Pregled bibliografske jedinice broj: 138168
Reakcija kultivara krumpira (Solanum tuberosum L.) na gnojidbu dušikom
Reakcija kultivara krumpira (Solanum tuberosum L.) na gnojidbu dušikom // ISHS XXVI Internatinal Horticultural Congress
Toronto, 2002. (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 138168 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Reakcija kultivara krumpira (Solanum tuberosum L.) na gnojidbu dušikom
(Response of potato cultivars (Solanum tuberosum L.) on nitrogen fertilization)
Autori
Poljak, Milan ; Herak Ćustić, Mirjana ; Ćosić, Tomislav ; Ljubičić, Martina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
ISHS XXVI Internatinal Horticultural Congress
/ - Toronto, 2002
Skup
ISHS XXVI Internatinal Horticultural Congress
Mjesto i datum
Toronto, Kanada, 11.08.2002. - 17.08.2002
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
krumpir; dušik; gnojidba; kvaliteta gomolja
(potato; nitrogen; fertilization; tuber quality)
Sažetak
Gnojidba dušikom često je potrebna za maksimalnu produkciju krumpira (Solanum tuberosum L.). Dušik uz kalij poznat je po svom utjecaju na visinu i kvalitetu prinosa gomolja krumpira. Ovaj rad ima za cilj utvrditi reakciju kultivara krumpira na gnojidbu različitim količinama dušika u tri agroekološka područja Hrvatske značajna za uzgoj krumpira namjenjenog za konzumnu potrošnju i industrijsku preradu. Dvofaktorijelni pokusi u kojima su doze dušika (0, 100, 150, 200 i 250 kg N/ha) kombinirane s tri kultivara krumpira (cv.Viktorija, cv. Red star i cv. Remarka) u tri ponavljanja provedeni su u 2000.i 2001. godini na tri lokacije (Brinje, Slovinska Kovačica i Belica). Na lokaciji Brinje nisu utvrđene signifikantne razlike u prinosu gomolja krumpira između kultivara. Suprotno tome, najviši prinos gomolja ostvarila je sorta Viktorija na lokacijama Belica i Kovačica (47, 2 i 38, 3 t/ha). Prema rodnosti kultivari krumpira na sve tri lokacije imaju redosljed: Viktorija>Remarka>Red star. Gnojidba dušikom utjecala je na povećanje prinosa gomolja krumpira u odnosu prema 0 kg N/ha osim na lokaciji Belica. Interakcija sorta x gnojidba nije se pokazala statistički značajnom za visinu prinosa, kvalitetu prinosa kao niti za komponente prinosa. Udio krupne frakcije gomolja (>55 mm), količina suhe tvari, količina škroba i specifična masa variraju ovisno o kultivaru. Prema specifičnoj masi gomolja u svim lokacijama utvrđen je slijedeći niz Red star>Viktorija>Remarka. Gnojidba dušikom signifikantno je utjecala na povećanje specifične mase gomolja i % škroba samo na lokaciji Brinje, dok je na druge dvije lokacije zabilježen trend pada.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb