Naslov
Kult Libera u antičkoj Seniji
(The Cult of Liber in the ancient Senia)

Autori
Glavičić, Miroslav

Izvornik
Senjski zbornik (0582-673X) 29 (2002), 29; 5-28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
antička Senija; Liber; kult
(Ancient Senia; Liber; Cult)

Sažetak
Štovanje Libera, rimskog boga koji je najpoznatiji kao zaštitnik vina i vinarstva, a bio je u potpunosti izjednačen s grčkim Dionizom (Bakhom), bilo je rašireno diljem antičkog svijeta. Autor u članku opisuje i analizira materijalne tragove štovanja kulta Libera u Seniji. Iz teksta natpisa koji u spomen na svoju majku Gaviju Maksimu postavlja sin Lucije Gavije Optat, doznajemo o uređenju Liberova svetišta, a ulomak posvetnog natpisa svjedoči o njegovu proširenju. Među spomenike koji se mogu povezati sa štovanjem Libera autor ubraja i nalaz mramorne kompozicije u kojoj je središnje mjesto zauzimao prikaz mladića s naramkom ispunjenim raznim voćem. Liberov hram nalazio se na sjeveroističnoj periferiji antičkog grada, na prostoru današnjeg Čopićeva naselja, gdje su godine 1997. slučajno otkriveni njegovi zidovi. Hram u kojem su se obavljali mistični obredi Liberovih vjernika, obnavlja se tijekom 2. st., a na temelju arheoloških nalaza te u kontekstu razvoja društveno-povijesnih zbivanja u Seniji, autor zaključuje da je funkcija hrama prestala koncem 4. ili tijekom 5. st., kada su u njemu izvšeni pokopi kasnoantičkih stanovnika Senije. Tada su tradicije toga kultnog prostora nestale pa je logična pretpostavka da je hram nasilno porušen u obračunu kršćana s poganskim religijama. TIjekom urbanističkog razvoja antičke Senije na sjeveroistočnoj periferiji grada formirani su vrtovi i terase na kojima su postojali uvjeti za podizanje vinograda i uzgoj vinove loze. U 14. st. više dokumenata svjedoči o postojanju vinograda senjskih građana na gradskoj periferiji i o proizvodnji senjskog vina, čija je prodaja odredbama Senjskog statuta iz godine 1388. favorizirana u odnosu na ono uvozno. Prema mišljenju autora bavljenje vinogradarstvom i vinarstvom srednjovjekovnih građana grada Senja počiva na tradicijama nastalim u antičko doba. U tom je kontekstu vrlo zanimljiv i renesansni prikaz maloga Dioniza uokvirenog bujnom vinovom lozom na kamenom reljefu koji je bio zaštitni znak (grb) pojedinca ili udruge vinograda, proizvođača i trgovaca vinom u srednjovjekovnom Senju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA