аЯрЁБс>ўџ ~ўџџџ}€џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџьЅСG ПЈbjbjŽйŽй ЦьГьГѓTџџџџџџ]bbbvvvv8ЎЪ,vyЖ"444lllj l l l ,˜ &О &ф $/є#ž qblhlll Œ444ŒŒŒl 84b4j vvlj ŒвŒ^ Jb^ 4і€Г к ЉvvŒ^ MULTIMEDIJSKO OBRAZOVANJE NA DALJINU I INTERNET Milan Matijevi Filozofski fakultet Pedagogijske znanosti, Zagreb Meu deset izrazito zna ajnih podru ja primjene interneta jedna uva~ena ekspertna skupina je Europskom vijeu predlo~ila i dva podru ja koja se odnose na znanost i u enje. Dakle, va~na podru ja primjene interneta su daljinsko u enje i znanstvena djelatnost. Treba ipak podsjetiti da obrazovanje na daljinu, odnosno daljinsko u enje, ne po inje pojavom interneta. Teako je to no odrediti tko i kada je prvi zapo eo s nekim didakti kim rjeaenjima obrazovanja na daljinu, ali je poznato da su prvi pokuaaji pru~anja pomoi osobama koje samostalno u e u injeni putem dopisivanja. Izvjesni Caleb Philips je 1728. godine objavio oglas kojim nudi program obrazovanja na daljinu iz stenografije. Stotinjak godina kasnije imamo ve prve ozbiljnije obrazovne projekte. Tako je englez Isaac Pitman 1840. godine eksperimentirao s dopisnim obrazovanjem na podru ju stenografije (prema Pongrac, 1985, str. 60). Osim knjiga i pisama za obrazovanje na daljinu kasnije su rabljeni svi komunikacijski mediji: novine, telefon, radio, televizija, faks, osobna ra unala i, u najnovije vrijeme - internet. Pored obrazovnih projekata koji su ostvareni uz pomo samo jednog medija, razvijeni su brojni multimedijski projekti obrazovanja na daljinu u kojima se dva ili viae medija meusobno dopunjuju i obogauju u djelovanju (njem. Enrichmentfunktion der Medien). Ovisno o ciljevima obrazovanja i prirodi sadr~aja u enja ovi su projekti dopunjavani i raznim oblicima izravnih kontakata pou avatelja i studenata (u enika). Takvi su projekti ostvarivani na nivou dr~ave (npr. dopisna poljoprivredna sredja akola u Poljskoj ili Open University u Velikoj Britaniji), te na nivou industrijskih kombinata ili komunalnih zajednica (viae kod Pongrac, 1985b i Matijevi, 1985a). Mentalna kondicija i obrazovanje na daljinu Tekstom ili knjigom mo~e se edukativno djelovati na pismene osobe. Pismenost ovdje podrazumijeva odgovarajuu (zadovoljavajuu) brzinu itanja i pisanja. Za uspjeano samoobrazovanje to nije dovoljno. Potrebni su joa i odgovarajua motivacija i zanimanje za neko podru je u enja. Taj sklop varijabli u psihologiji i didaktici ozna avamo sintagmom  mentalna kondicija . Kada je rije  o obrazovanju na daljinu onda taj pojam obuhvaa (odnosno podrazumijeva) i osposobljenost za sudjelovanje u nastavi na daljinu. Uz po etke koriatenja osobnih ra unala i interneta u obrazovanju na daljinu teledidaktika pridru~uje pojmu  mentalna kondicija joa i inforamti ku pismenost. Jasno je, naime, da se osobnim ra unalom i internetom za obrazovne potrebe mogu slu~iti samo informati ki pismene osobe. Dizajneri programa obrazovanja na daljinu moraju, dakle, ra unati i s tom zna ajnom varijablom. Informati kim opismenjavanjem obuhvaeni su danas svi, od najmlaih do najstarijih. Nije rijetkost da nastavnici i profesori stje u informati ku pismenost od svojih u enika, a roditelji od svoje djece. Komunikolozi su isticali neke medijske prednosti knjige u odnosu na osobna ra unala. Naime, prednost knjige u odnosu na prva osobna ra unala ogledala se u mogunosti uporabe toga jednostavnog medija svuda, kod kue, na radnom mejstu, na izletu, na slu~benom putovanju. Osobna ra unala nisu bila toliko mobilna kao knjiga i drugi tekstualni mediji. Druga se, va~na prednost knjige u odnosu na druge medije (pa i u odnosu na prva ra unala), ogledala u mogunost vraanja na prethodno pregledane dijelove teksta, odnosno u mogunosti kretanja kroz tekst vlastitom brzinom. Osobna ra unala povezana na internet donekle umanjuju te prednosti tekstualnih medija (sadr~aje u enja mo~emo prou avati vlastitim tempom, vraajui se na prethodne stranice, kad nam to zatreba). I glede mobilnosti osobnih ra unala u injeni su zna ajni pomaci. Izraena su takva ra unala koja se mogu prenositi i koristiti na bilo kojem mjestu gdje se ovjek nalazi, uklju ujui tu i mogunost uklju ivanja na internet. Va~na je medijska prednost knjige i drugih tekstualnih medija u dostupnosti airokom krugu potencijalnih korisnika, te u cijeni. Knjiga je za sada u prednosti pred osobnim ra unalima glede dostupnosti airokom krugu korisnika. Osobna ra unala mo~e, iz raznih razloga, koristiti joa uvijek mali broj osoba. Uglavnom su to poslovni ljudi i intelektualci, a takvih je u odnosu na ostalu populaciju malo (Manje od 5% pu anstva Hrvatske predstavlja potencijalne korisnike takvih mogunosti!). Mnogo vee mogunosti nisu ni kod populacije osoba sa zavraenom srednjom akolom ili kod srednjoakolskih polaznika (Vidi: Matijevi/Rijavec/Drandi, 1997) Priroda komuniciranja u obrazovanju na daljinu U organiziranom institucionalnom obrazovanju na daljinu obi no se radi o kombinaciji razli itih vidova komuniciranja (Holmberg, 1979; Matijevi, 1985a i 1985b, Pongrac, 1985a). Svakako dominira telekomuniakcija u odnosu na neposrednu izravnu komunikaciju. Prete a danaanje multimedijske komunikacije bila je dopisna komunikacija koja je kasnije dopunjavana i obogaivana telefonskom komunikacijom. Kasnije je takvo dopunjavanje obogaeno radijskom i televizijskom komunikacijom. Tako su nastali brojni projekti multimedijskog obrazovanja na daljinu u kojima se kombinira dopisna komunikacija s posebno prireenim radijskim i televizijskim emisijama (viae kod Pongrac, 1985 ili Matijevi, 1985a). Sve su to razni vidovi apersonalnog komunciranja koji se ponekad dopunjuju izravnim susretima pou avatelja i studenata radi neophodnih socijalnih kontakata i eventualnog izvoenja vje~bi, a koje se ne mogu simulirati, odnosno za koje je potrebna neka specijalna oprema . U svakom je obrazovnom procesu posebno va~no osigurati dvosmjernu komunikaciju. Naime, emiter ~eli povremeno znati kako ga primaoci razumiju i kako reagiraju na primljene inforamcije. U dopisnom obrazovanju na daljinu ta je dvosmjernost osiguravana uzajamnim pisanjem pisama i odgovora (akola  studenti - akola). Glavni problem je ovdje bio u brzini slanja i primanja poruka. Kru~ni tijek slanja informacija u tielj  student  u itelj je trajao katkad i viae od dva tjedna. U tom je vremenu povratna informacija gubila motivativni i gnoseoloaki smisao jer subjekt koji u i nije mogao primiti povratnu inforamciju o valjanosti vlastitih aktivnosti u vremenu kada je bio intenzivno okupiran nekim sadr~ajima u enja. Primljena petnaestak dana kasnije povratna ifnormacija gubi didakti ki, psiholoaki i gnoseoloaki smisao. Taj su nedostatak organizatori obrazovanja na daljinu nastojali prevladati koriatenjem telefona i faksa, a kasnije i ra unala.koja su omoguavala da se u kratkom vremenu obradi veliki broj upita ili kontrolnih zadaa koje su studenti slali obrazovnim ustanovama (Rumble, 1988; Fritsch, 1989). Glede prevladavanja nedostataka u svezi uspostave intenzivne dvosmjerne komunikacije pojava interneta je unijela pravu komunikacijsku revoluciju u podru je obrazovanja na daljinu. Potencijalnim korisnicima se interaktivni obrazovni software mo~e u initi dostupnim neprekidno, u svako doba dana i noi. Ne ulazei ovdje u softwareska ili hardwareska rjeaenja za uspostavu takve komunikacije (otvoreni, poluotvoreni ili zatvoreni sustavi, komercijalna zaatita nekih baza podataka na internetu i sl.), mo~emo rei da glede slanja i primanja vizualnih, zvu nih i tekstualnih poruka putem interneta nema ograni enja. Na stru njacima za obrazovanje je da osmisle optimalne obrazovne projekte koji e moi zadovoljiti edukativne aspiracije potencijalnih korisnika. Didakti ka priprema medija i multimedija Zadnjih tri do etiri godine proizvedeno je mnogo kvalitetnog multimedijskog softwarea koji se mo~e koristiti za samoobrazovanje u raznim podru jima znanosti i umjetnosti. Evidentno je da su kreatori i proizvoa i softwarea znatno napredovali u odnosu na period od prije nekoliko godina, odnosno u odnosu na prve pokuaaje stvaranja multimedijskog softwarea. Proizvoa i takva softwarea nude na tr~iatu u obliku CD software na kojema su cjelovito obraene teme iz povijesti, geografije, zoologije, botanike, fizike itd. Potencijalnim korisnicima se na CD nude encklopedije (npr. Encyclopedia of Space and the Universe, Encyclopedia of nature, Encyclopedia of Science), prikaz svjetske povijesti (History of the World), svjetski atlas (npr. The Dorling Kindersley World Reference Atlas), te veoma atraktivni programi iz anatomije (npr. The Ultimate Human Body i The Ultimate Skeleton). Tu su brojni softwarei koji predstavljaju populari2222221,,2222,22,22!2,N=% ( ’с %zaciju medicinske znanosti, te brojne multimedijske prezentacije iz podru ja dje je knji~evnosti (vidi: Veli ki and Matijevi, 1997). Prilikom pripreme veine spomenutog softwarea uva~avani su zahtjevi za didakti ko i metodi ko oblikovanje takva softwarea. Pritom se misli na koriatenje prednosti svakog posebnog medija koji se kombinira u multimedijskoj prezentaciji) npr. stati na i dinami na fotografija, stati ne i dinami ne animacije, te sheme i tekstovi). S didakti ko-gnoseoloakog glediata veoma je va~no da se u prezentaciji sadr~aja u enja koriste prednosti pojedinog od spomenutih singularnih medija, tako da se oni u multimedijskoj prezentaciji meusobno dopunjuju i obogauju. Oslanjanje na neke od medijskih specifi nosti odnosno prednosti ovisit e o prirodi sadr~aja koji se prikazuje multimedijski, te o didakti ko-gnoseoloakim ciljevima. Za sadr~aje iz biologije, zoologije, fizike ili botanike va~na je boja, ali za upoznavanje unutarnje strukture fotografija i boja nisu dovoljni, jer fotografija prikazuje samo vanjski pojavni oblik (osim ako nije fotografiran presjek). Zato se kreatori multimedijskog softwarea povremeno slu~e stati nom ili dinami nom animacijom, te shematskim prikazivanjem nekih detalja (npr. crte~ unutarnjih organa ~ivotinje ili ovjeka, crte~ nekog kemijskog ili fizikalnog procesa, prikaz presjeka nekog stroja ili organa i sl.). U povijesnim multimedijskim prezentacijama gdje nema izvornih fotografija ili filmskih zapisa solidna dopuna tekstu ili govoru su crte~i ili dinami ne animacije, katkad i isje ci iz igranih filmova, a koji zapravo predstavljaju simulaciju nekih davnih dogaanja. Dakle, stati ni ili dinami ni crte~, tekst, govor, boja, filmski zapis, fotografski zapis, te drugi na ini prezentacije sadr~aja u enja, trebaju u multimedijskom softwareu biti dovedeni u optimalnu vezu, odnosno kombinaciju, kako bi udovoljili didatki kim, metodi kim, komunikoloakim i gnoseoloakih zahtjevima. Kreatorima i proizvoa ima multimedijskog softwarea mo~e korisno poslu~iti Daleov sto~ac iskustva prilikom izbora medija za multimedijsku prezentaciju, te Kempovi odgovori na pitanje  Which medium? (Kemp, 1973). Kemp u ovom esto citiranom radu u didaktici medija nudi odgovore na pitanja kriterija izbora medija za razli ite nastavne situacije (npr. za samostalno u enje, za male skupine, za velike skupine). Pitanjem oblikovanja video i multimedijskog softwarea bave se joa neki autori, nastojei ponuditi odgovore na va~na pitanja iz podru ja didaktike medija (npr. Gerli , 1997; Peters, 1995; Matijevi, 1988) Internet i multimedij u obrazovanju na daljinu Primjena interneta u obrazovanju zauzela je najviae mjesta na sveu ilianoj razini. To nije teako objasniti. Dizajneri programa za obrazovanje na daljinu procjenjuju da je informati ka pismenost i osposobljenost za samoobrazovanje (mentalna kondicija) u sveu ilianih studenata na zadovoljavajuoj razini. To zna i da se na populaciju sveu ilianih subjekata (studenti, asistenti, profesori) mo~e glede aktivne participacije u obrazovnim projektima ozbiljno ra unati. Dvosmjerna multimedijska komunikacija koju omoguuje internet zna ajno racionalizira i obogauje proces u enja. Uz bogatu komunikaciju koju omoguuje internet mogu se u znatnoj mjeri smanjiti opseg klasi ne edukativne komunikacije koja se ostvaruje uz pomo klasi nih komunikacijskih medija ili uz izravne kontakte nastavnika i studenta. Za po etak, zahvaljujui ra unalima koja su povezana u internet organizirani su virtualni seminari, multimedijska predavanja na daljinu, te projekti posebnih virtualnih akola ili virtualnih sveu iliata (vidi Fritsch, 1997; Rajasingham, 1997). Kalifornijsko virtualno sveu iliate (California Virtual University), (www:california.edu(, nudi putem interneta programe iz podru ja gospodarstva, medicine, pedagogije, prava, agronomije, ekologije te nekih podru ja profesionalnog obrazovanja. Uvjet za uklju ivanje je zadovoljavajua informati ka kultura, privatna oprema za uklju ivanje, te uplata za dobivanje prava za rad na njihovim programima. Takve mogunosti nude i brojne druge privatne akole i sveu iliata, auto akole, te razne druge obrazovne ustanove. Sve dopisne akole nastoje obogatiti svoje komuniciranje s polaznicima i vezom putem interneta. Za po etak se koriste najjednostavniji oblici komuniciranja putem elektronske poate. Polaznici putem e-maila aalju pitanja mentorima i primaju odgovore, odnosno konzultiraju se o nekim kontrolnim zadaama ili zavranim maturalnim radovima. Osnovni problem u airenju ovakve primjene interneta u obrazovanju na daljinu jeste u nedostatku odgovarajue opreme za polaznike (privatna osobna ra unala), te u nedostatku odgovarajueg multimedijskog softwarea za u enje. S tim su, naravno, povezani i neodgovarajua informati ka pismenost, te nedostatak novca za informati ku opremu u akoli koja organizira obrazovanje na daljinu. Neke dileme i ograni enja Da li je internet panaceja za brojne akolske i obrazovne probleme? Neki su mu skloni pripisivati i takve mogunosti koje dovode u pitanje postojanje klasi ne akole i u itelja. Da li za to imaju realnu osnovu i dovoljno argumenata? Sjeamo se euforije koja je prije tridesetak godina pratila pojavu proramiranog u enja i euforije koja je pratila prve pokuaaje primjene ra unala u nastavnom procesu. Programirano u enje je nakon brojnih propitivanja ostalo tek jedna strategija u enja i nastave, a ra unala u nastavnom procesu ne zauzimaju mnogo viae vremena i prostora od videa, dok knjige i drugi tekstualni mediji joa uvijek zna ajno obilje~avaju nastavnu komunikaciju. U itelji su na sreu (ili na~alost??) ostali i dalje nazaobilazni subjekti u nastavnoj komunikaciji. Osobna ra unala, multimedijski software na CD te internet zna ajno obogauju odgojno-obrazovnu komunikaciju, te omoguuju zna ajnije promjene uloge i zadaataka u itelja u suvremenoj akoli i na sveu iliatu. Ra unala i internet omoguuju u itelju da dio svojih funkcija prenese na njih (objektiviranje obrazovnog procesa), a da se sam posveti kreativnijim poslovima kakvih u suptilnom nastavnom procesu ima mnogo. `kolski i pedagoaki alterantivci upozoravaju da se u akoli ne u i samo glavom, ve i srcem i rukama. Naime, ~eli se pokazati da nije zadaa akole u pomaganju da se dje je glave napune informacijama, ve da se utje e na cjelovit mnogostran razvoj li nosti, u kojem afektivni i motori ki razvoj zauzimaju ravnopravno zna ajno mjesto s kognitivnim razvojem. U obrazovanju na daljinu se javljaju neki problemi kakve u klasi noj izravnoj nastavi ne susreemo. jedan od uo ljivijih je pojava tzv.  personalna izolacija . Naime, brojni polaznici su u istra~ivanjima obrazovanja na daljinu isticali osjeaj  personalne izolacije tijekom autodidakti kih aktivnosti. I jedan je ispitanik iz srednjoakolske populacije upozorio da internet ne povezuje ljude ve ih i razdvaja. Taj je ispitanik osjetio da pretjeranim bavljenjem internetom gubi dio svojih vjernih prijatelja (Matijevi/Rijavec/Drandi, 1997). Prilikom prvih pokuaaja uvoenja televizije u nastavni proces bilo je i komi nih primjera prikazivanja djeci u u ionici na televizijskim ekranima i onoga ato su u enici mogli sasvim dobro vidjeti golim okom u akolskom okoliau. Ima li takvih primjera i na internetu? Svatko tko provede nekoliko sati na mre~i uo ava da tamo ima svega, svaata i sva ega, te da se od svega toga katkad veoma teako pronau relevantne informacije, odnosno linkovi. Pred stru njake za akolstvo i obrazovanje psotavljaju se va~na pitanja. Prvo, za koje nastavne sadr~aje i ciljeve se isplati (financijski) raditi skupe obrazovne projekte uz pomo interneta i multimedija? Drugo, uz koje nastavne ciljeve je opravdano edukativne funkcije dodjeljivati osobnim ra unalima i internetu, umjesto ljudima i neposrednim aktivnostima studenata (u enika) na izvornim materijalima i u izvornoj stvarnosti? Kada smo se opredijelili, s dovoljno argumenata, za u enje uz pomo ra unala i interneta, valja pronai optimalne kombinacije singularnih medija u kojima su optimalno iskoriatene prednosti svakog pojedina nog medija. Financijska isplativost izrade multimedijskog softwarea koji se mo~e koristiti za u enje na osobnom ra unalu ili koji se mo~e staviti na mre~u ovisi i o populaciji koja razumije jezik na kojem je software prireen. Svakako emo se slo~iti da nije isto pripremati neki software na jeziku koji govori pet miliona ljudi, ili isti software raditi na jeziku koji govori nekoliko stotina miliona ljudi. Nije slu ajno najviae softwarea na internetu na engleskom jeziku, iako mo~ete nai linkove na stotinama poznatih jezicima. To, naravno ne zna i da na jezicima malih naroda ne treba raditi obrazovne software, ve je ovo tek upozorenje stru njacima koji razmatraju opravdanost ulaska u takve projekte. Internet predstavlja javni komunikacijski prostor. U tom prostoru se treba nau iti ponaaati. U anketi mladih korisnika ponude na internetu zabilje~ili smo i upozorenje da treba njegovati kulturu ponaaanja na internetu (Matijevi/Rijavec/ Drandi, 1997). Ta kultura podrazumijeva, s jedne strane, kulturu komunciiranja putem