e vratiti jedino tako da se pri a prvo odsluaa do kraja, mo~e se jedino "sko iti" u drugu bajku, likovi koje korisnik pokree govore svaki svoju re enicu koje meusobno nemaju nikakve veze, dakle ne ine dijalog, odstupanja od originalnog teksta su poprili na i u principu se prepri avaju dogaaji ato jednu bajku nu~no osakauje itd, itd. Lijep pokuaaj, ali nije baa za preporu iti. Takvo rjeaenje, osim atraktivnosti koju pru~a ra unalo, ne pru~a niata viae (ve, dapa e, manje) od klasi ne slikovnice. Djecu meutim privla e i ovakvi softwarei jer ona pritom eksperimentiraju s kompjutorom i mogu se koncentrirati na odreene aspekte programa - zvuk, animaciju ili boje. I neki drugi tvorci interaktivnih pri a na CD-romovima posegnuli su za poznatim naslovima (npr. "Put u srediate Zemlje", J. Verne  Die Reise zum Mittelpunkt der Erde i "Alica u Zemlji udesa", L. Carrol  Alice im Wunderland,). Junior Software, Starnberg, 1997). Naslovi su sami po sebi privla ni i djeci poznati. Izdava  preporu a ove software ne samo kao multimedijsku adaptaciju knji~evnih djela, ve i kao sredstvo za poticanje itanja. Profesionalni glumci itaju tekstove koji su popraeni slikama u boji. Nepoznata imena ili te~i pojmovi detaljnije se objaanjavaju. Ilustracije su ljupke i kvalitetne, dobro osmialjene, posebno kod "Alice u Zemlji udesa", ali interaktivne mogunosti nisu dokraja iskoriatene. Dobre strane ovih dvaju softwarea le~e negdje izmeu knjige, animiranog filma i audio-kasete s pri om. Tko se ne ~eli igrati slikam koje se pojavljuju na ekranu, mo~e samo posluaati zvuk  pri i s CD-a. Bez obzira ato su oba teksta poprili no duga ka, izgleda da je ovaj na in preobrazbe knji~evnih tekstova u interaktivne tekstove ispravan, iako bi se mogunosti multimedijskih efekata morale joa malo viae iskoristiti. Izvrstan primjer multimedijske adaptacije bajki je software pod naslovom "Snjeguljica i sedam Ivica"  "Schneewittchen und die sieben Hфnsel", Tivola Verlag, Berlin, 1997. Tvorac ovih softwarea uspio je starim, dobrim bajkama dati nove aspekte. Na CD-romu ponuene su tri poznate bajke: "Ivica i Marica", "Snjeguljica i sedam patuljaka" i "Crvenkapica". Djecu se poti e da pri e dovedu do "pravog" kraja. Napetije postaje ako se skrene s pravog puta. Tako npr. Snjeguljica mo~e doi do vjeati ine kuice (one iz Ivice i Marice) i toliko je dugo grickati dok se ova ne sruai. Naravno da ovdje postoje i neke zamke: Snjeguljica neprestano bere cvijee (ako kliknemo na cvijee), a za to vrijeme vuk mo~e pojesti sve bakice ovoga svijeta. Ili  Snjeguljica se nalazi u staklenom kov egu, ako kliknemo miaem na njega - ona se budi, ali izaberemo li iza toga aeair koji se nalazi na drvetu, aeair odleti, princ ga po inje loviti i zaboravi pritom na Snjeguljicu. Patuljci vje no ekaju novog princa i brade im sve viae rastu. Ako ipak ~elimo pri u dovesti do kraja klasi nim putem, i ta je opcija uvijek otvorena. Ilustracije talijanskog scenografa Enrica Pietraccia izvrsne su i profinjene. Po etna slika izgleda poput pozornice. Duhovito, pametno, s izuzetno dobrim ilustacijama i mnogostrukim mogunostima kombiniranja. Usporedbom prije navedene adaptacije bajki (naravno, jednog od prvih pokuaaja), i ovih danaanjih, mo~emo zaklju iti da se i u multimedijskoj produkciji otkrivaju novi putovi i mogunosti i te~i se za ato kvalitetnijim prezentacijama knj~evnih djela. * * * Interaktivnost i dinami nost, kao ato smo ve naveli, osnovne su komponente multimedijske prezentacije tekstova s podru ja dje je knji~evnosti. Djeci su takve adaptacije privla ne ne samo zbog pri a koje nude, ili, bolje re eno, tek manje zbog pri a koje nude, a u veoj mjeri zbog mogunosti iskuaavanja kompjutora i elemenata igre. Meutim, upravo tu atraktivnost valjalo bi iskoristiti i djeci ponuditi kvalitetne obrazovne softwaree. Multimedijska adaptacija originalnog teksta mora uva~avati original, odreena su odstupanja neminovna, ali ne smije se podilaziti pukoj zabavi. Knji~evno djelo osim toga tra~i i u~ivljavanje u ~ivot likova, pa to mo~e biti joa jedan od na ina postizanja napetosti. Na kraju mo~emo zaklju iti da interaktivne pri e, ako su kvalitetno napravljene, privla e djecu, poma~u im pri u enju itanja, usvajanju logi kog tijeka radnje, likova i prostora, poma~u im da shvate vezu teksta i slike i trajanje radnje. Djeca vole kad im se iznova ita jedna te ista pri a. Na taj na in u e da se jednom napisana pri a viae ne mijenja. Djeca takoer u e itati s lijeva na desno i odozgo prema gore. Uz sve to zanimljivo im je i napeto. Meutim, emocionalnu i socijalnu interakciju koja nastaje prilikom prepri avanje ili zajedni kog itanje knji~evnih djela kompjutor nikada nee moi nadomjestiti. Stoga treba poraditi na ovim drugim elementima kako bi interaktivne pri e bile ato kvalitetnije. LITERATURA: 1. F. - J. Albersheim, "Traditioneller Litersturbegriff oder Literatur im Zeitalter der Medien. Zur Einbeziehung der Medien (des Films) in literaturwissenschaftliche Theorie und Praxis", in Literatur in Film und Fernsehen: von Shakespeare bis Beckett, Kіnigstein/Ts., Scriptor, 1980. 2. Bфumler, E.C. (1991), Lernen mit dem Computer. Weinheim und Basel: Beltz Verlag 3. Cotton,B. and Oliver,R.(1994), Understanding Hypermedia: From multimedia to virtual reality. London: Phaidon Press. 4. Terry Eagelton, Literary Theory, An Introduction, Basil Blackwell, Oxford, 1983. 5. Thomas Feibel, Kinder Software-Ratgeber 1997, Haar bei Mќnchen: Markt und Tehnik, Buch- und Software Verl., 1997. 6. Roman Ingarden, The Literary Work of Art, Evanston, Ill., 1973. 7. Wolfgang Iser, The Implied Reader, Baltimore, 1974. 8. Hans Robert Jauss, "Literary History as a Challenge to Literary Theory", in New Directions in Literary Theory, ed. Ralph Cohen, London, 1974. 9. Gerhard Charles Rump ed., Medium und Kunst, Hildesheim, 1978. 10. Colin Webb/Wyne Rowe, Kinder entdecken Computer, Beust Verlag, Mќnchen,1996. zŠMJMbMЈMЌM N&NnNиUœVVn’n‘o oфopFpGp[psppЏpq2qpq‚qЎqЧqr§ћћћћћћћћћћћћћћ6CJXZžь>ˆŠŒўxhjlnpЄІа #|)‚8z9:;<>@>B>ђ>§ћћћћћћћїћћћћћћћћћћћћћћћћћ§§„аXZžь>ˆŠŒўxhjlnpЄІа #|)‚8z9:;<>@>B>ђ>є>ZL†SFUžV”_ŠaМaОaјazgm.m0mДno~oвoHp‹pТpSq”qхqцqчqшqщqъqыqьqэqюqяq№qёqђqѓqєqѕqіqїqјqљqњqћqќq§qўqџqrrrrrr§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§Tђ>є>ZL†SFUžV”_ŠaМaОaјazgm.m0mДno~oвoHp‹pТpSq”qхqцqчqшqщqъq§ћ§§§§§§ћћћ§ћћћћћћћћћћћћ§§§§§ъqыqьqэqюqяq№qёqђqѓqєqѕqіqїqјqљqњqћqќq§qўqџqrrrrrr§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§А‚. АЦA!АС"Ап#Ф$ћ%А [H@ёџH Normal,normald4ўCJOJQJmHnH <A@ђџЁ<Default Paragraph Font$ўOђ$Damird4ў9‚џџџџr<ђ>ъqr=?@r>џџMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA-C:\My Documents\akadem.tehni kih znanosti.docMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMILAN MATIJEVICC:\My Documents\vlatka99.docџ@€`Ћ…L%).59PPPNPVP`Pм@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArialO1CourierCourier New"1ˆаhT•1&T•1&бz%І?/d ЅРДД€0О9џџhKNJI}EVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI  INTERAKTIVNO ITANJEMG LAMAMILAN MATIJEVICўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0д˜ (4D \h „  œ ЈДМФЬтiKNJIŽEVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI – INTERAKTIVNO ШITANJE NJIMG LAMAG LNormalMILAN MATIJEVIC2LAMicrosoft Word 8.0U@FУ#@ін˜ъН@иEьCО@иEьCО?/ўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ˜T hp€ˆ˜  ЈАИ Р 5тMG LAMAdО9j iKNJIŽEVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI – INTERAKTIVNO ШITANJE Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{482D98E3-ADC7-11D1-A3AE-444553540000}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@AўџџџCDEFGHIўџџџKLMNOPQўџџџSTUVWXYўџџџ§џџџ\ўџџџўџџџўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџRoot Entryн џџџџџџџџ РFOXўCО`;ЌўCО^€ 1Table/*] џџџџџџџџ&B WordDocumentн џџџџџџџџ‚ SummaryInformation] (џџџџ+J DocumentSummaryInformationн 8џџџџџџџџџџџџМTCўџџџR<@CompObjюq ”/D<@hё}My DocџџџџџџџџџџџџCY ,@ЄрBъ:ijю$1hё}My DocumentsMYDOCU~2ьTCZ№рOа ъ:iЂиџџџџџџџџџџџџю$1hё}My DocumentsMYDOCU~2№• <@,@ €X0ra75l5.tmpPTC&№22&kЂ €~df3144.tmџџџџџџџџџџџџH`/&rj €~emf2c5f.tmpPTC&№22&kЂ €~dўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9Вqўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0д˜ (4D \h „  œ ЈДМФЬтiKNJIŽEVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI – INTERAKTIVNO ШITANJE NJIMG LAMAG LNormalMILAN MATIJEVIC3LAMicrosoft Word 8.0U@ @ін˜ъН@иEьCО@Тœц CО?/ўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ˜T hp€ˆ˜  ЈАИ Р 5тMG LAMAdЛ9j iKNJIŽEVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI – INTERAKTIVNO ШITANJE Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{482D98E3-ADC7-11D1-A3AE-444553540000}zŠMJMbMЈMЌM N&NnNиUœVVn’n‘o oфopFpGp[psppЏpq2qpq‚qЎqЧqr ‚§ћћћћћћћћћћћћћћ6CJ А‚. АЦA!АС"Ап#Ф$ћ%А ъqыqьqэqюqяq№qёqђqѓqєqѕqіqїqјqљqњqћqќq§qўqџqrrrrrr ‚§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§§ [H@ёџH Normal,normald4ўCJOJQJmHnH >`> Heading 1$$„аd№@&5<A@ђџЁ<Default Paragraph Font,ўoђ,Damir $d№59‚џџџџЌ­ЯіDEFџМ  4 5 O P e‰Л>Кšvw*$Р' (L)Ч-Т.л.м.љ.