ࡱ> 9 bjbjOl 4%$$$$$$$$& ($$|%|||$|$|>|"r $T$ P&@t$$ %0%$g)g)$| Prof. dr . sc. Stanislav Pavlin Fakultet prometnih znanosti, Zagreb Mr. sc. Slavko Rogulji Zra na luka Split-Kaatela Mr. sc. Ivan Sikora Emirates, Dubai ANALIZA STANJA I PERSPEKTIVE RAZVITKA HRVATSKIH AERODROMA Sa~etak Republika Hrvatska, prema broju zra nih luka i pristaniata otvorenih za meunarodni zra ni promet, ubraja se u najrazvijenije zemlje svijeta. Na njima se odvija meutim izuzetno niska razina prometa putnika i posebno tereta. Prosje no ostvareni godianji promet putnika u hrvatskim zra nim lukama je oko 240 tisua a u svijetu oko 3 milijuna. Usprkos injenici da su gotovo svi aerodromi ovisni o financijskoj pomoi iz prora una Republike Hrvatske, planira se izgradnja novih aerodroma, prvenstveno na otocima. Rad obrauje problematiku stanja te ukazuje na potrebu smialjenog razvitka postojeih i novih aerodroma. ANALYSIS AND PROSPECTS OF CROATIAN AIRPORTS Summary According to the number of airports opened for international air transport The Republic of Croatia, belongs to the most developed countries in the world. The figures shows very low level of passenger traffic and even lower cargo traffic. Average realised yearly passenger traffic on croatian airport is approximately 240 thousands and in world approximatelly 3 million. In spite of fact that almost all airports depends on the Republic of Croatia budget financial support, plans for construction of numerious new airports exist especially on islands. Dr . sc. Stanislav Pavlin, redoviti profesor, Fakultet prometnih znanosti, Vukelieva 4, 10000 Zagreb, Hrvatska Mr. sc. Slavko Rogulji, rukovoditelj prometa, Zra na luka Split-Kaatela, Kaatela bb, 21120 Kaatela, Hrvatska Mr. sc. Ivan Sikora, samostalni stru ni suradnik u odjelu performansi zrakoplova, avioprijevozni ka tvrtka Emirates, Dubai UVOD U Hrvskoj je za meunarodni zra ni promet otvoreno aest zra nih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Pula, Rijeka i Zadar) i pet zra nih pristaniata (Osijek-Klisa, Bra , Loainj, Plo e i Vrsar). Tih jedanaest aerodroma predstavlja 0,92% od broja aerodroma u svijetu koji su otvoreni za meunarodni promet. U hrvatskim aerodromima je ostvaren u 2002. promet oko 2,6 milijuna putnika ili oko 0,06% od ukupnog broja putnika u zra nim lukama svijeta. Prije rata se na hrvatskim aerodromima ostvarivao promet do 5,4 milijuna putnika godianje (1987.) ili oko 0,25% prometa putnika u zra nim lukama svijeta. U meuvremenu je zbog ukupno manjeg prometa putnika kod nas (danas imamo gotovo 50% najveeg prijeratnog obujma prometa putnika) i otprilike udvostru enja prometa u posljednjih petnaestak godina u svijetu, udio prometa putnika u hrvatskim zra nim lukama u odnosu na svijet je smanjen na etvrtinu prijeratnog. Usprkos izuzetno niskom stupnju iskoriatenja postojeih aerodroma, planira se izgradnja novih, osobito na otocima. RAZVOJ ZRA NOG PROMETA U HRVATSKOJ S otvaranjem Hrvatske za turizam 60-ih godina proalog stoljea na hrvatskoj obali su izgraene zra ne luke ili su vojni aerodromi dograeni za civilni promet. Od 0,4 milijuna putnika godianje u 1965.na tri zra ne luke, promet je u dva desetljea viae nego udesetorostru en. Najvei promet putnika osam hrvatskih zra nih luka je ostvarilo u 1987. i to 5,4 milijuna putnika. U toj brojci, oko dvije treine su bili turisti, prvenstveno strani. Promet iza 1987. stagnira. Koncem 1991. tadaanji savezni organi zatvaraju zra ni prostor zapadnog dijela bivae Jugoslavije i time hrvatske zra ne luke za promet. Agresijom na Hrvatsku dolazi do okupacije nekih aerodroma, oateivanja i otuenja ureaja i opreme. Republika Hrvatska otvara zra ni prostor i zra ne luke u proljee 1992. Promet svih kategorija putnika osim turista se postupno vraa. Turisti danas ine samo oko jedne etvrtine prijeratnog prometa u zra nim lukama. U ukupnom dolasku turista u Hrvatsku zra nim prometom, zrakoplov je s 21% dolazaka prije rata pao na 4%. PLANOVI GRADNJE NOVIH AERODROMA Usprkos niske razine ostvarenog prometa putnika u hrvatskim zra nim lukama, koja tek prvima po prometu omoguuje pre~ivljavanje a ve ina je ovisna o dr~avnoj pomoi, postoje ~elje lokalnih zajednica za izgradnju aerodroma, prvenstveno na otocima radi boljeg povezivanja s kopnom. Nakon otvaranja zra nog pristaniata Bra  1993.gotovo svi vei otoci izra~avaju ~elju za aerodromom odnosno zra nim povezivanjem s kopnom. Hrvatski Sabor je u okviru rasprava o boljem povezivanju otoka s kopnom zadu~io Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u svezi dokumentacije za izgradnju aerodroma na otocima Kor uli, Lastovu, Hvaru, Visu i Loainju (u posljednjem produljenje uzletno-sletne staze). Zatim je Sabor donio Strategiju prostornog ureenja Republike Hrvatske [1] koja navodi slijedee aerodrome: Hvar, Kor ula, Vis, Mljet, Lastovo, Rab, Pag, Dugi Otok te kod Imotskog, Karlovca i Slavonskog broda. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske [2] obrauje lokacije iz Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske i daje prognoze prometa putnika prema stanju turizma prije rata. Prognoze pokazuju veliki raspon izmeu najve ih i najmanjih prometa. Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske vrlo kriti ki govori o odabranom kriti nom zrakoplovu za te aerodrome a to je ATR-42. Prognoze prometa putnika prema ostvarenom turisti kom prometu iz 1989. i tadaanjem postotku dolaska turista avionom bi iznosio: Rab 21.500-43.000 Pag 10.500-21.000 Dugi Otok 675-1.300 Hvar 64.000 Kor ula 50.000 Vis 8.000 Mljet 4.500 Lastovo 1.000 Razumljivo je da za tako male razine prometa kao ato se o ekuju na otocima Lastovo, Mljet, Dugi Otok, Pag i vjerojatno Rab nema opravdanja izgradnja aerodroma kodne oznake 2C za ATR-42. Stoga je Strategija predviala izradu studija za svaku lokaciju odnosno izradu Strategije razvitka zra nog prometa odnosno Strategiju razvitka aerodroma. Program prostornog ureenja Republike Hrvatske [3], operativni dokument provedbe Strategije prostornog ureenja Republike Hrvatske navodi slijedee lokacije koje se razmatraju za izgradnju: unutraanjost: Slavonski brod, Vara~din, akovec, Oto ac priobalje: Pokrovnik, Sinj, Imotski otoci: Rab, Pag, Hvar, Kor ula, Vis i Lastovo uz napomenu neophodno razmotriti mogunost izgradnje jedne zra ne luke za poslu~ivanje viae otoka kombiniranim prometom (grupe otoka Kor ula - Mljet - Lastovo i Rab - Pag ). Program prostornog ureenja Republike Hrvatske kao ato je vidljivo ima popis aerodroma koji se razlikuje u odnosu na Strategiju prostornog ureenja Republike Hrvatske. Izostao je Karlovac, a uvrateni su Pokrovnik (`ibenik), Sinj, Slavonski brod, Vara~din, akovec i Oto ac. Na otocima se broj smanjuje, izostali su Mljet i Dugi Otok, odnosno uvodi se ideja kao i iz Strategije razvitka prometa a to je jedan aerodrom za oto nu skupinu. STUDIJE O UTJECAJU NA OKOLI` IZGRADNJE ARODROMA NA OTOCIMA Ministarstvo pomorstva, prometa i veza je imenovalo koordinatora za izradu dokumentacije za aerodrome na otocima Kor uli, Lastovu, Hvaru, Visu i Loainju. Izraene su, vjerojatno izmeu ostalih, i dvije Prethodne studije o utjecaju na okolia izgradnje aerodroma na otocima Kor uli [4] i Hvaru [5]. Nakon uva~avanja dijela zna ajnih primjedbi, izraena je Kona na Studija za otok Kor ulu [6]. Prethodna Studija za otok Hvar nije jednoglasno prihva ena i tu je stao proces zbog uhienja pomonika ministra i koordinatora. S aspekta zrakoplovnih propisa Studije o utjecaju na okoli su negativno ocjenjene. Prema Pravilniku o projektiranju, izgradnji i rekonstrukciji civilnih aerodroma i njihovoj klasifikaciji "prije izrade projekta mora se utvrditi lokacija aerodroma i u tu svrhu moraju se prou iti i utvrditi topografski, geoloaki, geomehani ki, hidroloaki, navigacijski i meteoroloaki uvjeti koji su od utjecaja na sigurno polijetanje i slijetanje zrakoplova i na nesmetano odvijanje zra nog prometa". Rezultati Studije lokacije s aspekta navedenog Pravilnika su trebali biti ulazni podaci za izradu Studija o utjecaju na okolia. U ovom slu aju autori nisu primjenili va~ne odredbe zrakoplovnih propisa vezane za sigurnost slijetanja i uzlijetanja zrakoplova. Predlo~ena lokacija Brna ima prodor brda kroz prilazno-odletnu povrainu ato nije dozvoljeno po odredbama Dodatka 14 Konvencije o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu. Tu je Konvenciju prihvatio Hrvatski Sabor, pa je obvezna njena primjena. Tek nakon ato je u Kona noj Studiji uneaeno da e se dio brda koji prodire kroz prilazno-odletnu povrainu ukloniti, data je suglasnost na Studiju. Ostaje problem izuzetno visokih troakova kako uklanjanja brda tako i izuzetno velikog nasipa koji na najviaoj to ci u odnosu na teren iznosi oko 17m a po nekim informacijama i viae. Uz airinu nasipa oko 200m potrebno je ugraditi na milijune kubika kamena. S obzirom na vrlo nepovoljne topografske uvjete lokacije, izgradnja bi mogla stajati reda veli ine 50-ak milijuna EUR-a, ato je desetak puta viae od troakova izgradnje aerodroma Loainj ili Bra . STANJE POSTOJEIH AERODROMA OTVORENIH ZA MEUNARODNI PROMET S POSEBNIM OSVRTOM NA ZAGREB Postojei aerodromi su izgraeni veim dijelom 60-ih godina proalog stoljea. Tehnoloako-tehni ka rjeaenja su primjerena tadaanjim zrakoplovima i razini prometa. Konfiguracije manevarske povraine ve ine aerodroma su zastarjele sa premalim brojem staza za vo~nju, premale airine, krivo lociranim izlaznim stazama za vo~nju, bez paralelne ili sa samo dijelom paralelnom voznom stazom. Osnovne staze uzletno-sletne staze nekoliko zra nih luka su ispod propisanih airina a i ravnost nije u skladu s propisima. To je nu~no uskladiti s meunarodnim propisima. Stajanke ve ine aerodroma su bez propisanih airina vozne staze na njima, koja je u stvari paralelna vozna staza s uzletno-sletnom stazom. Stoga na nekim zra nim lukama avioni u stajanju na stajanci repovima probijaju prijelazne povraine, a na jednoj su parkirani u osnovnoj stazi ato nije dopuateno po meunarodnim propisima. Putni ki terminali su jednoeta~ne centralizirane zgrade od kojih su one vee proairenjima tehnoloaki i unazaene. Ni jedan terminal zbog zastarjele koncepcije nema aviomostove. Sli no je i sa cargo terminalima. Parkiraliata su u ve ini slu ajeva kapacitetima nedostatna. Veze svih zra nih luka s kopnenim prometnim podsustavima su isklju ivo cestovne, a neke od njih su loae ili neprimjerene. Stanje zra nih luka u Hrvatskoj pokazuje da su tehnoloako-tehni ki zastarjele. Posebno je teaka situacija Zra ne luke Zagreb koja je osamostaljenjem Hrvatske dobila novu ulogu. Ona je zra na luka glavnog grada, domicilna je za zra nog prijevoznika Croatia Airlines i zrakoplovna je baza Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Razvojni plan je uklju en u Prostorni plan Grada Zagreba [7] iz 1986. On je sadr~avao plan proairenja postojee lokacije povraine 300ha sa dodatnih 700ha na kojoj bi se povraini izgradili novi putni ki terminal sa pripadajuom stajankom, sustavom staza za vo~nju, prateim graevinama i povrainama i drugom paralelnom uzletno-sletnom stazom. Napravljen je Master plan zra ne luke Zagreb [8], plan razvoja koji je uobi ajen za aerodrome prema priru niku za planiranje Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo [9]. Sama zna ajka da je Zra na luka Zagreb osamostaljenjem Hrvatske postala zra na luka glavnog grada dr~ave tra~i izgradnju druge uzletno-sletne staze prema preporukama Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo. Tako na Zapadu sve zra ne luke glavnih gradova imaju barem po dvije uzletno-sletne staze, a i tranzicijskih dr~ave kao ato su Mad~arska, eaka, Slova ka, Poljska, Bugarska itd. Zra ne luke glavnih gradova tih dr~ava ve odavno imaju po dvije ili ak tri (Prag) uzetno-sletne staze. Zra na luka Zagreb danas zaostaje za zra nim lukama Budimpeate oko 25 godina, a Praga, Varaave i Bukureata oko 15-20 godina. Prostorni plan Zagreba ke ~upanije [10] usvojen 2002. nije predvidio prostor za drugu uzletno-sletnu stazu. Time je razvoj Zra ne luke Zagreb vraen 20 godina unazad. Doduae predviena je izrada Studije meuutjecaja na okolia. Rezultati Studije bi bili relevantni za eventualnu izgradnju druge staze. No postoji i realna opasnost da se na tom podru ju dodatno ilegalno izgrade novi objekti za vrijeme izrade Studije (kod donoaenja Prostornog plana Grada Zagreba 1986. na prostoru za razvoj zra ne luke Zagreb je bilo oko 270 domainstava a kasnije je ilegalno izgraeno nekoliko stotina objekata). Uz postojei Prostorni plan Zagreba ke ~upanije Zra na luka Zagreb ne mo~e ni u kom slu aju dosei razinu zra nih luka glavnih gradova ni Zapadnih niti tranzicijskih dr~ava jer one ve imaju dvije ili viae uzletno-sletnih staza ili se upravo grade odnosno nalaze se u planovima. Na zra noj luci Sofija s prometom od 1,2 milijuna putnika godianje, ato je razina prometa u Zagrebu, se upravo gradi druga staza i novi putni ki terminal. Zra na luka Tirana je 90-ih usvojila plan razvoja koji predvia dvije uzletno-sletne staze i novi putni ki terminal. Ove godine je raspisan meunarodni natje aj za financiranje izgradnje novog putni kog terminala. O EKIVANI PROMET PUTNIKA U HRVATSKIM ZRA NIM LUKAMA I PRISTANI`TIMA Prognoze prometa putnika ovise najviae o povratu turista koji su koristili za dolazak u Hrvatsku zra ni promet. Prije rata, udio turista u ukupnom broju putnika u hrvatskim zra nim lukama je iznosio oko dvije treine. Preciznih podataka nije bilo, a po metodologiji najmanjeg mjese nog prometa koji predstavlja isklju ivo neturisti ku potra~nju, u obalnim zra nim lukama je bilo 82% putnika-turista. Kategorija turista koja dolazi u Hrvatsku avionom se sporije vraa od ostalih kategorija turista. Prema podacima iz proale godine pretpostavlja se da je u obalnim zra nim lukama bilo oko 700-900 tisua putnika-turista. S obzirom da se svaki turist pojavljuje dva puta na aerodromu, jednom u dolasku i drugi puta u odlasku, mo~e se konstatirati da je u 2002. na hrvatsku obalu doalo avionom oko 350-450 tisua turista. U usporedbi s prijeratnom situacijom kada je ta brojka iznosila oko 1,4-1,6 milijuna turista u najboljim turisti kim godinama, danaanja su ostvarenja oko 25% prijeratnih. Prognoze prometa putnika na hrvatskim zra nim lukama ovise najviae o povratu turista. Obzirom da je povrat tog dijela prometa vrlo spor o ito je da e trebati puno napora turisti ke privrede da u oatroj konkurenciji s drugim zemljama izbori barem povrat udjela od 2% na ukupnom euromediteranskom tr~iatu. Prije agresije na Hrvatsku navei je udio u prometu putnika u hrvatskim zra nim lukama imala Zra na luka Zagreb, do jedne treine ili najviae do 1,9 milijuna putnika, Dubrovnik do jedne etvrtine odnosno 1,4 milijuna, Split do jedne petine ili 1,14 milijuna, Pula do jedne osmine ili 0,7 milijuna putnika itd. injenica je da su po prometu putnika prve etri zra ne luke ostvarivale oko 95% od ukupnog putni kog prometa. Preostle zra ne luke i pristaniata su bilje~ile promete oko 0,1 milijuna (Zadar, Rijeka), do 0,03 milijuna Osijek Klisa i 0,015 milijuna putnika Loainj. Ostvarenja prometa putnika danas pokazuju da je od ukupnog broja putnika u hrvatskim zra nim lukama, oko 2,6 milijuna, kroz Zra nu luku Zagreb proalo oko 1,2 milijuna, ZL Split 0,6 milijuna , ZL Dubrovnik 0,5 milijuna, ZL Pula 0,15 milijuna. Ostale zra ne luke su polu ile od par tisua do nekoliko desetaka tisua putnika godianje. Iz prethodnih podataka je vidljivo da prve etri zra ne luke po prometu (Zagreb, Split, Dubrovnik i Pula) ostvaruju oko 94% od ukupnog prometa putnika gotovo kao ato je bilo i prije agresije na Hrvatsku. Podaci ukazuju da je usprkos otvaranjima novih aerodroma, koncentracija prometa u velikim zra nim lukama postala vea nego prije. Pretpostavka je da e se povratom razine prometa ne prijeratno stanje odnos ostati sli an onom prije, odnosno da e se na prve etri zra ne luke ostvariti preko 90% od ukupnog prometa putnika u hrvatskim zra nim lukama. PERSPEKTIVE RAZVITKA HRVATSKIH AERODROMA Navedene injenice nedvosmisleno pokazuju apsurdnost situacije u svezi daljnjeg razvitka aerodroma u Hrvatskoj. Najbogatiji smo brojem aerodroma, najsiromaaniji ostvarenim prometom i jedni od najzaostalijih po tehnoloako-tehni kim rjeaenjima postojeih zra nih luka. Ni jedna od lokacija osim Bra a nije dosad strukovno zadovoljavajue istra~ena s motriata zrakoplovnih propisa. Isto tako nijedna