Pregled bibliografske jedinice broj: 141277
Važnost kemijskih analiza za održavanje plodnosti tala u ekološkoj proizvodnji
Važnost kemijskih analiza za održavanje plodnosti tala u ekološkoj proizvodnji // Zbornik radova Manifestacije vinogradara i vinara Jadrana 13. Sabatina / Niskota, Joško (ur.).
Split: Zadružni savez Dalmacije "Zadrugar" Split, 2003. str. 61-65 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 141277 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Važnost kemijskih analiza za održavanje plodnosti tala u ekološkoj proizvodnji
(Significance of soil testing in organic agriculture)
Autori
Romić, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova Manifestacije vinogradara i vinara Jadrana 13. Sabatina
/ Niskota, Joško - Split : Zadružni savez Dalmacije "Zadrugar" Split, 2003, 61-65
Skup
13. Manifestacija vinogradara i vinara Jadrana
Mjesto i datum
Bol, Hrvatska, 24.10.2003. - 26.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Ekološka poljorivreda; plodnost tla; onečišćenje; analize tla
(Organic agriculture; soil fertility; pollution; soil testing)
Sažetak
Konvencionalni pristup poljoprivrednoj proizvodnji u sadašnjosti omogućava visoke prinose, ali ipak na mnogo načina ugrožava buduću produktivnost. To se prije svega odnosi na ugrožavanje ekosustava: degradacijom kakvoće tala, vode i biološke raznosvrsnosti. Na koji način dolazi do toga? Intenzivna proizvodnja je često visoko specijalizirana, uz redovitu, ali često nesigurnu, primjenu pesticida i mineralnih gnojiva, zatim "neprirodni" način uzoja stoke, u okolišu dolazi do promjena smanjenjem biološke raznovrsnosti, te raseljavanja ruralnog prostora – problema naročito izraženog na otocima. Zbog toga su zadnjih desetljeća znanstvenici i stručnjaci intenzivno usmjeravali poljoprivrednike na promjenu takve prakse, a prije svega na smanjivanje upotrebe pesticida i mineralnih gnojiva lako topljivih u vodi, naročito onih koja sadrže dušik. Dakle, uobičajeni naziv za takvu praksu jest ekološka poljoprivreda, a idealni cilj joj je samoodrživa i uravnotežena poljoprivreda temeljena na lokalnim obnovljivim resursima. Prihvaćanje pristupa ekološkoj poljoprivredi jest u biti pitanje filozofije života i ne može podrazumijevati prihvaćanje strogo ograničenih pravila: kako se s vremenom povećava iskustvo i znanje proizvođača, a uz pomoć dostignuća znanosti i savjete stručnjaka, tako se može mijenjati i praksa ekološke poljoprivrede. Na primjer, još nemamo pravog odgovora na jedno temeljno pitanje: da li biljna hranjiva treba davati u organskom ili neobrađenom mineralnom obliku? Nadalje, intenzivna propaganda različitih udruga koje promiču ekološku poljoprivredu ima veliki utjecaj kako na javno mišljenje, tako i na političare pa i na znanstvenike.
Izvorni jezik
Hrvatski