e-maila ili prilikom sudjelovanja u raspravama a, s druge strane, i airoku kulturu koja prati stavljanje nekog softwarea na mre~u (pismenost, znanstvena provjerenost podataka, kvalitet medijske prezentacije i sl.). Mo~e se pretpostaviti da e u skoroj budunosti (pet do deset godina) internet u svim podru jima akolstva i obrazovanja na daljinu dobiti odgovarajue mjesto i predstavljati zna ajnu dopunu raznim drugim oblicima nastave, nastavnim strategijama, odnosno oblicima komuniciranja. Mjesto interneta i raznog multimedijskog softwaea u cjelini odgojne komunikacije zauzet e zapa~eno mjesto koje e ovisiti o ciljevima edukacije, prirodi sadr~aja u enja, mentalnoj kondiciji subjekata koji u e te, kao i uvijek, o stavovima svih subjekata obrazovnog procesa. Literatura Bфumler, E. C. (1991), Lernen mit dem Computer. Weinheim und Basel: Beltz Verlag. Colin, S. (1995), Kako radi multimedija. Zagreb: Znak. Cotton, B. and Oliver, R. (1994), Understanding hypermedia: from multimedia to virtual realitiy. London. Phaidon Press ltd. Frankl, J. and O’Reilly, B. (ed.), Lifelong Learning – Open Learning – Distance learning. (1996 EDEN Annual Conference, Futurscope, Poitieres, France) European Distance Education Network. Fritsch, H. (1989), PC Tutor: Bericht ќber ein PC-gestќtztes Tutorensystem. ZIFF Papiere, No 75, Hagen: FernUniversitфt. Fritsch, H. (1997), Host contacted, waiting for reply. Zentrales Institut fќr Fernstudienforschung, FernUniversitфt, Hagen. Gerli , I. (1997), Didactic Criteria of Introducing Multimedia in Education. in: MIPRO  97  20th International Convention, Opatija: Croatian Society for Microprocessor Systems, Proces Control and Information Systems, Microelectronics and Electronics . Holmberg, B. (1979), Obrazovanje na daljinu. Zagreb: CDO “Birotehnika”. Holmberg, B. (1990), A bibliography of writings on distance education. Hagen: Fernuniversitфt, Zentrales Institut fќr Fernstudiumforschung. Homadovski, A. (1997), “Studija virtualnog sve Windows 95 4MY DOCUMENTS\TEZEOZR2.DOC|<Microsoft Word for Windows 95u iliata i utjecaji na edukaciju , u: Obrazovanje za informacijsko druatvo, Zagreb: Hrvatska akademija tehni kih znanosti, str. 46-52. Keegan, D. (1995), Distance Education Technology for the New Millenium: Compressed Video Teaching. ZIFF Papiere, No 101, Hagen: FernUniversitфt. Kemp, E. J. (1973),  Which Medium? , in: Individualized Instruction: Programs and Materials. New Jersey: Educational Technology Publications, Englewood Cliffs, p. 203.212. Matijevi, M. (1985a), Suvremena organizacija obrazovanja odraslih (Individualne razlike i obrazovanje na daljinu). Zagreb: NIRO  `kolske novine . Matijevi, M. (1985b),  Tehnologija dopisnog obrazovanja , U: Suvremeni pristup modelima dopisnog obrazovanja. Zagreb: CDO  Birotehnika , str. 71-120. Matijevi, M. (1988), Zna aj i uloga videa u multimedijskom obrazovanju, Andragogija (Zagreb), br. 7-9, str. 263-272. Matijevi, M./Rijavec, M./Drandi, B. (1997),  Secondary school students in Croatia and Internet , u: MIPRO  Multimedia and Hypermedia systems. 