lokacija od ve izgraenih nije analizirana s aspekta opravdanosti izgradnje. ak i nakon zaustavljanja rada na izradi Studija utjecaja aerodroma na okolia u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza nije izraena odreena sveobuhvatna analiza koja bi ukazala na stru ne pogreake i propuste odnosno dala pravce daljnjeg djelovanja. Analiza stanja ukazuje da postojei aerodromi dijelom ne zadovoljavaju meunarodne propise u pogledu airine osnovne staze uzletno-sletne staze. Vozne staze brojem, tipovima, airinom i lokacijama ne zadovoljavaju kao i polo~aj i veli ina stajanki. Graevinsko stanje manevarskih povraina i stajanki nekih aerodroma je takvo da e biti potrebno rekonstruirati ili ih dograditi u skladu s prometnim potrebama. Ve ina putni kih terminala je tehnoloako-tehni ki zastarjelo i morati e se unaprijediti. Posebno je teaka situacija s razvitkom Zra ne luke Zagreb. Ona bi trebala biti dograena s novim putni kim terminalom, stajankom i voznim stazama, novom pristupnom prometnicom iz Zagreba odnosno iz obilaznice, parkiraliatem te prateim objektima i povrainama. Za uuje da je iz Prostornog plana grada Zagreba iz 1986. koji je osiguravao dodatnih 700ha za razvoj Zra ne luke Zagreb u Prostornom planu Zagreba ke ~upanije iz 2002. je predvien daleko manji prostor i to za novi putni ki terminal ali ne i za drugu uzletno-sletnu stazu. Aerodromi na otocima pokazuju da se koriste uglavnom ljeti kada se javlja turisti ki promet. Loainj je atoviae izgubio pravo prihvata javnog zra nog prometa, a Bra  je za promet otvoren u turisti koj sezoni dok se van sezone otvara samo po najavi. Mo~e se konstatirati da ni jedan aerodrom na otoku nije u funkciji povezivanja otoka odnosno njegova stanoviatva s kopnom. Svi su oni isklju ivo namjenjeni za turizam. Ukupni godianji putni ki promet na njima ne prelazi 2% prometa u Hrvatskoj. Zra no pristaniate Bra  koje ima najvei promet od oto kih aerodroma ne posluje pozitivno i razvija se uz pomo Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Sve navedeno ukazuje na potrebu izrade Strategije razvitka aerodroma u Republici Hrvatskoj ili Nacionalnog plana razvitka aerodroma. Za otoke, prema Strategiji prometnog razvitka Hrvatske su mogue opcije od gradnje aerodroma kodne oznake 1A za ope zrakoplovstvo odnosno male zrakoplove (referentna du~ina uzletno-sletne staze do 800 m) i to prvenstveno za domai promet (stranci bi dakle prvo morali sletjeti na meunarodni aerodrom), gradnje jednog aerodroma za viae otoka do gradnje aerodroma na vodi. Pri izradi Strategije je potrebno sveobuhvatno sagledavanje problematike zra nog povezivanja od prometnih potreba do troakova izgradnje i eksploatacije aerodroma i zra nih prijevoznika kao i pokrivanja gubitaka. Strategija treba obuhvatiti kako postojee aerodrome tako i potencijalne lokacije U tom je programu potrebno posebno poatovati ekologiju i principe odr~ivog razvitka. LITERATURA [1] Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1997. [2] Strategija prometnog razvitka Republike Hrvatske, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza, zagreb, 1999. [3] Program prostornog ureenja Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, Zagreb, 1998. [4] Prethodna studija o utjecaju na okolia izgradnje zra ne luke na otoku Kor ula, Arch art, Zagreb Split, 1998. [5] Kona na studija o utjecaju na okolia izgradnje zra ne luke na otoku Kor ula, Archart, Zagreb- Split, 1999. [6] Prethodna studija o utjecaju na okolia izgradnje zra ne luke na otoku Hvar, Archart, Zagreb - Split, 1999. [7] Prostorni plan Grada Zagreba, Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaatitu okoliaa, Zagreb, 1986. [8] Zagreb Airport Master Plan, Netherland Airport Consultants, The Hague, The Netherlands, 1996. [9] Airport Planning Manual, Part 1, Master Planning, International Civil Aviation Organization, Montreal, Canada, 1987. [10] Prostorni plan Zagreba ke ~upanije, Zagreba ka ~upanija, Zagreb, 2002.  mH sH mHsHD8:<   $a$$a$ L( "$&(24JL24z| $ & Fa$$a$ $$$&&&''+,:,t,,,,,&-(-//N112F4H477$`a$$a$$ & Fa$77*8,8<<BBHHHPIRI2P4PFSHSSSzX|XYY^^hhh$ & Fa$$ & Fa$$a$hiipp@sBsww^z`z{{~~~46̄΄$a$$ & Fa$ ʜ̜fh,. "$ & Fa$$a$. A!"n#$n% i4@4 NormalCJ_HmH sH tH6A@6 Zadani font odlomkaO"F^xJKwxy&   = > BCcd:J]m#$  M#N#O###''((((=+>+++d.e.E3F3G333l7m788::/<0<<<]>a>c>>>??fAgABCqErEGGIIsKuKvKKKLLrLsLLLeMfMMMENFNNNOOOOO00000000000000000000000000000000000000000000 000000 000000 0000000000000000000000000000 000000000 00000000000000000 000000000000000 00000000000000000 000000000000000000000Q 7hRTUVWXS?Kwy   *,5=xz ^`- .   = > 1212BCcd13#$-/9;rs  ""M#O#####%%''((((((<*=*_*`*h*i***=+>+k+l+++++b,c,,,,,,,,,,,,,%-'-8-9-n-p-x-y-..d.e...'/(///0/o/p/////////////00 0 0203000112111E3G33366l7m788::/<0<<<]>c>>>??fAgAAABCXCZCEEqErE,F-FGGGGIIJIIIIIIIJJJJKKsKvKKKLLrLtLLLeMgMMMENGNNNNNOOOOO!"EF]^wxIKvy%&   < > ACbd9:IJ\]lm~"$  L#O###''((((<+>+++c.e.D3G333k7m788::.<0<<<\>c>>>??eAgABCpErEGGIIrKvKKKLLqLsLLLdMfMMMDNFNNNOOOOOOI///////0b0e00000111121:1B1h1p1t111'929&:':<<??&@8@BCXCXCDDEEE!E)E.E,F,FCIDIIIIIIIIIIIIIIIJJJJKKO Stanko PavlinAA:\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.doc Stanko PavlinHD:\Radnje\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.doc Stanko PavlinHD:\Radnje\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.doc Stanko PavlinHD:\Radnje\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.doc Stanko PavlinAA:\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.doc Stanko PavlinAA:\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.doc Stanko PavlinAA:\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.docUserC:\Documents and Settings\User\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.asdUserAA:\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.docUserjC:\Documents and Settings\User\My Documents\VIA VITA 03 ANALIZA STANJA I PERSPEKT RAZVITKA HRV AER 03.doc.  p& H,`{90;| hh^h`o(.hh^h`o(.hh^h`o(.hh^h`o(.H,p&. 90;|O@x  +LOOpp@pppp$p&p,p2p4p8px@p>pBpXppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qhwfwfTF A!!r0dP23STRATEGIJA RAZVITKA AERODROMA U REPUBLICI HRVATSKOJAntun StipetiUserOh+'0 $0 L X d p|4STRATEGIJA RAZVITKA AERODROMA U REPUBLICI HRVATSKOJTRAAntun StipetiIntuNormaltUserlt2erMicrosoft Word 9.0 @@:@@@@ A՜.+,0 hp|   E!P 4STRATEGIJA RAZVITKA AERODROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXY[\]^_`abcdefghijklmnpqrstuvxyz{|}~Root Entry FP[@1TableZg)WordDocumentSummaryInformation(oDocumentSummaryInformation8wCompObjkObjectPoolP[@P[@  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q