Naslov
Sadašnja i potencijalna uloga hidromelioracija i održivi razvoj
(Present and potential role of the hydroamelioration and sustainable development)

Autori
Gereš, Dragutin

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Stanje i održivi razvoj hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj / - Zagreb : Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje - HDON, 2003, 21 - 22

Skup
Stanje i razvoj hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.10.2003. - 29.10.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
sustavi; odvodnja; navodnjavanje; održivost; proizvodnja hrane; istraživanje
(systems; drainage; irrigation; sustainability; food production; research)

Sažetak
U radu se analiziraju hidromelioracijski sustavi, općenito i oni u Hrvatskoj. Sustavi se analiziraju u kontekstu njihove uloge i značaja u proizvodnji veće količine hrane. Razmatra se utjecaj porasta broja stanovnika i porast potreba u hrani na količinu potrebne vode i ulogu hidromelioracija u tome. Čovječanstvo se danas susreće s problemom kako riješiti natjecanje za vodom između urbanih centara, koji se brzo razvijaju, poljoprivrednih aktivnosti te ostalih korištenja vode, među kojima je i za ekološke potrebe. Kako nije realno očekivati povećanje melioracijskih površina preostaje da se povećana poljoprivredna proizvodnja postigne povećanom učinkovitošću sustava, i to: unaprijeđenjem u planiranju, izgradnji, pogonu i upravljanju postojećim melioracijskim sustavima. Nedostaci u postojećim sustavima te nemogućnost održivog iskorištavanja resursa površinskih i podzemnih voda uzrokovani su različitim razlozima. Očekuje se povećanje broja ljudi u narednom razdoblju, što će izazvati pritisak na resurse slatke vode i na sustave za proizvodnju hrane. Ljudsko društvo je ranjivo u odnosu na raspoložive količine vode i hrane. Jedan od najvećih izazova današnjeg i budućeg vremena je zadovoljiti ljudske potrebe za hranom a da se ne ugroze prirodni resursi i okoliš. Korištenje vode u poljoprivrednom sektoru iznosi oko 75 posto globalne potrošnje u svijetu, dok industrijski sektor troši oko 20 posto a preostalih 5 posto vode se troši u kućanstvima. Upravljanje vodom u poljoprivredi ovisi o agro-klimatskim zonama. Ukupne poljoprivredne površine u Hrvatskoj (stanovništvo 4, 4 milijuna) iznose oko 3.156.000 hektara, a obradive površine iznose oko 2 milijuna hektara. U Hrvatskoj su izgrađeni sustavi površinske odvodnje na oko 1.050.000 hektara, a sustavi podzemne odvodnje na oko 149.000 hektara. Starost većeg dijela sustava je preko 25 godina. Europa (stanovništvo 726 milijuna) ima oko 295 milijuna hektara poljoprivrednih površina ; bez sustava je oko 219 milijuna hektara, drenažnih sustava ima oko 49 milijuna hektara a sustava za navodnjavanje ima oko 27 milijuna hektara. U svijetu (stanovništvo 5.980 milijuna) ima oko 1.500 milijuna hektara poljoprivrednih površina. Veći dio tih površina nema nikakvo upravljanje vodama, tj. nema ni drenažne ni sustave za navodnjavanje. Navodnjavane površine iznose više od 270 milijuna hektara. Ti sustavi proizvode oko 40 % hrane u svijetu i troše oko 70 % zahvaćene vode u svijetu. Sustava za odvodnju ima oko 60 milijuna hektara. Poboljšanja u upravljanju vodama u hidromelioracijskim sustavima mogu doprinijeti održivom razvoju. Naglašava se potreba većeg investiranja u ove sustave. Hidrotehničke melioracije čine značajnu komponenta integralnog upravljanja vodama slivnog područja. Opisuju se potrebna istraživanja i budući razvoj hidrotehničkih melioracija. Hidromelioracijski sustavi imaju veliku ulogu i značaj u proizvodnji hrane i održivom razvoju. Nema više mogućnosti osvajanja novih površina za hidromelioracijske projekte, pa je potrebno povećati poljoprivrednu proizvodnju i to značajnim poboljšanjem osobina postojećih hidromelioracijskih sustava. Ljudske intervencije u kontroli vode sadrže primjenu tehnologija i novo upravljanje za osiguranje odgovarajućih količina vode za biljke ; spriječavanje prevlaživanja i zaslanjivanja tla ; zaštita tla od poplavljivanja i maksimaliziranje dobiti korištenjem vode. Ove intervencije se ostvaruju u okviru ekonomskih, društvenih i okolišnih ograničenja. Njihovim ostvarenjem značajno se doprinosi ostvarenju zadaće zadovoljenja potreba povećanog broja stanovnika. Povećane potrebe vode za proizvodnju hrane mogu dovesti do vodnog stresa u nekim dijelovima svijeta. Hrvatska je tu u boljoj poziciji jer ima dovoljne količine vode za tu proizvodnju. Uz zahtjeve za proizvodnjom dovoljne količine hrane uz ograničene vodne resurse to znači da su ključna pitanja korištenja voda i upravljanja njima u poljoprivrednom sektoru poboljšanje učinkovitosti korištenja vode u hidromelioracijskim sustavima. Učinkovitost korištenja vode u navodnjavanju je temeljno pitanje u proizvodnji hrane, kako sadašnjih tako i budućih generacija. Učinkovitost je danas niska i teži se njezinom povećanju. Isto tako je značajno da hidromelioracijski sustavi moraju proći transformaciju – proces modernizacije, koji bi uključivao promjene u politici prema sektoru, kako bi se osigurali veći prirodi kultura po jedinici vode, jednakost u korištenju vode te održivost resursa i investicija. Uspješne tehnološke inovacije u sustavima odvodnje i navodnjavanja ovise u znatnoj mjeri o istraživačkim programima i obrazovanju kadra u sektoru. Glavni su ciljevi dakle rast poljoprivredne proizvodnje i održivost sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA