Pregled bibliografske jedinice broj: 141659
Reforme školstva : jesu li moguće promjene škole?
Reforme školstva : jesu li moguće promjene škole? // Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva : zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske / Vrgoč, Hrvoje (ur.).
Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2003. str. 342-348 (pozvano predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 141659 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Reforme školstva : jesu li moguće promjene škole?
(School reform : are changes in the School System possible?)
Autori
Vrcelj, Sofija ; Mušanović, Marko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva : zbornik radova Sabora pedagoga Hrvatske
/ Vrgoč, Hrvoje - Zagreb : Hrvatski pedagoško-književni zbor, 2003, 342-348
ISBN
953-6134-47-0
Skup
4. Sabor pedagoga Hrvatske : Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva
Mjesto i datum
Pula, Hrvatska, 08.05.2003. - 10.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
reforma; kontrola učenja; učitelj; škola.
(reform; learning control; teacher; school.)
Sažetak
U radu se analiziraju pokretači reforme školstva u postmodernom društvu. Današnja škola reproducira znanja primjerena industrijskom društvu. Reforme se uvode radi kontroliranja postojećeg stanja. Poučavanje se može kontrolirati, a učenje je, kao kontekstualni i individualni proces, nedohvatljivo sustavnoj kontroli. Htjeti kontrolirati skrivene procese i rezultate učenja preko oblika školovanja pedagoški je paradoks. Zato je autoritarni model školovanja kao oblik sukobljavanja sa sadržajem-procesom učenja i rezultatom -znanjem. Ideji kontrolirajućeg učitelja suprostavlja se ideja "škole kao profesionalne zajednice" i učitelja-akcijskog istraživača. Reforma hrvatskog školstva je strategijska kombinacija poticaja decentraliziranih "reformi temeljenih na školi i lokalnoj zajednici" i centraliziranih sustavnih reformskih mjera:proporcije državnog proračuna, profesionalizacija i sloboda učitelja te promicanje "društva koje uči" kao vrijednosne opcije hrvatskog društva. Nisu ostvarene reformske pretpostavke pa je reforma opet "novo vino u starim bačvama".
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija
