Pregled bibliografske jedinice broj: 138461
Škrljevska bolest u Slovenaca
Škrljevska bolest u Slovenaca // Liječnički vjesnik, 125 (2003), 1-2. (podatak o recenziji nije dostupan, pismo, ostalo)
CROSBI ID: 138461 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Škrljevska bolest u Slovenaca
(Škrljevo Disease among Slovenians)
Autori
Sirovica, Stjepan ; Perović Slavko
Izvornik
Liječnički vjesnik (0024-3477) 125
(2003), 1-2;
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pismo, ostalo
Ključne riječi
Škrljevska bolest; Slovenci
(Škrljevo disease; Slovenians)
Sažetak
Kritički osvrt i komentar na članak povjesničarke medicine Zvonke Zupanič Slavec iz Ljubljane, Slovenija, objavljen pod naslovom "Škrljevska bolest u Slovenaca", u Liječničkom vjesniku 124:150-5(broj 5)2002.godine. Polazeći od analize sadržaja ovog članka, svojim pismom urednici Liječničkog vjesnika, autori žele upozoriti današnju stručnu i znanstvenu javnost na ulogu i važnost istraživanja i posve novih spoznaja Bože Peričića na temelju pručavanja ove bolesti u Dalmaciji, temeljem kojih je dokazao da ne postoji "posebna bolest Škrljevo", da se "ne radi o jedinstvenoj bolesti dotad nepoznatoj", već se radi o poznatim bolestima (lues, zatim lupus, ulcus crusis itd). Rezultate svojih istraživanja B.Peričić je prezentirao u zemlji i inozemstvu počevši od g.1892., što je na lokalnoj razini u Dalmaciji dovelo i do promjene stava i odnosa vrhovnih zdravstveno-političkih vlasti, kao i promjene tretmana bolesnih, do potpunog odbacivanja naziva i konačno do oslobođenja "škrljevih" iz bolnice Šibenik. O tome je objavio i zapažen rad u Wiener klin.Wschr 1892, te držao predavanje na V. kongresu njemačkih dermatologa 1895.g.tako da su njegove spoznaje imale neposredni odjek i utjecaj i na međunarodnoj razini. Autori sa žaljenjem konstatiraju da je i iz rada "Škrljevska bolest u Slovenaca" obvaljenog u LV 2002.g. razvidno kako su ove činjenice u tom članku potpuno zanemarene, što indirektno otkriva da autorica u svojem istraživanju nije uvažila niti novije napise povjesničara medicine iz Hrvatske u kojima je riječ o značenju djelovanja B.Peričića u svezi "Škrljevske bolesti" pa je to u konačnici rezultiralo njenim propustima u smislu znanstveno-utemeljene interpretacije povijesti "Škrljevske bolesti". U zaključku napominju da su svojim komentarima prvenstveno imali na umu činjenicu da je na taj način u članku objavljenom u LV 2002.godine zatajena važnost velikog opusa i doprinosa Bože Peričića, a nikako da omaloveže trud i druge rezultate koje je autorica ostvarila.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
- MEDLINE
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- Index Medicus