ࡱ> jliY (bbjbjWW ==/b]4h@\Tu("$+PzzzzvN,z^zzH:\,k֒8  RAZINE ANKSIOZNOSTI S OBZIROM NA DOB I SPOL ISPITANIKA Anita Vuli-Prtori i Ivana Macuka Odjel za psihologiju, Sveu iliate u Zadru Obala kralja Petra Kreaimira IV. br.2, 23000 Zadar U radu su prikazani rezultati ispitivanja razlika u do~ivljavanju pojedinih aspekata anksioznosti u dje aka i djevoj ica razli itih dobnih skupina. Na uzorku od 2438 u enika od petog razreda osnovne do etvrtog razreda srednje akole primijenjena je Skala strahova i anksioznosti za djecu i adolescente SKAD-62. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu utvrivanja razlika u postignuu na upitnicima anksioznosti s obzirom na pojedine oblike anksioznosti, a ne na temelju jednog pokazatelja. Tako se pokazalo da se u npr. ispitnoj anksioznosti razlike izmeu djevoj ica i dje aka poveavaju linearno u funkciji dobi, dok se u slu aju socijalne anksioznosti i opsesivno-kompulzivnim simptomima razlike javljaju jedino u zavranim razredima srednje akole. UVOD Rezultati dosadaanjih istra~ivanja ukazuju na postojanje zna ajnih promjena u intenzitetu do~ivljavanja anksioznosti u funkciji dobi i spola. Spol - djevoj ice su openito anksioznije od dje aka, ato je u skladu s nalazima u razvojnoj psihopatologiji gdje se pokazalo da djevoj ice imaju uglavnom vei broj internaliziranih, a dje aci eksternaliziranih problema. Do danas su ponuena razli ita tuma enja ovih rezultata: jedna od pretpostavki je da su djevoj ice openito anksioznije od dje aka u smislu da postoji viae situacija na koje reagiraju anksioznim simptomima; druga tuma enja viae naglaaavaju kulturoloake faktore i utjecaj odgoja kroz koji se izgrauju razli iti stavovi dje aka i djevoj ica prema prihvaanju i priznavanju anksioznosti; novije hipoteze govore o razlikama u razinama anksioznosti koje su uglavnom genetski determinirane; itd. Dob - U istra~ivanjima odnosa dobi i anksioznosti naj eae se javljaju dvije hipoteze: prema jednoj razine anksioznosti rastu u funkciji dobi, a prema drugoj anksioznost u razli itim dobnim razdobljima ostaje relativno ista, ali se sadr~aj strahovanja mijenja kako dijete biva starije. Bolji uvid u ove promjene dobiva se analizom pojedinih oblika anksioznosti. Openito se preporu a praenje promjena u funkciji dobi i spola s obzirom na pojedine aspekte anksioznosti, a ne na razini jednog opeg pokazatelja. Zaklju ak veine dosadaanjih istra~ivanja je da se utjecaj spola u funkciji dobi na simptome anksioznosti viae manifestira u specifi nim i kvalitativnim, a manje kvantitativnim razlikama u do~ivljavanju anksioznosti. U ovom radu navode se rezultati istra~ivanja i provedenih statisti kih postupaka kojima je cilj bio utvrditi razlike u rezultatima na skali anksioznosti SKAD-62 meu ispitanicima razli ite dobi i spola. ISPITANICI U ispitivanju je sudjelovalo 2438 ispitanika (1355 djevoj ica i 1083 dje aka), u enika od petog do osmog razreda osnovnih i prvog do etvrtog razreda srednjih akola u 7 gradova Hrvatske. Istra~ivanje je provedeno u sklopu znanstvenoistra~iva kog projekta Psihosocijalni aspekti psihopatologije u djetinjstvu i adolescenciji financiranog od strane Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske pod brojem 0070012. POSTUPAK Upitnici su primijenjeni grupno u vrijeme odr~avanja redovite nastave. Upitnike su primijenili akolski psiholog i apsolvent psihologije, a prema uputama opisanim u priru niku za primjenu SKAD-62 (Vuli-Prtori, 2003.). Prije primjene upitnika svim je ispitanicima pro itana uputa o na inu popunjavanja upitnika. Zadatak ispitanika bio je da nakon ato pro itaju svaku tvrdnju zaokru~e odgovarajui broj s desne strane ispod odgovora koji su odabrali, a na posljednje pitanje da odgovor upiau u za to predvien prostor. PRIBOR Skala strahova i anksioznosti za djecu i adolescente SKAD-62 (Vuli-Prtori, 2003.) konstruirana je na temelju rezultata istra~ivanja na podru ju anksioznosti, te opisa anksioznih simptoma, sindroma i poremeaja u DSM-IV klasifikaciji. Skala se sastoji od 62 estice u 8 subskala koje opisuju naj eae strahove, te simptome i sindrome anksioznosti u djetinjstvu i adolescenciji. Skala ispitne anksioznosti -ISP Skala separacijske anksioznosti  SEP Skala socijalne anksioznosti  SOC Skala anksiozne osjetljivosti / pani ni napadi / agorafobija  APA Skala opsesivno  kompulzivnih simptoma  OPKO Skala zabrinutosti  ZAB Skala somatizacije  SOMA Skala specifi nih strahova i fobija - SSF Ispitanici odgovaraju na tvrdnje tako da bilje~e svoje odgovore na pripadajuoj ljestvici od 5 stupnjeva procjenjujui koliko je navedena tvrdnja za njih to na od 1=uope nije to no do 5=da, u potpunosti je to no. Koeficijenti unutraanje konzistencije (Cronbachovi alfa koeficijenti) za pojedine subskale utvreni su na normativnom uzorku djece i adolescenata i kreu se u rasponu od 0.65 do 0.87, a za cijelu skalu SKAD-62 koeficijent unutraanje konzistencije iznosi 0.95 (Tablica 1). REZULTATI I DISKUSIJA U uzorku od 2438 ispitanika provjerene su razlike u rezultatima na 6 subskala SKAD-62 u odnosu na spol i dob ispitanika. Analizom varijance usporeeni su rezultati djevoj ica i dje aka u odnosu na razred koji u enici polaze. Rezultati su prikazani na slikama 1.-6. Na slici 1. uo ava se da su u svim dobnim skupinama djevoj ice postigle viae rezultate na skali Ispitne anksioznosti. Jednosmjernom analizom varijance utvrena je statisti ka zna ajnost razlika izmeu rezultata djevoj ica i dje aka 8. razreda osnovne akole F(1,367)=9.880, p=0.001, te svih razreda srednje akole (prvi razredi: F(1,321)=10.904, p=0.001; drugi razredi: F(1,357)=7.256, p=0.007; trei razredi: F(1,322)=22.900, p=0.000; etvrti razredi: F(1,298)=16.394, p=0.000). U veini dosadaanjih istra~ivanja utvrenja je sli na prevalencija ispitne anksioznosti u razli itim dobnim skupinama. Naime, s dobi u enika njihov fokus interesa i briga premjeata se na vanakolske aktivnosti (dru~enje i prihvaenost od strane vranjaka i prijateljima izvan akole), pa je i zabrinutost i strahovanje vezano za akolske obveze manje prisutna. U prvom razredu srednje akole bilje~i se porast ispitne anksioznosti ato se mo~e objasniti promjenom sredine (akole i vranjaka), nesigurnosti i neizvjesnosti izazvane novim obvezama i o ekivanjima. Pritom treba napomenuti da se razina ove anksioznosti ne mora nu~no negativno odra~avati i na akolski uspjeh. Na slici 2 uo ava se da su u svim dobnim skupinama relativno ujedna eni rezultati izmeu djevoj ica i dje aka u skali Socijalne anksioznosti. Jednosmjernom analizom varijance utvrena je statisti ka zna ajnost razlika izmeu rezultata djevoj ica i dje aka zadnja dva razreda srednje akole (trei razredi: F(1,322)=5.068, p=0.025; etvrti razredi: F(1,298)=15.435, p=0.000). Dok djevoj ice i dalje brinu oko svoje socijalne afirmacije i prihvaenosti meu vranjacima, dje acima je s dobi to sve manje va~no. Ovaj trend dogaa se paralelno s padom razine ispitne anksioznosti, a mo~e se objasniti procesom socijalne evaluacije koji se nalazi u osnovi fenomenologije oba aspekta anksioznosti. U osnovi ovog procesa je negativno samovrednovanje, negativni stavovi o sebi, iracionalno vjerovanje i selektivnost pamenja (bolje se pamte negativne nego pozitivne procjene od strane drugih). Na slici 3 uo ava se da su u svim dobnim skupinama djevoj ice postigle viae rezultate na skali Separacijske anksioznosti. Jednosmjernom analizom varijance utvrena je statisti ka zna ajnost razlika izmeu rezultata djevoj ica i dje aka u svim razredima osnovne i srednje akole. Za 5. razred osnovne akole statisti ki pokazatelju su F(1,212)=6.518, p=0.011; za 6. razred F(1,174)=5.417, p=0.021; za 7. razred F(1,371)=4.963, p=0.026; za 8. razred F(1,367)=20.626, p=0.000. Za srednjoakolske u enike statisti ki pokazatelji su slijedei: prvi razredi: F(1,321)=6.957, p=0.008; drugi razredi: F(1,357)=12.874, p=0.000; trei razredi: F(1,322)=10.311, p=0.001; etvrti razredi: F(1,298)=11.710, p=0.000). Nalazi prema kojima je separacijska anksioznost izra~enija u djetinjstvu nego u adolescenciji uobi ajeni su i o ekivani s obzirom na sadr~aj simptoma koji opisuju ovaj aspekt anksioznosti. Neki autori meutim, smatraju da je separacijska anksioznost prisutna i u adolescenciji ali da se u toj dobi ona uglavnom manifestira kroz ispitnu anksioznost ili somatizaciju. Pojavljivanje separacijske anksioznosti u kasnijoj dobi povezano je s loaijim prognozama- uglavnom se razvija kroni na anksioznost ili agorafobija. Na slici 4 mo~e se vidjeti da djevoj ice i dje aci u ispitivanom uzorku imaju relativno ujedna en broj opsesivno-kompulzivnih simptoma. Jednosmjernom analizom varijance utvrena je statisti ka zna ajnost razlika izmeu rezultata djevoj ica i dje aka drugog i etvrtog razreda srednje akole (drugi razredi: F(1,357)=4.315, p=0.038; etvrti razredi: F(1,298)=20.024, p=0.000). Dobiveni rezultati u skladu s rezultatima u veini dosadaanjih istra~ivanja. Premda postoje podaci o veoj prevalenciji opsesivno-kompulzivnih simptoma u uzorcima dje aka, u veina epidemioloakih studija nisu utvrene razlike s obzirom na spol i dob. U tom smislu ovaj sindrom se razlikuje od ostalih oblika anksioznosti gdje se uglavnom pokazuju zna ajne razlike meu ispitanicima razli itog spola i dobi. Na slici 5 uo ava se da su u svim dobnim skupinama djevoj ice postigle viae rezultate na skali Anksiozne osjetljivosti  pani nih napada- agorafobije. Jednosmjernom analizom varijance utvrena je statisti ka zna ajnost razlika izmeu rezultata srednjoakolskih djevoj ica i dje aka (drugi razredi: F(1,357)=9.979, p=0.002; trei razredi: F(1,322)=9.660, p=0.002; etvrti razredi: F(1,298)=12.572, p=0.000). Osnovnoakolski dje aci i djevoj ice ne razlikuju se po svom rezultatu u skali APA. Prema dobivenom rezultatu simptomi anksiozne osjetljivosti, pani nih napada i agorafobije nisu uobi ajeni u djetinjstvu i adolescenciji kao ato su to simptomi nekih drugih oblika anksioznosti (poput ispitne i socijalne). Mali broj djece i adolescenata do~ivljava razli ite oblike strahovanja vezanih za tjelesne smetnje i agorafobi ne situacije. Na slici 6. uo ava se da su u svim dobnim skupinama djevoj ice postigle viae rezultate na skali Zabrinutosti. Razlika je statisti ki zna ajna kada se radi o srednjoakolskim dje acima i djevoj icama, a u osnovnoakolskoj dobi razlika je zna ajna samo za u enike i u enice osmog razreda. Statisti ki pokazatelji koji ukazuju na zna ajnost razlike po razredima su slijedei: 8. razredi osnovne akole F(1,367)=8.883, p=0.003; drugi razredi srednje akole: F(1,357)=4.779, p=0.029; trei razredi: F(1,322)=11.685, p=0.000; etvrti razredi: F(1,298)=14.253, p=0.000). U ovom slu aju starija djeca i adolescenti pokazuju vei broj simptoma. Jedno od tuma enja je da tijekom kasne latencije normalne razvojne preokupacije uklju uju usporeivanje sa vranjacima, pitanje statusa meu njima, kompetitivnost, izgraivanje slike o sebi i da upravo ovaj razvojni kontekst mo~e uzrokovati pojavu veeg broja simptoma generalizirane zabrinutosti. S obzirom na dobivene rezultate mo~e se zaklju iti da se razli iti oblici anksioznosti ne javljaju jednako u razli itim dobnim skupinama djevoj ica i dje aka, ato nadalje, potvruje potrebu dijagnostike simptoma anksioznosti odvojeno- s obzirom na pojedine aspekte anksioznosti, te uzimajui u obzir spol i dob ispitanika. LITERATURA: A. Vuli-Prtori (2003) Priru nik za Skalu strahova i anksioznosti za djecu i adolescente, Jastrebarsko: Naklada Slap. Dodatne informacije itatelji mogu nai na stranici  HYPERLINK "http://www.unizd.hr/~avulic" www.unizd.hr/~avulic ili na adresama  HYPERLINK "mailto:avulic@unizd.hr" avulic@unizd.hr i ivana.moranduzzo@unizd.hr Tablica 1. Osnovni statisti ki pokazatelji za subskale iz Skale strahova i anksioznosti SKAD-62 SkalaKraticaBroj tvrdnjirasponMSDCronbach alfaIspitna anksioznostISP1111-5526,079,250,868Socijalna anksioznostSOC1010-4923,07,530,817Separacijska anksioznostSEP1111-5323,27,870,812Opsesivno- komp.simpt.OPKO88-4018,95,500,674Anksiozna osjetljivostAPA1212-6020,66,970,801ZabrinutostZAB99-4524,38,220,863Tjelesni simptomiSOMA1515-7228,69,100,828Anksioznost (ukupni rezultat)ANKS6261-275136,336,020,946 PAGE  PAGE 3 11. godinja konferencija hrvatskih psihologa Zadar, 22.-25.10.2003. l p r | *6&r ! ##$#8#$>$B$$$$$X%Z%%%%%&&p&x))***F*v*,,J-r-t-../H/j////0@055f6667 808`8h<v< =R=T=>(?D?t? 56>*CJ 56CJ6CJCJ5CJ6CJCJ55CJV.|~(l n p r | *pr !$$$$&d$$.|~(l n p r | *pr !$B$$$Z%%%&t&$(D*F*v*,H0z5b<AEKRYP\R\T\l\\]^]`]______ ````#`$`8`<`?`E`K`P`V`W`m`q`t`                          N$B$$$Z%%%&t&$(D*F*v*,H0z5b<AEKRYP\R\T\l\$$&d$$ $ & F$d&dt????@@@@.APAAAAEEFFFHtHHHLLL*MPN~NNNN$OOORRFS`SUU V8VZVVVVR\l\\"]`]]]^^ ^H^J^l^n^^^^^^__#`$`8`<`W`m`q``````5656jCJU 0J>*CJjCJU jCJUCJ 56CJ5CJ6CJCJMl\\]^]`]______ ````#`$$$x$$ $$d&d$#`$`8`<`?`E`K`P`V`{{{{{$xx$$xx$$o$$Tl֞U v  V`W`m`q`t`z````$xx$$f$$Tl֞U v t`z````````````````````` aaaaa$a*a+a7a;a=aBaGaLaRaSaeajamasaxa}aaaaaaaaaaaaaaaa%b'b(b  =`````````````````$xx$$f$$Tl֞U v ``` aa+a7a;aSaeajaaaaaaaaaaaaaaaa%b(b 6B*CJ0JmH0J j0JU65`` aaaaa$a*a+a7a;a=aBaGaLaxx$$xx$$f$$Tl֞U v LaRaSaeajamasaxa}aa$f$$Tl֞U v $xx$ aaaaaaaaa$xx$$f$$Tl֞U v aaaaaaa%b&b'b(b$h&dh&`#$f$$Tl֞U v  9 01h. A!"#$%0 n#U= 01h. A!"#$% P0 UU' 01h. A!"#$% DyK www.unizd.hr/~avulicyK 8http://www.unizd.hr/~avulicDyK avulic@unizd.hryK .mailto:avulic@unizd.hr [D@D Normal5$7$8$9DH$CJ_HmHsHtHF@F Heading 7<5$7$8$9D@&H$aJ<A@< Default Paragraph Font,@, Header  p#, , Footer  p#22  Footnote TextCJ8&@!8 Footnote ReferenceH*.U@1. Hyperlink >*B*ph&)@A& Page Number-(0;z oi&--(0a aaaaaaaaaaaaaaaaadt?`(b37=$l\#`V```Laaa(b4689:<>?@At`(b5;,-$-6-\-l-(0XX d!!Eeg[\LMST}    L M l m  l m u v  |~!FGij8:!#:;CEPQEF]_ $IK03;<|} np w!y!"":"<"e"h" $ $$$%%?%A%g%i%%%%%%%N'O'''_(`((((((())E)G)p)s)++',*,,,,,,-$-&-6-]-l-n-----#.$.+.,.V.W.`.a................/ / /*/+/R/S/d/e/i/j/l/m/r/s/w/x/|/}/////////////////////&0)0=?egLM k m u v {~ !FGij9:!#:;DE#$01 ##B'C'**',*,5,6,,,--------. .....".$.7.8.;.<.>.?.D.E.J.K.O.P.U.W.l.m.p.q.s.t.y.z.~................................ / /////////#/$/)/+/6/7/:/;/A/B/F/G/K/L/Q/S/d/e/i/j/l/m/r/s/w/x/|/}/////////////////////$0&0)0AnitaThE wEiRd GeNiUs D:\radovi\Konferencija 2003..docThE wEiRd GeNiUsA:\Konferencija 2003..doc# pTRk+lv^`5CJaJo(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.TT^T`5CJaJo(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.Rk+# @u "$)-.(0@@@@$@&@*@0@8@<@@@H@L@V@^@@G:Times New Roman5Symbol3& :Arial"1{&{&c'T!(V!0^0/:R~Rezultati dosadaanjih istra~ivanja ukazuju na postojanje zna ajnih promjena u intenzitetu do~ivljavanja anksioznosti u funkcijAnitaThE wEiRd GeNiUsOh+'0 ,<HTh    Rezultati dosadanjih istraivanja ukazuju na postojanje znaajnih promjena u intenzitetu doivljavanja anksioznosti u funkcijezuAnitaatnitnit Normal.dotoThE wEiRd GeNiUsnji2E Microsoft Word 8.0i@@DD}8@DD}8c'՜.+,D՜.+,h hp|  G/T^0j Rezultati dosadanjih istraivanja ukazuju na postojanje znaajnih promjena u intenzitetu doivljavanja anksioznosti u funkcij Title(RZ _PID_GUID _PID_HLINKSAN{A1AE4D8E-02A7-4A3B-83EF-1E4DBB8F3F73}A #mailto:avulic@unizd.hr|ihttp://www.unizd.hr/~avulic  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABDEFGHIJLMNOPQRSTUVWXZ[\]^_`bcdefghkRoot Entry FE>c8mData C1TableKoWordDocumentSummaryInformation(YDocumentSummaryInformation8aCompObjjObjectPoolc8c8  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q