К1‡4ˆ4”4•4Б56{6Я6E7ˆ7П7P8‘8т8у8ф8х8ц8ч8ш8щ8ъ8ы8ь8э8ю8я8№8ё8ђ8ѓ8є8ѕ8і8ї8ј8љ8њ8ћ8ќ8§8ў8џ8999˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€€€˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€€˜€€˜€€˜€5 ˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€€˜€€˜€€˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€5 ˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€˜€€ ‚<ђ>ъq ‚=?@r>ЋНЯті 2DFџМ Н   4 5 O Q §ў‰ŠЛМ§ў§ў§ў>?КЛ§ўux§ў§ўŠ$‹$Ђ$Ѓ$г$е$ %%П'Р'Ÿ( (щ(ъ(§(ў(K)L)Ц-Ч-С.њ.§/џ/§0ў0§1ў1†4ˆ4’4•4–4—45‘56Ÿ6ў67C7E7p7r7Ќ7Ў7/818Ф8Ц8т89ЋНЮтѕ 2CFўЛ Н   3 5 N Q deˆŠКМ=?ЙЛ™šux)$*$П'Р'Ÿ( (K)L)Ц-Ч-С.ѓ.ј.њ.Й1К1†4ˆ4“4•4А5Б566z6{6Ю6Я6D7E7‡7ˆ7О7П7O8P88‘8с89џџMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMG LAMA-C:\My Documents\akadem.tehni kih znanosti.docMG LAMA/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of akadem.asdMILAN MATIJEVICC:\My Documents\vlatka99.docџ@€ц8ц8ЌН…ц8ц845GЪCJOJQJmHnH GЪ5CJOJQJmHnH 8F5GЪCJOJQJmHnH GЪ5CJOJQJmHnH  $d№#$d№5GЪCJOJQJmHnH F5GЪCJOJQJmHnH FGЪ5CJOJQJmHnH #$d№GЪ5CJOJQJmHnH @$d№GЪ56CJOJQJmHnH GЪ5CJOJQJmHnH ;FGЪ56CJOJQJmHnH GЪ5CJOJQJmHnH  $d№6$Fаd№6 $d№CJ"FGЪ5CJOJQJmHnH CJLЋЌ4 5 N O uvw*$§$П'Р'Ÿ( (§(K)L)Ц-Ч-§-С.Т.к.л.К1†4‡4ˆ4“4”4•4§4т8у8ф8х8ц8ч8ш8щ8ъ8ы8ь8э8ю8я8№8ё8ђ8ѓ8є8ѕ8і8ї8ј8љ8њ8ћ8ќ8§8ў8џ8999910V0X00n1p0Ђ 0Є0@> 1B> 0№> 0ђ> 0є>1ZL1N0„S1†S 0DU 1FU1V0œV1žV 0’_ 1”_ 1` 0ˆa 1Ša 0Кa 0Мa1zg 0‚0m 1m0,m0.m10m0м@0Ъу@0Ьу@ 0Юу@ 0ау@ 0ву@ 0ду@ 0жу@ 0иу@ 0ку@ 0му@ 0оу@ 0ру@ 0ту@ 0фу@ 0цу@ 0шу@ 0ъу@ 0ьу@ 0юу@ 0№у@ 0ђу@ 0єу@ 0іу@ 0ју@ 0њу@ 0ќу@ 0ўу@ 0ф@ 0ф@ 0ф@ 0ф@ 1ф@ 0 ф@ G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArialO1CourierCourier New"ёˆаhT•1&[•1&бz%І?/d ЅРДД€r4Л9џџhKNJI}EVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI  INTERAKTIVNO ITANJEMG LAMAMILAN MATIJEVIC€PROGRAM FILES\MICROSOFT OFFICE\TEMPLATES\BLANK PRESENTATION.POTЂŒPROGRAM FILES\MICROSOFT OFFICE\OFFICE\WORDMAIL\FAVORITES\MIDNIGHT.LNKЂ№?ŒPROGRAM FILES\MICROSOFT OFFICE\OFFICE\WORDMAILьЅСG ПrbjbjŽйŽй „ьГьГ9џџџџџџ]""""""6FFFF R6Izzzzzzzzю№№№№№№$OєC&5"zzzzzЂ ""zzzЂ Ђ Ђ z\"z"zю66""""zюЂ LЂ ю""юzn ЁWџ CО6Fж ЬюRoot Entryн џџџџџџџџ РFOXўCО ЁWџ CО{ 1Table/*] џџџџ&B WordDocumentн џџџџџџџџt„ SummaryInformation] (џџџџ+  џџџџџџџџ  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;cџџџџ>?eџџџџџџџџCDEFGHIўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ=ўџџџdghijklmnopqrsўџџџux§џџџўџџџўџџџ|zўџџџџџџџџџџџџџџџDocumentSummaryInformationн 8џџџџџџџџџџџџМTCўџџџ0<@CompObjюq ”/D<@hё}My DocџџџџџџџџџџџџCY ,@ЄрBъ:ij0Tableё}My DocumentsMYDOCU~2ьTCZ№рOа ъ:iЂиџџџџџџџџџџџџю$1fiCU~2№• <@,@ €X0ra75l5.tmpPTC&№22&kЂ €~df3144.tmџџџџџџџџџџџџH`/&rj €~emf2c5f.tmpPTC&№22&kЂ €~dўџџџ ўџџџ ўџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџTitle˜ 6> _PID_GUIDтAN{482D98E3-ADC7-11D1-A3AE-444553540000}ўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0д˜ (4D \h „  œ ЈДМФЬтiKNJIŽEVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI – INTERAKTIVNO ШITANJE ўџ џџџџ РFMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.8є9ВqўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ˜T hp€ˆ˜  ЈАИ Р 5тMG LAMAdЛ9j iKNJIŽEVNI TEKSTOVI U MULTIMEDIJSKOJ PREZENTACIJI – INTERAKTIVNO ШITANJE NJIMG LAMAG LNormalMILAN MATIJEVIC3LAMicrosoft Word 8.0U@ @ін˜ъН@иEьCО@Тœц CО?/