20th Interantional Convention, Opatija, Croatia, p. 110-114. Peters, O. (1995), Die Didaktik des Fernstudiums. ZIFF Papiere, No 100, Hagen: Fernuniversitфt. Pongrac, S. (1985a), Komunikacije u dopisnom obrazovanju. Zagreb: NIRO “Školske novine”. Pongrac, S. (1985b), “Dopisno obrazovanje u svijetu i kod nas”, u: Suvremeni modeli dopisnog obrazovanja. Zagreb: CDO “Birotehnika”, str. 9-70. Rajasingham, L. (1997), The Research path to the virtual Class. ZIFF Papiere 105, Hagen: Fernuniversitфt, Zentrales Institut fќr Fernstudienforschung. Rumble, G. (1988), The use of microcomputers in distance teaching systems. ZIFF Papiere No 70, Hagen: FernUniversitфt. Runfang, W. (1997), China’s Radio & TV Universities and the British Open University: A Comparative Perspective. ZIFF Papiere 104, Hagen: Fernuniversitфt, Zentrales Institut fќr Fernstudienforschung. OLIDARN.DOCRDamir Grgin ,MY DOCUMENTS\S197.DOCZDamir Grgin 4MY DOCUMEVeli ki, V. and Matijevi, M. (1997),  Multimedia Approach to children s literature: Possibilities and limits , in: School Education in the Information Society (Open Classroom II: Conference), Kastaniotis Editions, Athena (Greece), p. 119-126. PAGE  PAGE 4 `bцъ ЂZ\  † ˆ † ˆ 6 8 ˆŠ,."$–šђтф8&:&6(”(–(0)2)Ј+Њ+B,D,ш,ъ,ˆ-Š-(0В0Д0X1Z1Z33І6Ј6Є8І8<<>>Њ>Ќ>Ь>? ?Р?Т?b@d@ AAьA0C2C=D>D’D“D5EFœGžGDHFHьJюJфLцL”M–MŒOŽO>P@PоPрP§§њњњњњњњњњ§§ѕ§ѕ§ѕ§§њњњњњ§ѕ§ѕ§ё§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§§њњњ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ§ѕ6CJCJNHNHCJ_`b‚ЊицшъТђ –˜šђє№tє$2(4(6(”(–((0м8Ъ>§њјњњњііє№№ііюыыцццттютєцц„а$„а$„а$`b‚ЊицшъТђ –˜šђє№tє$2(4(6(”(–((0м8Ъ>Ь>? ?ьA GаRBUZZZrZtZК`Єf>l@lBlDlxlzl|lJn„r‚xР|@…§ћљљљіѓ№эъчфсіойжгаіЭШХТПМЙЖГоА­ЊЇЄЁ›˜•’Œ‰†Тїџџсљџџрќџџ§ўџџфџџџхџџџцџџџ шіџџщіџџъіџџыіџџИљџџ­ќџџаџџџ'ђџџ(ђџџєџџШѕџџЊћџџpўџџжџџџзџџџЖєџџ­їџџќџџаџџџбџџџ3ѕџџ4ѕџџгіџџ“ћџџе§џџгџџџдџџџ4Ъ>Ь>? ?ьA GаRBUZZZrZtZК`Єf>l@lBlDlxlzl|lJn„r‚xР|@…ћљћїђђђђђ№эъъђђђъъчъъъђђђђ$$$$„а„арPTTМTОThXjXКYМYZrZtZІ_Ј_ўabІbЈb*c,cPcRc8e:e6g8giiDlxlssNvPvžw w^x`xh|j|‚|„|R}T}ъьŽ€€>@‚‚„‚z„|„ …"…ђ‹є‹ШЪ@“†“Д“”&”Y”–”š”›”г”д”ж” •†•М•–B–ј–h—|˜’˜Х˜і˜T™Dš4›в›\œ|œ†œъœМ§ј§ј§ј§ј§і§ј§ј§ј§№§ъ§ј§ј§ј§§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ј§ііічіііііііііііNH j]№CJ j[№CJ5CJNHCJ[@…ДŠъŽ<“>“@“V“X“ќ“ў“6”7”Г”Д”q•r•ы•ь•а–в–f˜g˜Џ˜А˜<™=™››2œ4œŒŽДžЖžцŸшŸд ж 9Ђ:ЂšЂ›ЂєЂѕЂ…Ѓќљіѓ№ъчфсолиевЯЬЩЦСМЗДБЎЋЈЅЂŸœ™–“Š…‚|yvsp@іџџAіџџšіџџ›іџџћіџџќіџџЪїџџЫїџџAјџџBјџџкјџџлјџџnљџџoљџџњџџњџџ­њџџЎњџџcћџџdћџџ№ћџџёћџџ9ќџџ:ќџџ7§џџ8§џџД§џџЕ§џџ.ўџџ/ўџџьўџџэўџџiџџџjџџџЁџџџЂџџџєџџџѕџџџ jуџџƒьџџ„ьџџ­юџџШ№џџ‚ѓџџ,@…ДŠъŽ<“>“@“V“X“ќ“ў“6”7”Г”Д”q•r•ы•ь•а–в–f˜g˜Џ˜А˜<™=™››њњњїїѕѓѓѓѓѓѓѓѓѓѓѓѓэээѓѓѓѓѓѓ Ц9r $$„а›2œ4œŒŽДžЖžцŸшŸд ж 9Ђ:ЂšЂ›ЂєЂѕЂ…Ѓ†ЃЄЄ•Є–Є]Ѕ^ЅшЇњЇќЇ§§§§§§§§§ї§§§§§§§§§§§§§§§юъ„h&`#$„јџ„ Ц9r МJžLžtžфž*ŸpŸrŸ v 4ЁšЁќЁЂMЂjЂАЂгЂ Ѓ4Ѓ8Ѓ]ЃžЃХЃхЃцЃ1ЄgЄЇЄяЄ№ЄЅTЅUЅLІоІ†ЇˆЇшЇъЇіЇјЇњЇўЇЈЈЈЈ Ј ЈЈ§љ§§і§§є§§§§§і§§љ§і§іэъэъэъэхэъ0JmH0J j0JUH*NH5NH52…Ѓ†ЃЄЄ•Є–Є]Ѕ^ЅшЇњЇќЇўЇ Ј Ј ЈЈЈЈќљіѓ№эъчхтрхтрч  зѓџџиѓџџŸєџџ єџџѕџџѕџџЏѕџџАѕџџќЇўЇ Ј Ј Ј ЈЈЈЈ§є№§§§§§„h&`#$„јџ„А‚. АЦA!А"А# $ %АDOCB2MY DOCUMENTS\RECENZ2.DOCD4MY DOCUMENTS\PROSVETA.DOCH8MY DOCUMENTS\SLUCAJ-FOL.DOCD4MY DOCUMENTS\PROSVETA.DOC@0MY DOCUMENTS\SOVIC1.DOCB2MY DOCUMENTS\RECENZ1.DOCB2MY DOCUMENTS\RECENZ1.DOCD [$@ёџ$NormalmH 0@0 Heading 1$@&CJ8@8 Heading 2 $„а@&5CJ4@4 Heading 3$@&5CJ<A@ђџЁ<Default Paragraph Font.B@ђ. Body Text$CJ*>@*Title$5CJ0J@0Subtitle$5CJ,@",Header  Ц9r &)@Ђ1& Page NumberUџџџџџџџџџџUЦџџџџ рPМЈX\`Ъ>@…›ќЇЈY[^_b@……ЃЈZ]a !•!”џ•€№@№  @ёџџџ€€€ї№’ №№0№( № №№B №S №ПЫџ ?№№H№№0№( №Lˆ4 №UuuЏЕэя^_`сЖЖmmuu||‚‚‰‰ŠŠППииёёѕѕ]']'`'`'Ћ+­+Й+К+Л+С+†/T4V4W4s4еGжGжGсGсGтGтGуGуGљGљGHH3H3H4H4HlHlHmHmHHHЬHЬHшHшHщHщHђTѓTћTўTU U UUџџMILAN MATIJEVIC*C:\TEMP\AutoRecovery save of bozicevic.asdMILAN MATIJEVICC:\My Documents\bozicevic.docMILAN MATIJEVICC:\My Documents\bozicevic.docMILAN MATIJEVIC*C:\TEMP\AutoRecovery save of bozicevic.asdMILAN MATIJEVIC*C:\TEMP\AutoRecovery save of bozicevic.asdMILAN MATIJEVIC*C:\TEMP\AutoRecovery save of bozicevic.asdMILAN MATIJEVICC:\My Documents\bozicevic.docMILAN MATIJEVICA:\bozicevic.docMILAN MATIJEVICA:\bozicevic.docMILAN MATIJEVICC:\My Documents\bozicevic.doc џ@EPSON EPL-5500LPT1:EPHPWEPSON EPL-5500EPSON EPL-5500”’w š 4dXXBg20…/JIв2EPSON EPL-5500”’w š 4dXXBg20…/JIв2€W4W4uW4V4l 6!60616263646D6F6H6J6KЁLЁMЁNЁPџSџTUPP P PPP$P&P0P2P<P>P@Pˆ@PFPdPfPhPjPlPŒPP(@P–P0@PšPœPžPD@PІPP@G‡ŸTimes New Roman5€Symbol3& ‡ŸArial"1ˆаe ”% ”%”%I F#ƒ•Y„ЅРДД€0dVџџ$MULTIMEDIJSKO OBRAZOVANJE NA DALJINUUnknownMILAN MATIJEVICSTRU~NI.DOC<,MY DOCUMENTўџр…ŸђљOhЋ‘+'Гй0Є˜ амьј ,8 T ` l x„Œ”œт%MULTIMEDIJSKO OBRAZOVANJE NA DALJINUft ULTUnknownnknnknNormalMILAN MATIJEVIC2LAMicrosoft Word 8.0O@FУ#@†Jй Љ@X”к Љ@X”к ЉI  F2,2222,,,222-2!22,2,!2,2,222,-2,22,2,,2!,-22,,=,% ( `с% S№€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@`сTLah je ispitanik osjetio da pretjeranim bavljenjem internetom gubi dio svojih vjernih pr,!'2,22!2',2!2,!2!,,!,2N!2,2,2,N"2,!2,2N"122"22"'222"2,!22"2!ЈсST€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@ЈсLahPiФсST€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@ФсLahP-!`WSˆ€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@`W LahXjatelja (Mat,,,!Y,/WST€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@/WLahPiџџџKWRLœџџџю@Times New Romanџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ T\€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@` XLv% Tќ€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@KWLahˆjevi/Rijavec/Drandi, 1997).a,2,C,2,,H!,22,2222!% ( ŒЭRLœџџџю@Times New Roman2'..!',2,,2,-,22,-2% ( `% Sј€џџ€џџўўєŽ‡@% T€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@ŒЭILahрPrilikom prvih pokuaaja uvoenja televizije u nastavni proces bilo je i k8!22N+2!22+2222',,+2222,2,+,,2-,+2,2,',22,2!2,,',22,,,,2% ( ’Э% ST€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@’ЭLahPoi2ФЭST€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@ФЭLahP-!`CRLœџџџю@Times New Roman2'21'!H,!,12,2CH2,22,!2,2-2,,,2222% ( ’ї%% TP€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@`CVLahјmi nih primjera prikazivanja djeci u u ionici na televizijskim ekranima ўџеЭеœ.“—+,љЎDеЭеœ.“—+,љЎ` px„Œ”œЄ ЌДМФ Ь §тM,•#VГ  %MULTIMEDIJSKO OBRAZOVANJE NA DALJINU Title˜ 6> _PID_GUIDтAN{7E184080-9E3C-11D1-AAFF-444553540000}ulogeџџ1,,22#221222!22!,-2222$22N22,,2$,$2N212% T(€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@`ЙOLahьu enici mogli sasvim dobro vidjeti golim okom u akolskom okoliau. Ima li takvihџџ2,,2,)N21)','2N)222!2)22,)12N*222N*2*'22'22N*222'2*N,**,222% ( `/RLœџџџю@Times New Romanla i internet oguujuџџ-,2,,,2,2,,,2'22!,N,2'222,'% T4€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@`/QLah№primjera i na internetu? Svatko tko provede nekoliko sati na mre~i uo ava da tamoџџ2!N,!,%%2,%2,!2,2.%82,22%22%2!22,2,%2,2222%',&2,&N!,-&22,,2,&2,&,N2% ( `ЅRLœџџџю@Times New Romanbjektiviranje oazovnog procesa), a2,,22,22'222!222,, 2!,2,'% T8€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@`ЅRLah№ima svega, svaata i sva ega, te da se od svega toga katkad veoma teako pronau relN,'2,1,'2,','2,,,1,,2,',22'2,1,21,2,2,22,2N,,'222!22,22!,% ( ˜Ѕ% ST€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@˜ЅLahPe,ФЅST€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@ФЅLahP-џ!`RLœџџџю@Times New Romanџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ% T,€џџџџўўєŽ‡@єŽ‡@`E PLahьp% T4€џџ€џџўўєŽ‡@єŽ‡@`QLah№vantne informacije, odnosno linkovi. Pred stru njake za akolstvo i obrazovanje ps2,22,#2!2!N  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcўџџџefghijklўџџџnopqrstўџџџvwxyz{|ўџџџ§џџџўџџџRoot Entry++Н рEdEмѓ4џџџџџџџџ РF€эU 5/Н`| к Љ‚€#ЕT1TableEi шAФE/#ўџ ~ўџџџ}€џџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџџ