Naslov
Značenje smjesa ozimog graška i žitarica na obiteljskim farmama Republike Hrvatske
(Importance of winter cereals with winter pea mixtures on family farms in Croatia)

Autori
Štafa, Zvonimir ; Uher, Darko ; Maćešić, Dubravko ; Jantol, Zvonko ; Mužinić, Gordana

Izvornik
Mljekarstvo (0026-704X) 52 (2002), 4; 315-332

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
smjese ozimog graška i žitarica ; vrijeme korištenja ; prinosi zelene mase ; prinosi suhe tvari
(winter cereals with Winter pea mixtures ; utilisation time ; green mass yields ; dry matter yields)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je osiguranje kvalitetne voluminozne krme rano u proljeće uvođenjem smjesa ozimog graška i žitarica za zelenu krmu odnosno siliranje na obiteljskim gospodarstvima u sjevernoj Hrvatskoj. U tu su svrhu sijane smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i žitarica-tritikale cv. Clercal, za korištenje početkom svibnja, odnosno pšenice cv. Sana i cv. Žitarka za korištenje tijekom druge polovice svibnja, na slijedećim domaćinstvima: Maletić (Ferdinandovac), Mirović (Višnjevac), Bazić (M. Trojstvo), Mlinar (Kapela-Podravska), Mužinić (Križevćec), Uher (Grabovac). Smjese su korištene u početku cvatnje graška pa do pune cvatnje, odnosno početka formiranja mahuna graška, kontinuirano za ishranu krava muzara zelenom krmom. Urodi zelene mase smjese graška i tritikale košeni u početku cvatnje graška iznosili su od 24, 0 do 52, 7 t/ha, a u punoj cvatnji graška od 46, 7 do 67, 5 t/ha. Prosječni prinosi suhe tvari smjesa košenih u početku cvatnje graška iznosili su od 4, 05 do 12, 20 t/ha, a kod košnje u punoj cvatnji graška od 8, 98 do 18, 39 t/ha. Sve smjese ozimog graška i tritikale u početku cvatnje graška sadržavale su u prosjeku od 19, 41 % suhe tvari, a kod košnje u punoj cvatnji graška 23, 56 % suhe tvari. Smjese ozimog graška i pšenice košene u početku cvatnje graška u prosjeku po gospodarstvu dale su urode zelene mase od 23, 2 t/ha do 50, 0 t/ha, a kod košnje u punoj cvatnji graška od 53, 3 do 62, 5 t/ha. Suha tvar u prosjeku po domaćinstvima kretala se od 17, 00 % košnjom u početku cvatnje graška pa do 20, 96 %. Košnjom u punoj cvatnji graška suha tvar ozimih smjesa iznosila je od 20, 0 do 27, 31 %. Udio suhe tvari u smjesama ovisio je o udjelu žitarice u smjesi. Prosječni prinosi suhe tvari smjesa graška i pšenice, košeni u početku cvatnje graška iznosili su od 4, 39 do 9, 49 t/ha, a kod košnje u punoj cvatnji od 10, 67 do 15, 59 t/ha ovisno o lokaciji i domaćinstvu te o vremenu košnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA