Pregled bibliografske jedinice broj: 138778
Suradnja Dalmacije i Hercegovine
Suradnja Dalmacije i Hercegovine // Zbornik radova Gospodarskog foruma:"Ekonomska suradnja RH (Dalmacije) i BiH (Hercegovine) - stanje, mogućnosti, prijedlozi"
Mostar: Generalni konzulat RH u BiH, 2003. str. 7-14 (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 138778 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Suradnja Dalmacije i Hercegovine
(Cooperation between Dalmatia and Herzegovina)
Autori
Šimunović, Ivo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova Gospodarskog foruma:"Ekonomska suradnja RH (Dalmacije) i BiH (Hercegovine) - stanje, mogućnosti, prijedlozi"
/ - Mostar : Generalni konzulat RH u BiH, 2003, 7-14
Skup
Gospodarski forum::"Ekonomska suradnja RH (Dalmacije) i BiH (Hercegovine) - stanje, mogućnosti, prijedlozi"
Mjesto i datum
Mostar, Bosna i Hercegovina, 27.03.2003
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
polovi rasta; razvojna struktura; transgranična suradnja; refrakcijske točke; regionalizam
(growth poles; development structure; transboundary cooperation; refraction points; regionalism)
Sažetak
Razmatrajući neka praktična i znanstvena pitanja transregionalne suradnje, autor na primjeru suradnje Dalmacije i Hercegovine otvara mnoga još uvijek složena znanstvena pitanja, kao na primjer polova suradnje, razvojne strukture te pitanje kompatibilnosti zemljopisne, povijesne i razvojne strukture susjednih regija. U traganju za faktorima suradnje autor nalazi određene faktore koji imaju integrativnu snagu i koji su u datim regijama doista afirmirani polovi rasta i na njima gradi tezu o mogućem uspješnom modelu transgranične suradnje. U prilog tome autor navodi nekoliko primjera institucionalne naravi koji predstvaljaju odličnu infrastrukturu suradnje kao što su Split i Mostar, gradovi-prijatelji, koji su k tome izvrsne refrakcijske točke u svojim regijama, različite gospodarske strukture koje se dobro nadopunjavaju, te prometnu infrastrukturu koja čini te odnose realnim i uspješnim. Autor, temeljem tih analiza, ukazuje na određeni optimizam u razvoju suradnje tih susjednih regija.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
POVEZANOST RADA