ࡱ> JOh+'0 ,8 T ` l x2DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJEDIDAMILAN MATIJEVICILANormalAMILAN MATIJEVIC5LAMicrosoft Word 8.0J@@n p?@컍>@n p?X7Sosoft Office0Templatesbb2|4|vxHJLV46rtnpxzPRRTVX$DIDAKTI KE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRA JE Razredno-nastavno ozra je Ostvarivanje ciljeva odgoja u nekoj akoli ovisi o brojnim imbenicima. Terminom razredno-nastavno ozra je (nastavna klima, nastavna atmosfera) ozna ava se u pedagoakoj literaturi ukupnost i povezanost imbenika koji uvjetuju ostvarivanje ciljeva odgoja i nastave. Taj termin ozna ava relativno trajan kvalitet odnosa glavnih subjekata nastavnog procesa, a koji je obi no obilje~en odgovarajuim emocionalim tonom. Na kvalitet ukupnog nastavnog ozra ja svakako najviae utjecaja imaju ghlavni subjekti nastavnoga procesa - u enici i u itelji. Dalje, tu je i utjecaj akolskih ravnatelja, slu~bene dr~avne prosvjetne politike i roditelja. Stru njaci za pitanja nastave e toj listi imbenika dodati svakako i utjecaj akolske arhitekture, nastavne opreme, mjesta izvoenja nastavnih aktivnosti itd. Nastavni proces mo~emo promatrati kao zajedni ki rad u enika i u itelja. U svakom ozbiljnijem radu skupine ljudi mo~emo uo iti dogovor na po etku rada, preuzimanje individualnih zadu~enja i obveza, za՜.+,D՜.+,l( hp  PEDAGOSKA AKADEMIJA9nd  2DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJE Title 6> _PID_GUIDAN{B1BE0782-AAB7-11BD-8771-BD49494E463A}<@Oh+'0  $0 L X dpx2DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJEDIDAMILAN MATIJEVICILANormalAMILAN MATIJEVIC4LAMicrosoft Word 8.0J@V@컍>@PD?1P 0Microsoft Office0TemplateshR :)<)v)N$Zj,Fʊ<JIILV4X0f<lLp (   67[[ҧ,t,,F,33|444tBBCC0DvDPP0UU\V^VjVlVnVpVrVvVxVVVVVVVV0JmH0J j0JU 5CJmH6CJCJ5CJmHThR :)<)v)N$Zj,Fʊ<JIILV4X0f<lLp (   67[[ҧ,t,,F,33|444tBBCC6CJCJ5CJmH>.///@0B0001111222233|4~4440B2BvBxBC$Milan Matijevi, Zagreb NA PO ETKU OBVEZNOGA `KOLOVANJA Matijevi, M. (1997), Didakti ki imbenici odgojno-obrazovnog ozra ja. U: `kolsko i razredno-nastavno ozra je (Priredili: B. Boanjak i H. Vrgo ), Zagreb: HPKZ, str. 33-44. 01DIDAKTI KE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRA JEMILAN MATIJEVICMILAN MATIJEVIC [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Fontb lm&') *   FG!!$$&&n*o*,,22t4u4b6c6_7`7:: :!:5<6<??BBTIUIJJJJJJsLtLeOfOQQuSvSUUXX?[@[A]B]N]O]]]]]^^@^A^y^z^^^__L_M_______,`-````UaVaaabbbbtim slijedi etapa ostvarivanja dogovorenog,, te vrednovanje izvraenog. Dobro je ako se taj ciklus dogaa i u akoli. Dogovaranje u itelja i u enika o na inu rada dogaa se na po etku akolske godine, zatim na po etku svakog tjedna, te na po etku svakog dana. U enicima koji imaju specifi ne razvojne potrebe u itelj e pomoi da preuzmu obveze koje, u skladu s vlastitim mogunostima, mogu izvraiti. Da bi nastavno ozra je bilo poticajno za raznovrsne u eni ke aktivnosti, te da bi moglo zadovoljiti raznovrsne razvojne potrebe u enika, u itelj e nastojati mijenjati pedagoake scenarije u kojima sudjeluju u enici jednog razrednog odjela. Razni istra~iva ki projekti, izrada razrednih novina, odlasci na izlete, didakti ke igre, te dopisivanje s u enicima drugih akola, pridonijet e stvaranju poticajne nastavne atmosfere, te ostvarivanju ciljeva naobrazbe za mir, meusobno razumijevanje i suradnju, koji se dogaaju na afektivnom planu i ije rezultate ne mo~emo svakodnevno mjeriti testovima i ocjenjivati numeri kim ocjenama. Ti su rezultati ponekad va~niji za kasniji ovjekov ~ivot od brojnih informacija koje je morao u akoli u iti i s kojima je na ispitnim testovima postizao zadovoljavajue rezultate. Uz razmatranje uloge razrednoga ozra ja na ostvarivanje odgojnih ciljeva korisno je spomenuti pitanja suradni kog i natjecateljskog ozra ja u nastavnom procesu. U razrednom je odjelu obi no tridesetak djece razli itih individualnih obilje~ja i sposobnosti. Mo~da su razlike na afektivnom planu najvee ali im u itelji obi no ne pridaju odgovarajuu pozornost. Obi no se govori o djeci koja su intelektualno retardirana, ili koja imaju neke fizi ke teakoe ili razvojne nedostatke. Malo se, meutim, govori o emocionalim problemima djece, o smetnjama u afektivnom razvoju djeteta, odnosno o emocionalnoj retardiranosti. Stru njaci se ne sla~u uvijek oko mjesta natjecateljskih situacija u cjelini nastavnoga procesa, ali i samo to neslaganje govori da se radi o va~nom pedagoakom pitanju. U itelj e, dakle, nastojati da u cjelini razredno-nastavnoga ozra ja nae pravu mjeru za suradni ke i natjecateljske situacije, uz nastojanje da suradni ke prevladavaju (Viae kod: udina-Obradovi - Te~ak, 1995). Ov kratko podsjeanje na pitanje razredno-nastavnoga ozra ja ima za cilj tek potaknuti u itelje na razmialjanje koliko oni sami mogu utjecati na stvaranje povoljnoga ozra ja u razrednim odjelima, te kakav je mogui utjecaj nastavnog ozra ja na ukupne odgojne i nastavne rezultate. Ostala pitanja s tim u vezi emo dotaknuti na slijedeim stranicama a viae informacija o ovom pitanju mogu itatelji pronai kod Bognar - Matijevi, 1993, Boanjak, 1997, udina-Obradovi - Te~ak, 1995). U ionica i akolsko dvoriate Mnogi se u itelji pitaju kako treba organizirati sjedenje i radna mjesta svojih u enika u u ionici. Uz to je i pitanje ato od raznovrsne opreme treba imati u u ionici kako bi se zadovoljile razvojne potrebe djece koja e tu boraviti. Tu je i pitanje opreme koja je potrebna za ostvarivanje nastavnih ciljeva. Kolike su razlike u odgovorima na ova pitanja najbolje emo vidjeti ako posjetimo nekoliko u ionica u dr~avnim akolama, te nekoliko u ionica u alternativnim akolama koje slijede u enje Marije Montessori, Celestina Freineta ili Rudolfa Steinera. Uz takve posjete svakako bi valjalo pogledati gdje izvode nastavu pristaae odgoja u prirodi. Po onome ato emo prilikom takvih posjeta uo iti mo~emo zaklju iti ato se dogaa tijekom godine u pedagoakim situacijama u kojima sudjeluju djeca i u itelji u takvim nastavnim prostorima. Jedan je pedagog konstatirao da djeca u akolama uniatavaju akolsku opremu i ponaaaju se agresivno u u ionicama, izmeu ostaloga, i zato ato se tamo ne nalazi oprema koja mo~e zadovoljiti njihove spoznajne interese i razvojne potrebe. `to, dakle, preporu iti u iteljima koji vode razredne odjele na po etku akolovanja glede opremanja i ureenja razredne u ionice i akolskog dvoriata? Mnogi su pedagozi upozoravali da akolske prostorije i nastavna komunikacija u razrednim odjelima na po etku akolovanja (ovdje: prve etiri godine obveznog akolovanja) trebaju podsjeati na obiteljski stan i ~ivot u normalnoj obitelji. Mislimo da je tu ideju dobro slijediti uvijek kada se tra~i odgovor na postavljeno pitanje glede opremanja i ureenja prostora za organiziranje nastavnih aktivnosti. Uz to odmah treba istaknuti da nije u ionica jedino mjesto gdje se dogaaju nastavne situacije, odnosno raznovrsne aktivnosti u enika i u itelja tijekom akolske godine. Za zadovoljavanje razvojnih potreba djece na po etku obveznoga akolovanja va~no je da su djeca eae na svje~em zraku i u prirodi, a ne samo u u ionicama sa zatvorenim prozorima i spuatenim zavjesama kako u enici ne bi esto gledali ato se dogaa vani. Zato emo ovdje prikazti i nekoliko ideja za ureenje akolskog okoliaa u kojem se mogu organizirati brojne nastavne epizode i zadovoljavanje dje jih razvojnih potreba. U u ionici je bolje imati akolske klupe za individualni rad negoli stolove za kojima sjede po dva ili tri u enika. Radni stolovi za individualni rad u enika mogu se, prema potrebi i ~elji, eae tijekom nastavne godine pomjerati po u ionici. Ponekad e to biti sjedenje "u krug", ponekad sjedenje "u potiljak", a ponekad sjedenje u manjim skupinama (4 do 6 u enika). Ponekad e radni stolovi biti smjeateni uz etiri zida u ionice,i uvjetuju ostvarivanje ciljeva odgoja i nastave. Taj termin ozna ava relativno trajan kvalitet odnosa glavnih subjekata nastavnog procesa, a koji je obi no obilje~en odgovarajuim emocionalim tonom. Na kvalitet ukupnog nastavnog ozra ja svakako najviae utjecaja imaju glavni subjekti nastavnoga procesa - u enici i u itelji. Dalje, tu je i utjecaj akolskih ravnatelja, slu~bene dr~avne prosvjetne politike i roditelja. Stru njaci za pitanja nastave e toj listi imbenika dodati svakako i utjecaj akolske arhitekture, nastavne opreme, mjesta izvoenja nastavnih aktivnosti itd. Nastavni proces mo~emo promatrati kao zajedni ki rad u enika i u itelja. U svakom ozbiljnijem radu skupine ljudi mo~emo uo iti dogovor na po etku rada, preuzimanje individualnih zadu~enja i obveza, zatim slijedi etapa ostvarivanja dogovorenog,, te vrednovanje izvraenog. Dobro je ako se taj ciklus dogaa i u akoli. Dogovaranje u itelja i u enika o na inu rada dogaa se na po etku akolske godine, zatim na po etku svakog tjedna, te na po etku svakog dana. U enicima koji imaju specifi ne razvojne potrebe u itelj e pomoi da preuzmu obveze koje, u skladu s vlastitim mogunostima, mogu izvraiti. Da bi nastavno ozra je bilo poticajno za raznovrsne u eni ke aktivnosti, te da bi moglo zadovoljiti raznovrsne razvojne potrebe u enika, u itelj e nastojati mijenjati pedagoake scenarije u kojima sudjeluju u enici jednog razrednog odjela. Razni istra~iva ki projekti, izrada razrednih novina, odlasci na izlete, didakti ke igre, te dopisivanje s u enicima drugih akola, pridonijet e stvaranju poticajne nastavne atmosfere, te ostvarivanju ciljeva naobrazbe za mir, meusobno razumijevanje i suradnju, koji se dogaaju na afektivnom planu i ije rezultate ne mo~emo svakodnevno mjeriti testovima i ocjenjivati numeri kim ocjenama. Ti su rezultati ponekad va~niji za kasniji ovjekov ~ivot od brojnih informacija koje je morao u akoli u iti i s kojima je na ispitnim testovima postizao zadovoljavajue rezultate. Uz razmatranje uloge razrednoga ozra ja na ostvarivanje odgojnih ciljeva korisno je spomenuti pitanja suradni kog i natjecateljskog ozra ja u nastavnom procesu. U razrednom je odjelu obi no tridesetak djece razli itih individualnih obilje~ja i sposobnosti. Mo~da su razlike na afektivnom planu najvee ali im u itelji obi no ne pridaju odgovarajuu pozornost. Obi no se govori o djeci koja su intelektualno retardirana, ili koja imaju neke fizi ke teakoe ili razvojne nedostatke. Malo se, meutim, govori o emocionalim problemima djece, o smetnjama u afektivnom razvoju djeteta, odnosno o emocionalnoj retardiranosti. Stru njaci se ne sla~u uvijek oko mjesta natjecateljskih situacija u cjelini nastavnoga procesa, ali i samo to neslaganje govori da se radi o va~nom pedagoakom pitanju. U itelj e, dakle, nastojati da u cjelini razredno-nastavnoga ozra ja nae pravu mjeru za suradni ke i natjecateljske situacije, uz nastojanje da suradni ke prevladavaju (Viae kod: udina-Obradovi - Te~ak, 1995). Ov kratko podsjeanje na pitanje razredno-nastavnoga ozra ja ima za cilj tek potaknuti u itelje na razmialjanje koliko oni sami mogu utjecati na stvaranje povoljnoga ozra ja u razrednim odjelima, te kakav je mogui utjecaj nastavnog ozra ja na ukupne odgojne i nastavne rezultate. Ostala pitanja s tim u vezi emo dotaknuti na slijedeim stranicama a viae informacija o ovom pitanju mogu itatelji pronai kod Bognar - Matijevi, 1993, Boanjak, 1997, udina-Obradovi - Te~ak, 1995). U ionica i akolsko dvoriate Mnogi se u itelji pitaju kako treba organizirati sjedenje i radna mjesta svojih u enika u u ionici. Uz to je i pitanje ato od raznovrsne opreme treba imati u u ionici kako bi se zadovoljile razvojne potrebe djece koja e tu boraviti. Tu je i pitanje opreme koja je potrebna za ostvarivanje nastavnih ciljeva. Kolike su razlike u odgovorima na ova pitanja najbolje emo vidjeti ako posjetimo nekoliko u ionica u dr~avnim akolama, te nekoliko u ionica u alternativnim akolama koje slijede u enje Marije Montessori, Celestina Freineta ili Rudolfa Steinera. Uz takve posjete svakako bi valjalo pogledati gdje izvode nastavu pristaae odgoja u prirodi. Po onome ato emo prilikom takvih posjeta uo iti mo~emo zaklju iti ato se dogaa tijekom godine u pedagoakim situacijama u kojima sudjeluju djeca i u itelji u takvim nastavnim prostorima. Jedan je pedagog konstatirao da djeca u akolama uniatavaju akolsku opremu i ponaaaju se agresivno u u ionicama, izmeu ostaloga, i zato ato se tamo ne nalazi oprema koja mo~e zadovoljiti njihove spoznajne interese i razvojne potrebe. `to, dakle, preporu iti u iteljima koji vode razredne odjele na po etku akolovanja glede opremanja i ureenja razredne u ionice i akolskog dvoriata? Mnogi su pedagozi upozoravali da akolske prostorije i nastavna komunikacija u razrednim odjelima na po etku akolovanja (ovdje: prve etiri godine obveznog akolovanja) trebaju podsjeati na obiteljski stan i ~ivot u normalnoj obitelji. Mislimo da je tu ideju dobro slijediti uvijek kada se tra~i odgovor na postavljeno pitanje glede opremanja i ureenja prostora za organiziranje nastavnih aktivnosti. Uz to odmah treba istaknuti da nije u ionica jedino mjesto gdje se dogaaju nastavne situacije, odnosno raznovrsne aktivnosti u enika i u itelja tijekom akolske godine. Za zadovoljavanje razvojnih potreba djece na po etku obveznoga akolovanja va~no je da su djeca eae na svje~em zraku i u prirodi, a ne samo u u ionicama sa zatvorenim prozorima i spuatenim zavjesama kako u enici ne bi esto gledali ato se dogaa vani. Zato emo ovdje prikazti i nekoliko ideja za ureenje akolskog okoliaa u kojem se mogu organizirati brojne nastavne epizode i zadovoljavanje dje jih razvojnih potreba. U u ionici je bolje imati akolske klupe za individualni rad negoli stolove za kojima sjede po dva ili tri u enika. Radni stolovi za individualni rad u enika mogu se, prema potrebi i ~elji, eae tijekom nastavne godine pomjerati po u ionici. Ponekad e to biti sjedenje "u krug", ponekad sjedenje "u potiljak", a ponekad sjedenje u manjim skupinama (4 do 6 u enika). Ponekad e radni stolovi biti smjeateni uz etiri zida u ionice, a stolice e biti slo~ene "u krug" na sredini u ionice. Va~no je da su stolice i stolovi primjereni fizi kom razvoju djece na po etku akolovanja. No, osim stolica i stolova u u ionici treba joa mnogo toga za zadovoljavanje nastavnih i dje jih razvojnih potreba. U ionice u konfekcijskim dr~avnim akolama su obi no opremljene tehnikom i sredstvima za frontalnu nastavu (akolska plo a, video recorder, grafoskop, dijaprojektor i sl.). Nedostaje oprema za raznovrsne individualne aktivnosti u enika, a takve bi trebale tijekom nastavne godine dominirati u odnosu na dogaanja ispred u enika. Taj nedostatak mogu kreativniji u itelji uz pomo roditelja i u enika nadoknaditi. Dobro je ako akola osigura u svakoj u ionici nekoliko niskih ormaria, te stolova na koje se mo~e slo~iti raznovrsni materijal za individualni i grupni rad u enika. Korisno je u svakoj u ionici urediti nekoliko interesnih srediata u kojima djeca mogu zadovoljit svoje individualne ~elje. Tu su prije svega kuti s didakti kim igrama i igra kama, te mala razredna itaonica. Didakti ke igre mogu biti slo~ene u jedan ormari a u enici e ih koristiti na svom individualnom radnom mjestu ili negdje na podu. (Poznato je da se djeca ove dobi rado igraju le~ei ili sjedei na podu.) Neke didakti ke igre mo~e kupiti akola ali neke mogu donijeti djeca od kue (razne slagalice, domino, memory, i sl.). Sljedee interesno srediate jeste mala razredna knji~nica u kojoj se nalazi pedesetak slikovnica i knjiga s tekstovima koji su primjereni ovom uzrastu djece. Tu su svakako i dje je enciklopedije te dje ji asopisi iz ranijih godiata. Dio ovog materijala mo~e kupiti akola a dio mogu u enici donijeti od svojih kua radi meusobne razmjene. Spomenimo da je ideja s donoaenjem vlastitih igra ki i knjiga u razredni fond viaestruko pedagoaki vrijedna. Time se u enici poti u na sruadnju, razmjenu i meusobno pomaganje, a takoer i na bolje uvanje individualne opreme. Korisno je u u ionicama za ovaj uzrast djece urediti i srediate za prakti ne aktivnosti. Tu svakako treba osigurati jedan radni stol veli ine akolske klupe za dva u enika i jedan manji ormari za opremu. Od opreme tu je korisno imati kartona, papira u boji, tankog lima, mekane ~ice, apage, te raznih komada od drveta i plastike koji mogu potaknuti pojedine u enikae na kreativne prakti ne aktivnosti. Tu je korisno osigurati neato plastelina, gline, ko~e, komadia platna i sl. Podsjetimo na korisno rjeaenje koje se mo~e vidjeti u nekim u ionicama gdje svako dijete ima svoj individualni alat slo~en u jednu srednju kutiju za cipele. Takve su kutije uredno poredane na jednm ormariu s policama (bez vrata). U takvim kutijama se obi no nalaze akare, ljepilo za papir, igla i konac, trokut, ravnalo, no~i sa zaobljenim vrhom, i neke druge sitnice koje u enik po~eli imati u u ionici. I ova radna oprema poti e u enike na suradnju, meusobno pomaganje, a naravno i na urednost, marljivost, kreativnost itd. U nekim u ionicama mo~e se nai ureeno i glazbeno srediate. Tu je mala fonoteka s dvatri walkmena za individualno sluaanje glazbe. Ostala interesna srediata e u itelji organizirati povremeno tijekom godine. Tako e mo~da po~eljeti jedan mjesec imati u razredu srediate za male istra~iva e, ili srediate za pripremu razrednih novina, srediate za slikanje i crtanje, ili srediate za darovite u enike (zadaci za one koje ~ele i mogu uraditi viae). Iznad niskih ormara s opremom za raznovrsne aktivnosti u enika dobro je imati viae zidnim panoa za izlaganje u eni kih radova (slike, crte~i, tekstovi, karikature, zidne novine, kalendar prirode i sl.). Cvijea i drugih biljaka mo~e u u ionici biti toliko da ne zauzima previae radnog prostora, odnosno toliko koliko u enici s u iteljem mogu odr~avati. U nekim akolama u enici s u iteljima odr~avaju male akvarije s ribicama i kornja ama. Budui da je odr~avanje takva akvarija slo~eno i skupo bolje je rjeaenje da se jedan solidan akvarij odr~ava u sredianjem akolskom predvorju. U enici ponekad imaju potrebu razgovarati o kunim ljubimcima (psi, ma ke, ptice i sl.). Zbog raznih problema koji se s tim u vezi javljaju treba izbjegavati dr~anje takvih ~ivotinja u u ionici ali je mogue povremeno organizirati njihovo "gostovanje" (npr. kada je to tema tjedna ili kada neki u enik prikazuje rezultate svoga individualnog istra~iva koga projekta). U akolama se malo pozornosti pridaje izboru boja za zidove u ionice. Kada doe na red obnavljanje boja za zidove u akoli dobro da u itelji i roditelji koji se razumiju u estetiku i likovnu umjetnost pomognu u izboru boja za sve akolske, a posebno za u ioni ke prostore. I svakako, neka to ne bude konfekcijski - jedna boja za sve akolske prostore. Podsjetimo, tek, da u waldorfskim akolama u izboru boja obvezno sudjeluju u itelji i roditelji, a izbor boje ovisi o uzrastu i temperamentima u enika koji e u odreenoj u ionici sjediti. Neki je zloban pedagog konstatirao da nam akolska dvoriata slu~e za odlaganje djece dok smetaju u akoli. Na~alost, kada promatramo ureenost okoliaa uz neke akole nije se teako s njim slo~iti. Poimo od pretpostavke da u akolskom dvoriatu djeca borave prije zajedni ke nastave u akoli, zatim poslije zajedni ke nastave u u ionici, a esto e kreativni u itelji nai razlog za boravak s u enicima u akolskom dvoriatu radi zajedni kih nastavnih aktivnosti. O ograivanju akolskog dvoriata u pedagoakoj literaturi ne piae niata ali je to problem s kojim se susreu u itelji i akolski ravnatelji u svim akolama. Dakle, kada se rijeai taj nepedagoaki problem slijede brojne aktivnosti kojima u enici i u itelji mogu humanizirati i pedagogizirati taj prostor za potrebe djece i nastavnoga procesa. Unutarnja ureenost akolskog dvoriata e ovisiti o prostoru koji je planiran uz akolsku zgradu, zatim od polo~aja akole (srediate grada, predgrae, selo), te od zemljopisne lokacije akole. Podsjetimo da su u itelji i u enici Osnovne akole u Kaatel Lukaiu uspjeli u tridesetak godina zajedni kog rada stvoriti botani ki vrt koji predstavlja rijedak prirodni biljni rezervat koji je dr~ava zaatitila posebnim propisima i osigurala posebna nov ana sredstva za odr~avanje. Ovo tek kao protuargument onima koji godinama niata ne poduzimaju na ureenju akolskog okoliaa s obrazlo~enjem da nema za to novaca. Brojne su privatne i dr~avne firme spremne pomoi akolama u nabavljanju opreme, sadnica ili strojeva za ureenje akolskog dvoriata. Po~eljno je da se u akolskom dvoriatu planiraju prostori za aportske aktivnosti, zatim travnjaci te nisko i visoko raslinje. Korisno je ako se prostori za igranje mlaih u enika odvojeno planiraju od igraliata za u enika starijih razreda. Ako to veli ina akolskog dvoriata dozvoljava korisno je planirati manji prostor za akolski vrt u kojem e u enici mlaih razreda stjecat osnovna znanja o uzgoju bilja a stariji u enici moi provoditi razne eksperimente u prirodi iz podru ja kemije i biologije. Prilikom ureenja akolskog dvoriata svakako valja planirati jednu ili viae tzv. ljetnih u ionica. Takve je u ionice dobro planirati odvojeno od aporskih terena, na mjestu gdje se mo~e osigurati hlad u vrijeme toplih dana. Za sjedenje je mogue pronai tri do etiri drvene klade ili izrezati tridesetak oblutaka od debljih drveta koja nisu za industrijsku preradu. Ovo e snala~ljiviji u itelji osigurati kod privatnih pilana ili aumskih gazdinstava u kojima rade roditelji njihovih u enika. Neke akole imaju dosta dobro organizirane u eni ke zadruge koje su za svoje aktivnosti uredile male gospodarske zgrade u akolskom dvoriatu u kojima u enici u e o proizvodnji, o uzgoju biljaka ili ~ivotinja, te stje u poduzetni ka znanja i sposobnosti. U dobro ureenim i opremljenim akolskim dvoriatima dobro e doi klupe za sjedenje u slobodno vrijeme ili za rad manjih skupina u enika na nekom nastavnom zadatku, zatim pjea enici za razne aktivnosti mlaih u enika, toaletne prostorije s ulazom iz dvoriata, koaevi za odlaganje otpada, te razna druga oprema za igranje i dru~enje djece (kuice za skrivanje, penjalice, klackalice, ljulja ke, i sl.). Ureenje i opremanje prostora u akolskom dvoriatu nije niata manje va~no za organiziranje nastavnih aktivnosti od ureenja u ionica i laboratorija u akolskoj zgradi. Ovo je va~no da imaju u vidu svi u itelji, a napose oni koji dobiju jednoga dana ulogu akolskog ravnatelja. Strategije aktivnog u enja Ve smo kazali da u akolama joa uvijek dominira frontalna nastava odnosno nastava orijentirana na u itelje. Dijelom je tome uzork na in osposobljavanja buduih u itelja a dijelom i akolski tradicionalizam prema kojemu je u akoli va~no realizirati nastavni program, a to je najlakae uraditi ako se svi nastavni sadr~aji prepri aju i poka~u u enicima u razrednoj u ionici. Pritome je manje va~na uloga i do~ivljaji u enika tijekom nastavnog procesa. U enici su uz takvu didakti ku paradigmu naj eae pasivni promatra i ili sluaa i. U novijoj didakti koj literaturi esto se spominju izrazi aktivno i iskustveno u enje. Svako bi u enje trebalo podrazumijevati raznovrsne aktivnosti subjekata koji u e ali to ponekad nije tako. Naime, kako smo ve kazali, esto su aktivnosti u enika (subjekata koji u e) svedene na sjedenje, sluaanje i gledanje. Izraz iskustveno u enje donekle objaanjava sintagmu aktivno u enje. Iskustveno u enje ozna ava vrstu u enja u kojem subjekti koji u e sudjeluju u planiranju i organiziranju procesa u enja. Uz takvo u enje stvaraju se i stje u nova iskustva.Ovdje je u enje shvaeno kao mijenjanje jedinke koja u i, odnosno u enje se promatra kao stjecanje osjetnih iskustava. Mo~da e u objaanjavanju pojma aktivno u enje pomoi i pojam inovativno u enje. Taj pojam ozna ava budunosti usmjereno u enje kojem je va~an sastavni element anticipacija ili predvianje (umjesto pasivnog prilagoavanja postojeem), te participacija (aktivno sudjelovanje u enika). Opredijelimo li se, dakle, za aktivno, iskustveno i inovativno u enje, trebamo organizirati nastavni proces u kojem u enici sudjeluju u raznovrsnim pedagoakim epizodama, anticipiraju, maataju i kreiraju, te kriti ki propituju svijet koji ih okru~uje. To e biti mogue ukoliko umjesto predava ke nastave koja je orijentirana na u itelja, u viae pedagoakih situacija planiramo i provedemo uz strategije aktivnog u enja. Takve su strategije ozna ene izrazima problemska i istra~iva ka nastava, u enje otkrivanjem, simulacije, didakti ke igre, te razne varijante vje~banja. Uz ove strategije i uloga u itelja se bitnije mijenja u odnosu na njegovu ulogu u frontalnoj predava koj nastavi. On je ovdje organizator i suradnik u zajedni kom radu s u enicima. U nastavi u enici stje u znanja, vjeatine, stavove, te novi sustav vrijednosti. Sve se to mo~e postii i uz frontalnu predava ko-prikaziva ku nastavu, naravno, uz drugi kvalitet. Meutim, uz strategije aktivnog u enja u enicima se pru~a prigoda nau iti i puteve otkrivanja novih znanja. Va~na su zadae suvremene akole osposobljavanje u enika za samostalno u enje, zatim za kreativno uklju ivanje u radnu praksu, osposobljavanje u enika za tra~enje i selekciju informacija, pripremanje u enika za promjene koje ih o ekuju u dinami nom vremenu njihova radnog vijeka, razvijanje poduzetni kih vrlina, te osposobljavanje za sudjelovanje u demokratskim politi kim dogaanjima druatva u kojem e ~ivjeti. Sve to uz tradicionalni model frontalne predava ke nastave nije mogue postii. Za to je potrebno organizirati u akoli druk ije pedagoake scenarije s nastavnim epizodama u kojima su u enici aktivni sudionici, u kojima se stvaraju i stje u nova ~ivotna iskustva. Naravno, orijentacija na takvu nastavu tra~i druga iju nastavnu opremu, novu organizaciju razredne u ionice, izbor mjesta za odvijanje nastavne epizode u skladu s glavnim ciljevima nastave, te odgovarajue modele praenja i ocjenjivanja u enika. Zna ajnu didakti ku ulogu u takvoj akoli ima suvremeno bibliote no-informacijsko srediate koje je na raspolaganju u enicima tijekom itava dana. S takvim srediatem u enike treba upoznati ve na samom po etku obveznog akolovanja a tijekom toga akolovanja omoguiti mu da tu provede zna ajan dio nastavnog vremena. Tu u enici mogu dolaziti individualno ili u manjim skupinama, kada tra~e podatke za neki svoj individualni ili timski projekt. Istaknimo i ovdje da nije razredna u ionica uvijek pogodno mjesto za raznovrsne pedagoake epizode kojima ~elimo ostvariti istaknute nastavne ciljeve. eae e odgovarajue mjesto za individualne i zajedni ke nastavne aktivnosti u itelj i u enici pronai u akolskom dvoriatu, u prirodi koja se nalazi u bli~oj okolici akole, ili u nekim javnim ustanovama i poduzeima koje se nalaze u blizini akole. Istra~iva ka nastava Umjesto gotovih odgovora o svijetu koji ih okru~uje u enicima treba eae tijekom akolovanja omoguiti samostalno otkrivanje i istra~ivanje toga svijeta. Osim ste enih znanja, oni e tako nau iti i puteve dola~enja do novih znanja, a kod njih emo potaknuti i ~elju za samostalno prou avanje. S takvim osposobljavanjem treba po eti ve na samom po etku obveznog akolovanja. Prirodno je svojstvo djece ~elja za u enje i spoznavanjem svijeta koji ih okru~uje. Brojna su dje ja pitanja o dogaanjima oko njih. U itelj nee stii odgovoriti na brojna pitanja tipa ato, zaato, kako itd. ak i ako to mo~e, u init e im uslugu ako ih potakne da sami tra~e odgovore na svoja pitanja. Umjesto unaprijed pripremljenih pitanja na koja e odgovoriti na planiranom nastavnom satu, bit e dobro ako u itelj dozvoli u enicima da ka~u pitanja koja ih zanimaju iz nekog nastavnog podru ja. Nitko ne mo~e unaprijed predvidjeti sva pitanja koja u enici nekog razreda mogu postaviti o bilo kojoj temi iz nastavnog programa. `teta je ne omoguiti im da ta pitanja postave, a joa vea ako im ne omoguimo samostalno tra~iti odgovore na ta pitanja. Neki je pedagog kazao kako je u iteljeva funkcija u odreenoj mjeri paradoksalna. Naime, u itelj svojim radom treba sebe u initi nepotrebnim. Ovaj je paradoks povezan s obvezom u itelja da osposobljava u enike za samostalno u enje, te za tra~enje i selekciju informacija. Tu e svoju funkciju najbolje ostvariti ako eae tijekom susreta sa svojim u enicima izabere problemsku i istra~iva ku nastavu kao globalnu didakti ku strategiju. Sposobniji u enici mogu ve u prvom i drugom razredu obeznog akolovanja preuzimati male individualne istra~iva ke zadatke, a ostali u enici to mogu kasnije. No, uz u iteljevo voenje, svi u enici mogu timski raditi na raznim projektima ve od prve godine zajedni kog akolskog dru~enja. U svezi ciljeva naobrazbe za mir, razvijanja svijesti o nacionalnoj pripadnosti i kulturnom identitetu, te u svezi razvijanja suradni kih kompetencija i stjecanja multikulturalnih vrijednosti, i u enici mlaeg akolskog uzrasta mogu sudjelovati u prikupljanju podataka o okolici i kulturnom miljeu koji ih okru~uje. Evo nekih globalnih tema i istra~iva kih problema za koje e i u enici na samom po etku akolovanja pokazati interes: Kako je naae mjesto dobilo ime? Kako su naae ulice dobile ime? Odakle imena rijeka, planina, brda, potoka, itd, u naaem kraju?, Koje su naai narodni obi aji? Koji su narodni obi aji naaih susjeda?, Legende iz naaeg kraja?, Koje stare graevine postoje u naaem kraju?, Narodne poslovice, `to ozna avaju politi ke rije i koje ujemo na radiju i televiziji?, Koje stare rije i spominju naae bake i djedovi? Itd. Pojedini od istra~iva kih problema mogu biti predmetom bavljenja u itelja i u enika (nastava je zajedni ki rad u itelja i u enika!) tijekom tjedan dana ili tijekom itave akolske godine. Rezultati prikupljenih podataka mogu biti ostalim u enicima priopeni u formi tematskih zidnih novina, u formi jedne tematske mape, ili kao stru ni prikaz u razrednim novinama. Ipak, najva~nije je ato e u enici sudjelovati u nekom od takvih projekata, i ato e u ~ivot ponijeti jedno iskustvo i bogato sjeanje za vlastitu budunost. U svezi istaknutih tema i problema za istra~iva ke aktivnosti u enika oni e odgovore i podatke tra~iti u akolskoj knji~nici, od roditelja, od baka i djedova, od kunih prijatelja, zatim neposredno u izvornoj stvarnosti, posjeivanjem muzeja, izlo~bi, povijesnih mjesta, itd. Osnovnu pedagoaku devizu iskazala je Marija Montessori u re enici: "Pomozi mi da to uradim sam." Ovo spominjemo uz ovaj didakti ki problem zato ato neki u itelji, katkad iz nerazumijevanja didakti kog i gnoseoloakog zna enja ovog pitanja, a katkad iz puke nestrpljivosti, po~ele odmah odgovoriti na sva pitanja koja postavljaju u enici ili koja su predviena nastavnim programom. Za budunost svakog u enika gnoseoloaki, didakti ki i psiholoaki je vrednije pomoi mu da odgovor pronae samostalno, jer e tako stei i neke druge va~ne vrline neophodne za uspjeano uklju ivanje u druatvenu i radnu zajednicu, ali i za kreativno aktivno sudjelovanje u toj zajednici. Malo je razrednih odjela u kojima nema barem nekoliko u enika koji su, uz mentorsko voenje svoga u itelja, u mogunosti prikupljanti podatke odnosno raditi na nekom individualnom istra~iva kom projektu. Rezultate takva istra~iva kog rada u enik e prikazati nekom prigodom u razredu ili roditeljima na roditeljskom sastanku. Sa~etak tih rezultata e napisati za razredne novine. Teako je procijeniti pedagoaku, gnoseoloaku i psiholoaku vrijednost takvih aktivnost za takve u enike, odnosno za njihovu budunost. Razredne novine }ivimo u vrijeme informati ke i tiskovne komunikacije. Djeca su od najranijeg djetinjstva okru~ena tiskovnim i raznim drugim komunikacijskim medijima. Mnoga djeca itaju i piau ve prije polaska u akolu a im usavrae te vjeatine ona po~ele i sama sudjelovati u stvaranju tiskanih tekstova. Djecu treba poticati da ato viae itaju nove tekstove, a ne samo vje~banje itanja na istim tekstovima dok ih ne nau e napamet. Djeca rado itaju pisane radove koje stvaraju druga djeca. Danaanji tehni ki uvjeti omoguuju da se u svakoj akoli u kvalitetnoj tehnici umno~avaju dje ji pismeni radovi. Viae je valjanih razloga za pripremanje razrednih novina. Mnoge akole pripremaju i tiskaju po jedan ili dva broja akolskih novina godianje, ali tamo ima mjesta samo za radove odabranih u enika, a i u pripremi takvih novina mo~e sudjelovati samo ograni en broj sudionica. Razredne novine imaju odreene pedagoake, psiholoake i didakti ke funkcije. Mogunost da svoja razmialjanja u ine dostupnima i drugima putem tiskane rije i poti e u enike na kreativno izra~avanje. Slobodni pismeni sastavi i pismeni prikazi raznih dogaanja u akoli i mjestu, poticajno djeluju na dje ju kreativnost. Kada se u enici i u itelj jednog razrednog odjela odlu e pripremiti razredni list oni zapravo ulaze u jedan veoma dfhR T n"p"p%r%:)<)t)v)1123::D?F?D$. A!"#$%Razredno-nastavno ozra je Ostvarivanje ciljeva odgoja u nekoj akoli ovisi o brojnim imbenicima. Terminom razredno-nastavno ozra je (nastavna klima, nastavna atmosfera) ozna ava se u pedagoakoj literaturi ukupnost i povezanost imbenika kojozbiljan projekt. Za takav projekt je potreban ozbiljan dogovor, podjela radnih zadataka, pridr~avanje dogovorenih pravila i rokova, a na kraju pru~a se i zgodna prigoda da se svi zajedno okupe oko zajedni kog proizvoda. Pripremne radnje trebaju obuhvatiti dogovor o opsegu i nekim pravilima kojih se trebaju pridr~avati svi u enici. Tu je i va~no pitanje izbora imena zajedni kog lista. Dobro je ako razredni u itelj omogui svim u enicima da na demokratski na in sudjeluju u izboru imena za razredne novine. Obi no e to biti i ime koje e taj razredni odjel nositi tijekom itave akolske godine. Zato je va~no da to bude rije  ili viae rije i koje e se veini svidjeti i s kojima e se u enici tijekom godine identificirati. I u itelj mo~e sudjelovati u izboru imena za razredne novine ali njegov glas vrijedi jednako kao i glas svakog u enika. Dakle, ovo je prigoda za vje~banje demokratskog ponaaanja. Svaki u enik na pripremljeni listi napiae svoj prijedlog imena razrednih novina. Zatim se svi prijedlozi itljivo ispiau na akolsku plo u. Svi zajedno pro itaju sve prijedloge, bez isticanja autorstva. U drugom krugu svaki u enik na drugi listi ispisuje prijedlog koji mu se najviae svia. Svi zajedni ki pregledaju prikupljene glasove (anonimno!), i ispisuju crtice uz rije i koje su prethodno ispisane na plo i. U treem krugu se za glasovanje izdvoje samo tri ili etiri prijedloga koji su u drugom krugu dobili najviae glasova. Ime razrednog lista e dobiti prijedlog koji u treem krugu dobije najviae glasova. Podsjetimo da se u ovom procesu u enici privikavaju da predla~u, glasuju i prihvaaju odluku veine u demokratskoj proceduri. U uvodnom razgovoru u itelj e nastojati sugerirati neka pravila koja trebaju uva~avati predlaga i (npr. mo~e se predlo~iti ime neke biljke ili ~ivotinje, ili u izbor se mogu predlo~iti neke prirodne pojave ili rije i iz pri a koje su prethodne godine itali, itd.). Ovakvim usmjeravanjem se poma~e u enicima koji nisu dovoljno kreativni, ali koji trebaju osjetiti dra~ sudjelovanja u predlaganju i biranju. Ilustracije radi evo imena nekih razrednih novina koje su pripremili u enici po etnih razreda akolovanja: Iglice, `arene istine, Patuljci, Leptiri, Mravi, Nakon zajedni kog izbora imena za razredne novine mo~emo potaknuti u enike da izaberu razrednu boju. To je boja koja e dominirati na naslovnoj stranici zajedni kih novina, a to mo~e biti boja majica koje e nositi prilikom nastupanja na aportskim susretima ili prilikom zajedni kih izleta u prirodu. Jedan sat likovne kulture mo~e biti posveen pripremi ilustracije za naslovnu stranicu razrednih novina. Va~no je da svi sudjeluju idejama i konkretnim crta kim ili slikarskim prijedlozima. Najzanimljiviji prijedlog (npr. nekog zaatitnog znaka ili grba razrednog odjela) mo~e kasnije jedna skupina doraditi i pripremiti za kona ni tisak. Slijedi pisanje i crtanje stranica novina. U tom poslu mo~emo izabrati viae varijanti koje e ovisiti o ciljevima koje ~elimo razrednim novinama postii. Ako ~elimo pru~iti prigodu da se svaki u enik predstavi nekim svojim pisanim radom i slobodnim crte~om, onda mo~emo svakom u eniku dati jedan list formata A4 i odrediti za to jedan dan u akoli bez ograni avanja vremena. Mo~emo dogovoriti s u enicima neka pravila kao ato su: mo~ea pisati i crtati samo na jednoj strani, ili mo~ea pisati na jednoj strani teksta a crtati na drugoj strani, moraa ostaviti dva centimetra s lijeve strane lista radi uvezivanja, mo~ea koristiti flomastere i olovke u boji, ili moraa koristiti samo obi nu crnu olovku, itd. Naravno, prethodno smo izabrali odgovarajue ilustracije za naslovnu stranicu, na kojoj emo svakako napisati izabrano ime, rarzed i akolsku godinu (mo~e i datum kada su novine zavraene). Iza naslovnice korisno je napisati imena svih u enika razrednog odjela. Tako je nastao prvi broj razrednih novina. Ovu varijanta novina mo~emo uvezati u plasti ni omot s metalnim uvezom i ponuditi u enicima da svaki dan putuje kui s nekim od njih. Tako svaki u enik mo~e samostalno ili s roditeljima prolistati i pro itati sadr~aj. Ukoliko netko od roditelja ~eli imati preslik takvih novina mo~e to za svoje dijete na initi, ali ako se svi u enici dogovore zajedni ki snositi troakove preslikavanja to se mo~e zajedni ki napraviti u akoli ili u nekom uredu za preslikavanje. Svi roditelji barem jednom po~ele vidjeti pismene ili slikovne uratke druge djece koja pohaaju akolu s njihovom djecom. Oni ne mogu ocijeniti da li njihovo dijete piae dovoljno itko, da li se pismeno izra~ava bolje ili slabije od ostalih u enika u razredu. Razredne novine omoguuju svim roditeljima da na jednom mjestu vide kvalitet i kvantitet izra~avanja putem pisanja ili crtanja. Ovdje ipak treba podsjetiti da nije nikakvo natjecanje u prvom planu prigodom pripreme i izrade razrednih novina. Va~no je sudjelovati i suraivati, a ne tko e ljepae ili tko e bolje. Mnogi e roditelji po~eljeti svom djetetu sa uvati uspomenu na po etke akolovanja pa e presliku prvih razrednih novina sa uvati za budunost. Mo~da e u itelj i u enici doi na ideju da prirede neke tematske novine koj e se odnositi na u eni ke hobije, na aportove koje u enici i u itelj obo~avaju, na neku temu koja e poslu~iti kao podloga za kreativno izra~avanje (npr. Prijateljstvo, Volimo prirodu, Sloboda, Bo~ini blagdani, Suradnja, Ljuav itd.). Naravno mo~emo planirati i jedan broj slobodnih razrednih novina. Zadatak e naravno glasiti: "Imaa na raspolaganju jedan list papira veli ine A4. Mo~ea nacrtati, napisati, nalijepiti, naslikati ato ~elia, a ato mislia da e nekoga zanimati. Na svakoj stranici e pisati ime autora." Ovo je dobro kao poticaj za kreativno izra~avanje u enika. Va~no je da i u itelj sudjeluje kao ravnopravan lan razrednog kolektiva i da za svaki broj razrednog lista pripremi i svoju stranicu. Takoer je va~no da u itelji ne interveniraju mnogo po u eni kim prilozima za novine, jer svako pretjerano ukazivanje na pogreake sputava dje ju kreativnost. U ovakvim razrednim novinama mo~ete pru~iti u enicima prigodu da svoje novine ureuju prema originalnim idejama. Tako smo u jednim takvim novinama naali i stranice u eni kog humora, zatim male dje je komercijalne oglase, zatim prazne listove za poruke itatelja, pa stranice na kojima su u eni ke poruke roditeljima ali opet i prazne stranice za roditeljske poruke u enicima. Kada smo izradili nekoliko varijanti naaih razrednih novina uo ili smo da je taj projekt mobilizirao sve u eni e razreda i da je pridonio socijalizaciji i integraciji razrednog kolektiva. Djeca su predlagala, diskutirala, radila, sudjelovala u izboru, identificirala se kasnije s imenom i bojom razrednog lista. U itelji nee u enike viae zvati prema brojevima razrednog odjela (npr. IIIa, 4b, i sl.) ve e rarzedni odjeli imati svoja imena (npr. Leptiri, Mravi, Graditelji, Istra~iva i, Ljubitelji prirode, itd.). U itelji i u eniici e uo iti da se u novinama javlja kronika razrednih dogaanja, a u kasnijim godinama mnogi e biti zadovoljni kada se mogu, listajuir razredni list, prisjetiti najranijih dana svoga akolovanja. U treem i etvrtom razredu u enici e ve moi vje~bati pripremu ozbiljnijih priloga kao ato su razgovori sa zanimljivim osobama, male reporta~e, izvjeaa o nekim dogaanjima u akoli i njihovu mjestu, male igre, anegdote iz akolskog ~ivota, rezultati nekih zajedni kih ili individualnih istra~iva kih projekata, grafi ke kreacije pojedinih u enika, izabrane pri e na narodnom dijalektu, tekstovi popularnih pjesama, te sve drugo ato se mo~e nai u pravim ozbiljnim novinama. Piripremljeni brojevi razrednih novina poslu~it e kasnije za razmjenu s drugim akolama, za vje~banje itanja, te za upoznavanje nekih poslova koji e nekima biti kasnije, mo~da, i ~ivotno zanimanje (tiskarstvo, novinarstvo i sl.). Naravno, izrada razrednih novina e pridonijeti i estetskom odgoju, stjecanju suradni kih kompetencija, stjecanja iskustva s timskim radom, zadovoljavanju prava djeteta za slobodno iznoaenje mialjenja o pitanjima iz svoga ~ivota, te niz drugih kvaliteta koje e korisno utjecati na socijalizaciju svakog lana razrednog kolektiva. Neki se u itelji teako upuataju u ovakve projekte, plaaei se kriti kog suda javnosti. Istaknimo zato joa jednom: Ovdje nije rezultat u prvom planu ve proces, odnosno sva dogaanja koja rpate jedan takav projekt i koja e duboko ostaviti tragove na razvoj i socijalizaciju svakog u enika. U eni ko dopisivanje i meurazredna suradnja Ve u drugoj polovini prve godine akolovanja mogu u enici napisati jednostavnije poruke, a isto tako razumjeti krai pro itani tekst. Kada je dijete ovladalo elementarnim tehnikama itanja i pisanja treba mu omoguiti da sudjeluje u raznim situacijama gdje te vjeatine mo~e iskoristiti. Poznato je da se ljudi radije bave zanimljivim aktivnostima od dosadnih. Svakako je zanimljivije svakodnevno itati nove krae tekstove od akolskog vje~banja tehnike itanja itanjem nekoliko puta istog teksta. Jedan od provjerenih na ina vje~banja pisanja i itanja uvijek novih tekstova jeste u eni ko dopisivanje. Dakle, mo~e se po eti ve u drugoj polovini prvoga razreda, a intenzitet poveavati u kasnijim godinama akolovanja. Za u enike prvog razreda u itelj mo~e dogovoriti s nekim drugim u iteljem u susjednoj akoli (u istom gradu ili susjednom selu) da pokuaaju potaknuti u enike na meusobnu razmjenu pismenih poruka. Mogu se pisati zajedni ka "razredna pisma" ali je mnogo korisnije ako svaki u enik piae pismo nekom drugom u eniku u susjednoj akoli. Nakon razmjene nekoliko zajedni kih pisama u enici e sami po~eljeti da se pismom ili pitanjem obrate nekom konkretnom u eniku u drugoj akoli. Tu u itelji mogu pomoi u izboru partnera za dopisivanje tako da dou do izra~aja individualne osobine odnosno afiniteti pojedinih u enika. U enici treeg ili etvrtog razreda mogu se dopisivati i s u enicima iz drugih pokrajina (~upanija), odnosno s u enicima iz akola koje su udaljene stotinu ili viae kilometara. U prvim pismima poruke i pitanja drugim u enicima e biti skromne i ograni ene na osobnu kreativnost u enika. Tu mo~e u itelj pomoi zajedni kim razgovorom, odnosno da potakne u enike postavljati pitanja o sadr~ajima akolskog u enja ili o osobnim interesima. Budui da se na po etku osnovnog akolovanja u i o va~nijim objektima u gradu, o zanimanjima ljudi, o prirodnim ljepotama kraja, o rijekama i prometu, to mo~e biti predmetom u eni kog interesa. Oni e o tim temama pisati drugim u enicima a od njih e pitanjima nastojati saznati ato viae pojedinosti. Dopisivanje e kasnije poprimiti oblike intenzivnije i raznovrsnije suradnje. U enici e po~eljeti razmjeniti s drugim razredom svoj razredni list, zatim snimak na audio ili video kazeti neke razredne situacije (igrokaza, pjevanja, razgovora, predstavljanja sebe), zatim e razmjenjivati osobne fotografije ili zajedni ke razredne fotografije. Mo~da e u enici zamoliti da im u enici iz susjednog mjesta poaalju fotografiju njihova naselja ili nekog zanimljivijeg objekta. Naravno, tu se mogu razmjenjivati turisti ki prospekti, pa ak i mali paketi s prikuljenim materijalima koji mogu poslu~iti za nastavne svrhe. Teako je odgovoriti na pitanje koliko pisama treba napisati tijekom akolske godine. U akolama koje njeguju praksu u eni kog dopisivanja obi no je to jedno ili dva pisma mjese no, odnosno aest do dvanaest pisama tijekom akolske godine. Pedagoaki je va~no da se na primljeno pismo odgovori u ato kraem vremenu, jer su u pismima pitanja koja djecu zanimalju, odnosno treba ato prije zadovoljiti njihovu spoznajnu znati~elju. Pisma se ne aalju pojedina no poatom ve se u u ionici postavi jedna kutija za u eni ka pisma, Kada se utvrdi da su svi u enici dogovorili svojim prijateljima iz druge akole, u itelji e skupiti pisma i poslati ih u zajedni koj velikoj koverti ili katkad osobno uru iti, ako je akola udaljena nekoliko kilometara. Ukoliko je neki u enik iz razrednog odjela bolestan u vrijeme pisanja odgovora na pisma u enka suradni kog razreda, u itelj e zamoliti neko drugo dijete da odgovori umjesto bolesnog prijatelja, ili e to uraditi u itelj. Va~no je zadovoljiti ~elju svakog djeteta da primi odgovor na poslano pismo. Velik je dogaaj za u enike ako u itelji uspiju, uz roditeljsku pomo, organizirati neki jednodnevni ili dvodnevni susret u enika. Ponekad se takav susret mo~e organizirati na "neutralnom terenu", npr. zajedni kim izletom na neko zanimljivo mjesto koje jednako pogodno za dolazak dvaju razrednih odjela. Drugi put e mo~da po~eljeti u enici da ostanu na spavanju kod u enika s kojim su se dopisivali tijekom godine. Na taj e na in bolje upoznati obi aje, jezik i kulturu naroda u drugom mjestu. Ponekad i dva susjedna sela ili grada, udaljena tek nekoliko kilometara, imaju velike jezi ne i kulturne razlike, koje djeca trebaju u skladu s nastavnim ciljevima upoznati. Dopisivanje i meurazredna suradnja e svakako biti povezani s brojnim razrednim projektima koje u itelji i u enici ostvaruju tijekom akolske godine. Osim razmjene razrednih novina, u enici e se meusobno informirati o istra~iva kim aktivnostima (npr. razmjeniti prikupljene rije i koje su koristile bake i djedovi, a koje postupno izumiru), o razednim svetkovinama, o proslavama roendana, o izletima, o akolskim priredbama. Prigodom zajedni kim susreta ili izleta u enici mogu jedni za druge prikazati igrokaze, monologe, pjesme i druge scenske kreacije koje su tijekom godine nau ili. Naravno sve se to mo~e prikazati i za roditelje u enika suradni kog razreda. Uobi ajeno je da se prilikom meurazrednih susreta organiziraju aportska natjecanja u stilu "koji je razred bolji"? To unosi dosta nervoze u pripremu takvih susreta i razvija u djece suparniato, katkad s veoma negativnim nabojem koji mo~e zavraiti fizi kim obra unom ili raznim drugim dje jim smicalicama. Zato je bolje prilikom ovakvih dru~enja izabrati igre i druge aktivnosti u kojima dolazi do izra~aja suradnja i meusobno pomaganje, a koje e biti opet praeno ugodnim pedagoakim ozra jem i produbljivanjem dje jih prijateljstava. Neka e dje ja prijateljstva potaknuti i roditelje na meusobno upoznavanje, posjeivanje i dru~enje. Uope, treba istaknuti da malo koji didakti ki oblik utje e na ukupno razredno-nastavno ozra je kao u eni ko dopisivanje i meurazredna suradnja. Uo eno je da je u u enika vea motivacija u situacijama kada se neato radi za suradnike i prijatelje negoli kada se to isto radi samo za svoj razredni odjel. Ponekad e ovo suradni ko pedagoako ozra je terapeutski djelovati na pojedinog u enika s teakoama u razvoju. Naime, mo~da e neko introvertirano ili asocijalno dijete dobiti novi poticaj da se kreativno posveti pripremi pisma, crte~a ili nekog drugog sadr~aja za nekog u enika u drugoj akoli. Prilikom prikupljanja materijala koje tra~e u enici suradni kog razreda a nekih e se u enika, mo~da probuditi ~elja da neato pronau i poklone, da sudjeluju u prikupljanju pomoi nekom u eniku, itd. Uvjereni smo da mogunosti koje pru~a u eni ko dopisivanje i meurazredna suradnja mogu zna ajno pridonijeti ostvarivanju ciljeva naobrazbe za mir, suradnju i toleranciju, odnosno za meukulturno razumijevanje. Ne treba posebno isticati ni vrijednost ovakve suradnje za svakog u itelja. Naime, na ovaj se na in u itelji meusobno informiraju ato i kako rade, razmjenjuju ideje i nastavne materijale, dobivaju povratnu informaciju o valjanosti onoga ato sami kreiraju u razrednom odjelu, dobivaju poticaje za kreiranje novih pedagoakih situacija u svojim akolama. Razgovor u krugu Imanentno svojstvo ovjeka je potreba za komuniciranjem s drugim ljudima. Komunikacija je verbalna ili neverbalna. Naj eae se te dvije vrste meusobno dopunjuju. Razlikujemo joa i personalnu i apersonalnu, jednosmjernu i dvosmjernu, demokratska i autoritarna komunikacija. Bez obzira na domete koje nude suvremeni komuniacijski mediji mo~e se procijeniti da e i u budunosti potreba za izravnom personalnom i demokratskom komunikacijom karakterizirati svaku odgojno-obrazovnu komunikaciju. Ve smo prilikom prikaza unutarnje organizacije i ureenja razredne prostorije istaknuli potrebu da u enici eae sjede  licem-u-lice , kako bi njihova meusobna komunikacija mogla poprimiti va~na obilje~ja humane i demokratske dvosmjerne komunikacije. I u klasi noj frontalnoj nastavi u itelj organizira razgovor s u enicima, ali to je obi no razgovor u itelja s pojedinim u enikom. U enici malo meusobno razgovaraju. Kada to i po~ele sa sudurugom koji s njima sjedi u istoj klupi u itelji ih opominju i zabranjuju im takav razgovor jer to ometa druge u radu. I zbor te ~elje djece da stalno s nekim razgovaraju o onom ato rade, s jedne strane, i zabrana koje postavljaju u itelj, s druge strane, esti su nesporazumi i sukobi izmeu u itelja i u enika. A u enici, ~elei da razgovorom prate svoj samostalni rad, samo ispoljavaju jednu od elementarnih ljudskih potreba - komunicirati. U itelji katkad uspiju prijetnjama zabraniti verbalnu komunikaciju meu u enicima, ali svaka komunikacija meu njima ne prestaje. Ona se nastavlja obi no neverbalno, pogledima, gestama, mimikom, namigivanjem, slijeganjem ramenima itd. Ponekad takvi neverbalne poruke viae dekoncentriraju ostale u enike od tihog normalnog verbalnog komuniciranja. Gdje je izlaz? Kako organizirati razredne aktivnosti tako da se izvraavaju nastavne obveze i da se svima omogui nesmetan rad? U akolama su provjerene brojne pedagoake situacije u kojima se uz razgovor izvraavaju sve predviene nastavne zadae i zadovoljava potreba djece za meusobnim komuniciranjem. Prikazat emo neke pedagoake situacije u kojima se poti e u enike na slobodno iznoaenje vlastitih misli, prijedloga, komentara, pitanja i svega drugoga ato se mo~e usmeno verbalno iskazati. Razgovor u krugu je jedna od takvih pedagoakih situacija. U nekim alternativnim akolama najmanje jednom svaki dan organiziraju razgovor u enika u krugu. Mlau djecu teako je u kratkom vremenu slo~iti za sjedenje ukrugu. Za neke prigode mo~emo unaprijed slo~iti stolice za sjedenje u krugu, bez stolova. Tako emo najbr~e postii da djeca sjede u pravilnom krugu. Ponekad emo po~eljeti da sva djeca sjede na podu, na nekom tepihu. Dobro je ako nabavimo tepih s ucrtanim krugom, ili s nekom ilustracijom koja je raena na podlozi kru~nog oblika. Mo~emo na podu nalijepiti ili narisati bijelu traku u obliku pravilna kruga. Ako svega toga nema a ~elimo da nam djeca sjede u obliku kruga u u ionici, ili negdje na travnjaku u prirodi, zamolit emo djecu da se uhvate za ruke i oblikuju jedan krug. Naravno, i u itelj e stajati u takvu krugu dr~ei s djecom za ruke. Kada smo procijenili da su djeca oblikovala pribli~no pravilan krug, zamolit emo ih da se lagano spuste i sjednu na mjestu gdje upravo stoje. U prvom razredu djeca joa nisu stekla kulturu kratkog saopavanja svojih misli punim smislenim re enicama. U itelj e morati imati strpljenja u privikavanju djece na takav na in komuniciranja. Dalje, djeca nee moi dugo izdr~ati sjediti mirno na jednom mjestu u krugu. Zato se, na temelju iskustava u itelja, mo~e preporu iti prvom razredu eae, u obliku neke igre, dr~anje za ruke i oblikovanje kruga, krae sjedenje u krugu i odgovaranje na kratka u teljeva pitanja. Npr. ako u itelj svim u enicima koji sjede u krugu postavi zadatak da svatko ka~e svoje ime i prezime, takva e igra trajati za itav razredni odjel dvijetri minute. Da se otkloni monotonija jednosmjernog kretanja govornika u krugu u itelj mo~e zamoliti da govore naizmjeni no po jedan u enik s njegove lijeve i desne strane. Takav razgovor u krugu poprima oblje~ja skakutanja loptice za stolni tenis (ping - pong ). Drugi put e u itelj zamoliti u enike koji sjede u krugu da odgovore na pitanje ato im se toga dana ili tjedna najviae svidjelo u akoli, trei put e odgovoriti ato najviae vole jesti, ato ih je u proteklim danima najviae smetalno u njihovom radu, itd. Kasnije e takvi razgovori sve viae poprimati oblik slobodna razgovora u kojima se mogu uvesti razna pravila za du~inu govrenja i na ine dobivanja rije i. Na primjer, mo~e se uvesti pravilo da nitko ne mo~e kazati viae od pet re enica, ili pravilo "u najviae tri re enice iska~i svoje mialjenje o...". Mo~emo uvesti neki  mikrofon koji dr~i u ruci osoba koja ima neato za kazati (umjesto mikrofona mo~e se uzeti neka lutkica, loptica ili neato sli no). Svi drugi trebaju ga sluaati i ekati da on preda  mikrofon drugoj osobi. Kako bi u enici shvatili zaato je va~no da drugi pa~ljivo sluaaju, mo~e jednom prigodom snimiti kazetofonom njihov razgovor u vrijeme odmora ili u vrijeme nekog slobodnog rada, te im kasnije reproducirati taj snimak. Oni e ubrzo shvatiti da se od svega snimljenog niata ne razumije jer ih viae govori istodobno. Zna i, da se u obliku razgovora u krugu u enike uvje~bava i za aktivno sluaanje. Tome mo~e poslu~iti i vje~ba kada se od svih sudionika razgovora u krugu tra~i da svoju re enicu zapo nu rije ju koja po inje slovom koje je na kraju zadnje rije i predgovornika. Ve u prvom razredu u enici su usvojili pojmove slovo i rije  i vje~bali su tra~enje rije i u kojima je neko slovo na po etku ili na kraju rije i. Naravno u itelj e im kazati nekoliko primjera zapo injanja re enice s rije ima koje trebaju zapo eti nekim neuobi ajenim slovima za po etak rije i ili re enice. esto e npr. zadnja rije  zavraiti slovom "a". Sljedei govornik mo~e svoje pravo govorenja zapo eti re enicom "A ja mislim da je bolje...", ili "I ja se sla~em s njim ali bih dodala...!, ili "Eeee, moglo bi i tako, ali ipak mislim..." itd. Naravno, prigodom prvih usreta s ovakvim na inom razgovoranja ili igre djeca e se slatko nasmijati i svi e pa~ljivo sluaati da li svi uva~avaju pravilo "zapo no svoju re enicu zadnjim slovom zadnje rije i predgovornika". Meutim kasnije im to postane toliko uobi ajeno pravilo da viae na to ne obraaju pozornost ali ga svi uva~avaju, odnosno svi se trude pa~ljivo sluaati predgovornike, poglavito ako se provodi varijanta "ping-pong". U enicima emo pru~iti prigodu da meusobno razgovaraju do mile volje uz neki zajedni ki grupni rad. U enici, podijenljeni u skupine po tri do etiri u enika (ne viae!), rade na nekom zajedni kom zadatku i razgovaraju, ponekad i o temama koje nemaju mnogo veze sa sadr~ajem rada. Promatra  takava rada izvana uje samo zujanje kao pored koanice p ela. Zato takav oblik rada katkad zovemo i "zuj-grupe" (engl. Buzz-grupe). Ovaj emo oblik razgovora izabrati i kada ~elimo da svi u enici opairnije iznesu svoje mialjenje o nekom sadr~aju. Tada e se u svakoj skupini u enika odrediti voditelj diskusije koji e osigurati da svi u skupini uzmu rije  barem jednom i ka~u svoje mialjenje ili prijedlog, a on e nakon ovakva razgovora u malim skupianma pripremiti kratko priopenje za ostale u enike o tome ato su njegovi sudrugovi kazali, odnosno predlo~ili. Mikroartikulacija jednog nastavnog sata na kojem primjenjujemo ovakav oblik razgovora e imati sljedee etape: uvodna objaanjenja u itelja i dogovor pravila, uvodne napomene o sadr~aju razgovora (najbolje istaknuti u obliku pitanja!), formiranje manjih skupina i razgovor (obi no pet do 10 minuta), saopavanje predstavnika skupina ostalima (u enici ponovo sjede u velikom krugu), te zavrana rasprava i zaklju ci (u enici se javljaju za rije  didzanjem ruke ili uzimanjem mikrofona koji stoji na podu na sredini kruga. Dobro je navikavati u enike etvrtih razreda da samostalno vode ovakve rasprave, ako je u pitanju dogovaranje o nekim organizacijskim pitanjima ~ivota u razrednom odjelu, priprema za odlazak na izlet, priprema za susret s u enicima razreda s kojim se dopisujemo, priprema za obilje~avanje zavranog dana akolske godine i sl. U enike treeg i etvrtog razreda mo~emo navikavati sudjelovati u intenzivnim raspravama u obliku dvostrukog kruga. Nekoliko u enika koji sudjeluju u intenzivnoj raspravi o nekoj temi sjede u unutarnjem krugu, raspravljaju uva~avajui sva nau ena pravila o kratkom i jasnom iskazivanju vlastitih misli i pozornog sluaanja drugih govornika. Ostali u enici sjede u vanjskom krugu i pozorno sluaaju. Ukoliko neki u enik iz vanjskog kruga po~eli uklju iti se u razgovor pa~ljivo e pratiti koji u enik u unutarnjem krugu je upravo zavraio iznoaenje vlastite misli, te e mu stavljanjem svoje ruke na rame dati do znanja da ~eli s njim promijeniti mjesto. Taj e u enik zauzeti mjesto u vanjskom krugu a svoje mjesto prepustiti u eniku koji je to po~elio. Djeci e ovo li iti na zanimljivu igru u kojoj je va~no poativati pravila. Trajanje neke ovakve pedagoake epizode je teako unaprijed odrediti. Ona e ovisiti o sadr~aju razgovora, ukupnom razredno-nastavnom ozra ju, dobu dana ili tjedna itd. Jedan nastavni sat mo~e se uzeti kao gornja granica za trajanje takve pedagoake sitaucije. Uz uva~avanje svih zahtjeva za voenje demokratske rasprave o djeci zanimljivim ptainjima. Prikazani oblici razgovora u razredu imaju velike odgojne vrijednosti. U ovim e pedagoakim situacijama djeca shvatiti da svi lanovi zajednice imaju pravo kazati ato misle, i obvezu pozorno sluaati ato drugi govore. Ste ene vjeatine kratkog i jasnog saopavanja vlastitih misli i prijedloga kasnije e u ~ivotu dobro doi za sudjelovanje u brojnim ~ivotnim situacijama gdje se ljudi dogovoraju o nekom va~nom poslu ili gdje izmjenjuju mialjenja o nekom dogaaju. Igre DDHHNMRM4U6UXX `"`RdTdBpDp,t.tx xzzLN&($( <>*,xz.0NP$RTRTlnp@ B JL$z"|"N'P'j/l/4499>>$E&EIIIIIMM4W6W[[b$ a stolice e biti slo~ene "u krug" na sredini u ionice. Va~no je da su stolice i stolovi primjereni fizi kom razvoju djece na po etku akolovanja. No, osim stolica i stolova u u ionici treba joa mnogo toga za zadovoljavanje nastavnih i dje jih razvojnih potreba. U ionice u konfekcijskim dr~avnim akolama su obi no opremljene tehnikom i sredstvima za frontalnu nastavu (akolska plo a, video recorder, grafoskop, dijaprojektor i sl.). Nedostaje oprema za raznovrsne individualne aktivnosti u enika, a takve bi trebale tijekom nastavne godine dominirati u odnosu na dogaanja ispred u enika. Taj nedostatak mogu kreativniji u itelji uz pomo roditelja i u enika nadoknaditi. Dobro je ako akola osigura u svakoj u ionici nekoliko niskih ormaria, te stolova na koje se  [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph FontP MNjk[ \   |} $$~&&4*5*M,N,E2F2:4;4(6)6%7&79999;;??BBIIJJJJJJ9L:L+O,OPP;S߾wxHIJOR@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@VD(bVhUnknownMILAN MATIJEVIC23DELNZ[bcilqrwx}     !%&./;<CDJKLMTVYZ`aijstz{  "#+,1289ABLMTW^_`aikprtuwxyz  +-56<>DENOXYcdgkstz{&'()/167>?DEQR]`bcnoxz  &'-.24=>BCHIST\]delmopvwyz   $%/089@AHJQRTU^_hirs|  &'-.35?@BCLMVW_`ikmnz{  $%/08:<=?@IJQRYZ\]demnstvw~        ' ( 0 1 8 9 @ A C D M N U V a b c d s t { ~           ! " $ % - . 4 5 7 8 ? @ L M V X ^ b h k p q u v x y      " # * + 2 4 ; > J K Y \ f k m n s t z { ~         " # % ( / 0 C D K L P Q V W \ ] _ ` j k l m { |       ! % & ) * 3 4 < = ? @ L M S T W X \ ] a b j k m n w x    !#$./9<@ALOST[\`ajkrsvw} !'(./69ACEIKLMNUVYZ\]ghnotuz}  %(235:ABJKOPWX[\efnowz   !"$%,-67;<BCJKSTZ]dfhinorswx   "'(*+23>?ABGJQR\]deklmnvz  $%/0459:BCIJLMTU_`efopqrz{!#'(./56>?IKRS]^`aklpqrsx{ ()357;@AFGPQSTXYabhioptx  '(-.013467<=BCEFMNSTUX_cefjmwxz{!$)-12>?EFNOVWXYghopyz !%*/0789:?AFGNOWX^_hikltv}~  $%)*26=>@AEFMQUWYZabjlqrtuwxz{ '(129;CFST\]deghnoyz$(-.0189@AIJPQ[^deghqrxy  &(*+/378?@JKTUWXdefgmnqry}  $%&'02459:BCLNXY]^bcghorwx "-.8;ABLMRT\]deijsvʿ˿οϿֿ׿޿ !"()24:;BCHKSTYZ[\cdkmtuyz %&+,013489=AGHJKORVWbciknoqrxy"#'(./89@ACDIJST\^abdelowx)*./78:;BCNOWZ_`klux $&'(./67>?BCHIOQXYabijklrs~  !+,58=>FJNR1Ntz]_pt   RT    g m I K  Z\35 e];=xUXRMILAN MATIJEVICC:\My Documents\SPLIT98.doc@OOLOO|3kJJTTTOPPP PP<)PPQ`nP`rP`PfGTimes New Roman5Symbol3& Arial"1h^bS[YMilan Matijevi, Zagreb NA PO ETKU OBVEZNOGA `KOLOVANJA Matijevi, M. (1997), Didakti ki imbenici odgojno-obrazovnog ozra ja. U: `kolsko i razredno-nastavno ozra je (Priredili: B. Boanjak i H. Vrgo ), Zagreb: HPKZ, str. 33-44. CD(bnR".ChUnknownMILAN MATIJEVIC#$./01CJLNOVW`akm~  %/0:;CDEFPQZ[_`hiuv}~$')*23:;DELMTU\]efklrs{|!"$%()./89?@GHIJQRYZegopvx~#$+,./67;=HIVW`abcikpqxy~  "#*+1389;<CDJKQSUVXY`aghlnwx|}   !#$./78BDFGIJLMRS^_ijrsz{!()+,24>?CFHITW`aghmoyz|}()+,23>?FGPQRS^_ijrtvwyz      ' * , - 8 9 > ? I J Q R T U a b j k r s z { } ~         ) + 0 1 3 4 ; < > ? I J O P W X [ \ ^ _ g h n o q r y z     # & 1 2 < = B F O R \ ] d e l n u x         " % + , 6 7 > @ G H J L Q S \ ] _ b i j } ~      ! , - / 0 7 8 K L S T W X Z [ _ ` c d m n v w y z   $%.067>ADGKLPQZ[]^hisvz{mo~e slo~iti raznovrsni materijal za individualni i grupni rad u enika. Korisno je u svakoj u ionici urediti nekoliko interesnih srediata u kojima djeca mogu zadovoljit svoje individualne ~elje. Tu su prije svega kuti s didakti kim igrama i igra kama, te mala razredna itaonica. Didakti ke igre mogu biti slo~ene u jedan ormari a u enici e ih koristiti na svom individualnom radnom mjestu ili negdje na podu. (Poznato je da se djeca ove dobi rado igraju le~ei ili sjedei na podu.) Neke didakti ke igre mo~e kupiti akola ali neke mogu donijeti djeca od kue (razne slagalice, domino, memory, i sl.). Sljedee interesno srediate jeste mala razredna knji~nica u kojoj se nalazi pedesetak slikovnica i knjiga s tekstovima koji su primjereni ovom uzrastu djece. Tu su svakako i dje je enciklopedije te dje ji asopisi iz ranijih godiata. Dio ovog materijala mo~e kupiti akola a dio mogu u enici donijeti od svojih kua radi meusobne razmjene. Spomenimo da je ideja s donoaenjem vlastitih igra ki i knjiga u razredni fond viaestruko pedagoaki vrijedna. Time se u enici poti u na sruadnju, razmjenu i meusobno pomaganje, a takoer i na bolje uvanje individualne opreme. Korisno je u u ionicama za ovaj uzrast djece urediti i srediate za prakti ne aktivnosti. Tu svakako treba osigurati jedan radni stol veli ine akolske klupe za dva u enika i jedan manji ormari za opremu. Od opreme tu je korisno imati kartona, papira u boji, tankog lima, mekane ~ice, apage, te raznih komada od drveta i plastike koji mogu potaknuti pojedine u enikae na kreativne prakti ne aktivnosti. Tu je korisno osigurati neato plastelina, gline, ko~e, komadia platna i sl. Podsjetimo na korisno rjeaenje koje se mo~e vidjeti u nekim u ionicama gdje svako dijete ima svoj individualni alat slo~en u jednu srednju kutiju za cipele. Takve su kutije uredno poredane na jednm ormariu s policama (bez vrata). U takvim kutijama se obi no nalaze akare, ljepilo za papir, igla i konac, trokut, ravnalo, no~i sa zaobljenim vrhom, i neke druge sitnice koje u enik po~eli imati u u ionici. I ova radna oprema poti e u enike na suradnju, meusobno pomaganje, a naravno i na urednost, marljivost, kreativnost itd. U nekim u ionicama mo~e se nai ureeno i glazbeno srediate. Tu je mala fonoteka s dvatri walkmena za individualno sluaanje glazbe. Ostala interesna srediata e u itelji organizirati povremeno tijekom godine. Tako e mo~da po~eljeti jedan mjesec imati u razredu srediate za male istra~iva e, ili srediate za pripremu razrednih novina, srediate za slikanje i crtanje, ili srediate za darovite u enike (zadaci za one koje ~ele i mogu uraditi viae). Iznad niskih ormara s opremom za raznovrsne aktivnosti u enika dobro je imati viae zidnim panoa za izlaganje u eni kih radova (slike, crte~i, tekstovi, karikature, zidne novine, kalendar prirode i sl.). Cvijea i drugih biljaka mo~e u u ionici biti toliko da ne zauzima previae radnog prostora, odnosno toliko koliko u enici s u iteljem mogu odr~avati. U nekim akolama u enici s u iteljima odr~avaju male akvarije s ribicama i kornja ama. Budui da je odr~avanje takva akvarija slo~eno i skupo bolje je rjeaenje da se jedan solidan akvarij odr~ava u sredianjem akolskom predvorju. U enici ponekad imaju potrebu razgovarati o kunim ljubimcima (psi, ma ke, ptice i sl.). Zbog raznih problema koji se s tim u vezi javljaju treba izbjegavati dr~anje takvih ~ivotinja u u ionici ali je mogue povremeno organizirati njihovo "gostovanje" (npr. kada je to tema tjedna ili kada neki u enik prikazuje rezultate svoga individualnog istra~iva koga projekta). U akolama se malo pozornosti pridaje izboru boja za zidove u ionice. Kada doe na red obnavljanje boja za zidove u akoli dobro da u itelji i roditelji koji se razumiju u estetiku i likovnu umjetnost pomognu u izboru boja za sve akolske, a posebno za u ioni ke prostore. I svakako, neka to ne bude konfekcijski - jedna boja za sve akolske prostore. Podsjetimo, tek, da u waldorfskim akolama u izboru boja obvezno sudjeluju u itelji i roditelji, a izbor boje ovisi o uzrastu i temperamentima u enika koji e u odreenoj u ionici sjediti. Neki je zloban pedagog konstatirao da nam akolska dvoriata slu~e za odlaganje djece dok smetaju u akoli. Na~alost, kada promatramo ureenost okoliaa uz neke akole nije se teako s njim slo~iti. Poimo od pretpostavke da u akolskom dvoriatu djeca borave prije zajedni ke nastave u akoli, zatim poslije zajedni ke nastave u u ionici, a esto e kreativni u itelji nai razlog za boravak s u enicima u akolskom dvoriatu radi zajedni kih nastavnih aktivnosti. O ograivanju akolskog dvoriata u pedagoakoj literaturi ne piae niata ali je to problem s kojim se susreu u itelji i akolski ravnatelji u svim akolama. Dakle, kada se rijeai taj nepedagoaki problem slijede brojne aktivnosti kojima u enici i u itelji mogu humanizirati i pedagogizirati taj prostor za potrebe djece i nastavnoga procesa. Unutarnja ureenost akolskog dvoriata e ovisiti o prostoru koji je planiran uz akolsku zgradu, zatim od polo~aja akole (srediate grada, predgrae, selo), te od zemljopisne lokacije akole. Podsjetimo da su u itelji i u enici Osnovne akole u Kaatel Lukaiu uspjeli u tridesetak godina zajedni kog rada stvoriti botani ki vrt koji predstavlja rijedak prirodni biljni rezervat koji je dr~ava zaatitila posebnim propisima i osigurala posebna nov ana sredstva za odr~avanje. Ovo tek kao protuargument onima koji godinama niata ne poduzimaju na ureenju akolskog okoliaa s obrazlo~enjem da nema za to novaca. Brojne su privatne i dr~avne firme spremne pomoi akolama u nabavljanju opreme, sadnica ili strojeva za ureenje akolskog dvoriata. Po~eljno je da se u akolskom dvoriatu planiraju prostori za aportske aktivnosti, zatim travnjaci te nisko i visoko raslinje. Korisno je ako se prostori za igranje mlaih u enika odvojeno planiraju od igraliata za u enika starijih razreda. Ako to veli ina akolskog dvoriata dozvoljava korisno je planirati manji prostor za akolski vrt u kojem e u enici mlaih razreda stjecat osnovna znanja o uzgoju bilja a stariji u enici moi provoditi razne eksperimente u prirodi iz podru ja kemije i biologije. Prilikom ureenja akolskog dvoriata svakako valja planirati jednu ili viae tzv. ljetnih u ionica. Takve je u ionice dobro planirati odvojeno od aporskih terena, na mjestu gdje se mo~e osigurati hlad u vrijeme toplih dana. Za sjedenje je mogue pronai tri do etiri drvene klade ili izrezati tridesetak oblutaka od debljih drveta koja nisu za industrijsku preradu. Ovo e snala~ljiviji u itelji osigurati kod privatnih pilana ili aumskih gazdinstava u kojima rade roditelji njihovih u enika. Neke akole imaju dosta dobro organizirane u eni ke zadruge koje su za svoje aktivnosti uredile male gospodarske zgrade u akolskom dvoriatu u kojima u enici u e o proizvodnji, o uzgoju biljaka ili ~ivotinja, te stje u poduzetni ka znanja i sposobnosti. U dobro ureenim i opremljenim akolskim dvoriatima dobro e doi klupe za sjedenje u slobodno vrijeme ili za rad manjih skupina u enika na nekom nastavnom zadatku, zatim pjea enici za razne aktivnosti mlaih u enika, toaletne prostorije s ulazom iz dvoriata, koaevi za odlaganje otpada, te razna druga oprema za igranje i dru~enje djece (kuice za skrivanje, penjalice, klackalice, ljulja ke, i sl.). Ureenje i opremanje prostora u akolskom dvoriatu nije niata manje va~no za organiziranje nastavnih aktivnosti od ureenja u ionica i laboratorija u akolskoj zgradi. Ovo je va~no da imaju u vidu svi u itelji, a napose oni koji dobiju jednoga dana ulogu akolskog ravnatelja. Strategije aktivnog u enja Ve smo kazali da u akolama joa uvijek dominira frontalna nastava odnosno nastava orijentirana na u itelje. Dijelom je tome uzork na in osposobljavanja buduih u itelja a dijelom i akolski tradicionalizam prema kojemu je u akoli va~no realizirati nastavni program, a to je najlakae uraditi ako se svi nastavni sadr~aji prepri aju i poka~u u enicima u razrednoj u ionici. Pritome je manje va~na uloga i do~ivljaji u enika tijekom nastavnog procesa. U enici su uz takvu didakti ku paradigmu naj eae pasivni promatra i ili sluaa i. U novijoj didakti koj literaturi esto se spominju izrazi aktivno i iskustveno u enje. Svako bi u enje trebalo podrazumijevati raznovrsne aktivnosti subjekata koji u e ali to ponekad nije tako. Naime, kako smo ve kazali, esto su aktivnosti u enika (subjekata koji u e) svedene na sjedenje, sluaanje i gledanje. Izraz iskustveno u enje donekle objaanjava sintagmu aktivno u enje. Iskustveno u enje ozna ava vrstu u enja u kojem subjekti koji u e sudjeluju u planiranju i organiziranju procesa u enja. Uz takvo u enje stvaraju se i stje u nova iskustva.Ovdje je u enje shvaeno kao mijenjanje jedinke koja u i, odnosno u enje se promatra kao stjecanje osjetnih iskustava. Mo~da e u objaanjavanju pojma aktivno u enje pomoi i pojam inovativno u enje. Taj pojam ozna ava budunosti usmjereno u enje kojem je va~an sastavni element anticipacija ili predvianje (umjesto pasivnog prilagoavanja postojeem), te participacija (aktivno sudjelovanje u enika). Opredijelimo li se, dakle, za aktivno, iskustveno i inovativno u enje, trebamo organizirati nastavni proces u kojem u enici sudjeluju u raznovrsnim pedagoakim epizodama, anticipiraju, maataju i kreiraju, te kriti ki propituju svijet koji ih okru~uje. To e biti mogue ukoliko umjesto predava ke nastave koja je orijentirana na u itelja, u viae pedagoakih situacija planiramo i provedemo uz strategije aktivnog u enja. Takve su strategije ozna ene izrazima problemska i istra~iva ka nastava, u enje otkrivanjem, simulacije, didakti ke igre, te razne varijante vje~banja. Uz ove strategije i uloga u itelja se bitnije mijenja u odnosu na njegovu ulogu u frontalnoj predava koj nastavi. On je ovdje organizator i suradnik u zajedni kom radu s u enicima. U nastavi u enici stje u znanja, vjeatine, stavove, te novi sustav vrijednosti. Sve se to mo~e postii i uz frontalnu predava ko-prikaziva ku nastavu, naravno, uz drugi kvalitet. Meutim, uz strategije aktivnog u enja u enicima se pru~a prigoda nau iti i puteve otkrivanja novih znanja. Va~na su zadae suvremene akole osposobljavanje u enika za samostalno u enje, zatim za kreativno uklju ivanje u radnu praksu, osposobljavanje u enika za tra~enje i selekciju informacija, pripremanje u enika za promjene koje ih o ekuju u dinami nom vremenu njihova radnog vijeka, razvijanje poduzetni kih vrlina, te osposobljavanje za sudjelovanje u demokratskim politi kim dogaanjima druatva u kojem e ~ivjeti. Sve to uz tradicionalni model frontalne predava ke nastave nije mogue postii. Za to je potrebno organizirati u akoli druk ije pedagoake scenarije s nastavnim epizodama u kojima su u enici aktivni sudionici, u kojima se stvaraju i stje u nova ~ivotna iskustva. Naravno, orijentacija na takvu nastavu tra~i druga iju nastavnu opremu, novu organizaciju razredne u ionice, izbor mjesta za odvijanje nastavne epizode u skladu s glavnim ciljevima nastave, te odgovarajue modele praenja i ocjenjivanja u enika. Zna ajnu didakti ku ulogu u takvoj akoli ima suvremeno bibliote no-informacijsko srediate koje je na raspolaganju u enicima tijekom itava dana. S takvim srediatem u enike treba upoznati ve na samom po etku obveznog akolovanja a tijekom toga akolovanja omoguiti mu da tu provede zna ajan dio nastavnog vremena. Tu u enici mogu dolaziti individualno ili u manjim skupinama, kada tra~e podatke za neki svoj individualni ili timski projekt. Istaknimo i ovdje da nije razredna u ionica uvijek pogodno mjesto za raznovrsne pedagoake epizode kojima ~elimo ostvariti istaknute nastavne ciljeve. eae e odgovarajue mjesto za individualne i zajedni ke nastavne aktivnosti u itelj i u enici pronai u akolskom dvoriatu, u prirodi koja se nalazi u bli~oj okolici akole, ili u nekim javnim ustanovama i poduzeima koje se nalaze u blizini akole. Istra~iva ka nastava Umjesto gotovih odgovora o svijetu koji ih okru~uje u enicima treba eae tijekom akolovanja omoguiti samostalno otkrivanje i istra~ivanje toga svijeta. Osim ste enih znanja, oni e tako nau iti i puteve dola~enja do novih znanja, a kod njih emo potaknuti i ~elju za samostalno prou avanje. S takvim osposobljavanjem treba po eti ve na samom po etku obveznog akolovanja. Prirodno je svojstvo djece ~elja za u enje i spoznavanjem svijeta koji ih okru~uje. Brojna su dje ja pitanja o dogaanjima oko njih. U itelj nee stii odgovoriti na brojna pitanja tipa ato, zaato, kako itd. ak i ako to mo~e, u init e im uslugu ako ih potakne da sami tra~e odgovore na svoja pitanja. Umjesto unaprijed pripremljenih pitanja na koja e odgovoriti na planiranom nastavnom satu, bit e dobro ako u itelj dozvoli u enicima da ka~u pitanja koja ih zanimaju iz nekog nastavnog podru ja. Nitko ne mo~e unaprijed predvidjeti sva pitanja koja u enici nekog razreda mogu postaviti o bilo kojoj temi iz nastavnog programa. `teta je ne omoguiti im da ta pitanja postave, a joa vea ako im ne omoguimo samostalno tra~iti odgovore na ta pitanja. Neki je pedagog kazao kako je u iteljeva funkcija u odreenoj mjeri paradoksalna. Naime, u itelj svojim radom treba sebe u initi nepotrebnim. Ovaj je paradoks povezan s obvezom u itelja da osposobljava u enike za samostalno u enje, te za tra~enje i selekciju informacija. Tu e svoju funkciju najbolje ostvariti ako eae tijekom susreta sa svojim u enicima izabere problemsku i istra~iva ku nastavu kao globalnu didakti ku strategiju. Sposobniji u enici mogu ve u prvom i drugom razredu obeznog akolovanja preuzimati male individualne istra~iva ke zadatke, a ostali u enici to mogu kasnije. No, uz u iteljevo voenje, svi u enici mogu timski raditi na raznim projektima ve od prve godine zajedni kog akolskog dru~enja. U svezi ciljeva naobrazbe za mir, razvijanja svijesti o nacionalnoj pripadnosti i kulturnom identitetu, te u svezi razvijanja suradni kih kompetencija i stjecanja multikulturalnih vrijednosti, i u enici mlaeg akolskog uzrasta mogu sudjelovati u prikupljanju podataka o okolici i kulturnom miljeu koji ih okru~uje. Evo nekih globalnih tema i istra~iva kih problema za koje e i u enici na samom po etku akolovanja pokazati interes: Kako je naae mjesto dobilo ime? Kako su naae ulice dobile ime? Odakle imena rijeka, planina, brda, potoka, itd, u naaem kraju?, Koje su naai narodni obi aji? Koji su narodni obi aji naaih susjeda?, Legende iz naaeg kraja?, Koje stare graevine postoje u naaem kraju?, Narodne poslovice, `to ozna avaju politi ke rije i koje ujemo na radiju i televiziji?, Koje stare rije i spominju naae bake i djedovi? Itd. Pojedini od istra~iva kih problema mogu biti predmetom bavljenja u itelja i u enika (nastava je zajedni ki rad u itelja i u enika!) tijekom tjedan dana ili tijekom itave akolske godine. Rezultati prikupljenih podataka mogu biti ostalim u enicima priopeni u formi tematskih zidnih novina, u formi jedne tematske mape, ili kao stru ni prikaz u razrednim novinama. Ipak, najva~nije je ato e u enici sudjelovati u nekom od takvih projekata, i ato e u ~ivot ponijeti jedno iskustvo i bogato sjeanje za vlastitu budunost. U svezi istaknutih tema i problema za istra~iva ke aktivnosti u enika oni e odgovore i podatke tra~iti u akolskoj knji~nici, od roditelja, od baka i djedova, od kunih prijatelja, zatim neposredno u izvornoj stvarnosti, posjeivanjem muzeja, izlo~bi, povijesnih mjesta, itd. Osnovnu pedagoaku devizu iskazala je Marija Montessori u re enici: "Pomozi mi da to uradim sam." Ovo spominjemo uz ovaj didakti ki problem zato ato neki u itelji, katkad iz nerazumijevanja didakti kog i gnoseoloakog zna enja ovog pitanja, a katkad iz puke nestrpljivosti, po~ele odmah odgovoriti na sva pitanja koja postavljaju u enici ili koja su predviena nastavnim programom. Za budunost svakog u enika gnoseoloaki, didakti ki i psiholoaki je vrednije pomoi mu da odgovor pronae samostalno, jer e tako stei i neke druge va~ne vrline neophodne za uspjeano uklju ivanje u druatvenu i radnu zajednicu, ali i za kreativno aktivno sudjelovanje u toj zajednici. Malo je razrednih odjela u kojima nema barem nekoliko u enika koji su, uz mentorsko voenje svoga u itelja, u mogunosti prikupljanti podatke odnosno raditi na nekom individualnom istra~iva kom projektu. Rezultate takva istra~iva kog rada u enik e prikazati nekom prigodom u razredu ili roditeljima na roditeljskom sastanku. Sa~etak tih rezultata e napisati za razredne novine. Teako je procijeniti pedagoaku, gnoseoloaku i psiholoaku vrijednost takvih aktivnost za takve u enike, odnosno za njihovu budunost. Razredne novine }ivimo u vrijeme informati ke i tiskovne komunikacije. Djeca su od najranijeg djetinjstva okru~ena tiskovnim i raznim drugim komunikacijskim medijima. Mnoga djeca itaju i piau ve prije polaska u akolu a im usavrae te vjeatine ona po~ele i sama sudjelovati u stvaranju tiskanih tekstova. Djecu treba poticati da ato viae itaju nove tekstove, a ne samo vje~banje itanja na istim tekstovima dok ih ne nau e napamet. Djeca rado itaju pisane radove koje stvaraju druga djeca. Danaanji tehni ki uvjeti omoguuju da se u svakoj akoli u kvalitetnoj tehnici umno~avaju dje ji pismeni radovi. Viae je valjanih razloga za pripremanje razrednih novina. Mnoge akole pripremaju i tiskaju po jedan ili dva broja akolskih novina godianje, ali tamo ima mjesta samo za radove odabranih u enika, a i u pripremi takvih novina mo~e sudjelovati samo ograni en broj sudionica. Razredne novine imaju odreene pedagoake, psiholoake i didakti ke funkcije. Mogunost da svoja razmialjanja u ine dostupnima i drugima putem tiskane rije i poti e u enike na kreativno izra~avanje. Slobodni pismeni sastavi i pismeni prikazi raznih dogaanja u akoli i mjestu, poticajno djeluju na dje ju kreativnost. Kada se u enici i u itelj jednog razrednog odjela odlu e pripremiti razredni list oni zapravo ulaze u jedan veoma ozbiljan projekt. Za takav projekt je potreban ozbiljan dogovor, podjela radnih zadataka, pridr~avanje dogovorenih pravila i rokova, a na kraju pru~a se i zgodna prigoda da se svi zajedno okupe oko zajedni kog proizvoda. Pripremne radnje trebaju obuhvatiti dogovor o opsegu i nekim pravilima kojih se trebaju pridr~avati svi u enici. Tu je i va~no pitanje izbora imena zajedni kog lista. Dobro je ako razredni u itelj omogui svim u enicima da na demokratski na in sudjeluju u izboru imena za razredne novine. Obi no e to biti i ime koje e taj razredni odjel nositi tijekom itave akolske godine. Zato je va~no da to bude rije  ili viae rije i koje e se veini svidjeti i s kojima e se u enici tijekom godine identificirati. I u itelj mo~e sudjelovati u izboru imena za razredne novine ali njegov glas vrijedi jednako kao i glas svakog u enika. Dakle, ovo je prigoda za vje~banje demokratskog ponaaanja. Svaki u enik na pripremljeni listi napiae svoj prijedlog imena razrednih novina. Zatim se svi prijedlozi itljivo ispiau na akolsku plo u. Svi zajedno pro itaju sve prijedloge, bez isticanja autorstva. U drugom krugu svaki u enik na drugi listi ispisuje prijedlog koji mu se najviae svia. Svi zajedni ki pregledaju prikupljene glasove (anonimno!), i ispisuju crtice uz rije i koje su prethodno ispisane na plo i. U treem krugu se za glasovanje izdvoje samo tri ili etiri prijedloga koji su u drugom krugu dobili najviae glasova. Ime razrednog lista e dobiti prijedlog koji u treem krugu dobije najviae glasova. Podsjetimo da se u ovom procesu u enici privikavaju da predla~u, glasuju i prihvaaju odluku veine u demokratskoj proceduri. U uvodnom razgovoru u itelj e nastojati sugerirati neka pravila koja trebaju uva~avati predlaga i (npr. mo~e se predlo~iti ime neke biljke ili ~ivotinje, ili u izbor se mogu predlo~iti neke prirodne pojave ili rije i iz pri a koje su prethodne godine itali, itd.). Ovakvim usmjeravanjem se poma~e u enicima koji nisu dovoljno kreativni, ali koji trebaju osjetiti dra~ sudjelovanja u predlaganju i biranju. Ilustracije radi evo imena nekih razrednih novina koje su pripremili u enici po etnih razreda akolovanja: Iglice, `arene istine, Patuljci, Leptiri, Mravi, Nakon zajedni kog izbora imena za razredne novine mo~emo potaknuti u enike da izaberu razrednu boju. To je boja koja e dominirati na naslovnoj stranici zajedni kih novina, a to mo~e biti boja majica koje e nositi prilikom nastupanja na aportskim susretima ili prilikom zajedni kih izleta u prirodu. Jedan sat likovne kulture mo~e biti posveen pripremi ilustracije za naslovnu stranicu razrednih novina. Va~no je da svi sudjeluju idejama i konkretnim crta kim ili slikarskim prijedlozima. Najzanimljiviji prijedlog (npr. nekog zaatitnog znaka ili grba razrednog odjela) mo~e kasnije jedna skupina doraditi i pripremiti za kona ni tisak. Slijedi pisanje i crtanje stranica novina. U tom poslu mo~emo izabrati viae varijanti koje e ovisiti o ciljevima koje ~elimo razrednim novinama postii. Ako ~elimo pru~iti prigodu da se svaki u enik predstavi nekim svojim pisanim radom i slobodnim crte~om, onda mo~emo svakom u eniku dati jedan list formata A4 i odrediti za to jedan dan u akoli bez ograni avanja vremena. Mo~emo dogovoriti s u enicima neka pravila kao ato su: mo~ea pisati i crtati samo na jednoj strani, ili mo~ea pisati na jednoj strani teksta a crtati na drugoj strani, moraa ostaviti dva centimetra s lijeve strane lista radi uvezivanja, mo~ea koristiti flomastere i olovke u boji, ili moraa koristiti samo obi nu crnu olovku, itd. Naravno, prethodno smo izabrali odgovarajue ilustracije za naslovnu stranicu, na kojoj emo svakako napisati izabrano ime, rarzed i akolsku godinu (mo~e i datum kada su novine zavraene). Iza naslovnice korisno je napisati imena svih u enika razrednog odjela. Tako je nastao prvi broj razrednih novina. Ovu varijanta novina mo~emo uvezati u plasti ni omot s metalnim uvezom i ponuditi u enicima da svaki dan putuje kui s nekim od njih. Tako svaki u enik mo~e samostalno ili s roditeljima prolistati i pro itati sadr~aj. Ukoliko netko od roditelja ~eli imati preslik takvih novina mo~e to za svoje dijete na initi, ali ako se svi u enici dogovore zajedni ki snositi troakove preslikavanja to se mo~e zajedni ki napraviti u akoli ili u nekom uredu za preslikavanje. Svi roditelji barem jednom po~ele vidjeti pismene ili slikovne uratke druge djece koja pohaaju akolu s njihovom djecom. Oni ne mogu ocijeniti da li njihovo dijete piae dovoljno itko, da li se pismeno izra~ava bolje ili slabije od ostalih u enika u razredu. Razredne novine omoguuju svim roditeljima da na jednom mjestu vide kvalitet i kvantitet izra~avanja putem pisanja ili crtanja. Ovdje ipak treba podsjetiti da nije nikakvo natjecanje u prvom planu prigodom pripreme i izrade razrednih novina. Va~no je sudjelovati i suraivati, a ne tko e ljepae ili tko e bolje. Mnogi e roditelji po~eljeti svom djetetu sa uvati uspomenu na po etke akolovanja pa e presliku prvih razrednih novina sa uvati za budunost. Mo~da e u itelj i u enici doi na ideju da prirede neke tematske novine koj e se odnositi na u eni ke hobije, na aportove koje u enici i u itelj obo~avaju, na neku temu koja e poslu~iti kao podloga za kreativno izra~avanje (npr. Prijateljstvo, Volimo prirodu, Sloboda, Bo~ini blagdani, Suradnja, Ljuav itd.). Naravno mo~emo planirati i jedan broj slobodnih razrednih novina. Zadatak e naravno glasiti: "Imaa na raspolaganju jedan list papira veli ine A4. Mo~ea nacrtati, napisati, nalijepiti, naslikati ato ~elia, a ato mislia da e nekoga zanimati. Na svakoj stranici e pisati ime autora." Ovo je dobro kao poticaj za kreativno izra~avanje u enika. Va~no je da i u itelj sudjeluje kao ravnopravan lan razrednog kolektiva i da za svaki broj razrednog lista pripremi i svoju stranicu. Takoer je va~no da u itelji ne interveniraju mnogo po u eni kim prilozima za novine, jer svako pretjerano ukazivanje na pogreake sputava dje ju kreativnost. U ovakvim razrednim novinama mo~ete pru~iti u enicima prigodu da svoje novine ureuju prema originalnim idejama. Tako smo u jednim takvim novinama naali i stranice u eni kog humora, zatim male dje je komercijalne oglase, zatim prazne listove za poruke itatelja, pa stranice na kojima su u eni ke poruke roditeljima ali opet i prazne stranice za roditeljske poruke u enicima. Kada smo izradili nekoliko varijanti naaih razrednih novina uo ili smo da je taj projekt mobilizirao sve u eni e razreda i da je pridonio socijalizaciji i integraciji razrednog kolektiva. Djeca su predlagala, diskutirala, radila, sudjelovala u izboru, identificirala se kasnije s imenom i bojom razrednog lista. U itelji nee u enike viae zvati prema brojevima razrednog odjela (npr. IIIa, 4b, i sl.) ve e rarzedni odjeli imati svoja imena (npr. Leptiri, Mravi, Graditelji, Istra~iva i, Ljubitelji prirode, itd.). U itelji i u eniici e uo iti da se u novinama javlja kronika razrednih dogaanja, a u kasnijim godinama mnogi e biti zadovoljni kada se mogu, listajuir razredni list, prisjetiti najranijih dana svoga akolovanja. U treem i etvrtom razredu u enici e ve moi vje~bati pripremu ozbiljnijih priloga kao ato su razgovori sa zanimljivim osobama, male reporta~e, izvjeaa o nekim dogaanjima u akoli i njihovu mjestu, male igre, anegdote iz akolskog ~ivota, rezultati nekih zajedni kih ili individualnih istra~iva kih projekata, grafi ke kreacije pojedinih u enika, izabrane pri e na narodnom dijalektu, tekstovi popularnih pjesama, te sve drugo ato se mo~e nai u pravim ozbiljnim novinama. Piripremljeni brojevi razrednih novina poslu~it e kasnije za razmjenu s drugim akolama, za vje~banje itanja, te za upoznavanje nekih poslova koji e nekima biti kasnije, mo~da, i ~ivotno zanimanje (tiskarstvo, novinarstvo i sl.). Naravno, izrada razrednih novina e pridonijeti i estetskom odgoju, stjecanju suradni kih kompetencija, stjecanja iskustva s timskim radom, zadovoljavanju prava djeteta za slobodno iznoaenje mialjenja o pitanjima iz svoga ~ivota, te niz drugih kvaliteta koje e korisno utjecati na socijalizaciju svakog lana razrednog kolektiva. Neki se u itelji teako upuataju u ovakve projekte, plaaei se kriti kog suda javnosti. Istaknimo zato joa jednom: Ovdje nije rezultat u prvom planu ve proces, odnosno sva dogaanja koja rpate jedan takav projekt i koja e duboko ostaviti tragove na razvoj i socijalizaciju svakog u enika. U eni ko dopisivanje i meurazredna suradnja Ve u drugoj polovini prve godine akolovanja mogu u enici napisati jednostavnije poruke, a isto tako razumjeti krai pro itani tekst. Kada je dijete ovladalo elementarnim tehnikama itanja i pisanja treba mu omoguiti da sudjeluje u raznim situacijama gdje te vjeatine mo~e iskoristiti. Poznato je da se ljudi radije bave zanimljivim aktivnostima od dosadnih. Svakako je zanimljivije svakodnevno itati nove krae tekstove od akolskog vje~banja tehnike itanja itanjem nekoliko puta istog teksta. Jedan od provjerenih na ina vje~banja pisanja i itanja uvijek novih tekstova jeste u eni ko dopisivanje. Dakle, mo~e se po eti ve u drugoj polovini prvoga razreda, a intenzitet poveavati u kasnijim godinama akolovanja. Za u enike prvog razreda u itelj mo~e dogovoriti s nekim drugim u iteljem u susjednoj akoli (u istom gradu ili susjednom selu) da pokuaaju potaknuti u enike na meusobnu razmjenu pismenih poruka. Mogu se pisati zajedni ka "razredna pisma" ali je mnogo korisnije ako svaki u enik piae pismo nekom drugom u eniku u susjednoj akoli. Nakon razmjene nekoliko zajedni kih pisama u enici e sami po~eljeti da se pismom ili pitanjem obrate nekom konkretnom u eniku u drugoj akoli. Tu u itelji mogu pomoi u izboru partnera za dopisivanje tako da dou do izra~aja individualne osobine odnosno afiniteti pojedinih u enika. U enici treeg ili etvrtog razreda mogu se dopisivati i s u enicima iz drugih pokrajina (~upanija), odnosno s u enicima iz akola koje su udaljene stotinu ili viae kilometara. U prvim pismima poruke i pitanja drugim u enicima e biti skromne i ograni ene na osobnu kreativnost u enika. Tu mo~e u itelj pomoi zajedni kim razgovorom, odnosno da potakne u enike postavljati pitanja o sadr~ajima akolskog u enja ili o osobnim interesima. Budui da se na po etku osnovnog akolovanja u i o va~nijim objektima u gradu, o zanimanjima ljudi, o prirodnim ljepotama kraja, o rijekama i prometu, to mo~e biti predmetom u eni kog interesa. Oni e o tim temama pisati drugim u enicima a od njih e pitanjima nastojati saznati ato viae pojedinosti. Dopisivanje e kasnije poprimiti oblike intenzivnije i raznovrsnije suradnje. U enici e po~eljeti razmjeniti s drugim razredom svoj razredni list, zatim snimak na audio ili video kazeti neke razredne situacije (igrokaza, pjevanja, razgovora, predstavljanja sebe), zatim e razmjenjivati osobne fotografije ili zajedni ke razredne fotografije. Mo~da e u enici zamoliti da im u enici iz susjednog mjesta poaalju fotografiju njihova naselja ili nekog zanimljivijeg objekta. Naravno, tu se mogu razmjenjivati turisti ki prospekti, pa ak i mali paketi s prikuljenim materijalima koji mogu poslu~iti za nastavne svrhe. Teako je odgovoriti na pitanje koliko pisama treba napisati tijekom akolske godine. U akolama koje njeguju praksu u eni kog dopisivanja obi no je to jedno ili dva pisma mjese no, odnosno aest do dvanaest pisama tijekom akolske godine. Pedagoaki je va~no da se na primljeno pismo odgovori u ato kraem vremenu, jer su u pismima pitanja koja djecu zanimalju, odnosno treba ato prije zadovoljiti njihovu spoznajnu znati~elju. Pisma se ne aalju pojedina no poatom ve se u u ionici postavi jedna kutija za u eni ka pisma, Kada se utvrdi da su svi u enici dogovorili svojim prijateljima iz druge akole, u itelji e skupiti pisma i poslati ih u zajedni koj velikoj koverti ili katkad osobno uru iti, ako je akola udaljena nekoliko kilometara. Ukoliko je neki u enik iz razrednog odjela bolestan u vrijeme pisanja odgovora na pisma u enka suradni kog razreda, u itelj e zamoliti neko drugo dijete da odgovori umjesto bolesnog prijatelja, ili e to uraditi u itelj. Va~no je zadovoljiti ~elju svakog djeteta da primi odgovor na poslano pismo. Velik je dogaaj za u enike ako u itelji uspiju, uz roditeljsku pomo, organizirati neki jednodnevni ili dvodnevni susret u enika. Ponekad se takav susret mo~e organizirati na "neutralnom terenu", npr. zajedni kim izletom na neko zanimljivo mjesto koje jednako pogodno za dolazak dvaju razrednih odjela. Drugi put e mo~da po~eljeti u enici da ostanu na spavanju kod u enika s kojim su se dopisivali tijekom godine. Na taj e na in bolje upoznati obi aje, jezik i kulturu naroda u drugom mjestu. Ponekad i dva susjedna sela ili grada, udaljena tek nekoliko kilometara, imaju velike jezi ne i kulturne razlike, koje djeca trebaju u skladu s nastavnim ciljevima upoznati. Dopisivanje i meurazredna suradnja e svakako biti povezani s brojnim razrednim projektima koje u itelji i u enici ostvaruju tijekom akolske godine. Osim razmjene razrednih novina, u enici e se meusobno informirati o istra~iva kim aktivnostima (npr. razmjeniti prikupljene rije i koje su koristile bake i djedovi, a koje postupno izumiru), o razednim svetkovinama, o proslavama roendana, o izletima, o akolskim priredbama. Prigodom zajedni kim susreta ili izleta u enici mogu jedni za druge prikazati igrokaze, monologe, pjesme i druge scenske kreacije koje su tijekom godine nau ili. Naravno sve se to mo~e prikazati i za roditelje u enika suradni kog razreda. Uobi ajeno je da se prilikom meurazrednih susreta organiziraju aportska natjecanja u stilu "koji je razred bolji"? To unosi dosta nervoze u pripremu takvih susreta i razvija u djece suparniato, katkad s veoma negativnim nabojem koji mo~e zavraiti fizi kim obra unom ili raznim drugim dje jim smicalicama. Zato je bolje prilikom ovakvih dru~enja izabrati igre i druge aktivnosti u kojima dolazi do izra~aja suradnja i meusobno pomaganje, a koje e biti opet praeno ugodnim pedagoakim ozra jem i produbljivanjem dje jih prijateljstava. Neka e dje ja prijateljstva potaknuti i roditelje na meusobno upoznavanje, posjeivanje i dru~enje. Uope, treba istaknuti da malo koji didakti ki oblik utje e na ukupno razredno-nastavno ozra je kao u eni ko dopisivanje i meurazredna suradnja. Uo eno je da je u u enika vea motivacija u situacijama kada se neato radi za suradnike i prijatelje negoli kada se to isto radi samo za svoj razredni odjel. Ponekad e ovo suradni ko pedagoako ozra je terapeutski djelovati na pojedinog u enika s teakoama u razvoju. Naime, mo~da e neko introvertirano ili asocijalno dijete dobiti novi poticaj da se kreativno posveti pripremi pisma, crte~a ili nekog drugog sadr~aja za nekog u enika u drugoj akoli. Prilikom prikupljanja materijala koje tra~e u enici suradni kog razreda a nekih e se u enika, mo~da probuditi ~elja da neato pronau i poklone, da sudjeluju u prikupljanju pomoi nekom u eniku, itd. Uvjereni smo da mogunosti koje pru~a u eni ko dopisivanje i meurazredna suradnja mogu zna ajno pridonijeti ostvarivanju ciljeva naobrazbe za mir, suradnju i toleranciju, odnosno za meukulturno razumijevanje. Ne treba posebno isticati ni vrijednost ovakve suradnje za svakog u itelja. Naime, na ovaj se na in u itelji meusobno informiraju ato i kako rade, razmjenjuju ideje i nastavne materijale, dobivaju povratnu informaciju o valjanosti onoga ato sami kreiraju u razrednom odjelu, dobivaju poticaje za kreiranje novih pedagoakih situacija u svojim akolama. Razgovor u krugu Imanentno svojstvo ovjeka je potreba za komuniciranjem s drugim ljudima. Komunikacija je verbalna ili neverbalna. Naj eae se te dvije vrste meusobno dopunjuju. Razlikujemo joa i personalnu i apersonalnu, jednosmjernu i dvosmjernu, demokratska i autoritarna komunikacija. Bez obzira na domete koje nude suvremeni komuniacijski mediji mo~e se procijeniti da e i u budunosti potreba za izravnom personalnom i demokratskom komunikacijom karakterizirati svaku odgojno-obrazovnu komunikaciju. Ve smo prilikom prikaza unutarnje organizacije i ureenja razredne prostorije istaknuli potrebu da u enici eae sjede  licem-u-lice , kako bi njihova meusobna komunikacija mogla poprimiti va~na obilje~ja humane i demokratske dvosmjerne komunikacije. I u klasi noj frontalnoj nastavi u itelj organizira razgovor s u enicima, ali to je obi no razgovor u itelja s pojedinim u enikom. U enici malo meusobno razgovaraju. Kada to i po~ele sa sudurugom koji s njima sjedi u istoj klupi u itelji ih opominju i zabranjuju im takav razgovor jer to ometa druge u radu. I zbor te ~elje djece da stalno s nekim razgovaraju o onom ato rade, s jedne strane, i zabrana koje postavljaju u itelj, s druge strane, esti su nesporazumi i sukobi izmeu u itelja i u enika. A u enici, ~elei da razgovorom prate svoj samostalni rad, samo ispoljavaju jednu od elementarnih ljudskih potreba - komunicirati. U itelji katkad uspiju prijetnjama zabraniti verbalnu komunikaciju meu u enicima, ali svaka komunikacija meu njima ne prestaje. Ona se nastavlja obi no neverbalno, pogledima, gestama, mimikom, namigivanjem, slijeganjem ramenima itd. Ponekad takvi neverbalne poruke viae dekoncentriraju ostale u enike od tihog normalnog verbalnog komuniciranja. Gdje je izlaz? Kako organizirati razredne aktivnosti tako da se izvraavaju nastavne obveze i da se svima omogui nesmetan rad? U akolama su provjerene brojne pedagoake situacije u kojima se uz razgovor izvraavaju sve predviene nastavne zadae i zadovoljava potreba djece za meusobnim komuniciranjem. Prikazat emo neke pedagoake situacije u kojima se poti e u enike na slobodno iznoaenje vlastitih misli, prijedloga, komentara, pitanja i svega drugoga ato se mo~e usmeno verbalno iskazati. Razgovor u krugu je jedna od takvih pedagoakih situacija. U nekim alternativnim akolama najmanje jednom svaki dan organiziraju razgovor u enika u krugu. Mlau djecu teako je u kratkom vremenu slo~iti za sjedenje ukrugu. Za neke prigode mo~emo unaprijed slo~iti stolice za sjedenje u krugu, bez stolova. Tako emo najbr~e postii da djeca sjede u pravilnom krugu. Ponekad emo po~eljeti da sva djeca sjede na podu, na nekom tepihu. Dobro je ako nabavimo tepih s ucrtanim krugom, ili s nekom ilustracijom koja je raena na podlozi kru~nog oblika. Mo~emo na podu nalijepiti ili narisati bijelu traku u obliku pravilna kruga. Ako svega toga nema a ~elimo da nam djeca sjede u obliku kruga u u ionici, ili negdje na travnjaku u prirodi, zamolit emo djecu da se uhvate za ruke i oblikuju jedan krug. Naravno, i u itelj e stajati u takvu krugu dr~ei s djecom za ruke. Kada smo procijenili da su djeca oblikovala pribli~no pravilan krug, zamolit emo ih da se lagano spuste i sjednu na mjestu gdje upravo stoje. U prvom razredu djeca joa nisu stekla kulturu kratkog saopavanja svojih misli punim smislenim re enicama. U itelj e morati imati strpljenja u privikavanju djece na takav na in komuniciranja. Dalje, djeca nee moi dugo izdr~ati sjediti mirno na jednom mjestu u krugu. Zato se, na temelju iskustava u itelja, mo~e preporu iti prvom razredu eae, u obliku neke igre, dr~anje za ruke i oblikovanje kruga, krae sjedenje u krugu i odgovaranje na kratka u teljeva pitanja. Npr. ako u itelj svim u enicima koji sjede u krugu postavi zadatak da svatko ka~e svoje ime i prezime, takva e igra trajati za itav razredni odjel dvijetri minute. Da se otkloni monotonija jednosmjernog kretanja govornika u krugu u itelj mo~e zamoliti da govore naizmjeni no po jedan u enik s njegove lijeve i desne strane. Takav razgovor u krugu poprima oblje~ja skakutanja loptice za stolni tenis (ping - pong ). Drugi put e u itelj zamoliti u enike koji sjede u krugu da odgovore na pitanje ato im se toga dana ili tjedna najviae svidjelo u akoli, trei put e odgovoriti ato najviae vole jesti, ato ih je u proteklim danima najviae smetalno u njihovom radu, itd. Kasnije e takvi razgovori sve viae poprimati oblik slobodna razgovora u kojima se mogu uvesti razna pravila za du~inu govrenja i na ine dobivanja rije i. Na primjer, mo~e se uvesti pravilo da nitko ne mo~e kazati viae od pet re enica, ili pravilo "u najviae tri re enice iska~i svoje mialjenje o...". Mo~emo uvesti neki  mikrofon koji dr~i u ruci osoba koja ima neato za kazati (umjesto mikrofona mo~e se uzeti neka lutkica, loptica ili neato sli no). Svi drugi trebaju ga sluaati i ekati da on preda  mikrofon drugoj osobi. Kako bi u enici shvatili zaato je va~no da drugi pa~ljivo sluaaju, mo~e jednom prigodom snimiti kazetofonom njihov razgovor u vrijeme odmora ili u vrijeme nekog slobodnog rada, te im kasnije reproducirati taj snimak. Oni e ubrzo shvatiti da se od svega snimljenog niata ne razumije jer ih viae govori istodobno. Zna i, da se u obliku razgovora u krugu u enike uvje~bava i za aktivno sluaanje. Tome mo~e poslu~iti i vje~ba kada se od svih sudionika razgovora u krugu tra~i da svoju re enicu zapo nu rije ju koja po inje slovom koje je na kraju zadnje rije i predgovornika. Ve u prvom razredu u enici su usvojili pojmove slovo i rije  i vje~bali su tra~enje rije i u kojima je neko slovo na po etku ili na kraju rije i. Naravno u itelj e im kazati nekoliko primjera zapo injanja re enice s rije ima koje trebaju zapo eti nekim neuobi ajenim slovima za po etak rije i ili re enice. esto e npr. zadnja rije  zavraiti slovom "a". Sljedei govornik mo~e svoje pravo govorenja zapo eti re enicom "A ja mislim da je bolje...", ili "I ja se sla~em s njim ali bih dodala...!, ili "Eeee, moglo bi i tako, ali ipak mislim..." itd. Naravno, prigodom prvih usreta s ovakvim na inom razgovoranja ili igre djeca e se slatko nasmijati i svi e pa~ljivo sluaati da li svi uva~avaju pravilo "zapo no svoju re enicu zadnjim slovom zadnje rije i predgovornika". Meutim kasnije im to postane toliko uobi ajeno pravilo da viae na to ne obraaju pozornost ali ga svi uva~avaju, odnosno svi se trude pa~ljivo sluaati predgovornike, poglavito ako se provodi varijanta "ping-pong". U enicima emo pru~iti prigodu da meusobno razgovaraju do mile volje uz neki zajedni ki grupni rad. U enici, podijenljeni u skupine po tri do etiri u enika (ne viae!), rade na nekom zajedni kom zadatku i razgovaraju, ponekad i o temama koje nemaju mnogo veze sa sadr~ajem rada. Promatra  takava rada izvana uje samo zujanje kao pored koanice p ela. Zato takav oblik rada katkad zovemo i "zuj-grupe" (engl. Buzz-grupe). Ovaj emo oblik razgovora izabrati i kada ~elimo da svi u enici opairnije iznesu svoje mialjenje o nekom sadr~aju. Tada e se u svakoj skupini u enika odrediti voditelj diskusije koji e osigurati da svi u skupini uzmu rije  barem jednom i ka~u svoje mialjenje ili prijedlog, a on e nakon ovakva razgovora u malim skupianma pripremiti kratko priopenje za ostale u enike o tome ato su njegovi sudrugovi kazali, odnosno predlo~ili. Mikroartikulacija jednog nastavnog sata na kojem primjenjujemo ovakav oblik razgovora e imati sljedee etape: uvodna objaanjenja u itelja i dogovor pravila, uvodne napomene o sadr~aju razgovora (najbolje istaknuti u obliku pitanja!), formiranje manjih skupina i razgovor (obi no pet do 10 minuta), saopavanje predstavnika skupina ostalima (u enici ponovo sjede u velikom krugu), te zavrana rasprava i zaklju ci (u enici se javljaju za rije  didzanjem ruke ili uzimanjem mikrofona koji stoji na podu na sredini kruga. Dobro je navikavati u enike etvrtih razreda da samostalno vode ovakve rasprave, ako je u pitanju dogovaranje o nekim organizacijskim pitanjima ~ivota u razrednom odjelu, priprema za odlazak na izlet, priprema za susret s u enicima razreda s kojim se dopisujemo, priprema za obilje~avanje zavranog dana akolske godine i sl. U enike treeg i etvrtog razreda mo~emo navikavati sudjelovati u intenzivnim raspravama u obliku dvostrukog kruga. Nekoliko u enika koji sudjeluju u intenzivnoj raspravi o nekoj temi sjede u unutarnjem krugu, raspravljaju uva~avajui sva nau ena pravila o kratkom i jasnom iskazivanju vlastitih misli i pozornog sluaanja drugih govornika. Ostali u enici sjede u vanjskom krugu i pozorno sluaaju. Ukoliko neki u enik iz vanjskog kruga po~eli uklju iti se u razgovor pa~ljivo e pratiti koji u enik u unutarnjem krugu je upravo zavraio iznoaenje vlastite misli, te e mu stavljanjem svoje ruke na rame dati do znanja da ~eli s njim promijeniti mjesto. Taj e u enik zauzeti mjesto u vanjskom krugu a svoje mjesto prepustiti u eniku koji je to po~elio. Djeci e ovo li iti na zanimljivu igru u kojoj je va~no poativati pravila. Trajanje neke ovakve pedagoake epizode je teako unaprijed odrediti. Ona e ovisiti o sadr~aju razgovora, ukupnom razredno-nastavnom ozra ju, dobu dana ili tjedna itd. Jedan nastavni sat mo~e se uzeti kao gornja granica za trajanje takve pedagoake sitaucije. Uz uva~avanje svih zahtjeva za voenje demokratske rasprave o djeci zanimljivim ptainjima. Prikazani oblici razgovora u razredu imaju velike odgojne vrijednosti. U ovim e pedagoakim situacijama djeca shvatiti da svi lanovi zajednice imaju pravo kazati ato misle, i obvezu pozorno sluaati ato drugi govore. Ste ene vjeatine kratkog i jasnog saopavanja vlastitih misli i prijedloga kasnije e u ~ivotu dobro doi za sudjelovanje u brojnim ~ivotnim situacijama gdje se ljudi dogovoraju o nekom va~nom poslu ili gdje izmjenjuju mialjenja o nekom dogaaju. Literatura: Bognar, L. (199 ), Igre. Osijek: Vlastita naklada. Bognar, L. i Matijevi, M. (1993), Didaktika. Zagreb: `kolska knjiga. Boanjak, B, (1997), Drugo lice akole. Zagreb: Alinea. Bratani, M. (1990), Mikropedagogija, Zagreb: `kolska knjiga. Bun i, K. i dr. (1993), Igrom do sebe. Zagreb: Alinea. Carlgren, F. (1991), Odgoj ka slobodi.Zagreb: Druatvo za waldorfsku pedagogiju. udina-Obradovi, M. i Te~ak, D. (1995), Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen. Glaser, W. (1994), Kvalitetna akola. Zagreb: Educa. Hentig, von H. (1997), Humana akola. Zagreb: Educa. Koitka, Ch. (1985), Freinet-Pdagogik. Basis Verlag. Matijevi, M. (1994), Alternativne akole. Zagreb: Una-MTV. Matijevi, M. (1994), Humor u nastavi. Zagreb: Una-Mtv. Pu~evski, V. (1991), U potrazi za suvremenom akolom. Zagreb: Institut za pedagogijska istra~ivanja Filozofskog fakulteta. Reece, J. and Walker, S. (1994), Teaching, Training and Learning. Durham, New College, Busines Education Publishers. Uzelac, M., Bognar, L. i Bagi, A. (1994), Budimo prijatelji. Zagreb: Slon. &(0446$&    $.0fh! !&&3366667 7 ::??ZC\CHH0L2LnR$nRpRWW[[[[f`h`gg4w6w4|6|NPRrthj"$"$Чҧ,.\^02LNprt$prXZ((*,,,D,F,,,<->---(.*...$Milan Matijevi, Zagreb NA PO ETKU OBVEZNOGA `KOLOVANJA Poznato je da izbor nastavnih strategija ovisi o ciljevima odgoja, o uzrastu i s tim povezanim prethodnim iskustvima u enika, zatim o zemljopisnoj lokaciji akole i druatvenom okru~enju, o ekonomski [$@$NormalmH <A@<Default Paragraph Fontt MNjk[ \   |} $$~&&4*5*M,N,E2F2:4;4(6)6%7&79999;;??BBIIJJJJJJ9L:L+O,OPP;S߾wxHIUV GHST34$%qrsv@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@4D(bnR".4hUnknownMILAN MATIJEVIC23DELNZ[bcilqrwx}     !%&./;<CDJKLMTVYZ`aijstz{  "#+,1289ABLMTW^_`aikprtuwxyz  +-56<>DENOXYcdgkstz{&'()/167>?DEQR]`bcnoxz  &'-.24=>BCHIST\]delmopvwyz   $%/089@AHJQRTU^_hirs|  &'-.35?@BCLMVW_`ikmnz{  $%/08:<=?@IJQRYZ\]demnstvw~        ' ( 0 1 8 9 @ A C D M N U V a b c d s t { ~           ! " $ % - . 4 5 7 8 ? @ L M V X ^ b h k p q u v x y      " # * + 2 4 ; > J K Y \ f k m n s t z { ~         " # % ( / 0 C D K L P Q V W \ ] _ ` j k l m { |       ! % & ) * 3 4 < = ? @ L M S T W X \ ] a b j k m n w x    !#$./9<@ALOST[\`ajkrsvw} !'(./69ACEIKLMNUVYZ\]ghnotuz}  %(235:ABJKOPWX[\efnowz   !"$%,-67;<BCJKSTZ]dfhinorswx   "'(*+23>?ABGJQR\]deklmnvz  $%/0459:BCIJLMTU_`efopqrz{!#'(./56>?IKRS]^`aklpqrsx{ ()357;@AFGPQSTXYabhioptx  '(-.013467<=BCEFMNSTUX_cefjmwxz{!$)-12>?EFNOVWXYghopyz !%*/0789:?AFGNOWX^_hikltv}~  $%)*26=>@AEFMQUWYZabjlqrtuwxz{ '(129;CFST\]deghnoyz$(-.0189@AIJPQ[^deghqrxy  &(*+/378?@JKTUWXdefgmnqry}  $%&'02459:BCLNXY]^bcghorwx[ [ [ [[[[[!['[([,[-[2[3[;[<[C[D[H[I[K[M[O[P[Y[Z[a[b[g[h[p[t[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\ \\\\\!\"\%\&\1\2\4\5\A\B\J\L\S\T\W\X\a\b\d\e\m\n\p\q\y\z\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]"])]*]6]7]8]9]A]B]N]P]U]V]X]Y][]\]f]g]r]s]{]|]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^^ ^ ^ ^^^^^'^(^0^1^9^;^@^A^F^G^O^P^R^S^V^W^[^\^b^c^g^h^p^t^v^w^{^|^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^_______!_'_(_-_0_;_<_C_D_N_O_U_V_]_^_d_g_k_l_n_o_w_x__________________________________________``` ` `````` `'`+`,`/`7`8`>`?`E`F`J`K`V`W`[`\`e`f`j`k`t`v`~``````````````````````````````````aa a aaaaa a!a#a$a-a.a9a;aCaDaKaLaSaTaUaVa]a^aeafalamavaya~aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaabbbbbbbbb#b$b,b-b4b6b8b9b>b?bFbGbIbJbRbSb[b\bcbeblbmbsbtb|b~bbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbc c ccccc%c&c-c0c6c7c8c9c>c?cHcIcNcRcYcZcecfcicjcqcvcxcyczc{cccccccccccccccccccc $%'(69?@GIUVXYabefprz~̟Οڟ۟ܟݟ%&*09:GHNOSWbcefhijmwxĠŠʠˠܠݠ&'/0:;DELMOPWX]^cejtxy{|¡áġϡСڡۡ %(136:<=CDLMUXabjlstxyâȢɢ΢Ϣעآڢۢ  $%'(-.3467=@EFQTXY\]aejkqstu|}ģţˣ̣ԣգ֣ףޣ  +,1245ABJKRUacklrsy«ɫʫѫҫݫޫ),89>?ABGHMN[]bdijnostxyǬȬЬҬ֬׬ *+0278@CHIJKVWYZ`ajkrtwy|}ŭƭ˭̭ϭЭѭҭ٭ۭ  '(23@AIJSV[\cdhiqrtu{|>GHLMTU\]_`iju~¸øŸƸɸ͸ӸԸ۸ݸ߸  !"%+,0178=>BCEFOPTV_`fgklrswx|}¹ùŹιѹֹܹ #$-.45:;DGLMU\^djkrsz{ĺźʺ˺ѺҺӺԺغٺ޺ߺ ()34:;EFHIOPW_bcefmnwx~ĻŻһӻٻڻ߻  !()0289ADLMVX`ajmst{ʼ˼׼ؼ߼ $%&'029=EFHINOXY]^abkluvz{ǽȽʽ˽սֽڽ۽  !*+1 "-.8;ABLMRT\]deijsvʿ˿οϿֿ׿޿ !"()24:;BCHKSTYZ[\cdkmtuyz %&+,013489=AGHJKORVWbciknoqrxy"#'(./89@ACDIJST\^abdelowx)*./78:;BCNOWZ_`klux $&'(./67>?BCHIOQXYabijklrs~  !+,58=>FIsv"*+1267<=IJRSTUZ[abhips{}   !"*+-.:;DELNTUWX_blmot{| #$,-0189ACEFKLST[\^_fgpquv|}  !"+,1234<?EFOPZ\abdelmxy{|  ()1234<=DGJLQS^_ijnost|}),56>?ABIJTV[]abhiopxy1Ntz]_pt   RT    g m I K  Z\35 e vJMeg*}lo CFWYl n M!Q!!!""i#k###e$g$$$$B%C%%%%&&P'Q'<)?)5*y***++N,,,,--[.^.//11~1111222233}444444R5U555@6E6&7888d9f9):9:j:l:l;n;;;<<==5=x=$>*>>>$?&?@@@@tAwA2B4BBBCdEFFGG!H#HHHIILLLLLL M MMM.NNNN,O}OOOPP~PP\Q]QQQgRiRSSSS.T0TtTvTEUIUUUWUVVVVWWYYZZ([,["\%\L\\]]Y][]]]^^^^^e_g____``!a#aaabb{c}cccdd;e>eveeee+f-f|fggh%i(iiij2kQkSk lblllllymnnp^p`ppqq=qkqmqqq&r(r@sCsss?tAt+u.uuuwuuuvvyw{wwx8x=xxxxyyzzzK{N{||||||}}}4627"$KMBD  }BDxzkuŎǎtǑɑLTad7:=?ԙ֙ߚZ]ݝߝHbe~36%'24ͥ/1ƧȧDEڨACԩ֩)-~?A߬ =?űȱEGҳԳ` ">U`׹W޾];=xUXbh/5jnCTx!4h#vMILAN MATIJEVICC:\My Documents\SPLIT98.doc@ssL-ss3kJJTTTI$$stPPPpPP6P6QBPBPB(P,,P/P3P4GTimes New Roman5Symbol3& Arial"1 h^e$UbY201DIDAKTI KE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRA JEMILAN MATIJEVICMILAN MATIJEVICie22,22',222,82,2,22,,,-,2m uvjetima, o stavovima i osposobljenosti u itelja, o prirodi nastavnih sadr~aja itd. Dakle, i ciljevi odgoja uvjetuju izbor specifi nih nastavnih strategija. Ti ciljevi su u skladu s psiholoakim teorijama koje ukazuju na nu~nost zadovoljavanja odreenih djetetovih potreba u akoli i nastavnom procesu. Prisjetimo se nekih osnovnih potreba djeteta: kretanje, komuniciranje, dru~enje, spoznavanje svijeta oko sebe, pripadanje, ljubav, sigurnost, poatovanje. Zadovoljavanje ovih prirodnih djetetovih potreba mogue je u nastavnom procesu koji je orijentiran prema djetetu, a ne prema u itelju. U danaanjim akolama, na~alost, joa je uvijek na cijeni model nastave u kojem je va~no samo ato i kako radi u itelj, a od djece se o ekuje da sjede, sluaaju i gledaju ato se dogaa ispred njih. Takav model nastave nije pogodan za ostvarivanje ciljeva odgoja i nastave. odgoja, te kod Uzelac i dr. 1994oe odgojne i nastavne rezultate (viae :, Matijevi, 1997 U nastavku emo neato viae kazati o izboru ureenju prostora za raznovrsne nastavne situacije, te o utjecaju didakti kij strategija na ukupno razredno-nastavno ozra je u po etnim godinama obveznoga akolovanja.i Neki Teako je ne slo~iti se s njim.ez vrata). U takvim kutijama se e. Ostala interesna srediata e na u itelje. Dijelom je tome uzo strategije i uloga u itelja se ezadaamaki, didakti ki i psiholoaki je * * * O razmatranim problemima mogu itatelji pronai nove ideje u citiranoj literaturi, a ovdje nam je bila namjera tek podsjetiti u itelje da sve to ponajviae ovisi o njima samima. U itelji su glavni kreatori svih nastavnih situacija i jedan od glavnih imbenika ukupnog nastavnog i akolskog ozra ja. Dakle, uz malo volje i dobrih ideja mo~e se nastava kao zajedni ki rad u enika i u itelja u initi ugodnijom i u inkovitijom. Promjene u akoli i nastavnom procesu ovise, prije svega, o ljudima odnosno o subjektima koji u tom procesu sudjeluju. Matijevi, M. (1997), Didakti ki imbenici odgojno-obrazovnog ozra ja. U: `kolsko i razredno-nastavno ozra je (Priredili: B. Boanjak i H. Vrgo ), Zagreb: HPKZ, str. 33-44. PAGE 1 PAGE 11 C0D2DvD`HLPPPUUU\VrVtVvVVVVVVh&`#$$$dh$dh$dhdhdh [$@$NormalmH 8`8 Heading 1$@& 5CJmH<`< Heading 2$$@&5CJ<A@<Default Paragraph Font,@,Header  9r &)@& Page Numberd lmbJKB C IJ|}u!v!##%%))v+w+--33|5}5j7k7g8h8 ; ;(;);==>=@@CC\J]JKKLLyMzMkPlP R!R{T|TVVYYE\F\G^H^R^S^o`p`|`}`````/a0ahaiaaabb;bd?ddddddddd  #$)*3456>?GHJKXYbcmoquz{)*34;<ABDELMVWabghjkmnpqvw|}$%-./089>?ABJKST[^cgklxy    #$'(/167>?ABNORSZ[_dijqrsty{ #*-4578=>EFJKTUWX^_cdlpwxz{  &',-016<>?MNWXYZabklsu}  )*0134>?KLVW^bghjkrsz{ !"),23;<DEKLTVXY`bdeimqryz  *+0578=>CDILWX^_`ajlnost|}  #$'(,-128@[D[E[G[H[Q[R[X[[[a[b[f[g[l[m[u[v[}[~[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\ \ \\\\\)\*\.\/\5\6\8\9\B\C\H\I\Q\T\[\\\_\`\k\l\n\o\{\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]]]]!]#]*]+]-].]5]6]?]B]L]O]U]c]g]i]o]q]y]z]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^ ^^&^(^.^0^7^8^>^A^G^L^M^Z^_^c^g^i^o^q^w^z^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _____+_5_6_;_=_C_E_J_M_S_U_X_k_p_r_x_z____________________ `````!`#`*`-`6`C`M`N`W`X`j`k`r`w`~``````````````````````````aaaaaa a!a#a$a0a1a=a>aIaJaSaVa[aaaabbkJLDFCHO Q   < > - / ADmoCHJ?ABD #,Yd1TW@C} !!""""##.$0$$$%%6%|%}%%& &&&''v)y)o****+,,,,,,,P-R-..00V1Y111&2*222#3&333444444556"6z66`78496999c:s:::;;;;<<M=O=o==^>d>??^?`?@@7A9AAAlBnBCCDEGGGH[H]HHHIIMLOLLLMMEMGMMMhNNNNfOOOONPPPPPQQQQRRSS T)ThTjTTTUUUUVV)W+WXXYYRZWZb[f[\\_\\\[]a](^.^c^g^^^^^_<_M_q________`p`r``aaabMILAN MATIJEVICC:\My Documents\SPLIT98.doc@c]i]ࢅc]c]J_`kmJJB]c]h]]]]]^&^Z^h^^^^__+_<_d_p_____ ``+`,`-`A`C`n`r`````````abb1B1B1 B1B0.B00B112B1\B1^B0b00p006060,,1n,0x,1,0-1f-0-1-0-1\.0x.1.0.1/0/1/1/0 01p00010001D10h111110tB0vB1xB1B1B1B1C1C1C1 C1C1C1C0C010304GTimes New Roman5Symbol3& Arial"1 h^0%1P)Y20Xc1DIDAKTI KE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRA JEMILAN MATIJEVICMILAN MATIJEVIC15e**!bf" " YRL@Times New RomaG 4hbjbjَ Db]QMMMMMMMaXaXaXaX mXdMYYYYYYYY$MYYYYYMMYYX6Y6MYMYMMMMMMY^MMYX ()`?Mj aXݏRoot Entry F^> ()`?K1Table{WordDocumentCDSummaryInformation(      +,-./0123456789:;<=>?@ABDGLMDocumentSummaryInformation8CompObjj0TableX      !"$%&()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~   !"#$&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~%'  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q՜.+,D՜.+,l( hp  PEDAGOSKA AKADEMIJA)Xc  2DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJE Title 6> _PID_GUIDAN{B1BE0782-AAB7-11BD-8771-BD49494E463A}Oh+'0  $0 L X dpx2DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJEDIDAMILAN MATIJEVICILANormalAMILAN MATIJEVIC4LAMicrosoft Word 8.0J@V@컍>@PD?1P2,',2,2!N,222'N2221222!2'22!,,,N2!,N,22,!'22% ( Y% T4kG@kG@YQLbf @@@ VD(bnR".CVhUnknownMILAN MATIJEVIC !!JL`akmtuwxz{ %)34<@IJKL[\dhopyz  &'01;<CFKLMNWX_blpuv~  $&-.457:CDKLPQST_`efmqstyz  !")*-178>?CEJQXY]^efhiuv}~  %'/09;CIST^_ghijtu~ ()67BCHKMNVW^_hipqxy&(2356=>EFHILMRS\]cdklmnuv}~&'+,349:@AGHOPRSZ[_almz{        " % + , 0 1 7 ; = > E F M N T V [ \ ^ _ f g m n t v x y { |       ! # $ , - 4 5 9 : C D F G Q R Z [ e g i j l m o p u v      ! ) + 1 2 ; < B D K L N O U W a b f i k l w z        * + 0 1 2 3 7 8 A B D E K L W X _ ` i j k l w x         & ' 6 7 @ C E F Q R W X b c j k m n z {   *+4567BDIJLMTUWXbchipqtuwx  "$(-46<?JKUV[_hkuv}~)*0137;>DEOPWY`acejluvx{  !&.0145;<=JMNTU`acdkl  !()23:;=>DELMNOWXacghkmsv%')*+,45@AKLNOUVghopqrz{"$%&'./2356@AGHMNSV^_cdfjuv~  #$()0145>?GHPS[\ceghpqy|%&./58?ACDIJMNRS[\bcjkqrxy  !$+,67>?EFGHPT]`jlrs{}~  ()-.23;<BCEFMNXY^_hijkst|}  !'(./78BDKLVWYZdeijklqt}~  !",.049:?@IJLMQRZ[abhimqyz   !&')*,-/056;<>?FGLMNQX\^_cfpqst~  "&*+78>?GHOPQR`ahirsz #()01238:?@GHPQWXabdemovwy}  "#+/679:>?FJNPRSZ[cejkmnpqst{|}~   !*+24<?LMUV]^`aghrs{|}~    ! & ' ) * 1 2 9 : B C I J T W ] ^ ` a j k q r y { ~  !! ! !!!!!!!!#!$!(!,!0!1!8!9!C!D!M!N!P!Q!]!^!_!`!f!g!j!k!r!v!}!~!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!""" """""" ")"+"-"."2"3";"<"E"G"Q"R"V"W"["\"`"a"h"k"p"q"x"{"""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""""## # # ######$#%#)#*#.#/#5#6#;#<#?#@#D#E#I#J#R#S#X#Y#[#\#`#b#g#h#q################################$$$ $ $ $$$$$#$$$)$.$0$1$8$9$:$;$A$B$O$P$R$S$Y$Z$b$c$e$f$m$n$u$w$z${$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%%%%!%3'4'6'7'((((((((]*^*`*a*m*n*w*x*v+w+x+y+h8j8o8p8x8y8z8{88888888888888888888888888888888888888899 9 999999 9%9&909197989?9A9I9J9T9W9]9^9`9a9i9k9q9r9t9u9~99999999999999999999999999999999999999:::: ::::!:":*:+:/:0:5:6:;:<:A:B:D:E:R:S:\:]:g:h:j:k:s:t:|:}:~:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ; ;;; ;!;';);,;-;0;1;7;8;:;=;D;E;H;I;O;P;X;Y;b;c;j;k;r;t;{;|;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;;<<< <<<<< <!<)<8<:<;<C<D<K<L<O<S<V<W<_<`<h<i<s<t<u<v<|<}<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<< = =====$=%=/=0=3=4=;=@=G=H=S=T=^=_=d=h=p=q=w=x====================================>>> > >>>>>>>!>">$>%>/>0>7>9>B>C>G>H>K>M>T>U>W>X>`>b>j>k>l>m>u>w>|>}>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>>? ?????#?$?+?,?2?4?6?7?GGGHGQGTGZG[G]G^GeGfGmGnGwG{GGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGGHHHHHH H"H(H)H+H,H5H6H>H?HFHIHOHRHYHZHbHcHjHlHnHoH{H|HHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHHIIIII IIII I'I(I.I/I3I7I=I>IGIHIOIPIUIVI^I_IbIcIeIfIkIlIsItI|I}IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIJJJ JJJJJJ J%J&J-J.J0J1J5J6J:J;JGJHJKJLJRJSJZJ]JfJgJhJiJnJoJqJrJvJwJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJK KKKKKK K!K"K,K-K5K6K@KAKHKIKJKKKRKSKZK]KeKfKnKrKyKzK~KKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKKLL L LLLLL%L&L*L+L-L.L6L7L@LALFLGLLLMLTLUL_L`LiLjLtLuLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLMMMM M MMMMM&M*M0M1MAMBMGMHMNMOMRMSMUMVM[M\McMdMlMmMwMzMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNN N NNNNNN N&N'N.N/N3N4N7N9N>N@NDNENHNJNMNNNONPNSNWN[N]NcNdNfNgNiNjNpNqNtNuNwNxNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNq[r[t[u[{[|[~[[F\J\K\M\N\W\X\^\a\g\h\l\m\r\s\{\|\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\\]]]]]]!]"]/]0]4]5];]<]>]?]H]I]N]O]W]Z]a]b]e]f]q]r]t]u]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^ ^^^^^^ ^'^)^0^1^3^4^;^<^E^H^I^L^M^P^Q^S^T^U^`^a^k^l^p^q^z^{^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _ ______ _$_%_._/_8_9_:_;_@_A_C_D_K_L_U_V_]_^_g_h_i_j_r_s_z_|_________________________________________```` ` ` ` `````#`%`*`+`0`2`3`4`;`<`C`D`E`F`P`Q`U`V`W`X`[`\`c`d`m`p`z`}`````````````````````````a aaaaa%a'a-a0a6a;a:::k;{;;;<<<<==U>W>w>> @@g@i@AA@BBBBBuCwC D"D EFH(HIIcIeIJJJJSMUMMMNNKNMNNNnOOOOlPPPPTQVQQQRRRRSSTTU/UnUpUUUVVVVWW/X1XYYZZX[][h\l\b]e]]]^^A_C_``RaVaaaaab+bFLMChkl,5?@K2'((((8*U*^*a*v+;;;;g?h?djd{dddddddddddddddddddddd1D1D1 D1D0.D00D112D1\D1^D0b0tD1vD1F1F0^H1L1L1L1L0L0d10204 1p 1X 1L0 1L1L1L1L1L0L 1L1X 1 1M1 1JM1 1LM1 1nM1M1M1M18N1JN1^N1`N1vN0 0 1O1O1 1O1 1O0 1 1\O1 1O0 1O1Z 1O0l 0 1O1h 1P0j 1P0 1P1% 1XP0% 1( 1( 1^P14) 1`P0/ 06 1pP1U 1P0V 0P1P1P1P1P1P1P1P0P0P1R1R1R1R1R1R1DS1FS1HS1S1S1S1S1S1S1T16T18T1:T1T1T1T0T0[ 0,, 1n, 1x, 0,1,0-1f-0-0(.1\.0x.1.0.1/0/1/1/0 01p00010001D10h111110U0U1U1,U10U1U1U1U1U1U1V1V1V0ZV01121:30x3031:40\40~4 04 1\V1fV1jV1lV1nV0pV0rV0tV1vV1V1V1V1V0V0V0V0V04 GTimes New Roman5Symbol3& Arial"1 h^Y%Y%(X7S9U;Y24dndXd1DIDAKTI KE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRA JEMILAN MATIJEVICMILAN MATIJEVIC Z!!!!!!$HEL!^EG Dhbjbjَ Zd]\\\\\\p   8> J lp0 ( dyfyfyfyfyfyfy$څy \ yx\\ 6xxx d\ \ dypp\\\\ dyxbxdy\\dy w?p  &qdyRoot Entry F^>w?1Table)WordDocumentZSummaryInformation( + !"#$%&'(*O,-./0123456789:;<=>?@ABPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~DocumentSummaryInformation8CompObjj0TableX   FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q՜.+,D՜.+,l( hp  PEDAGOSKA AKADEMIJA9nd  2DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJE Title 6> _PID_GUIDAN{B1BE0782-AAB7-11BD-8771-BD49494E463A}Oh+'0 ,8 T ` l x2DIDAKTIKE STRATEGIJE I RAZREDNO-NASTAVNO OZRAJEDIDAMILAN MATIJEVICILANorm       !"$%&()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~alAMILAN MATIJEVIC5LAMicrosoft Word 8.0J@@n p?@컍>@n p?X7S,222'N2221222!2'22!,,,N2!,N,22,!'22% ( Y% T4kG@kG@YQLbf  !"#$&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~