Naslov
Pismenost žena jugoistočne Europe
(Literacy of Women in South East Europe)

Autori
Mrdjen, Snjezana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Conference Bosnia and Herzegovina in Europe: "Link Diversity" / - Sarajevo : Stability pact, Link diversity, Council of Europe, 2001, 121-127

Skup
Conference Bosnia and Herzegovina in Europe

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 21.03.2001. - 23.03.2001

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Pismenost; Obrazovanost; Jugoistočna Europa; Bivša Jugoslavija
(literacy; education; South East Europe; Former Yugoslavia)

Sažetak
Pismenost i obrazovanje su vrlo važni aspekti u procesu emancipacije žena i stvaranja civilnog društva. Posebno je to važno ako se zna da je u svijetu koji broji više od 6 milijardi stanovnika, skoro milijarda nepismenih, od kojih dvije trećine čine žene. U zemljama Jugoistočne Europe stupanj pismenosti je niži nego u zemljama Centralne i Zapadne Europe što je odraz kulturnog nasljeđa. Jedino je u Sloveniji situacija bila i ostala povoljnija, i upravo je ova Republika bila pol razvoja odakle se širio utjecaj prema jugoistoku. Iako je nakon drugog svjetskog rata postignut veliki napredak u opismenjavanju stanovništva, razlika u razini pismenosti između muškaraca i žena je jos uvijek izrazita. U strukturi ukupnog nepismenog stanovništva zemalja Jugoistočne Europe, žene čine više od 70%. Izuzetak je jedino Slovenija (udio nepismenih žena je manji od 60%), a najnepovoljnija je situacija u Centralnoj Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ovako velika nepismenost žena odnosi se uglavnom na starije dobne grupe, na stanovništvo starije od 50 godina, dok su udjeli žena koje ne znaju ni čitati ni pisati znatno manji u mlađim godištima, pa je pretpostavka da će se nepismenost izumiranjem starijih generacija iskorijeniti. U analizi obrazovanosti ženskog stanovništva starijeg od 15 godina u zemljama Jugoistočne Europe, uočeno je da je još uvijek prema popisu iz 1991. godine visok udio osoba koje nemaju završenu osnovnu školu. Situacija je najpovoljnija u Rumunjskoj, Grčkoj i Bugarskoj, a napose u Sloveniji, dok je u ostalim zemljama bivše Jugoslavije vrlo nepovoljna. Naročito u Bosni i Hercegovini, gdje je 1991. godine bilo samo 30% žena starijih od 15 godina koje su završile više od osnovne škole.Upravo stoga mjere prosvjetne politike na području jugoistočne Europe trebaju dobiti odgovarajuće mjesto u koncepciji društvenog i ekonomskog razvoja.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA