ࡱ> $5@ 0bjbj22 (XXP8"!WDDDDDIIIMMMMMMM$XRZBM PH0IPPMDDVWPDDMPM++DD FXP^+{lW0W+&[Q &[+&[+PIKXM1NIIIMM "  PREDGOVOR  RECENZIJE KNJIGE ALGORITAM KAPITALA VLADIMIRA VUGRINA Ova je knjiga novost za ekonomsku teoriju, a posebno za financijsko ra unovodstvo. Kotruljevi je otkrio aktivu i pasivu odvojivai du~nike i vjerovnike. Ono ato je najvrednije u ovome djelu jest sasvim nov pristup. Autor je odvojio novac od robe te stvorio novu kvalitetu u projektiranju i praenju poslovnih dogaaja. Do toga je doaao jer on zna ato je kapital i ato je algoritam kapitala. Zna kako kapital nastaje te kako i zaato propada, zna ato je viaak vrijednosti (profit, dobitak) i zna kako ga o uvati, zna zaato smo danas u krizi. Zna kako izvesti privatizaciju i decentralizaciju te kako preko novca izvesti financijsku integraciju unutar poduzea i meu poduzeima na razini dr~ave. Zna kako da vlasnik, menad~er i knjigovoa utvrde realitet i postave strategiju, ato danas u nas malo tko zna i  ato je joa gore  malo tko ~eli znati. Od 1997. pokuaavam afirmirati njegova otkria meu naaim ekonomistima i pravnicima i veoma malo uspijevam, neovisno o tome je li rije  o studentima, postdiplomcima, knjigovoama ili doktorima ekonomskih znanosti. Najbolju ilustraciju stanja dat e odgovor jednoga vrlo poatenog i pametnog magistra ekonomije te vrsnog knjigovoe. Njegov kona ni komentar bio je: Ante, ovo je vlak bez tra nica, ja se u njemu neu voziti. Ja sam ipak odlu io ui u taj vlak i na ovakav na in motivirati itatelje da pro itaju knjigu i zauzmu stav pitajui se: 1. Je li ovaj tekst u sebi, po sebi i za sebe logi an? 2. Nudi li izlaz iz naaih ekonomskih i druatvenih teakoa? 3. Ako je utemeljen na logici, objaanjava naae teakoe i nudi izlaz, ato mogu u initi da ga afirmiram i izborim se za njegovu realizaciju? V. Vugrin pomogao mi je da svoj znanstveni opus zaokru~im  povezujui znanja iz biologije, filozofije, psihologije (to sam diplomirao), tehnologije (to sam magistrirao), ekonomije (to sam doktorirao i radim gotovo 30 godina istra~ujui varijancu profita) i prava  na autopoieti an na in i razvijem viziju o Hrvatskoj sa 100 milijardi dolara BDP-a (sada imamo pet puta manje). Morali bismo imati najmanje 50 milijardi dolara da bismo zakucali na europska vrata, no o tome ne govore naai politi ki lideri koji nam obeavaju Europsku uniju, ali na~alost ni naai ekonomisti. Ukratko, kao neka inteligencija ne znamo ni kako doi do 50 milijardi dolara, a 100 milijardi za veinu je ista utopija. Bez prirodnog ra unovodstva, koje u ovoj knjizi razrauje V. Vugrin, i dalje emo imati visoku nezaposlenost, nisku kvalitetu i produktivnost rada, stalni kaos u gospodarstvu i politici. Naai ekonomisti ne znaju objasniti varijancu profitabilnosti, a ni strani nisu otiali mnogo dalje u teoriji, iako je u praksi ve neosporno dokazano da ljudski kapital stvara dodanu vrijednost i viaak vrijednosti. Dugi niz godina bila mi je enigma zaato ne ~elimo znati i, u kona nici, ne znamo knji~iti ljudski kapital. Ve sam u doktoratu postulirao kako investicijski proces ne smije ii od primarnog ulaganja u fizi ki kapital (prostor i opremu) pa onda samo reziduum u ljude, nego obrnuto: treba prvenstveno ulagati u ljude (podizanje motivacije, znanja i timske organi-zacije) te samo na visokoj motivaciji, znanju i organizacijskom potencijalu mudrom monetarnom i fiskalnom politikom ulagati u opremu i prostor. Radei na doktoratu, htio sam si dokazati kako smo mi (SFRJ) najbolja zemlja na svijetu. Analizirajui 44 zemlje originalnom metodologijom  ljudski kapital, fizi ki kapital i GDP per capita  otkrio sam da smo s naaim ljudskim i fizi kim resursima umjesto 550 dolara trebali imati dvostruko viae. Godine 1976./'77. nastojim to verificirati u SAD-u razgovarajui s najboljim ekonomistima i borei se za to u UN-u i u Svjetskoj banci te u MMF-u. Podr~ava me najviae J. Vanek, koji je drugom (ekonometrijskom) metodologijom doaao do istoga zaklju ka  da je Jugoslavija avion u kojem radi samo jedan od dvaju motora. Razo aran feedbackom, pokuaavam doi do Tita, ali gotovo zavraavam u zatvoru. Kad ne ide top down, pokuaavam bottom up i na Ov ari u VUPIK-u Vukovar motiviram pet doktora znanosti da radimo s pedesetak zaposlenika i demonstriramo kopernikanski prevrat u investiranju. Do 1985. istra~ujem psiholoake, socioloake, tehni ke i ekonomske varijable i tada otkrivam kako se mnogo bolje samoorganiziraju moralno i intelektualno slabiji, a bolji ih se nepotrebno boje. Razvijam model ABCD, kojim meu studentima i zaposlenicima u nizu tvrtki po Sloveniji, Hrvatskoj i BiH airim tezu kako emo iz tadaanjih kriza izai samo ako se bolje samoorganiziraju poateniji i pametniji. Ni ne slutim da je klju  u knjigovodstvu, u na inu knji~enja. Na predavanju skupini 1997. godine jedan mi polaznik re e da postoji ovjek koji razmialja sli no kao ja. Upoznajem V. Vugrina i uviam da e njegov pristup pomoi da krene investiranje u ljude i da se kreativniji bolje samoorganiziraju. To omoguuje prirodno dvojno knjigovodstvo, koje je slo~ena struktura novca koja mjeri vrijednosti pa materijalna imovina uvijek mora biti u funkciji kako bi novac imao ato mjeriti. Zbog toga u tom knjigovodstvu sve proizlazi iz prometa novca, a s obzirom na to da novac ima svoju nominalu koja omoguuje da se ukupna nov ana imovina nalazi na jednom ra unu, to iz toga ra una i kompjutor mo~e izra unati poslovni rezultat koji je jednak razlici stanja nov ane imovine na kraju i na po etku razdoblja. To zna i da prirodno knjigovodstvo ima samo jedan poslovni rezultat  to je PROFIT, koji svu materijalnu imovinu dr~i na nuli neovisno o tome kako ju je procijenio ovjek (knjigovoa). Komunizam je odbacio prirodno knjigovodstvo i slu~io se nekim izmialjenim knjigovodstvom koje polazi od materije kao osnove ~ivota. Tomu je podreeno sve, pa je ak i novac potisnut u drugi plan, a materijalna imovina dominira. Zbog toga je u tom knjigovodstvu poslovni rezultat (dobitak) jednak razlici vrijednosti ukupne imovine na kraju i na po etku razdoblja. I tu do izra~aja dolazi negativan utjecaj ovjeka jer zbog nekoga svojeg interesa, ili interesa dr~avne vlasti, knjigovoa uvijek manipulira poslovnim rezultatom koliko mu to materijalna imovina dopuata, a ako mu to nije dovoljno, onda procjenom povea knjigovodstvenu vrijednost te imovine. To zna i da u tom knjigovodstvu mo~e biti toliko poslovnih rezultata koliko ih knjigovoa procjenom materijalne imovine mo~e pokazati. Upravo taj odnos knjigovoe prema poslovnom rezultatu temeljni je uzrok zbog kojega je komunizam do~ivio totalni fijasko  jer njegovo knjigovodstvo utvruje veli inu poslovnog rezultata po volji ovjeka (knjigovoe). U socijalizmu smo, koristei se takvim knjigovodstvom, preko ideologije egalitarizma razvili sentimentalnost prema loaijima i brutalnost prema boljima od sebe. Iz takve noosfere cijelo se druatvo u samoupravnom socijalizmu previae bavilo razvojno nesposobnima, a oni su kao vampiri sisali krv inventivnima, poatenima i vrijednima. Isprva nisam znao koliko je ekonomska i politi ka mafija perfidna i u novoj dr~avi, gdje su se takvi slobodno (samo)proizveli u tajkune i napravili joa vei kaos. Ve sam u prethodnome druatvenom poretku osjetio da opasnost dolazi iz tajnih slu~bi, a razvitak procesa u nas i u svijetu do kraja mi je potvrdio kako je u tajnim slu~bama (vojnim i policijskim) generator ekonomskog i politi kog zla. Danas dr~ava kao vampir uzima od poatenih, sposobnih i vrijednih te krivo i atetno preraspodjeljuje onima koji nemaju te kvalitete. Tako najboljima ubijamo motivaciju, volju za u enjem i razvitkom te mlade u imo kako da se brzo i nepoateno bogate varajui okru~enje. Tako svi tonemo sve dublje jer ne znamo knji~iti dogaaje kako to predla~e V. Vugrin. Budui da se broj razvojno nesposobnih raairio gotovo do beskona nosti, izdavanjem ove knjige tra~imo tisuu poatenih, pametnih, vrijednih koji e se, ako vrijede postavke iz moje knjige (Metodologija druatvenih znanosti), samoorganizirati i izlobirati od Vlade da obve~emo knjigovoe na prirodni na in knji~enja. Neki od nas inicijatora spremni su u duhu Fausta i duau prodati vragu da se to ostvari, ali nadam se da emo to s Bo~jom pomoi izvesti bez krvi, suza i ista obraza. Uvoenjem prirodnog knjigovodstva svaki vlasnik i svaki poduzetnik (p)ostaje zaatien jer mu pravna osoba jam i i uva viaak vrijednosti, a dr~ava ga atiti cjelokupnim aparatom. U primjeni ove koncepcije najdalje se otialo u BiH, u tuzlanskom kantonu. `to je napravljeno u tuzlanskom kantonu? Dr. M. Kikanovi je, za razliku od drugih, izvrsno shvatio Vugrinovo u enje i, kao osoba s karizmom, u tom kraju zapo eo njegovo provoenje te smatra da je sve ato Vugrin predla~e u vezi s na inom knji~enja logi no i utemeljeno na prirodnim zakonima. Napravljen je registar u kojemu se vode sve tvrtke sa svim karakteristikama. Planira se napraviti dinami ki registar stanovniatva koji e pratiti aktivnosti ljudi i osigurati da se trivijalni poslovi prenesu na kompjutor. Kad se osigura infrastruktura (a ona je u Hrvatskoj znatno bolja), Vugrinov e projekt profunkcionirati u kantonu. U tom smislu promijenjen je kontni plan kako bi se pratio i evidentirao ljudski kapital, konkretnije, intelektualni kapital. Sada su poateni i obrazovani eksploatirani jer se ne knji~i kako Vugrin predla~e. Krenulo se s knji~enjem nekih promjena, ali se pojavio problem s prijenosom informacija (ato zna i da platni promet u tuzlanskom kantonu ni u dr~avi BiH nije pripremljen za novi pristup). Naime, za taj novi pristup potrebne su odgovarajue predradnje, a sve su one zapisane u Vugrinovoj knjizi jer ona je projekt koji predla~e kako napraviti fiskalnu samoodr~ivu autopoieti nu strukturu. S tim projektom i Vugrinovim na inom knji~enja moglo bi se organizirano krenuti od 1. sije nja 2003. Dva su mjeseca, kako ka~e Vugrin, dovoljna da se izvrae nu~ne predradnje, s time da bi 2003. bila tranzicijska godina, u kojoj bi se autopoietski privatiziralo ukupno gospodarstvo i trasirali pozitivni putevi globalizacije. Zbog toga ato je Vugrin epohalan, ljudima se ini da je neuvjerljiv te da se njegov na in knji~enja ne mo~e primijeniti. No svi dosadaanji pokuaaji tranzicije ekonomskog sustava i privatizacije u cilju afirmacije vlastitog kapitala bili su onemogueni zbog neprirodnog na ina knji~enja. To zna i da jednom ipak moramo zapo eti s prirodnim na inom knji~enja  a Vugrin nam svojom knjigom o algoritmu kapitala ka~e kako! Ovaj njegov KAKO sadr~i u sebi sveukupno `TO, koje je autopoieti no napisano o razvoju ovjeka i ljudskog druatva. Nad time bi se i Crkva trebala zamisliti jer PRIRODNO KNJIGOVODSTVO u provedbenom je smislu SVETO TROJSTVO, u kojemu je vlasnik BOG OTAC, poduzetnik je BOG SIN, a knjigovoa je DUH SVETI, koji nikomu ne dopuata da pogrijeai. U tom smislu knjigovoa objavljuje DESET ZAPOVIJEDI BO}JIH u obliku standardnoga kontnog plana. Taj kontni plan temeljni je zakon razvitka ljudskog druatva, njega se mora svatko pridr~avati jer njime ovjek i ljudska zajednica pomou novca predviaju svoju budunost. U tome kontnom planu bitna je VLASTITA TRO`KOVNA KAMATA, koja nepovredivo pripada vlasniku, nju vlasnik dobiva samim time ato svoj novac bez ikakva rizika dr~i u banci (kod knjigovoe). Banka mu taj novac bri~no uva i joa mu za to uvanje plaa kamatu, ato je OPI PARADOKS na kojemu se temelji sveukupni razvoj ovjeka i ljudskog druatva. Naime, ta je kamata uvijek unaprijed poznata, a da bi je banka (knjigovoa) mogla platiti vlasniku, ona zadu~uje poduzetne ljude da u stvaranju vrijednosti ostvare i tu kamatu kao viaak vrijednosti. Zbog toga svaki poduzetnik mora projektirati posao u koji ulazi jer ta je kamata minimalni viaak vrijednosti (profit) koji mora ostvariti u buduem razdoblju, to je norma koju mora ispuniti da bi zadovoljio vlasnika. U ljudskom druatvu sve je podreeno tome da bi se zadovoljio vlasnik pa stoga i dr~ava kao opa pravna osoba pomou posebnih pravnih osoba stvara uvjete da bi poduzetnici ato lakae ostvarili normu koju im je knjigovoa postavio. Pri tome sve posebne pravne osobe moraju koristiti prirodno knjigovodstvo kojim se slu~i ovjek. U tome su bitna poduzea jer ona kao posebne pravne osobe u kojima se stvaraju vrijednosti moraju pokazati bilancu najmanje s profitom (viakom novca, viakom vrijednosti) koji vlasnici o ekuju. S druge strane, sve ostale posebne pravne osobe moraju bri~no uvati taj profit (viaak novca, viaak vrijednosti) i pokazati bilancu iz koje se vidi da je profit iskoriaten tako da vlasnici budu ato zadovoljniji. Dr~ava kao opa pravna osoba ujedinjuje te dvije bilance i izrauje bilancu dr~ave kao velikog poduzea, iz koje se vidi da se i ona (dr~ava) pridr~ava prerogativa koje je odredio knjigovoa (DUH SVETI). 31. listopada 2002. Prof. dr. ANTUN LAUC OSVRT NA KNJIGU O ALGORITMU KAPITALA VLADIMIRA VUGRINA itajui mnogobrojne radove koje je Vladimir Vugrin napisao istra~ujui bit novca, zamijetio sam da on izrazima fakturirana i naplaena realizacija (prodaja) pridaje neko posebno zna enje. Naime, bili su to izrazi koji su u komunisti koj Jugoslaviji upotrijebljeni joa u Kidri evo vrijeme, a znamo da je on na odreeni na in upravljao ukupnom jugoslavenskom privredom. U to je vrijeme naaa dr~ava imala izrazito visoku stopu rasta, a tako je bilo sve do po etka sedamdesetih godina. Zahvaljujui Vugrinovim biljeakama, otkrio sam da je takav razvoj bio mogu jer se u to vrijeme poativala struktura novca i struktura cijene robe. Naime, novac se sastoji od cijene rada i cijene kapitala, a cijena robe od minule vrijednosti, tekue vrijednosti i viaka vrijednosti (odnosno od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti). U tim strukturama va~no je zna enje pojmova vrijednost i cijena; prema V. Vugrinu pojam vrijednost uvijek se odnosi na jednu osobu koja ocjenjuje koliko za nju neato vrijedi, a pojam cijena uvijek je sporazum izmeu najmanje dviju osoba kojim zajedni ki izjavljuju koliko vrijedi ono ato razmjenjuju. Neu ulaziti u pobli~e objaanjavanje tih pojmova i njihovih struktura jer to svatko mo~e pro itati u Vugrinovoj knjizi, nego bih se posebno osvrnuo na spomenute izraze o fakturiranoj i naplaenoj prodaji. Ti se termini prije Ustava iz  74. nisu slu~beno koristili, nego su se u tom smislu po eli upotrebljavati tek kasnije u dohodovnom knjigovodstvu. itajui Vugrinove biljeake, postalo mi je jasno zaato je do po etka sedamdesetih godina Jugoslavija imala tako brz razvoj i koju je ulogu u tome odigrao novac. Kidri  je, naime, uvidio da je novac najva~niji mehanizam razvoja ovjeka i ljudskoga druatva i stoga je posebnu ulogu dao poslovnim bankama; ak je u tom smislu osnovao posebnu instituciju kojoj je dao ime SLU}BA DRU`TVENOG KNJIGOVODSTVA (SDK). SDK je zapravo bila banka svih banaka, a ona je opskrbljivala novcem sve pravne osobe u zemlji i preko njih je pomou novca upravljala dr~avom, a da to nitko nije znao, osim, vjerojatno, samoga Kidri a i njegova u~eg tima. Takvo je ato bilo mogue jer novac ima tu karakteristiku da se jednostavnim zbrajanjem platnog prometa mo~e doi do ukupnog iznosa novca koji u sebi sadr~i sve ato se dogodilo svakoj pravnoj osobi, a to zna i i dr~avi kao opoj pravnoj osobi. Taj iznos novca saldo je vranog ra una koji ima dvije strane  na jednoj je primanje novca, a na drugoj davanje novca. Sredianjica SDK imala je svakog dana za proali dan takav vrani ra un za ukupnu dr~avu, i to joa u vrijeme dok je dominirala ru na tehnika obrade podataka. O kakvoj je tehnici bila rije  objasnit u na primjeru RIZ-a (Radioindustrije Zagreb), u koji je V. Vugrin uaao 1963. godine sa zadatkom da unaprijedi organizaciju poslovanja koju je 1955. uveo In~enjerski biro iz Zagreba po poznatom ING-SISTEMU organizacije poduzea. Taj sustav organizacije bio je spoj BATINE i SIEMENSOVE akole, a autor je bio diplomirani in~enjer SERGEJ SKLEVICKI, koji je ujedno bio i zamjenik direktora In~enjerskog biroa. On je uveo u RIZ tu organizaciju, a kako se zahvaljujui njoj RIZ brzo razvijao, to su se u financijskom poslovanju po eli javljati odreeni problemi. V. Vugrin je sve te probleme rijeaio jednim potezom koji je sredianjem knjigovodstvu RIZ-a omoguio da svakoga dana do 11 sati obavijesti financijskog direktora o stanju koje je prethodnoga dana bilo na unutarnjim tekuim ra unima svih ekonomskih jedinica RIZ-a. Tih ekonomskih jedinica bilo je aezdesetak, a sve su bile obra unski potpuno samostalne, jer one su zapravo bile mala poduzea u sastavu velikog poduzea RIZ. Za svako to malo poduzee svakoga je dana sredianje knjigovodstvo imalo permanentnu bilancu, a nakon dolaska V. Vugrina jedina je novost bila ta ato je to knjigovodstvo svakoga dana dostavljalo financijskom direktoru izvjeataj o stanju unutarnjega tekueg ra una za sve ekonomske jedinice RIZ-a. Zbroj toga izvjeataja odgovarao je stanju iz izvoda tekueg ra una koji se dobivao od vanjske poslovne banke (SDK-a). I tako je to bilo svakoga dana punih deset godina, sve do 1973. kada su te ekonomske jedinice postale OOUR-i s vanjskim tekuim ra unima. U svemu je najzanimljivije bilo to da u tih deset godina nikada nitko nije pitao kako je bilo mogue da sredianje knjigovodstvo RIZ-a svakoga dana izradi aezdesetak unutarnjih izvoda tekuih ra una iji je zbroj uvijek odgovarao stanju vanjskog izvoda tekueg ra una, koji je RIZ svakog dana dobivao od SDK-a. Nitko to nije pitao, ato je bilo i razumljivo jer je sasvim logi no da zbroj stanja svih unutarnjih tekuih ra una bude jednak iznosu stanja vanjskoga tekueg ra una. No ta banalnost provocirala je este i duboke razgovore u kojima je V. Vugrin objaanjavao o emu je rije . On je to inio s velikim zadovoljstvom vjerujui da otkriva tajnu novca. U unutarnjoj organizaciji velikog poduzea, naime, vrijedi na elo promptnog plaanja, ato zna i da je trenutak isporuke robe ujedno i trenutak plaanja. Prema tom na elu izmeu ekonomskih jedinica (ona su mala unutarnja poduzea) nema potra~ivanja i dugovanja jer se svaka unutarnja kupoprodaja promptno plaa. To biva i u slu aju kad bilo koja ekonomska jedinica isporu uje ili preuzima robu od bilo koje vanjske pravne osobe ili bilo koje fizi ke osobe, samo ato se meu svim tim osobama i unutarnjim ekonomskim jedinicama uvijek postavlja nevidljiva unutarnja banka. Ta nevidljiva banka svakoj ekonomskoj jedinici odmah plaa robu koja je isporu ena vanjskom naru itelju, a isto tako od svake ekonomske jedinice odmah naplauje svaku primljenu robu od vanjskog isporu ioca, i to neovisno o tome kakvi su rokovi plaanja ugovoreni. To ujedno zna i da ta unutarnja banka preuzima brigu naplate od vanjskih kupaca, kao i brigu plaanja vanjskim dobavlja ima i djelatnicima poduzea. To je bilo mogue jer je svaka ekonomska jedinica imala svoje prirodno knjigovodstvo i ta su knjigovodstva bila ujedinjena RIZ-ovim sredianjim knjigovodstvom, a sva su se plaanja obavljala u ulaznoj i izlaznoj likvidaturi RIZ-a koja je djelovala u sastavu toga sredianjeg knjigovodstva. U takvoj su organizaciji ekonomske jedinice RIZ-a svakoga dana do osam sati dostavljale sredianjem knjigovodstvu svoje izlazne ra une (to je bio njihov prihod) i svoje ulazne ra une (to je bio njihov rashod), ato zna i da su te ekonomske jedinice svakoga dana izraivale svoju permanentnu bilancu. Iz tih je bilanci sredianje knjigovodstvo pravilo izvode o stanju unutarnjega tekueg ra una svih ekonomskih jedinica, zbroj kojih je uvijek bio nula, jer za koliko su sve ekonomske jedinice prodale za toliko su sve te jedinice i kupile. Jedna od tih ekonomskih jedinica bila je nevidljiva unutarnja banka kao opi posrednik izmeu svih vanjskih pravnih osoba i svih fizi kih osoba, s jedne strane, te svih ekonomskih jedinica RIZ-a, uklju ujui i vidljivi dio unutarnje banke, s druge strane. Ti su izvodi svakoga dana bili gotovi do deset sati, a meu njima je bio i izvod unutarnje banke na kojemu je bilo zapisano stanje njezina unutarnjega tekueg ra una. Zbroj svih tih tekuih ra una bio je nula, a to je zna ilo da je dnevni obra un to an, ali se izvod unutarnje banke razlikovao od izvoda ostalih ekonomskih jedinica po tome ato je stanje na njemu bilo otvoreno. Tom otvorenom stanju naknadno je pribrojeno stanje vanjskoga tekueg ra una (izvod je iz SDK-a stizao oko jedanaest sati) i tek nakon toga svi su se izvodi dostavljali financijskom direktoru, s time da je zbroj unutarnjih izvoda uvijek bio jednak iznosu iz izvoda vanjskoga tekueg ra una. I tako je to bilo svakoga dana od 1963. do 1973. Time V. Vugrin objaanjava ulogu novca u organizaciji bilo kojeg poduzea i bilo koje dr~ave, jer RIZ je doista bio korporacija (odnosno dr~ava) svih njezinih ekonomskih jedinica (pravnih osoba). On ide dalje jer ka~e da pomou novca financijski direktor korporacije (monetarni vrh dr~ave) mo~e nevidljivo i vrlo djelotvorno upravljati svim ekonomskim jedinicama velikog poduzea (pravnim osobama u dr~avi). Ujedno objaanjava zaato je dvojno knjigovodstvo najljepai izum ljudskog duha; ono je primanje i davanje novca, to su prihodi i rashodi bilo koje osobe. Na osnovi toga V. Vugrin dalje razvija misao i dolazi do zaklju ka da bi se raniji ZAP, odnosno danaanja FINA transformirala u Hrvatsku eskontnu banku! Ta banka imala bi dvojaku ulogu. Obavljajui platni promet izmeu pravnih subjekata, zamialja Vugrin, ona mo~e, kao ona nevidljiva banka u korporaciji RIZ, svakodnevno i permanentno izraivati bilancu dr~ave razumijevajui dr~avu kao veliko poduzee. U tom razmialjanju V. Vugrin ide i dalje pa tu eskontnu banku  zadu~uje da opskrbljuje novcem sve pravne subjekte u zemlji. U  igru uvodi i  vlastitu troakovnu kamatu , za koju tvrdi da je temeljni mehanizam razvitka ljudskog druatva. I tako Vugrinova razmialjanja idu prema neposrednom nadzoru novca i nov ane mase te njihovu nenadomjestivu ulogu u poslovanju poduzea. U tome se ne doti e poslovnih banaka; o ito ih stavlja u akcesornu ulogu. I time se V. Vugrin izra~ava kao osoba koja cijeloga svog ~ivota promialja o ekonomiji, posebno o knjigovodstvu, organizaciji, novcu i gospodarstvu te smatra da zna kako doi do uspjeane dr~ave. A ta je doktrina antipod suvremene gospodarske doktrine u kojoj je gospodarstvo samo instrument kojim novac ostvaruje svoju glazbenu dionicu (zvanu profit) i na kojem su banke glavni svira i. Pro itavai knjigu Vladimira Vugrina, mogli bismo rei da smo neato od toga do~ivjeli u vremenu tzv. dohodovne ekonomije ili ekonomije samoupravnog socijalizma uvedenog Ustavom iz  74., no i da se neato od re enoga u toj knjizi mo~e koristiti u sadaanjem vremenu u svrhu br~eg oporavljanja ili zaustavljanja zaostajanja hrvatskoga gospodarstva. Pa zar to nije dovoljno da se ovoj knjizi pristupi sa spoznajom da e trebati strpljenja pro itati je i joa viae vremena razumjeti je te razlu iti ato je danaanja ekonomska znanost, a ato mo~da njezino unapreenje, i ato je to novo. No da ima mnogo novoga, uhu ugodnoga, to je nedvojbeno, osobito ako imamo u vidu kakvo je danas stanje hrvatskoga gospodarstva i odvojenost novca (banaka) od njega. Stoga ovu knjigu preporu ujem svakomu tko razmialja kako i kojim instrumentom doi do gospodarski uspjeanije hrvatske dr~ave. 29. velja e 2003. Dr. MARIJAN }IVKOVI FAKTURIRANA I NAPLAENA PRODAJA U ALGORITMU KAPITALA VLADIMIRA VUGRINA Posve je to no da Vladimir Vugrin poslovnim bankama daje akcesornu ulogu, ali ta je uloga va~na jer u kreditno-monetarnom sustavu bez te uloge novac uope ne bi mogao izvoditi svoju glazbenu dionicu, a banke bi bili svira i koji bi sve bu nije svirali i svojim zagluaujuim sviranjem sustavno uniatavali sve oko sebe. To zna i da bi novac sam sebi postao svrhom, pa stoga uope ne bi mogao izvoditi svoju divnu glazbenu dionicu. Da bi novac mogao izvesti svoju glazbenu dionicu, mora imati svoje note koje e ljude dr~ati u uvjerenju da su to bogatiji ato imaju viae novca. Taj je novac njihov profit (viaak novca), ato zna i da je njihovo pravo da si tim novcem mogu pribaviti bilo koju imovinu. No to pravo mo~e postojati samo u slu aju ako se ono odnosi na konkretnog ovjeka, a to mo~e jedino biti u privatnom vlasniatvu. To zna i da su banke svira i koji s jedne strane sviraju po notama koje iskazuju koliko kojemu ovjeku pripada novca od ukupne mase novca (atednja postojeega novca), a s druge strane, sviraju po notama koje iskazuju koliko je koji ovjek ostvario novog viaka novca da bi se nov ana masa dr~ala na odreenoj razini (stvaranje novoga novca). Svira i na jednoj strani su atedionice, a na drugoj strani su poslovne banke. Najljepau glazbu sviraju poslovne banke jer su one sastavni dio gospodarskog sustava, a zadaa toga sustava jest stvoriti ato vei profit. U to emo se najbolje uvjeriti ako sluaamo partituru koja se zove fakturirana i naplaena prodaja. Ona je zapisana u standardnome kontnom planu koji omoguuje da se iz jedne to ke platnog prometa izvede glazba koja nam kazuje sve ato se dogodilo u bilo kojoj pravnoj osobi pa prema tome i u dr~avi kao opoj pravnoj osobi. Stavila sam pred sebe note te partiture  bila je to zamialjena bilanca poduzea po fakturiranoj prodaji  promatrala sam je, razmialjala sam o njoj, i nakon nekog vremena najednom sam doala na ideju kako je mogu izvesti. Naime, poznato je da eskontna banka u svakom trenutku mo~e napraviti bilancu koja je to nija od bilance bilo kojeg poduzea, a ako to mo~e ona, onda mogu i ja na temelju platnog prometa iz razreda 0 (knji~ni novac) logi nom ra unicom izvesti potrebne podatke za sve ostale razrede. U inila sam to i potvrdila na primjeru zamialjene bilance poduzea da se iz platnog prometa mo~e napraviti cjelokupna bilanca po naplaenoj prodaji. Time sam zapravo otkrila da u prirodi uvijek postoje dvije bilance  jedna po fakturiranoj prodaji, a druga po naplaenoj prodaji. To su dvije iste bilance, ali s razli itim iznosima; jedino su u prometnoj bilanci isti iznosi u razredu 0 i dodane vrijednosti i viaka vrijednosti u razredu 4. Evo najprije prikaza bilance po fakturiranoj prodaji: KNJIGOVODSTVO SVIH PODUZEA  STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA  BILANCA PO FAKTURIRANOJ PRODAJI Prirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 511 3001473 550 1001 - 472 5501 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici  12 -81012 751 962 771 50 -20  ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC  8153786 27341052 ROBA 2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina2274 1053000 105 794 352206 703 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi- 521 438 834 TRO`KOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viaak vrijednosti - - - 473 242 192 473 242 192- - -5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja u tijeku 8 915 897 186 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi 5 902 887 157 PRODAJA70 Rashodi i prihodi- 1000 1000-8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea- - 192 45 192 45- -9 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica -3207- 3444-3444 ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA  8157587 8639-1052 ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA )  0  11373  11373  0  Poduzee za sebe pravi bilancu po fakturiranoj prodaji u trenutku kada je kupcu isporu ilo naru enu robu. No tu kupoprodaju novac joa nije potvrdio, to e u initi neato kasnije (a najkasnije u dogovorenom roku) te stoga bilanca koja je napravljena po fakturiranoj prodaji joa nije verificirana. Tu istu bilancu mo~e, meutim, napraviti sredianja banka (FINA, ZAP ili SDK) po naplaenoj prodaji. Ta bilanca mo~e se napraviti kad god doe do neke promjene u razredu 0 jer samo u tom trenutku mo~e doi do promjene profita u razredu 8. Profit se poveava kod svakog primitka novca, a smanjuje kod svakog izdatka novca. Svako poveanje profita zna i da se bilanca mijenja, a to uvijek biva u trenutku kad kupac plati  I U TOM TRENUTKU BILANCA JE VERIFICIRANA. Evo prikaza te verificirane bilance: KNJIGOVODSTVO SVIH PODUZEA  STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA  BILANCA PO NAPLAENOJ PRODAJI Prirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 511 3001473 550 1001 - 472 5501 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici  - -  962 751 962 751- -  ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC  8113736 27141022 ROBA 2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina2396 - 3207 -  811 - 2396 - 3 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi - -  - -4 TROKOVI 41 Prenesena vrijednost  - 509 509 -42 Dodana vrijednost  - 242 242 -43 Viak vrijednosti  - 192 192 -5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja u tijeku -  -  -  - 6 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi -  -  - -7 PRODAJA70 Rashodi i prihodi - 962 962 -8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea - - 192 19 192 19 - -9 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica -3207 - 3418-3418 ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA  - 8115323 6345-1022 ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA )  0  9059  9059  0  Ovdje je prikazana verificirana bilanca, s time da su u njoj vidljivi samo podaci iz razreda 0 i podatak o ulo~enoj po etnoj glavnici (tamnije osjen ani iznosi), a do svih ostalih podataka dolazi se logi nim razmialjanjem. Da bi eskontna banka dr~ave (FINA, ZAP ili SDK) mogla u svakom trenutku napraviti bilancu po naplaenoj prodaji bilo koje posebne pravne osobe (poduzea i ustanove) i dr~ave kao ope pravne osobe, ona ima samo jedan vrani konto na kojemu je zabilje~en promet novca meu svim pravnim osobama u zemlji, kao i promet novca meu tim pravnim osobama i svim fizi kim osobama. I taj vrani konto dr~ave ima dvije strane  ulaznu stranu na kojoj je zabilje~en ukupni primitak novca i izlaznu stranu na kojoj je zabilje~en ukupni izdatak novca. Te dvije strane moraju prema opem na elu bilanciranja biti izjedna ene, no nas ovdje zanimaju samo bilance poduzea; stoga pretpostavljamo da taj vrani konto sadr~i samo platni promet svih poduzea u dr~avi (odnosno ukupnoga gospodarstva dr~ave), ato zna i da se te dvije strane razlikuju za iznos profita. Taj je platni promet u ovoj bilanci zabilje~en u razredu 0 i tko zna ato se sve u njemu krije; u njemu mo~e biti sadr~an i svekoliki nepotrebni promet novca. Stoga je za glavnog knjigovou dr~ave va~an samo zavrani saldo razreda 0 jer taj je saldo pro iaen od svega ato je nepotrebno. Bitna je karakteristika poduzea da ostvaruje profit, a to je razlika izmeu zavranog i po etnog salda razreda 0, i to je jedina istina kojoj se mora vjerovati, a sve su ostalo pretpostavke. U bilanci po naplaenoj prodaji ta istina je 211 kuna, odnosno razlika izmeu zavranog i po etnog salda novca (1022  811 = 211) i nju treba vidljivo zabilje~iti u razredu 8. To je i u injeno: profit u razredu 8 iznosi 211 kuna (192 + 19). No dr~avi kao opoj pravnoj osobi zanimljivi su i neki drugi podaci: ona treba znati kako su njezina poduzea ostvarila normu koju su im vlasnici postavili, koliko su novca ljudi upotrijebili za svoju osobnu potroanju i koliki su viaak novca (viaak vrijednosti, profit) sa uvali za buduu potroanju? Dr~avi sve to ka~e po etna glavnica ulo~ena u poduzee (u primjeru naae bilance to je iznos od 3.207 kuna), zatim eskontna stopa sredianje banke (6%) i uplaeni iznos poreza na dodanu vrijednost (14,52 kune). Na temelju tih podataka dr~ava mo~e izraditi cjelokupnu bilancu po naplaenoj prodaji, pa poimo redom da bismo vidjeli kako se logi nom ra unicom to mo~e napraviti. U toj ra unici najva~niji je podatak ostvareni profit koji iznosi 211 kuna i taj se podatak u razredu 8 upisuje u dva dijela  prvi je norma koju su postavili vlasnici, a drugi je preba aj norme koji su ostvarili poduzetnici. Norma u iznosu od 192 kune upisuje se na izlaznu stranu konta 81, a ona se utvruje tako da se od ulo~ene po etne glavnice izra una kamata od 6% (3207 ( 0,06 = 192). Ostatak od 19 kuna preba aj je norme (211  192 = 19) koji se upisuje na istu stranu konta 82. Ovi se iznosi istodobno upisuju na dugovnu stranu konta 43 (192 kune) i konta 70 (19 kuna). Nakon toga dr~ava izra una koliko su novca ljudi primili za osobnu potroanju, a to je novac koji je u dr~avnu blagajnu uaao kao porez na dodanu vrijednost (PDV). S obzirom na to da taj porez ima jedinstvenu stopu (koja je jednaka eskontnoj stopi sredianje banke) i da nitko ne mo~e biti osloboen plaanja toga poreza, vrlo se lako mo~e izra unati da su svi graani u dr~avi primili iznos od 242 kune, jer dovoljno je samo iznos uplaenog PDV-a podijeliti sa stopom od 6% (14,52 : 0,06 = 242). Taj iznos dr~ava upiae na ulaznu stranu konta 42 i toga trenutka zna podatak o ukupnom (neto) druatvenom dohotku (proizvodu) koji je ostvaren u dr~avi  jer je taj dohodak u iznosu od 453 kune zapisan na dugovnoj strani razreda 4 i 7 (242 + 192 + 19 = 453). No dr~avu zanima i ukupan bruto druatveni proizvod koji se uvijek zapisuje na izlaznoj strani razreda 7. Do toga podatka dolazi se tako da se ulazna strana konta 01 (novac u funkciji poduzea) umanji za iznos po etnog salda na tome kontu te se dobije iznos od 962 kune (1473  511 = 962), koji se zapiae na izlaznu stranu razreda 7. Tim je zapisom bilanca po naplaenoj prodaji zapravo zavraena jer je njime zapisan ukupni bruto druatveni proizvod koji je ostvaren u dr~avi, a razlika od ukupnoga neto druatvenog proizvoda u iznosu od 509 kuna (962  453 = 509) zapisuje se na ulaznu stranu konta 41 kao prenesena vrijednost. Preostala je joa kona na provjera o ispravnosti obra una, a dr~ava to ini tako da izlaznu stranu konta 01 umanji za iznos novca koji je u tom razdoblju uaao na konto 02 (novac u funkciji drugih osoba); to je iznos od 250 kuna, ato je razlika izmeu ulazne strane konta 02 i po etnog salda na tome istom kontu (550  300 = 250). To zna i da je ukupni izlaz novca iz razreda 0 iznosio 751 kunu (1001  250 = 751), a ako od toga iznosa odbijemo dodanu vrijednost koja je zapisana na kontu 42 u iznosu od 242 kune, onda e se dobiti iznos od 509 kuna (751  242 = 509) koji je na kontu 41 ve zapisan kao prenesena vrijednost. Time je ujedno izvraena i kona na provjera. S time u vezi ipak moram neato rei o prenesenoj vrijednosti na kontu 41. Ta se vrijednost, naime, mo~e zanemariti jer predstavlja ponovljene vrijednosti koje se iz raznih razloga multipliciraju te tako mo~e sadr~avati i sasvim nepotrebne doznake izmeu poduzea, kojima se esto ~eli neato prikriti. No dr~ava se na to ni ne obazire jer prenesena je vrijednost u zbroju ionako uvijek nula, a u bilanciranju je potrebna da se provjeri je li bilanca dr~ave po naplaenoj prodaji to na. U naaem primjeru dr~ava se u to uvjerila pa se nakon toga u nju po volji mogu zapisati i svi ostali podaci da bi bilanca bila potpuna, ali oni uvijek moraju biti u skladu s opim na elima bilanciranja i s iznosom profita, koji je u prirodnom knjigovodstvu jedina istina kojoj se mora vjerovati. Tako je to odredio algoritam kapitala jer poatuje prirodni zakon dvojnosti  a taj zakon ka~e da i novac ima dvije strane: PISMO i GLAVU. U prirodnom knjigovodstvu PISMO NOVCA JEST BILANCA PODUZEA PO FAKTURIRANOJ PRODAJI  jer svako poduzee u svojoj ra unici polazi od trenutka kada je kupcu isporu ilo naru ene vrijednosti i od njega tra~i da mu u novcu plati dogovorenu cijenu. To kupac ini u trenutku kada je primio naru enu vrijednost, a taj je trenutak u pravilu uvijek kasniji od trenutka kada su vrijednosti isporu ene. No da bi sve bilo u skladu sa zakonom dvojnosti, u prirodnom knjigovodstvu GLAVA NOVCA JEST BILANCA DR}AVE PO NAPLAENOJ PRODAJI  kojom se potvruje da je kupac isporu enu vrijednost primio i novcem platio, odnosno da je tom bilancom dr~ava verificirala sve kupoprodaje koje u njoj postoje. To ujedno zna i da se radi provjere ispravnosti uvijek izrauju dvije bilance: prva je po fakturiranoj prodaji, a druga je po naplaenoj prodaji; one se razlikuju samo po tome ato je u prvoj zavrani in odreenih kupoprodaja tek zapo eo, a u drugoj su sve kupoprodaje privedene kraju. Prema tome, te dvije bilance razlikuju se samo za iznos isporu ene prodaje koja joa nije plaena. Iz naaega primjera bilance po fakturiranoj prodaji vidimo da u obra unskom razdoblju joa nije plaen iznos od 26 kuna, jer je u razredu 1 tolika razlika izmeu salda na kraju i na po etku razdoblja (30  4 = 26), a ujedno je tolika razlika izmeu zavrane glavnice u bilanci po fakturiranoj prodaji i zavrane glavnice u bilanci po naplaenoj prodaji (3444  3418 = 26). 2. o~ujka 2003. SNJE}ANA DUBAK-BRA`KI UVODNI DIO ODLUKA MONETARNOG VRHA DR}AVE o Standardnome kontnom planu prirodnog knjigovodstva 1. DONO`ENJE STANDARDNOGA KONTNOG PLANA VLADA REPUBLIKE HRVATSKE na temelju Odluke MONETARNOG VRHA DR}AVE donosi sljedei STANDARDNI KONTNI PLAN: STANDARDNI KONTNI PLAN DVOJNOG KNJIGOVODSTVA PODUZEAPrirodna podjelaStandardna podjelatemeljnarazredna NOVAC  0 KNJI}NI NOVAC 1 OSOBE  01 NOVAC U FUNKCIJI PODUZEA Tekui ra un, ~iro ra un i blagajna 02 NOVAC U FUNKCIJI DRUGIH OSOBA Depoziti, dani zajmovi i vrijednosnice 11 DU}NICI Kupci robe i drugi du~nici 12 VJEROVNICI Dobavlja i, djelatnici i financijeri ROBA  2 TRAJNA IMOVINA 3 NABAVA 4 TROKOVI 5 PROIZVODNJA 6 PROIZVOD 7 PRODAJA 8 PROFIT 9 KAPITAL  21 VLASTITO ZNANJE Tajnovito znanje o poslovanju 22 OSTALA TRAJNA IMOVINA Zemljite, zgrade, oprema, licence i dr. 30 NABAVLJENI PROIZVODI Skladite nabavljenih proizvoda 41 PRENESENA VRIJEDNOST KAO TROAK Trokovi plaeni drugim pravnim osobama 42 DODANA VRIJEDNOST KAO TRO`AK Troakovi plaeni fizi kim osobama 43 VI`AK VRIJEDNOSTI KAO TRO`AK Troakovna kamata na vlastiti kapital 50 PROIZVODNJA U TIJEKU Nedovraena proizvodnja i poluproizvodi 60 VLASTITI PROIZVODI Proizvodi pripremljeni za prodaju 70 PRODANA ROBA Rashodi poduzea i prihodi od prodaje 81 VLASTITA KAMATA Prvi dio profita koji pripada vlasniku 82 DOBITAK PODUZEA Drugi dio profita koji pripada poduzetniku 90 GLAVNICA PODUZEA Vlastita glavnica ulo~ena u poduzee Svako poduzee mora voditi poslovne knjige u skladu s na elima prirodnoga dvojnog knjigovodstva koja se temelje na algoritmu kapitala. Poduzee je, ina e, pravna osoba u kojoj se stvaraju razne vrijednosti (proizvodi i usluge) potrebne ljudima, s ciljem da se ostvari viaak vrijednosti (profit ili dobitak novca) najmanje u iznosu kamate koju vlasnik gubi time ato je svoj novac ulo~io u poduzetni ki posao. Da bi poduzea tu svoju zadau mogla uspjeano izvraavati, sve pravne osobe u dr~avi (poduzea i ustanove) moraju voditi svoje poslovne knjige prema unaprijed pripremljenom STANDARDNOM KONTNOM PLANU koji je ovdje prikazan. U tome je kontnom planu za poduzea najva~niji podatak VLASTITA TRO`KOVNA KAMATA (konto 43 i 81), koja je uvijek unaprijed poznata i koja nepovredivo pripada vlasniku te se kao takva redovito pripisuje glavnici koju je vlasnik ulo~io u poduzetni ki posao. Ustanove nemaju takvu kamatu jer one samo troae i stoga nemaju vlastite glavnice, pa ne mogu imati ni vlastite kamate. U tome su kontnom planu ina e bitni razredi 0 i 7 jer oni ine koordinatni sustav u kojemu je razred 0 sa svojim dvjema stranama (primanje i davanje novca) inverzna slika razreda 7 (rashodi i prihodi od prodaje robe). Prema ovome koordinatnom sustavu prirodno dvojno knjigovodstvo poduzea mo~emo si predo iti kao dva klina na kojima vise izlazni i ulazni ra uni. Na izlaznim ra unima piae koliko je novca poduzee primilo od drugih osoba, a na ulaznim ra unima koliko ga je platilo drugim osobama, s time da se razlika izmeu izlaznih i ulaznih ra una nalazi u d~epu vlasnika. U standardnome kontnom planu poduzea taj d~ep vlasnika jest novac u funkciji drugih osoba (konto 02), ato ujedno zna i da novac u funkciji poduzea (konto 01) mora uvijek biti ato bli~e nuli. Vlada Republike Hrvatske na temelju Odluke monetarnog vrha donosi Standardni kontni plan pozivom na lanak 9. sadaanjega Zakona o ra unovodstvu jer je rije  o unaprijed pripremljenom kontnom planu, koji je trebao stupiti na snagu u proljee 1991. godine. Iz nepoznatih razloga joa uvijek nije donesen i objavljen u Narodnim novinama. To je i razlog da dr~ava Hrvatska de facto ne postoji. Naime, taj kontni plan temeljni je akt dr~ave koji vrijedi od onoga dana kada je objavljen u Narodnim novinama i toga e dana dr~ava kao opa pravna osoba stvarno biti roena jer sve njezine posebne pravne osobe moraju od toga dana urediti svoje knjigovodstvo prema tome kontnom planu. To zna i da se prema sadaanjem stanju u kojemu je Hrvatska sve njezine pravne osobe dr~e ustanovama (neprofitabilnim tvrtkama), a nakon ato se donese Standardni kontni plan, svaka od njih mo~e u cjelini ili u pojedinim svojim sastavnim dijelovima stei status poduzea (profitabilne tvrtke) ako svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetni kog posla radi njezine verifikacije. Tako je to bilo zamialjeno po etkom 1991. godine, a u odnosu na ono vrijeme jedina je promjena ato e u danaanje vrijeme poslovna banka verificirati tu glavnicu na taj na in da e na tekui ra un osnovanog poduzea kao poticaj dozna iti porez na dodanu vrijednost (PDV), koji je sadr~an u prijavljenoj glavnici, a taj e PDV dr~avi vratiti djelatnici toga poduzea kada prime novac za dodanu vrijednost koju su stvorili. U trenutku objave Standardnoga kontnog plana ujedno je de facto uspostavljena pravna dr~ava, ato zna i da se prema tome kontnom planu moraju uskladiti Ustav Republike Hrvatske i ostali zakonski propisi. Dok to nije u injeno, odnosno u slu aju bilo kakve dvojbe, vrijedi najvei opi interes koji proizlazi iz toga kontnog plana i nevidljivo je zapisan u prirodnome dvojnom knjigovodstvu poduzea. 31. svibnja 2003. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 2. POPRATNE ODLUKE ZA PRIMJENU STANDARDNOGA KONTNOG PLANA ODLUKA KOJOM SE UVODI ESKONTNA STOPA HRVATSKE NARODNE BANKE. Ovom se Odlukom pri Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) osniva Hrvatska eskontna banka (HEB) s razgranatom mre~om svojih opih i poslovnih banaka. HEB kao banka svih banaka objavljuje svoju eskontnu stopu (6%), kojom ujedinjuje ukupan bankovni sustav dr~ave. U skladu s tom eskontnom stopom HEB obavlja sljedee bankovne poslove:  eskontiranje ukupne nov ane atednje (depozitni novac) svih pravnih i fizi kih osoba, koja je povjerena na uvanje opim i poslovnim bankama;  eskontiranje nov anih zajmova kojima poslovne banke financiraju poduzea u razvijanju proizvodnje i poduzetniatva;  reeskontiranje nov anih zajmova pomou kojih su poslovne banke eskontirale robne zajmove kojima su poduzea financirala potroanju vlastitih proizvoda i usluga (tj. robe). Osim ovih eskontnih poslova HEB mora pratiti ukupan platni promet meu svim pravnim osobama u dr~avi te platni promet meu pravnim i fizi kim osobama. Ujedno na temelju toga platnog prometa HEB prema potrebi izrauje permanentne bilance za ukupnu dr~avu i za svaku njezinu pravnu osobu. Da bi bankovni sustav mogao uredno obavljati svoju zadau, svaka banka mora svoje poslovanje uskladiti sa Standardnim kontnim planom. Rok do kada to mora biti izvraeno zajedni ki e odrediti Ministarstvo financija Vlade RH i Hrvatska narodna banka, s time da on ne mo~e biti dulji od tri mjeseca ra unajui od dana kad Standardni kontni plan stupi na snagu. ODLUKA KOJOM SE UVODI POREZ NA DODANU VRIJEDNOST. Ovom se odlukom u cijenu ~ivog ili tekueg rada ugrauje porez na dodanu vrijednost (PDV) po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke (6%). S obzirom na to da se cijena rada dodaje na prenesenu vrijednost (cijenu opredmeenog ili minulog rada) koja se kao troaak vodi na kontu 41, ona kao bruto cijena rada na kontu 42 postaje dodana vrijednost (odnosno dodani troaak). To zna i da je dodana vrijednost novac koji pravne osobe (poduzea i ustanove) na temelju stvorene ukupne vrijednosti isplauju fizi kim osobama (zaposlenicima i ostalim graanima) za njihovu osobnu potroanju. Pri primitku toga novca ljudi moraju od njega platiti PDV; nitko ne mo~e biti osloboen plaanja toga poreza. PDV kao porez ima odreenu psiholoaku ulogu koja u ljudima stvara osjeaj da taj porez plaaju svojoj dr~avi da bi ona mogla uspjeano funkcionirati, ali i da mogu od svoje dr~ave tra~iti da uredno obavlja svoju zadau i da im prema potrebi poma~e, a to zna i da prije svega dobro uva njihovu atednju u novcu (depozitni novac). PDV je zapravo pretporez koji plaaju svi graani da bi ga dr~ava upotrijebila kao poticajni mehanizam onim poduzetnim graanima koji doka~u da svoj novac nisu upotrijebili za osobnu potroanju, nego su se njime koristili za razvijanje proizvodnje i izvoza u druge dr~ave. Tri su slu aja u kojima se PDV automatski plaa poduzetnim graanima. Prvi je kad graanin svoj novac ula~e u pravnu osobu pa mu poslovna banka automatski svaki ulog poveava za pripadajui PDV. Drugi je kad graanin osniva novo poduzee, jer u tom slu aju njegova poslovna banka na tekui ra un novog poduzea automatski uplauje PDV koji je sadr~an u verificiranoj glavnici. Trei je takav slu aj kada poduzetni graani preko svojih poduzea izvoze robu u druge dr~ave, jer im tada poslovna banka ostvarenu izvoznu cijenu automatski poveava za pripadajui PDV. Uvoenjem PDV-a ukidaju se svi porezi, prirezi, carine, troaarine te posebno naa postojei "PDV", kao i svi drugi nameti koje radi punjenja dr~avnog prora una posve nepotrebno plaaju pravne i fizi ke osobe. To zna i da je suvremena dr~ava besporezna, odnosno u njoj postoje samo kazneni porezi na promet atetnih roba (duhan, alkoholna pia ...), koje se dopuateno proizvode, te razne takse koje graani plaaju da se ne bi bez potrebe koristili uslugama raznih institucija. ODLUKA KOJOM SE UVODI OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA. Ovom odlukom uvodi se obavezna premija osiguranja (OPO), kojom se zaposlenici osiguravaju za slu aj odreenog rizika (nezaposlenosti, bolesti, skrbi za potomstvo i starosti). Stopa OPO-a jednaka je eskontnoj stopi sredianje banke (HNB). Sam OPO takoer ima psiholoaku ulogu jer zaposlenici, time ato ga plaaju, znaju da e biti zaatieni u slu aju nastupa odreenog rizika i stoga mogu smireno obavljati druatvene zadae za koje su se opredijelili. OPO se utvruje na temelju ostvarenih sati rada i mjerne skale uvjetnog rada, i to tako da se na temelju cijene slu~bene koaare roba odreuje premija za jedan sat uvjetnog rada kako bi se na temelju ostvarenih uvjetnih sati rada u mjesecu utvrdio ukupni OPO za sve zaposlenike u pravnoj osobi i kako bi tu ukupnu premiju po etkom mjeseca za protekli mjesec njihova pravna osoba dozna ila mjerodavnom osiguravajuem zavodu. OPO je sastavni dio bruto potrebne plae zaposlenika, ali s obzirom na to da se plaa u jednom iznosu za sve zaposlenike u pravnoj osobi, OPO se osamostalio i postao mehanizam koji odreuje bruto potrebnu plau svih zaposlenika u toj pravnoj osobi, i to tako da se ukupan iznos OPO-a pomno~i s koli nikom broja 100 i stope OPO-a (npr. 100 : 6 = 16,67). Dobiveni iznos rasporedi se na sve zaposlenike prema unutarnjem pravilniku, s time da nitko ne mo~e dobiti manje od cijene uvjetnog rada, ali svatko mo~e dobiti viae, ovisno o svome osobnom radnom u inku, pa ak i znatno viae od potrebne plae ako ostvareni profit to omoguuje. Potrebna plaa je naime obveza poduzea prema zaposlenicima te je u istom rangu kao i obveza prema dobavlja ima za isporu enu robu, a svaku takvu obvezu poslovna banka mora platiti neovisno o tome ima li poduzee novac za isplatu takve obveze. Dakako, ako poduzee nema novac, onda njegovu obvezu podmiruje poslovna banka, ali istodobno pokree postupak sanacije ili likvidacije toga poduzea. To zna i da je OPO postao i mehanizam koji jasno odreuje grani nu to ku nakon koje treba poduzeti takve mjere. ODLUKA KOJOM SE UVODI GLAVNICA PODUZEA. Poduzee je pravna osoba u kojoj se ostvaruje poduzetni ki posao koji godianje donosi odreeni profit. Glavnica poduzea jest sadaanja vrijednost buduega poduzetni kog posla, a utvruje se tako da se projektirani godianji profit podijeli s eskontnom stopom Hrvatske eskontne banke. Poduzee je osnovano kada poslovna banka verificira glavnicu buduega poduzetni kog posla, s time da ona ne mo~e biti manja od 20.000 kuna. To zna i da se poduzee mo~e osnovati za svaki poduzetni ki posao koji pri eskontnoj stopi sredianje banke od 6% na godinu donosi profit od 1.200 kuna (1200 : 0,06 = 20 000). Glavnica poduzea nije novac ni bilo koja materijalna imovina, nego je to vrijednost budueg posla koja se ula~e u poduzee i ona je osnovica od koje se ra una vlastita troakovna kamata (konto 43), koja pripada vlasniku toga posla. Iz te kamate mora se namiriti i vlasnik ulo~enog novca, koji mora dobiti najmanje kamatu ato je gubi u banci. Naime, prema prirodnom zakonu dvojnosti i kapital u razredu 9 dijeli se na dvoje  na glavnicu poduzea i glavnicu novca. U po etku se te dvije glavnice vrsto dr~e zajedno kao ukupno znanje o poduzetni kom poslu, ali razvojem poduzea nastaju korporacije u kojima se jasno razlu uje glavnica poduzea i glavnica novca. Zadatak prve jest da se prijenosom odgovornosti poduzee privatizira, a zadatak druge jest da ga pomou novca integrira. ODLUKA KOJOM SE UVODI UNUTARNJI POSLOVNI ZAJAM PODUZEA. Svako vee poduzee mo~e se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) rastaviti na viae manjih poduzea. Tim se zajmovima vlasni ka odgovornost zapravo prenosi s jednog menad~era na viaoj razini na viae menad~era na ni~oj razini. Poslovanje poduzea s vremenom se naime airi i menad~eru je sve te~e upravljati poslovima; stoga dijelove svojega poduzea odlu uje pomou menad~erskih kredita "prodati" svojim najbli~im suradnicima, odnosno poduzetnim ljudima koji dobro poznaju problematiku dijela poduzea  predmeta kupoprodaje. Ta unutarnja kupoprodaja zapravo je reorganizacija poduzea radi uspjeanijega budueg poslovanja, a u toj reorganizaciji dolazi do osamostaljivanja glavnice novca, budui da novi menad~eri kao unutarnji kupci ponovno procjenjuju materijalnu imovinu koju preuzimaju. Taj se proces ina e zove PRIVATIZACIJA jer se u njoj poveava OSOBNA ODGOVORNOST u koriatenju materijalne imovine i stoga u njoj dolazi do poveanja sadaanje vrijednosti poduzetni kog posla. To ujedno zna i da se poveava glavnica poduzea koju kupci ula~u u taj poduzetni ki posao, ali se istodobno poveava i glavnica novca koja ostaje kod menad~era, koji je pomou unutarnjih poslovnih zajmova prodao materijalnu imovinu. Ta je prodaja dakle i proces koji se naziva INTEGRACIJA jer se glavnica novca sve viae centralizira da bi slu~ila ato veem broju poduzea i na taj na in bolje koristila raspolo~ivi novac. Prema tome, ti su procesi isto unutarnja stvar poduzea i gospodarstva, jer u njima novac uope nije potreban, naprotiv, oni ga stvaraju pa je to glavni razlog zaato su unutarnji poslovni zajmovi (menad~erski krediti) osobito va~ni dr~avama u tranziciji  pomou njih se istodobno i u vrlo kratkom roku (prakti ki trenuta no) vrednuje i privatizira ukupno gospodarstvo. 31. svibnja 2003. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE 3. UPUTE ZA KNJI}ENJE REDOSLIJEDOM BROJEVA KNJIGOVODSTVENIH KONTA Standardni kontni plan proizlazi iz prirodnoga kontnog plana koji se sastoji od deset razreda. Ti su razredi ozna eni prirodnim brojevima (od 0 do 9) koji ujedno ozna avaju i informacijski red. Razredi su svrstani u dvije skupine: "NOVAC" (razredi 0 i 1) i "ROBA" (razredi 2 do 9). Svaka je skupina jedna cjelina, a obje su skupine meusobno vrsto povezane i izmeu njih postoji prirodni sklad. Tu povezanost i skladnost osigurava stanje novca koje uvijek u objema skupinama mora biti jednako, samo s obratnim predznakom, a veli inu toga stanja odreuje prva skupina  jer u knjigovodstvu poduzea jedino je stanje novca injenica, a sve su ostalo pretpostavke. To je i razlog zaato to stanje novca zovemo KONTROLNI SALDO. Standardni kontni plan ima aesnaest konta s dvoznamenkastom oznakom u kojoj prva znamenka zna i razred, a druga je redni broj unutar toga razreda. Ako je drugi znak nula (0), onda to zna i da standardni kontni plan odnosni razred dalje ne raa lanjuje. No svako poduzee mo~e po volji raa lanjivati ta standardna konta, s time da prva dva znaka u oznaci analiti kih konta moraju odgovarati numeri kim znakovima iz standardnoga kontnog plana. Glavno na elo dvojnog knjigovodstva jest personifikacija knjigovodstvenih konta koja omoguuje da to knjigovodstvo ve u projektu mo~e pokazati vjernu sliku buduega poduzetni kog posla i u ostvarenju pratiti odstupanje od projekta. Stoga svaki konto u tome knjigovodstvu neato zna i, neato radi, ima odreenu funkciju. U ovim uputama pokuaat emo objasniti kako pojedini konto "djeluje" da bi zaatitio interes poduzea, a to zna i i interes poduzetnika i interes vlasnika. To knjigovodstvo vodi knjigovoa koji mo~e biti sm poduzetnik odnosno vlasnik, ili osoba od njegova posebnog povjerenja, ili njegov kompjutor. Ove upute u prvom su redu za tog knjigovou. Najprije ih dajemo redoslijedom brojeva konta, a zatim redoslijedom poslovnih dogaaja. Novac u funkciji poduzea  konto 01. Na kontu 0 bilje~i se novac koji se koristi za poslove zbog kojih je poduzee osnovano. Novac na taj konto ulazi s konta 21 kada je rije  o ulaganju i s konta 11 kada du~nici uplauju novac za robu koju su kupili. Stanje na tome kontu treba biti ato bli~e nuli, a koliko je ono govori nam kamata koja je cijena za koriatenje novca. Ako je prosje na stopa te kamate pribli~no 0%, onda se smatra da je na tome kontu i stanje novca takvo (tj. pribli~no nula). Naime, ukupan promet i stanje novca na kontu 01 prati se pomou tekueg ra una koji se vodi u poslovnoj banci i u kojemu je u novcu sadr~ano ukupno poslovanje poduzea, a taj je ra un kombinacija atednog i kreditnog ra una, s time da na pozitivno stanje poslovna banka plaa kamatu po vienju (3%), a na negativno stanje naplauje aktivnu kamatu (9%). To zna i da na svakom stanju toga ra una poduzee gubi jer ono mora vlasniku platiti kamatu po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi sredianje banke, odnosno kamati na atednju oro enu na godinu dana (6%). Poduzeu u osnivanju poslovna banka otvara tekui ra un na temelju projekta poduzetni kog posla i glavnice poduzea koja proizlazi iz toga posla te u tom smislu odobrava dopuateno prekora enje (permanentni poslovni ili komercijalni kredit). Tu glavnicu treba prijaviti mjerodavnom sudu, ali je poslovna banka mora prethodno verificirati. Znak da je to u injeno upravo je taj tekui ra un na koji je dr~ava bespovratno uplatila PDV, koji je sadr~an u dodanoj vrijednosti projektiranoga poduzetni kog posla. Osim tekueg ra una poduzee mo~e imati i ~irora un preko kojega se prati koriatenje dugoro nog zajma kojega je odobrila poslovna banka. U samoj je prirodi toga ra una da stanje na njemu bude uvijek na nuli pa se poslovna banka u tome smislu njime i slu~i te odobreni zajam puata u koriatenje tek kad se pouzdano zna da je stvorena nova vrijednost, jer tek tada novac ulazi na ~iro ra un i odmah se dozna uje dobavlja u koji je tu vrijednost isporu io. Na kontu 01 vodi se i ra un blagajne pomou kojega poduzee prati promet gotovog novca. Opa je te~nja da gotovog novca bude ato manje u optjecaju pa u tome smislu djeluje kamata kao cijena za koriatenje novca. Naime, u interesu je poduzea da u blagajni dr~i ato manje gotovine te da svaku gotovinsku naplatu ato prije polo~i na tekui ra un, jer na svako stanje novca u blagajni poduzee plaa vlasniku troakovnu kamatu (6%), a ako je novac na tekuem ra unu, onda gubi manje jer mu poslovna banka plaa kamatu po vienju (3%). Na gotov novac koji se podi~e s tekueg ra una blagajnik poduzea (jer je fizi ka osoba) mora platiti PDV, ato zna i da mora brinuti o tome da si taj PDV vrati od osobe kojoj kona no isplauje gotovinu. Poduzee mo~e na ra unu blagajne dr~ati i razne surogate novca na kojima najviae gubi. Vrlo je dobar primjer takvoga novca ek s odgoenim rokom naplate jer ako taj ek dr~i u blagajni, tada je poduzeu potreban kredit pa stoga gubi dvostruku kamatu  jednu za kredit kojim se koristi (9%), a drugu koju mora platiti vlasniku (6%) za novac koji je zaleen ekom. No i tu kamata ini svoje budui da poduzee mo~e u banci diskontirati taj ek uz stopu od 12% te e gubitak biti manji. U poslovanju s novcem poslovna banka doista ima vrlo va~nu ulogu jer, zahvaljujui kamati i PDV-u, ona postaje vanjska logisti ka financijska jedinica poduzea koja se, radi svojega interesa, brine da poduzeu nikada ne uzmanjka novac za njegovo poslovanje, ali i da ga koristi samo toliko koliko mu treba, i to u trenutku kada ga treba. Novac u funkciji drugih osoba  konto 02. Zbog prirode posla s vremenom u poduzeu dolazi do sve veeg viaka novca kojega negdje treba korisno ulo~iti, jer ako se to ne u ini, poduzee gubi s obzirom na to da i na njega mora vlasniku platiti kamatu (6%). Da se izbjegne taj gubitak, konto 02 pru~a viae opcija ulaganja, od onih najsigurnijih koji su svakomu dostupni do onih koji su najprofitabilniji, ali ujedno i najrizi niji. Kod takvih ulaganja konto 02 uvijek prima novac s konta 01, a to mo~e biti u sljedeim slu ajevima: Deponiranje novca u poslovnoj banci. Najsigurnije ulaganje, prakti ki bez ikakva rizika, jest deponiranje novca u poslovnoj banci, budui da banka na oro ene depozite plaa kamatu koju poduzee mora platiti vlasniku (6%). U tom slu aju teret posjedovanja novca prebacuje se na poslovnu banku, no ona zna ato s njime treba u initi. Pozajmljivanje novca drugome. Poduzee mo~e viaak novca pozajmiti nekoj drugoj osobi, i to po kamati koja mora biti vea od vlasni ke kamate (6%)  jer svatko tu kamatu mo~e dobiti od poslovne banke  ali ne vea od bankovne aktivne kamate (9%)  stoga ato svatko po toj kamati mo~e dobiti zajam u poslovnoj banci. Ulaganje novca u vlastiti razvoj. Poduzee mo~e viaak novca koristiti za vlastiti razvoj, a u tom slu aju razvojni posao tereti s interkalarnom kamatom, koja ne mo~e biti manja od kamate koja pripada vlasniku (6%) ni vea od bankovne aktivne kamate (9%), s time da se u doglednoj budunosti o ekuje vei prihod. Ulaganje novca u vrijednosne papire. Poduzee mo~e viaak novca koristiti i za razvoj drugih poduzea, bilo izravnim ulaganjem bilo preko dionica i drugih vrijednosnih papira, od kojih se takoer o ekuje interes vei od bankovne pasivne kamate (6%). Iz svega ovoga mo~e se zaklju iti da je uloga konta 02 da od viaka novca osigura prihod koji ne bi smio biti manji od vlastite kamate koju poduzee mora platiti vlasniku (6%). Novac koji moraju platiti du~nici  konto 11. Na kontu 11 nalaze se sva potra~ivanja od kupaca za isporu enu robu, ato zna i da je taj konto pomou izlaznih ra una izravno povezan s kontom 70 (prihodi od prodaje robe). Potra~ivanja na tom kontu postoje iz tehni kih razloga te stoga ne mogu biti optereena kamatom. Naime, nepisano je na elo da kupac primljenu robu treba platiti odmah, ali u odnosima izmeu poduzea to u pravilu nije mogue zbog prostorne udaljenosti kupca od prodavaoca, kao i zbog vremena koje je kupcu potrebno da bi provjerio koli inu i kakvou primljene robe (kvantitativni i kvalitativni primitak robe). Imajui to u vidu, prodavaoc obi no kupcu daje primjereni rok u kojemu mora platiti robu. To zna i da se datum izlaznog ra una gotovo uvijek razlikuje od datuma u kojemu taj ra un treba "odmah" platiti. To je i razlog da potra~ivanja koja se odnose na razdoblje izmeu tih dvaju datuma nisu optereena kamatom, ali to kupca obvezuje da preuzetu robu plati u dogovorenom roku. Iznimka je samo u slu aju ako ulazna kontrola kvantitete i kvalitete doka~e da neato u isporuci ne valja, no tada treba otvoriti reklamacijski postupak. Novac koji se mora platiti vjerovnicima  konto 12. Na kontu 12 bilje~e se sve obveze koje poduzee ima s naslova nabave proizvoda, rada i novca. Tu je prije svega rije  o dobavlja ima raznih proizvoda i proizvodnih usluga te o djelatnicima koji rade za poduzee. Za obveze prema dobavlja ima vrijedi sve ono ato je re eno kod konta 11, stoga ni te obveze ne mogu biti optereene kamatom. Sli no je i s obvezama prema zaposlenicima, budui da se one moraju podmiriti u dogovorenom roku nakon izvraenog posla (krajem dana, tjedna, mjeseca). Svako poduzee mora svoje obveze prema vjerovnicima podmiriti uredno i na vrijeme. O tome se osobito brine unutarnja financijska operativa, ali i poslovna banka koja je vanjska logisti ka financijska jedinica. Naime, banka radi svojega interesa vodi ra una da svako poduzee uredno ispunjava svoje obveze plaanja drugim poduzeima i ostalim vjerovnicima, jer svaki propust u tome mo~e izazvati lan anu reakciju i dovesti u pitanje likvidnost ukupnoga gospodarstva. Kontom 12 zavraava prvi temeljni dio dvojnog knjigovodstva poduzea (razredi 0 i 1). Taj se dio obi no naziva financijsko knjigovodstvo ("NOVAC") i u njemu svi dokumenti koji su predmet knji~enja imaju svoju nominalu izra~enu u novcu. Upravo ta nominala jest injenica koju financijsko knjigovodstvo iskazuje i koju knjigovoa jedino uva~ava; stoga samo ono mo~e pokazati koliki je profit (zaradu u novcu) poduzee ostvarilo. Ta zarada je razlika izmeu salda financijskog knjigovodstva na kraju i na po etku razdoblja, a taj isti saldo, samo s obratnim predznakom, ima i drugi temeljni dio dvojnog knjigovodstva (razredi 2 do 9), koji se obi no naziva troakovno ili robno knjigovodstvo ("ROBA"). U knjigovodstvu poduzea ovaj saldo ima kontrolnu funkciju pa ga nazivamo i kontrolni saldo. Vlastito znanje kao najkvalitetnija imovina  konto 21. Kontom 21 zapo inje drugi temeljni dio dvojnog knjigovodstva pomou kojega knjigovoa (aef ra unovodstva, controlling manager) usklauje dva temeljna dijela knjigovodstva i na temelju kontrolnih salda utvruje koliki je ostvareni profit te ga upisuje na konta 81 i 82. Zbog toga je konto 21 zapravo diskrecijski konto knjigovoe (na Zapadu ga zovu GOODWILL i pridaju mu neka tajnovita svojstva), pomou kojega on upravlja poslovanjem poduzea i strogo pazi na sve aktivnosti koje se zbivaju na ostalim kontima, a osobito na one u razredima 0 i 1 (tj. u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva). Konto 21 prima na uvanje glavnicu poduzea koju je konto 90 (osniva , vlasnik) ulo~io u poduzee. Ta glavnica nije novac, nego je to kapital koji je povjeren poduzeu, a temeljna je zna ajka kapitala da se oplouje kamatom koja nepovredivo pripada vlasniku. Stoga odmah nakon primitka te glavnice konto 21 tereti troakove poduzea (konto 43) da bi time za vlasnika osigurao kamatu, koja je ujedno norma poduzeu za budue obra unsko razdoblje i koja se knji~i u korist konta 81 (tj. prvi dio profita). Svako izravno ulaganje konkretne imovine u poduzee (novac, zemljiate, zgrade, oprema te druga materijalna i nematerijalna imovina) knji~i se na izlaznu stranu konta 21, a ulazi na neka druga konta iz istoga ili nekoga drugog razreda. Ta imovina uvijek mora biti manja od ulo~ene glavnice jer kad bi bila vea, to bi zna ilo da poduzee nema vlastitog znanja. Konto 21 zapravo nikad ne bi smio doi u minus stanje, a ako ipak do toga doe, poduzee treba sanirati ili likvidirati. Sanacijom se poduzee reorganizira da bi ubudue bolje funkcioniralo, a u tu se svrhu obi no koriste unutarnji poslovni zajmovi (tzv. menad~erski krediti), pomou kojih se vlasniatvo prenosi na odgovorne osobe u ni~im organizacijskim jedinicama. Time se poveava odgovornost za poslovanje, a poveava se i glavnica, ato ujedno zna i da se poveava i vlastito znanje poduzea. Ako poduzee nije mogue sanirati, konto 21 pokree postupak likvidacije. Ve iz dosad re enoga vidi se da konto 21 ima izuzetnu ulogu u poduzeu, a ona osobito dolazi do izra~aja tijekom poslovanja jer materijalnu imovinu neprekidno svodi na nulu. S time u vezi on osobito pazi da poduzee ostvaruje profit, ato je najbolji znak da je vlastito znanje poduzea u funkciji. Ovdje bi se moglo postaviti pitanje: `to je vlastito znanje poduzea? Kratak odgovor na to pitanje mogao bi biti: To je znanje najsigurnija, najkvalitetnija i najvrednija imovina budui da se ono ne mo~e otuiti (tj. prodati), ali se mo~e i treba prenositi na druge, ime se vrijednost vlastita znanja poduzea poveava. `to je to znanje vee, to zna i da poduzee potpunije koristi sve unutarnje rezerve i da materijalnu imovinu s kojom raspola~e nastoji ato bolje iskoristiti. Pritom je najva~nije da neprekidno vodi ra una da poduzee ostvaruje profit vei od kamate koja pripada vlasniku, i ako je to slu aj, onda poduzee svoj zadatak ostvaruje uspjeano. Trajna imovina u funkciji poduzea  konto 22. Na kontu 22 vodi se materijalna imovina koja se koristi za viae poduzetni kih ciklusa, a to su prije svega zemljiate, poslovne zgrade, postrojenja i razna oprema, ali i razna nematerijalna imovina (licence, patenti i druga prava), koja se izjedna uje s materijalnom imovinom. Upravo e taj konto 22 uvelike pojasniti ulogu konta 21, budui da osniva  u trenutku osnivanja poduzea obi no posjeduje neku trajnu imovinu koju unosi u poduzee. Ovdje se zatim postavlja pitanje: Kolika je vrijednost te imovine, jer je ona nabavljena i plaena prije osnutka poduzea? Dakako, osniva  e na neki na in odrediti njezinu vrijednost, ali to e ipak biti samo procjena koja u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva nee biti potvrena plaanjem u novcu. Ta je procjena dakle pretpostavka jer se knji~enje vrai samo u drugome temeljnom dijelu. Uva~avajui sve to i poatujui namjere vlasnika (osniva a), ta e se procjena proknji~iti na kontu 22, ali e se ujedno unutar razreda 2 na posebnome analiti kom kontu (ispravak vrijednosti) takva procjena svesti na nulu. Tako se moralo u initi budui da procijenjena trajna imovina nema protuknji~idbu u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva. Svoenje na nulu u injeno je pomou konta ispravke vrijednosti, ato je zapravo konto 21 raa lanjen po vrstama imovine na koju se odnosi. Time se zapravo vlastito znanje na kontu 21 smanjuje jer je upotrijebljeno za ispravak vrijednosti imovine koja je na kontu 22. U dvojnom knjigovodstvu svaka imovina koja se knji~i u drugome temeljnom dijelu vrijedi onoliko koliko je poduzee za nju platilo, ato je zabilje~eno u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva. To zna i da imovina koju nikome ne treba platiti za poduzee vrijedi nula kuna, bez obzira na to kolika je njezina stvarna vrijednost. Dakako, i takva se imovina u knjigovodstvu mora voditi po nekoj vrijednosti, ali nju konto 21 uvijek svodi na nulu. Trajna imovina na kontu 22 jest svaka imovina koja slu~i za viae poduzetni kih ciklusa pa se postavlja pitanje: Kojim e se iznosom teretiti svaki taj ciklus? I tu svako poduzee ima svoju politiku kako ato bolje iskoristiti trajnu imovinu pa si u tom smislu ustrojiti analiti ku evidenciju po amortizacijskim stopama pomou kojih se dolazi do sadaanje vrijednosti te imovine. No te vrijednosti uope ne utje u na veli inu profita jer u dvojnom knjigovodstvu bilo koja materijalna imovina izra~ena u novcu vrijedi nula kuna, a da to doista bude tako, budno pazi konto 21. Obrtna materijalna imovina u pripremi  konto 30. Na kontu 30 vode se razne nabavljene sirovine, materijali i drugi proizvodi koji se kao supstancija ugrauju u proizvode poduzea, kao i razni potroani materijali koji poduzeu slu~e za ope potrebe. I za ovu imovinu vrijedi sve ono ato je re eno kod konta 22, samo ato ovdje trebamo spomenuti standardne (planske) cijene po kojima se obi no ta materijalna imovina vodi u knjigovodstvu. Naime, da bi se stalno imao uvid u sve dijelove poslovanja, knjigovodstvo mora uvijek imati spremnu permanentnu bilancu koja je vjerna slika stvarnih zbivanja u poduzeu, ato je mogue ako su sve cijene unaprijed odreene i kao takve proglaaene standardnim ili planskim cijenama. Te cijene omoguuju da se stvarni prometni i proizvodni procesi odvijaju neprekinuto i da ih knjigovodstvo (kompjutor) prati u realnom vremenu. Ako dakle za sirovine i materijale poduzee ima standardne cijene koje su unaprijed odreene, tada se itav proces nabave mo~e projektirati po tim cijenama pa kada naru ene sirovine i materijali budu isporu eni, oni u skladiate ulaze po standardnim cijenama i po tim se cijenama kasnije obra unavaju u ukupnom procesu proizvodnje. No taj obra un uvijek prati odstupanje stvarnih cijena od tih standardnih, tako da na kraju konto 30 ipak pokazuje promet i stanje po stvarnim nabavnim cijenama. Ipak, neovisno o tome konto 21 u bilanci i tu obrtnu materijalnu imovinu svodi na nulu. Prenesena vrijednost kao troak poslovanja konto 41. Postoji stalna tendencija da se troakovi poslovanja izjedna e s cijenom robe koja se sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti, ato je ina e aksiom ekonomije. U skladu s time razred 4 razvrstava sve troakove koji ulaze u proizvodnju na prenesene trokove, dodane trokove i viak trokova. Konto 41 prikuplja sve trokove koji su prenesena vrijednost, a to je svaka vrijednost koju je stvorila neka druga pravna osoba. Nabava robe od pravne osobe ujedno je znak da su u vezi s tom vrijednoau podmirene sve porezne obveze prema dr~avi. To zna i da na konto 41 ulaze samo one vrijednosti na koje je ve ranije plaen porez na dodanu vrijednost. Koje su to vrijednosti? To su prije svega sve vrijednosti koje ulaze u proizvodnju s konta 22 i 30, jer na ta konta nije mogla ui nijedna vrijednost na koju nije plaen PDV. Osim toga, konto 41 prima razne proizvode i usluge izravno od dobavlja a (konto l2). Ako su ti dobavlja i pravne osobe, na ulazu se kontrolira samo kvantiteta i kvaliteta nabavljene robe, a ako su oni fizi ke osobe, ulazna se kontrola brine da takvi dobavlja i plate PDV, jer samo u tom slu aju njihovi proizvodi i usluge mogu ui na konto 41. Dodana vrijednost kao troaak poslovanja  konto 42. Konto 42 prikuplja podatke o stvaranju dodane vrijednosti i utvruje njezinu veli inu. Dodanu vrijednost stvaraju samo fizi ke osobe, a to su svi zaposlenici poduzea i drugi djelatnici koji kao vanjski suradnici rade za poduzee. Ulaz troakova na konto 42 znak je da je dodana vrijednost doista stvorena, ato se potvruje odobrenjem konta 12 i kona nim plaanjem djelatnicima u novcu. U trenutku kad primaju novac, djelatnici su du~ni platiti porez na dodanu vrijednost (6%), ato u njihovo ime ini poduzee (pravna osoba). U stvaranju dodane vrijednost posebni status imaju zaposlenici jer oni pola~u pravo na potrebnu plau koju im poduzee (pravna osoba) mora platiti. Veli inu te potrebne plae odreuje obvezna premija osiguranja (OPO) koju pravna osoba mora platiti osiguravajuem zavodu za svakoga svojeg zaposlenika. Iznos OPO-a ovisi o akolskoj i iskustvenoj osposobljenosti zaposlenika te o ostvarenim satima rada u mjesecu, a veli ina zaposlenikove potrebne plae odreena je opim odnosom plae i te premije. Od bruto potrebne plae zaposlenik plaa odreeni postotak kao bruto OPO, ato u njegovo ime ini poduzee (pravna osoba). To zna i da se isplata OPO-a mo~e odvojiti od isplate ostatka plae jer te dvije isplate imaju istu strukturu, a obje su obveza poduzea prema zaposlenicima. No poduzee mo~e isplatiti i vee plae od potrebnih, ali u strukturi te vee plae nema OPO-a. Osim plae zaposlenika dodanu vrijednost ine sve ostale isplate koje poduzee (pravna osoba) isplauje fizi kim osobama. To su isplate na osnovi ugovora o djelu, autorskog ugovora, terenskog dodatka, dnevnice za slu~beno putovanje, naknade za koriatenje privatnog automobila u slu~bene svrhe, kao i plaanje proizvoda i usluga nabavljenih od fizi ke osobe. Na svako takvo primanje novca fizi ka osoba mora platiti PDV, ato takoer u njegovo ime ini pravna osoba. Iz toga slijedi da svaka dodana vrijednost u sebi sadr~i PDV koji ima vrlo va~nu ulogu u obra unskom sustavu dr~ave, jer on je kontrolni mehanizam koji radi na tome da ato manje gotovog novca bude u optjecaju i neprimjetno upuuje zaposlenike da svoj zaraeni novac iznad potrebne plae ne uzimaju iz poduzea (pravne osobe) u kojemu su ga zaradili, nego da ga ostavljaju u toj pravnoj osobi da bi bili bogatiji za PDV. Viaak vrijednosti kao troaak poslovanja  konto 43. Konto 43 jest troaak kamate koja pripada vlasniku ulo~ene glavnice, ato je ina e jedini troaak ije je odobrenje na veem informacijskom broju (konto 81). Ta iznimka postoji zbog toga ato su ulaganja u poduzee poslovi najveeg rizika, u ato se mo~emo lako uvjeriti ako usporedimo rizik zajmodavca i ulaga a. Naime, ako poduzee radi s pozajmljenim kapitalom, ono mora zajmodavcu redovito plaati kamatu na kredit koji koristi, a im izostane jedno takvo plaanje, zajmodavac pokree postupak da se kredit vrati. U tome odnosu rizik zajmodavca postoji samo u slu aju ako poduzee zajmoprimac nema dovoljno novca da vrati kredit. Rizik ulaga a mnogo je vei jer da bi poduzee moglo vlasniku platiti kamatu i vratiti ulo~enu glavnicu, ono najprije mora obaviti poduzetni ki posao radi kojega je osnovano, a tek se nakon toga postavlja pitanje ima li poduzee novac koji treba platiti, odnosno vratiti ulaga u. Neupitno je da se kamata na pozajmljeni kapital knji~i kao troaak, budui da poduzee mora zajmodavcu u odreenim rokovima plaati dogovorenu kamatu na koriateni kredit. Kada je tome tako, tim prije i tim viae u troakovima poduzea kamata mora biti za mnogo rizi niji posao. Tu kamatu ekonomska znanost poznaje kao troaak povoljnije prilike (OPPORTUNITY COST), ato zna i da na jednoj strani treba nadoknaditi novac koji se na drugoj strani gubi. Viaak vrijednosti kao troaak zapravo je vlastita troakovna kamata (VTK) koja pripada vlasniku ulo~ene glavnice. Stopa VTK odreena je sustavom kamatnih stopa, ato zna i da je ona jednaka stopi na atednju oro enu na godinu dana (odnosno eskontnoj stopi sredianje banke)  jer vlasnik toliko gubi ato svoj novac ne dr~i u banci na deponiranoj atednji. Ta se stopa primijeni na ulo~enu glavnicu i dobije se iznos kamate za koji se tereti konto 43, a odobrava konto 81. Tim je knji~enjem poduzeu zadana norma koju treba ostvariti u sljedeem razdoblju da bi se vlasniku osigurala kamata koja mu nepovredivo pripada. Prema ovome, VTK je opi upravlja ki mehanizam koji neprimjetno upravlja poduzeem, jer on u njemu ima istu onu funkciju koju bol ima u ovje jem organizmu; bez te kamate poduzee je kao ovjek bez osjeaja boli. Proizvodnja kao osnovna djelatnost poduzea  konto 50. Konto 50 prima troakove iz razreda 4 i u njemu se izravni troakovi rasporeuju po nosiocima troaka (radnim nalozima, proizvodima) i pribrajaju se zalihama nedovraene proizvodnje, gdje ostaju dok se proizvodi ne zavrae. Neizravni se troakovi rasporeuju po mjestima troakova (proizvodnim jedinicama), odakle se prema raznim klju evima rasporeuju po nosiocima troakova. Ovakvo rasporeivanje troakova po mjestima i nosiocima postoji samo zbog unutarnje organizacije posla i odgovornosti za nastale troakove, ato zna i da nema nikakvoga izravnog utjecaja na veli inu profita. Gotovi se proizvodi po standardnim cijenama predaju u skladiate gotovih proizvoda (konto 60) ili ako se proizvod ili usluga izravno isporu uje kupcu, tereti se unutarnja prodaja (konto 70), a to tereenje uvijek prati odreeno odstupanje od standardnih cijena. Na kraju obra unskog razdoblja (mjeseca, godine) na kontu 50 mo~e ostati vea ili manja nedovraena proizvodnja, koja se obi no komisijski procjenjuje i s time se ulazi u bilancu. Sve se ovo radi kako bi se imao ato bolji uvid u unutarnju problematiku i kako bi se mogao utvrditi ato realniji poslovni rezultat, koji je razlika izmeu prihoda i rashoda, ato je ina e rezultat "ROBE", a sve se radi stoga da bi se u kona nici ostvario ato vei profit, ato je rezultat "NOVCA". Poslovni rezultat posebni je interes poduzea, a profit je sveopi interes. Zbog toga sveopeg interesa konto 21 ima stalnu zadau da u knjigovodstvu materijalne zalihe dr~i na nuli pa to tako ini i s nedovraenom proizvodnjom. Gotovi proizvodi vlastite proizvodnje  konto 60. Na konto 60 ulaze gotovi proizvodi vlastite proizvodnje s konta 50 po standardnoj cijeni. To su cijene koje su unaprijed odreene financijskim planom poduzea i po njima se zadu~uje skladiatar gotovih proizvoda, a odobrava se proizvodnja. No standardne cijene uvijek prati neko odstupanje koje ih ispravlja, ato zna i da se na kontu 60 gotovi proizvodi vode po nekoj pretpostavljenoj cijeni proizvodnje. Troakovi s konta 50 pribrajaju se zate enim zalihama na po etku obra unskog razdoblja, i to je ukupan ulaz u skladiate. Tijekom obra unskog razdoblja po nalogu slu~be prodaje konto 60 isporu uje gotove proizvode kupcu, koji na otpremnom dokumentu potvruje primitak. S tom potvrdom i s pretpostavljenom cijenom proizvodnje tereti se konto 70 (slu~ba prodaje). Ako je taj izlaz bio manji od ulaza, razlika se odnosi na zalihe gotovih proizvoda na kraju obra unskog razdoblja. Te zalihe vode se po pretpostavljenim cijenama proizvodnje i s njima se ulazi u bilancu. No konto 21 i te zalihe svodi na nulu! Rashodi i prihodi u prodanoj robi  konto 70. Konto 70 na ulaznoj strani sadr~i pretpostavljene rashode u prodanoj robi, a na izlaznoj su strani zabilje~eni prihodi od prodaje pa je razlika izmeu tih prihoda i rashoda poslovni rezultat koji ima zna enje samo za konkretno poduzee. Kod analize toga poslovnog rezultata knjigovoa mora uvijek uzeti u obzir troakove zadr~ane u zalihama proizvodnje, kao i knjigovodstvenu vrijednost druge materijalne imovine, jer je financijski rezultat (tj. profit) za toliko manji. Ukupni rashodi na kontu 70 ina e su uvijek jednaki troakovima iz razreda 4, eventualno korigiranima za po etne i zavrane zalihe na kontima 50 i 60. Prihodovnu stranu ine izlazni ra uni, koji u prvome temeljnom dijelu ("NOVCU") moraju biti potvreni plaanjem u novcu. To je stoga jedini podatak u drugome temeljnom dijelu knjigovodstva ("ROBI") koji govori o uspjehu poslovanja. Naime, izlazna strana konta 70 sadr~i sve izlazne ra une kojima su tijekom obra unskog razdoblja tereeni kupci za isporu enu robu, a osnova toga tereenja poslovni su ugovori i potvrda kupca da je isporu enu robu primio. Ako je prihodovna strana vea od rashodovne, poduzee je ostvarilo dobitak, a ako je obratno, poduzee posluje s gubitkom (negativnim dobitkom). Taj dobitak, odnosno gubitak prenosi se na konto 82, ime se rashodovna i prihodovna strana na kontu 70 izjedna uju. Vlastita kamata kao prvi dio profita  konto 81. Vlastita kamata nepovredivo pripada vlasniku pa je ve ranije proknji~ena na teret konta 43, a u korist konta 81, i time je poduzeu postavljena norma o minimalnom profitu kojega u sljedeem razdoblju (godini) treba ostvariti. Ta se kamata ra una po eskontnoj stopi sredianje banke (odnosno po stopi deponirane atednje oro ene na godinu dana). Ovo knji~enje joa ne zna i da se za tu kamatu poveava glavnica koju je vlasnik ulo~io u poduzee, jer za to mora biti ispunjen samo jedan uvjet  a taj je da na kraju obra unskog razdoblja konto 82 ne pokazuje gubitak. Kamata na kontu 81 zna i da su u poduzeu uspostavljeni vlasni ki odnosi u kojima vlasnik nala~e poduzetniku da za njega mora ostvariti tu kamatu i da je na kraju obra unskog razdoblja pripiae njegovoj glavnici. Pritom uope nije va~no tko je taj vlasnik, ali on mora biti prepoznatljiva osoba. Za poduzee je najbolje rjeaenje ako su poduzetnik i vlasnik ista osoba jer u tom slu aju poduzetnik upravlja poduzeem i ostvaruje profit s vlasni kom odgovornoau. Dobitak poduzea kao drugi dio profita  konto 82. Konto 82 sadr~i podatak o dobitku poduzea. Postupak utvrivanja toga dobitka potpuno je automatiziran, ato zna i da ga mo~e utvrditi i kompjutor. Opisat emo taj postupak. Najprije se saldira ukupna bilanca i utvrdi kontrolni saldo prvoga temeljnog dijela knjigovodstva (razredi 0 i 1). Zatim se provjeri ima li drugi temeljni dio (razredi od 2 do 9) isti taj saldo, samo s obratnim predznakom. Ako dobijemo takav rezultat, ispravnost bilance je provjerena. Nakon toga se pomou kontrolnog salda utvrdi profit, ato je razlika izmeu kontrolnih salda na kraju i na po etku razdoblja za koje se radi zaklju na bilanca. Od toga profita odbije se vlastita kamata iz konta 81 i dobivena je razlika konto 82 (dobitak ili gubitak poduzea). Konto 82 trebao bi ina e biti jednak poslovnom rezultatu iz konta 70, a ako to nije slu aj, razlika se odnosi na zalihe materijalne imovine i prenosi se na potra~nu stranu konta 21 kao vlasni ka pri uva. Postupci utvrivanja profita i knji~enja objaanjeni su u Uputama za knji~enje redoslijedom poslovnih dogaaja. Na kraju godine (31. prosinca u 24 sata) ostvareni profit pripisuje se ulo~enoj glavnici, ato zna i da se za sljedeu godinu norma poduzea poveava. Tako mora biti jer se profit ne mo~e nikomu isplatiti, ato je temeljni zakon kapitala koji knjigovoa mora stalno imati na umu. Ako je na kontu 82 pokazan gubitak koji je manji od kamate na kontu 81, ato zna i da je poduzee ipak ostvarilo neki profit, glavnica se automatski poveava za tako umanjeni profit. Ako kontrolna salda ka~u da je ostvaren negativni profit, ulo~ena se glavnica smanjuje. Neovisno o tome koliki je gubitak knjigovoa odmah pokree postupak sanacije ili likvidacije poduzea. Ulo~ena glavnica kao temeljni kapital poduzea  konto 90. Konto 90 na izlaznoj strani sadr~i podatak o glavnici poduzetni kog posla. Kod osnivanja poduzea to je bila osniva ka glavnica, ato je u knjigovodstvu poduzea prvo knji~enje. Glavnica je ina e vrlo va~an podatak jer ona u jednome nov anom iznosu daje ra unsku sliku ukupnoga poduzetni kog posla. Ona je zapravo sadaanja vrijednost posla u koji poduzee ulazi, a njezinu veli inu odreuje osniva  na temelju projekta za sljedee razdoblje, iz kojega je vidljiv o ekivani godianji profit koji e poduzee ostvarivati. Taj se profit podijeli s eskontnom stopom sredianje banke, a dobiveni je rezultat veli ina osniva ke glavnice koja se prijavljuje mjerodavnom sudu. Prijavljenu glavnicu nitko ne treba provjeravati s obzirom na to da je nju verificirala poslovna banka otvaranjem tekueg ra una i uplatom PDV-a na teret dr~ave, ato je znak da se po inje ra unati kamata na glavnicu jer je poduzee osnovano. Naime, bitna je karakteristika glavnice da se na nju uvijek ra una kamata koja nepovredivo pripada vlasniku, a ta kamata po inje tei od trenutka kad je poslovna banka uplatila PDV na tekui ra un osnovanog poduzea. Tom se kamatom tereti konto 43 i odobrava konto 81 te je time poduzee zadu~eno da za vlasnika mora ostvariti tu kamatu, ato ujedno zna i da je tim knji~enjem poduzeu odreena norma koju treba ostvariti u sljedeem obra unskom razdoblju. Pod pretpostavkom da se projektirani posao ostvari upravo onako kako je predvieno, poduzee bi ostvarilo profit u visini vlastite kamate koja je zapisana na kontu 8l. No stvarnost se uvijek razlikuje od projekta, a kolika je ta razlika, bit e zapisano na kontu 82 kao odstupanje od projektiranog profita. Temeljna zadaa poduzea jest da stvaranjem vrijednosti ostvari i ato je mogue vei profit. U knjigovodstvu poduzea taj je profit zapisan u razredu 8, i to uvijek u dva dijela  prvi je vlastita kamata koja pripada vlasniku, a drugi je dobitak poduzea koji pripada poduzetniku. Takav zapis profita u dva dijela znak je da su u poduzeu rijeaeni vlasni ki odnosi, ali to ne zna i da je izvraena i raspodjela profita izmeu vlasnika novca i vlasnika poduzetni kog posla. Ta se raspodjela naime vrai pomou konsolidirane bilance koja se radi u postrealnom vremenu i u kojoj su se vlasnik ulo~ene glavnice novca (financijer) i vlasnik ulo~ene glavnice poduzea sporazumjeli o raspodjeli profita. O toj konsolidiranoj bilanci bit e govora na drugome mjestu jer ovdje razmatramo permanentnu bilancu poduzea u kojoj se profit uvijek pripisuje glavnici poduzetni kog posla  i to iz razloga ato se profit poduzea nikomu ne mo~e isplatiti! Ako je na kontu 82 poduzee ostvarilo gubitak, a to se dogaa uvijek kad je ostvareni profit manji od vlastite kamate ili kad je ostvaren negativan profit (gubitak), glavnica se na kraju godine ne poveava u o ekivanom iznosu, ili se ak smanjuje, sve je to znak da treba pokrenuti postupak sanacije ili likvidacije poduzea. Sanacija poduzea zna i da treba unaprijediti organizaciju poslovanja i u tom smislu prilagoditi proizvodni program kojim bi se ostvarivao profit najmanje u visini vlastite kamate na ulo~enu glavnicu. Likvidacija poduzea zna i da se njezinom objavom na glavnicu prestaje ra unati kamata, ato zna i da je u tom trenutku poduzee prestalo postojati. 4. UPUTE ZA KNJI}ENJE REDOSLIJEDOM POSLOVNIH DOGAAJA Projektiranje poduzetni kog posla i verifikacija osniva ke glavnice. Svaki poduzetni ki posao mora imati projekt na temelju kojega je utvrena osniva ka glavnica jer ona je uvjet za osnivanje poduzea u kojemu e se taj posao ostvariti. Osniva ka je glavnica sadaanja vrijednost poduzetni kog posla u koji poduzee ulazi, a utvruje se tako da se o ekivani godianji profit koji proizlazi iz projekta podijeli s eskontnom stopom sredianje banke. Ako, primjerice, predvieni godianji profit iznosi 180 kuna, a eskontna je stopa 10%, onda je glavnica 1800 kuna (180 : 0,1), a ako je eskontna stopa 8%, glavnica iznosi 2.250 kuna (180 : 0,08). Ovdje prikazujemo projektnu kalkulaciju u kojoj je glavnica utvrena u uvjetima eskontne stope sredianje banke od 6%, a ta e nam glavnica poslu~iti kao polaziate primjera koji emo obraditi u ovim uputama. Projekt-1 (P-1) PROJEKTNA KALKULACIJA PODUZETNI KOG POSLA Elementi cijeneIznos 1.Projektirana prodajna cijena robe (proizvoda i usluga) 1000 2.Nabavna cijena materijala i usluga ili projektirana prenesena vrijednost 520 3.Plae djelatnika ili projektirana dodana vrijednost 300 4.Ukupni troakovi ili projektirana ukupna vrijednost (2 + 3) 820 5. Profit ili projektirani viaak vrijednosti (1  4) 180 6. Eskontna stopa sredianje banke (6%) 0,06 7.  Glavnica poduzea ili sadaanja vrijednost poduzetni kog posla (5 : 6)  3000  Pretpostavimo da poduzetnik koji ~eli osnovati poduzee ve ima tvrtku (poduzee u pripremi, probno poduzee) u kojoj se poduzetni ki posao pripremao za budue poslovanje. Pripreme su izvraene kad je utvrena glavnica s kojom e novo poduzee ui u posao. Tu glavnicu mora verificirati poslovna banka, a znak da je to u injeno jest uplata PDV-a na tekui ra un osnovanog poduzea. Taj PDV dr~ava bespovratno ula~e u poduzee, a banka ujedno odobrava permanentni komercijalni kredit (dopuateno prekora enje na tekuem ra unu) kojim se poduzee mo~e koristiti prema potrebi. Osnivanje poduzea i knji~enje osniva ke glavnice. Uplatom PDV-a u iznosu od 18 kuna (6% od dodane vrijednosti iz projektne kalkulacije) poduzee je de facto osnovano i od toga trenutka verificirana glavnica po inje ra unati kamatu koja pripada vlasniku poduzetni kog posla. Prijava mjerodavnom sudu samo je formalnost koja se mora obaviti, a u toj prijavi mora biti naveden naziv tvrtke, broj tekueg ra una kod poslovne banke, naziv osniva a te ime i prezime odgovorne osobe koja e voditi poslove poduzea. U prijavi mora biti naveden i iznos verificirane glavnice koju osniva  (vlasnik) ula~e u poduzee, s time da ona ne mo~e biti manja od zakonskog minimuma (20.000 kuna). Osniva ka glavnica knji~i se s datumom uplate PDV-a i od toga dana po inje tei vlastita kamata na tu glavnicu po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi HNB-a (6%). Nije va~no kada e se ta kamata proknji~iti; knji~enje za sljedee obra unsko razdoblje mo~e se izvraiti odmah, a mora biti napravljeno najkasnije kod zaklju ka obra una za to razdoblje, odnosno na kraju poslovne godine (31. prosinca). Ovdje dajemo primjer knji~enja osniva ke glavnice, uplate PDV-a od strane dr~ave i troakovne kamate za prvu godinu poslovanja poduzea. To su prva knji~enja koja mora obaviti svako poduzee, s time da knji~enje obra una kamate ne mora biti tree po redoslijedu, ali ga ovdje tako prikazujemo kako bismo naglasili upravlja ku funkciju kamate te da je tim knji~enjem zapravo odreena norma koju poduzee mora ostvariti u sljedeem razdoblju (godini). Temeljnica-1 (T-1) KNJI}ENJE OSNIVA KE GLAVNICE, UPLATE PDV-a I TRO`KOVNE KAMATE  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 1. Poslovna banka verificirala osniva ku glavnicu21/90 3000 30002. Bespovratna uplata PDV-a od strane dr~ave (6% od 300)01/2118183. Godianji troaak vlastite kamate (6% od 3000) 43/81180 180 Ulaganje novca i prvi troaak poduzea u osnivanju. Kod otvaranja tekueg ra una osniva  mora ulo~iti minimalni iznos koji je propisan zakonom, ili vei kojega tra~i poslovna banka. U naaem primjeru takva uplata nije potrebna, jer je dr~ava uplatila PDV; stoga u sljedeem primjeru pokazujemo samo knji~enje sudske takse koju poduzee plaa kod osnivanja. Knjigovoa poduzea (to mo~e biti sam vlasnik poduzetni kog posla, osoba od njegova posebnog povjerenja ili njegov kompjutor) vodi ra una da se novac ula~e onda kada je to potrebno, pri emu se treba ato manje koristiti kreditom koji je odobrila poslovna banka, jer na iznos toga kredita (dopuatenog prekora enja) banka zara unava aktivnu kamatu (9%), a poduzetnik (vlasnik poduzetni kog posla) mora ulaga u novca (vlasniku koji ula~e glavnicu novca) platiti pasivnu kamatu (6%), ato zna i da u slu aju koriatenja komercijalnog kredita poduzee gubi tri postotna poena. T-2 KNJI}ENJE PLAANJA SUDSKE TAKSE ZA REGISTRACIJU PODUZEA Opis poslovnog dogaaja KONTO  ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 4.Plaanje sudske takse virmanom  41/01 2 2 ALTERNATIVA  4.Plaanje sudske takse gotovinom 41/2122 Alternativa je ovdje pokazana samo kao primjer kako se nepotrebno smanjuje stanje na kontu 21 (ato zna i da se smanjuje vlastito znanje), jer dok postoji pozitivno stanje na tekuem ra unu, ne treba niata plaati sa svojega osobnog ra una. Ovim knji~enjem ujedno je naglaaeno da bilo koje ulaganje imovine u poduzee, i na bilo koji na in, ide preko konta 21 (diskrecijskog konta knjigovoe, vlastitog znanja). To ujedno zna i da svako ulaganje u poduzee smanjuje vlastito znanje te stoga knjigovoa preko konta 21 budno pazi da ulaganja u poduzee budu ato manja, a ato se ti e ulaganja novca, osobito vodi ra una da ta ulaganja budu samo u iznosu koji je potreban i kada je potreban. Ulaganje materijalne imovine u poduzee. Poduzee je ve prije formalnog osnivanja raspolagalo odreenom trajnom imovinom i drugim materijalnim sredstvima, potrebnima za obavljanje djelatnosti. Tu imovinu s danom osnivanja treba proknji~iti u poslovne knjige po nabavnoj cijeni (dokument je faktura dobavlja a) ili je treba procijeniti tako da knjigovodstvena vrijednost bude ato bli~a stvarnoj tr~ianoj vrijednosti (to je ona vrijednost koju bi poduzee dobilo da tu imovinu proda). Napominjemo, vrijednost te imovine nema nikakvog utjecaja na veli inu profita koji e se ostvariti jer je poduzee nikome ne treba platiti i zato ona ima samo ulogu posebne pri uve vlasnika koja se mora uvati. Tu imovinu treba ato bolje iskoristiti i upravo stoga knjigovoa djelatnike koji njome rukuju obi no zadu~uje s nabavnom cijenom jer toliko bi poduzee moralo za nju platiti da je ponovno nabavlja. Primjer knji~enja trajne imovine mo~e se vidjeti u sljedeem prikazu. T-3 KNJI}ENJE TRAJNE MATERIJALNE IMOVINE KOJA SE ULA}E U PODUZEE  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 5. Trajna imovina u funkciji po procijenjenoj vrijednosti  22/21 140 140 Kod ovoga se knji~enja vrlo dobro vidi funkcija konta 21, jer ato je viae materijalne imovine ulo~eno, to se viae smanjuje stanje na tome kontu, a to zna i da se dio znanja nalazi na nekome drugom kontu (u ovome primjeru na kontu 22) pa knjigovoa mora voditi ra una i o vrijednosti te trajne imovine. No kod te imovine postoji drugi problem, koji je povezan s profitom koji e poduzee ostvariti. Naime, s obzirom na to da tu materijalnu imovinu poduzee ne treba nikome platiti (jer ju je ranije platio osniva  sa svojega osobnog tekueg ra una), to poduzee ostvaruje nerealno visok profit pa se knjigovoa pri utvrivanju profita nalazi u velikoj dvojbi  TREBA LI PO ETNO ULAGANJE TRAJNE IMOVINE IZJEDNA ITI S ULAGANJEM NOVCA? U svakom slu aju to je poseban problem zbog kojega se glavnica novca po ela odvajati od glavnice poduzea. Zbog toga dolazi do poznatih istodobnih procesa privatizacije i integracije, o emu e biti govora na drugome mjestu, a u ovom primjeru pretpostavit emo da je knjigovoa odlu io kako e pri izra unavanju profita po etno ulaganje trajne imovine tretirati kao po etno ulaganje novca. Nabava materijala od drugih poduzea i plaanje. Formalno osnivanje poduzea i prijava glavnice postoje radi toga da javnost bude upoznata sa injenicom da se odreenog dana u slo~ene tokove druatvene proizvodnje uklju uje novo poduzee s punom kreditnom sposobnoau. To zna i da novo poduzee mo~e za svoje potrebe naru ivati potrebnu robu i da e ona nakon isporuke biti uredno i na vrijeme plaena. Pritom knjigovoa mora paziti da se naru uje samo ona roba koja je potrebna i da se ulazni ra un dobavlja a plati u roku dospijea. U pogledu plaanja knjigovoa ima tri mogunosti: prva je da plaanje izvrai poslovna banka i da tekui ra un poduzea ue u minus stanje, druga je da vlasnik prethodno sa svojega osobnog ra una dozna i potreban novac na tekui ra un poduzea i da potom iz njega banka izvrai plaanje, a trea je da kupljenu robu ato prije osposobi za daljnju prodaju i da je kupac plati na tekui ra un poduzea s kojega onda banka plati dobavlja u. Prva se mogunost koristi samo u slu aju kada poduzetnik nema na raspolaganju vlastiti novac, jer tada poslovna banka uredno i na vrijeme plaa dobavlja u, ali pritom poduzeu zara unava aktivnu kamatu (9%); poduzee time gubi budui da bi vlasniku platilo samo pasivnu kamatu na oro enu atednju (6%). Skladiate ina e u pravilu preuzima materijal po unutarnjim standardnim cijenama, ali njih uvijek prati odreeno odstupanje pomou kojega se one na kontu 30 svode na stvarne nabavne cijene. Te stvarne cijene ovise i o odabranoj mogunosti, a knjigovoa se mora odlu iti za onu koja je najviae u interesu poduzea. To je, dakako, trea mogunost, no ona se mo~e ostvariti samo ako postoje odreeni uvjeti (kratak poduzetni ki ciklus) pa je u primjeru prikazana samo druga i, kao alternativa, prva mogunost. T-4 KNJI}ENJE NABAVE I PLAANJA MATERIJALA ZA POTREBE PROIZVODNJE Opis poslovnog dogaaja KONTO  ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 6.Skladiate primilo naru eni materijal od raznih dobavlja a 30/12 415 4157.Ulo~en novac na tekui ra un 01/21400 4008.Dobavlja ima plaen dospjeli ulazni ra un 12/01407 407 ALTERNATIVA (prva mogunost)  6.Skladiate primilo naru eni materijal 30/12415415 7. Dobavlja u plaen ulazni ra un  12/01 415 415  Prenesena vrijednost kao troakovi poduzea. Svi troakovi koji su plaeni drugim pravnim osobama za poduzee su prenesena vrijednost. Zna ajka tih troakova jest da poduzee kupac na njih ne plaa porez na dodanu vrijednost (PDV). U tu skupinu troakova ulazi trajna imovina s konta 22 i obrtna imovina s konta 30 te razne usluge pravnih osoba koje izravno terete troakove na kontu 41. No ukoliko se neka oprema ili materijal nabavlja od fizi kih osoba, knjigovoa pri plaanju mora privatnom dobavlja u sustegnuti PDV i dozna iti ga poreznom uredu. To zna i da se na kontu 22 i 30 nalazi materijalna imovina na koju je PDV u svakom slu aju plaen. U primjeru pokazujemo slu ajeve u kojima se prenesena vrijednost javlja kao troaak, primjerice kada razred 4 prima materijalnu imovinu iz razred 2 i 3 te razne usluge koje razred 4 izravno prima od drugih pravnih osoba. Svakom poduzeu je u interesu prenesenu vrijednost ato prije pripremiti za daljnju prodaju i isporu enu robu naplatiti u ato kraem roku. Taj interes postoji zbog dvaju razloga: prvi je da se ato manje novca ulo~i u poduzee jer dio svojih troakova mo~e pokriti iz redovitih prihoda koje ostvaruje, a drugi je da ato prije ostvari o ekivani profit. Poslovni dogaaj 12 primjer je ulaganja novca u poduzee kada je to potrebno, ato je poduzeu najviae u interesu, budui da vlasniku za koriateni novac plaa pasivnu kamatu od 6% (troaak povoljnije prilike), a poslovnoj banci moralo bi platiti aktivnu kamatu od 9% (troaak nepovoljnije prilike). T-5 KNJI}ENJE PRENESENE VRIJEDNOSTI KAO TRO`KA POSLOVANJA PODUZEA  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 9. Amortizacija opreme (25%) 41/22 35 3510. Troakovi materijala za proizvodnju41/3041541511. Razne usluge drugih pravnih osoba41/12363612. Ulo~en novac na tekui ra un01/21505013. Plaanje usluga drugim pravnim osobama12/013636  Odreeni troakovi poslovanja kao dodana vrijednost. Na novac koji pravna osoba isplauje fizi koj osobi u gotovini primatelj novca mora platiti porez na dodanu vrijednost (6%). Isplate djelatnicima na temelju ugovora o djelu i autorskog ugovora, zatim isplate terenskih dodataka, isplate naknada za koriatenje privatnog automobila, isplate za kupnju stvari ili usluga od privatne osobe, kao i isplate troakova slu~benog puta, troakovi su poduzea koji su po svojoj prirodi dodana vrijednost. Na svaki novac za ove potrebe PDV se mora platiti kada se na osobni tekui ra un fizi ke osobe dozna uje novac ili se gotovina podi~e s tekueg ra una poduzea. Ovdje obraujemo primjer slu~benog puta jer je najslo~eniji s obzirom na to da blagajnik mora opravdati PDV, ato zna i da za PDV treba teretiti putni nalog. Kako blagajnik poduzea ne bi imao brigu oko toga poreza, postoji mnogo jednostavnije rjeaenje (vidjeti alternativu) prema kojemu ne treba platiti PDV, ato je u interesu poduzea jer su troakovi manji. Poduzee naime ima odreene troakove (npr. dnevnice za slu~beni put) koji se plaaju fizi kim osobama pa su po svojoj prirodi dodana vrijednost na koju dr~avi treba platiti porez. Ako se takvi troakovi plaaju kreditnom karticom poduzea, oni su prenesena vrijednost na koju se PDV ne plaa. PDV stoga poti e ljude na pozitivna razmialjanja o tome kako da smanje svoje troakove, a ona osobito dolaze do izra~aja kada je u pitanju porez, jer ovjek tada ak i podsvjesno razmialja ato mo~e napraviti kako bi dr~avi platio manji porez. T-6 KNJI}ENJE TRO`KOVA SLU}BENOG PUTA KAO DODANA VRIJEDNOST Opis poslovnog dogaaja KONTO  ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje)14.Podignuta gotovina u banci 01/011920Zadu~enje blagajnika za PDV (6% od 20) 01/ - 1-ZBROJ202015.Obra un putnog naloga 42/12 20 2016.Isplata iz blagajne djelatniku 12/01 20 19Odobrenje blagajnika za PDV (6% od 20) - /01 - 1 ZBROJ 20 20 ALTERNATIVA (kreditna kartica)14.Putni nalog na temelju kreditne kartice 41/12191915.Plaeno poduzeu ija je kreditna kartica 12/01 1919 Prihod poduzea od prodaje proizvoda i usluga. Sljedei dogaaj pokazuje prihod koji je poduzee ostvarilo tijekom obra unskog razdoblja (godine), od kojega je jedan dio ostao nenaplaen jer dospijee plaanja prelazi u sljedee razdoblje (godinu). Ovdje je ina e poznati problem radi li poduzee svoj obra un po fakturiranoj ili naplaenoj realizaciji. Tu nema nikakve dvojbe jer je za prodavaoca bitan trenutak kada je prijevoznik ili kupac preuzeo isporu enu robu, a plaanje ionako mora biti izvraeno u dogovorenom roku, o emu osobito vodi brigu poslovna banka poduzea. Zbog toga su izlazni ra uni najva~niji dokument obra unskog sustava poduzea jer oni na izlaznoj strani konta 70 pokazuju koliki je prihod poduzee ostvarilo, a na ulaznoj strani konta 11 piae kada i koliko kupci moraju platiti. T-7 KNJI}ENJE IZLAZNOG RA UNA ZA ISPORU ENU ROBU I PLAANJA KUPACA  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje)17. Fakturirano kupcima za isporu enu robu11/701100110018.Kupci platili virmanom 01/1110881088 Troakovi potrebne plae kao dodana vrijednost. Pravna osoba du~na je za sve svoje zaposlenike osiguravajuem zavodu platiti obaveznu premiju osiguranja (OPO). Ukupan bruto OPO-a utvruje se na temelju jedini ne bruto premije za jedan sat najjednostavnijeg rada te broja uvjetnih sati koje su zaposlenici ostvarili u odreenome mjesecu. Taj ukupan bruto OPO-a mno~i se s odreenim multiplikatorom (u naaemu primjeru to je 16,67) i dobije se bruto iznos potrebne plae koji je pravna osoba du~na isplatiti svojim zaposlenicima za taj mjesec. Pravna osoba svojim pravilnikom rasporeuje tako dobiveni bruto iznos plaa na sve svoje zaposlenike, s time da nitko ne mo~e dobiti plau manju od cijene za jedan sat najjednostavnijeg rada, ali svatko mo~e dobiti viae, ovisno o radnom u inku. Iz sljedeega primjera knji~enja mo~e se vidjeti kako se dolazi do bruto iznosa potrebnih plaa zaposlenika. S obzirom na to da se osiguravajuem zavodu OPO uvijek plaa u bruto iznosu (neto + PDV), isplata te premije mo~e se odvojiti od isplate plaa zaposlenicima. Bruto OPO-a mora se platiti do svakog 5. u mjesecu za protekli mjesec, a plae se mogu isplaivati bilo kada tijekom mjeseca (dnevno, tjedno i mjese no), s time da moraju biti isplaene najkasnije do svakog 10. u mjesecu za protekli mjesec. To zna i da se OPO u plaanju potpuno osamostalio, ato je sasvim razumljivo jer se ta premija ne utvruje na temelju stvarno isplaenih plaa zaposlenicima, nego na temelju njihovih koeficijenata radne osposobljenosti, s time da se za svakoga pojedinog zaposlenika ra una da je njegova bruto plaa vea za postotak OPO-a (6%). Uloga OPO-a osobito je va~na u poduzeima, budui da gornja granica plaa njihovih zaposlenika nije limitirana; ona je ovisna o ostvarenom radnom u inku, ali e poslovna banka iz dopuatenog prekora enja kreditirati poduzee samo do iznosa potrebne plae koja je odreena OPO-om (u primjeru je to iznos od 263), jer je ta plaa obveza poduzea za izvraeni rad, koja se izjedna uje s obvezom prema dobavlja ima za isporu enu robu. T-8 KNJI}ENJE POTREBNE PLAE KOJA JE KAO TRO`AK DODANA VRIJEDNOST  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 19.Obra un potrebne bruto plae zaposlenika u pravnoj osobi42/12 280 28020.Doznaka OPO-a osiguravajuem zavodu (6% od bruto plae)12/01171721.Isplata potrebne bruto plae zaposlenicima12/01263 247Doznaka PDV-a poreznom uredu (6%)  - /01-16ZBROJ263 263 Prijenos troakova poslovanja na proizvodnju. U razredu 4 tijekom vremena skupljaju se svi troakovi koji nastaju u poduzeu, a svaki troaak zna i da je novac nekome ve plaen ili e se platiti u roku dospijea. Ukupni troakovi poduzea uvijek se ~ele izjedna iti s cijenom robe (proizvoda i usluga), stoga je i njihova temeljna podjela izjedna ena sa strukturom cijene robe, koja se sastoji iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti, a tu istu strukturu imaju i troakovi (preneseni troakovi, dodani troakovi i viaak troakova). U dosadaanjim primjerima knji~enja prikazano je kako se skupljaju i razvrstavaju troakovi, a u sljedeem primjeru mo~emo vidjeti kako se oni prenose na proizvodnju. Razred 4 ina e nikad ne pokazuje saldo, jer se troakovi na kraju obra unskog razdoblja (odnosno kad god se radi permanentna bilanca) uvijek prenose u razred 5 radi tereenja proizvodnje, ili izravno u razred 7 (rashodi u prodanoj robi). T-9 KNJI}ENJE PRIJENOSA TRO`KOVA POSLOVANJA NA PROIZVODNJU  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 22. Ulaz troakova  prenesena vrijednost50/41 968 488  dodana vrijednost- /42-300  viaak vrijednosti- /43-180ZBROJ 968968 Utvrivanje ukupnih rashoda u prodanoj robi. Troakovi u razredu 5 mogu biti vei od troakova koji su preneseni iz razreda 4 za zalihe nedovraene proizvodnje koje su zate ene na po etku obra unskog razdoblja. Svi se ti troakovi razvrstavaju po mjestima i nosiocima, odakle se prenose u razred 6, odnosno u razred 7. Izlaz troakova ne mo~e biti vei od ukupnog ulaza (po etne zalihe uveane za ulaz iz razreda 4). Ako je izlaz troakova manji od toga ulaza, razlika se odnosi na zalihu nedovraene proizvodnje na kraju obra unskog razdoblja. O tim zalihama knjigovoa osobito treba voditi ra una jer to je najmanje vrijedna imovina poduzea pa tu materijalnu imovinu kao pri uvu nikako ne treba precjenjivati  time samo zavarava sebe i druge. Sve to vrijedi i za gotove proizvode u razredu 6. T-10 KNJI}ENJE PRIJENOSA TRO`KOVA NA RASHODE U PRODANOJ ROBI  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 23. Prijenos troakova na gotove proizvode60/5096096024.Gotovi proizvodi isporu eni kupcima 70/60 955 955 Razredi od 4 do 7 ine povezani niz u kojemu troakovi iz razreda 4 prolaze kroz sve faze proizvodnje te korigirani za po etne i zavrane zalihe zavraavaju u razredu 7 kao rashodi u prodanoj robi. Knji~enje viaka novca oro enog u poslovnoj banci. Temeljna je zadaa poduzea da stvaranjem vrijednosti ostvari ato je mogue vei profit, pa zbog toga nakon uhodavanja ima na raspolaganju sve viae slobodnog novca. Taj se novac ne mo~e nikome isplatiti jer kada bi se to u inilo, automatski bi se poveali troakovi i smanjio bi se profit. Ako je taj viaak novca bez potrebe na tekuem ra unu, poduzee tada gubi jer mu poslovna banka plaa pasivnu kamatu po vienju (3%), a ono vlasniku mora platiti kamatu po eskontnoj stopi sredianje banke (6%). Iz toga se razloga slobodan novac mora nekako upotrijebiti. Mogunosti su sljedee: mo~e ga se oro iti u banci uz kamatu koja se mora platiti vlasniku (6%), mo~e ga se pozajmiti nekome drugom, uz kamatu koja ne bi trebala biti manja od vlasni ke kamate (6%) niti bi mogla biti vea od bankovne aktivne kamate (9%), a mo~e ga se i na razne druge na ine ulo~iti u neato korisno, gdje se o ekuje profit vei od kamate koja se mora platiti vlasniku (6%). U primjeru je prikazana prva mogunost. T-11 KNJI}ENJE VI`KA NOVCA ORO ENOG U POSLOVNOJ BANCI  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje)25.Oro en novac u poslovnoj banci 02/01 300300 Na kontu 02 nalazi se novac poduzea koji je u funkciji drugih osoba i taj novac trebao bi donijeti kamatu koja se mora platiti vlasniku. Najmanje ato poduzee treba u initi jest da novac oro i u banci budui da je to najjednostavnija mogunost koja je svakome dostupna i ujedno je osigurana kamata koju poduzee mora platiti vlasniku. Utvrivanje profita i knji~enje dobitka poduzea. Profit je pozitivna razlika izmeu novca na kraju i na po etku obra unskog razdoblja, a ako je ta razlika negativna, ostvaren je gubitak. U knjigovodstvu poduzea novac se nalazi i u razredu 1 i to je naa novac kod kupca, koji nam on mora po dospijeu platiti, ali to je i tui novac od raznih vjerovnika (dobavlja a, djelatnika i financijera), kojima mi moramo po dospijeu platiti. Stanje razreda 0 i 1 zovemo kontrolni saldo jer taj isti saldo, ali s obratnim predznakom, mora biti i u razredima od 2 do 9. Razlika izmeu kontrolnog salda na kraju i na po etku razdoblja jest profit ili gubitak. To zna i da je profit u knjigovodstvu uvijek nevidljivo zapisan, knjigovoa ga mora samo pro itati i vidljivo zapisati na kontima 81 i 82. Tu postoje tri mogua slu aja: prvi, ako je profit vei od vlastite kamate koja je na kontu 81 ve zapisana, poduzee je ostvarilo dobitak koji se upiae na konto 82; drugi, ako je profit manji od vlastite kamate, razlika se upiae na konto 82 kao gubitak poduzea (negativni dobitak); trei, ako je gubitak vei od vlastite kamate, u tom je slu aju i vlasnik ostvario gubitak. U primjeru knji~enja prikazan je prvi slu aj, no s obzirom na to da je u primjeru rije  o poduzeu koje je tek osnovano, a zna se da poduzee ne mo~e djelovati bez nekoga po etnog ulaganja, postavlja se pitanje kako saznati ta po etna ulaganja? To nije nikakav problem jer je posve openito profit razlika izmeu zavranog stanja novca i ukupnog ulaganja novca u poduzetni ki posao, a koliko je to ulaganje mo~e se prije utvrivanja profita vidjeti iz glavne knjige na potra~noj strani konta 21. U naaemu je primjeru na kontu 21 registrirano da su po etna ulaganja iznosila 608, a s obzirom na to da je zavrani kontrolni saldo 815 (823  8), ostvareni profit dakle iznosi 207 (815  608). U tome trenutku saldo na kontu 70 iznosi 145 i to je poslovni rezultat (razlika izmeu prihoda i rashoda) koji neato govori poduzeu, a nas ovdje zanima samo dobitak poduzea na kontu 82. Taj se dobitak dobije tako da se od ukupnog profita odbije vlastita kamata na kontu 81 (207  180 = 27), a razlika od prije spomenutoga poslovnog rezultata prenosi se na konto 21 (145  27 = 118). T-12 KNJI}ENJE DOBITKA PODUZEA I PRIPISA PROFITA GLAVNICI PODUZEA  Opis poslovnog dogaaja KONTO ULAZ (duguje) IZLAZ (potra~uje) 26. Utvrivanje dobitka poduzea i prijenos u razred 870/82 27 27Ispravak rezultata za zalihe materijalne imovine70/21118118ZBROJ145145 27. Pripis vlastite kamate glavnici poduzea81/90180207 Pripis dobitka glavnici poduzea82/ - 27-ZBROJ207207 Glavna knjiga u kojoj su poslovni dogaaji knji~eni po kontima. U dvojnom se knjigovodstvu svaki poslovni dogaaj knji~i na dva konta: jedan konto prima odreeni iznos (to je ulaz na taj konto) pa ga duguje drugom kontu od kojega je taj iznos dobio, a drugi je konto taj isti iznos dao (to je izlaz s toga konta) pa ga potra~uje od prvog konta. U ovom prikazu glavne knjige knji~enja su ozna ena rednim brojem poslovnog dogaaja i brojem konta od kojega je odnosni konto dobio, odnosno kojemu je taj konto dao odreeni iznos, kao i sam taj iznos. Ta dvojnost u knji~enju ima posebno zna enje i u organiziranju knjigovodstva kao jednoga od organizacijskih dijelova poduzea u kojima se prati poslovanje, budui da omoguuje praenje prometa novca u organizacijskom dijelu, koji se zove financijsko knjigovodstvo, dok se poslovna odgovornost prati u drugome organizacijskom dijelu, koji se zove troakovno ili robno knjigovodstvo. Svaki organizacijski dio ima svoju glavnu knjigu koju ovdje pokazujemo izdvojeno (kao K-1 i K-2), s time da svaki taj dio ima u zbroju isti saldo, samo s obratnim predznakom (vidjeti zaklju nu bilancu B-1). Knjigovodstvo-1 (K-1) GLAVNA KNJIGA FINANCIJSKOG KNJIGOVODSTVA01 NOVAC U PODUZEU02 NOVAC KOD DRUGIH 2-21 18 4-41 2 25-01 300 7-21 400 8-12 407 12-21 50 13-12 36 14-01 19 14-01 20 14-01 1 16-12 19 18-11 1088 16-12 1 20-12 17 20-12 247 20-12 16 25-02 300 ZBROJ 1576 ZBROJ 1065 ZBROJ 30011 DU}NICI12 VJEROVNICI 17-70 1100 18-01 1088 8-01 407 6-30 415 13-01 36 11-41 36 16-01 20 15-42 20 20-01 17 19-42 280 21-01 263 ZBROJ 1100 ZBROJ 1088 ZBROJ 743 ZBROJ 751 (K-2) GLAVNA KNJIGA ROBNOG KNJIGOVODSTVA 21 VLASTITO ZNANJE22 OSTALA TRAJNA IMOVINA 1-90 3000 2-01 18 5-21 140 9-41 35 5-22 140 7-21 400 12-01 50 26-70 118 ZBROJ 3000 ZBROJ 726 ZBROJ 140 ZBROJ 3530 NABAVLJENI PROIZVODI41 PRENESENA VRIJEDNOST 6-12 415 10-41 415 4-01 2 22-50 488 9-22 35 10-30 415 11-12 36 ZBROJ 415 ZBROJ 415 ZBROJ 488 ZBROJ 48842 DODANA VRIJEDNOST 43 VIAK VRIJEDNOSTI 15-12 20 22-50 300 3-81 180 22-50 180 19-12 280 ZBROJ 300 ZBROJ 300 ZBROJ 180 ZBROJ 18050 PROIZVODNJA U TIJEKU 60 VLASTITI PROIZVODI 22-40 968 23-60 960 23-50 960 24-70 955 ZBROJ 968 ZBROJ 960 ZBROJ 960 ZBROJ 95570 RASHODI I PRIHODI 81 VLASTITA KAMATA 24-60 955 17-11 1100 27-90 180 3-43 180 26-82 27 26-21 118 ZBROJ 1100 ZBROJ 1100 ZBROJ 180 ZBROJ 18082 DOBITAK PODUZEA 90 GLAVNICA PODUZEA 27-90 27 26-70 27 1-21 3000 27-80 207 ZBROJ 27 ZBROJ 27 ZBROJ 3207 Zaklju na bilanca poduzea. Knjigovodstvo poduzea mo~e tijekom obra unskog razdoblja u svakom trenutku izraditi permanentnu bilancu u kojoj je u razredu 8 profit zapisan u dva dijela: prvi je dio vlastita kamata na kontu 81, a drugi dio je dobitak poduzea na kontu 82. U takvim bilancama profit joa nije rasporeen, za razliku od zaklju ne bilance gdje je on pripisan glavnici i od toga trenutka kamata se ra una na tako poveanu glavnicu. Zaklju na se bilanca obvezno radi krajem svake godine (31. prosinca u 24 sata). Ovdje prikazujemo primjer takve bilance. Bilanca-1 (B-1) ZAKLJU NA BILANCA IZ PRIMJERA GLAVNE KNJIGE  STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA  BILANCA PODUZEA Prirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba- -1576 300 1065 - 511 3001 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici - -1100 743 1088 751 12 -8  ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC -3719 2904 815 ROBA 2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina- -3000 140 726 352274 1053 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi- 415 415 - 4 TRO`KOVI 41 Prenesena vrijednost - 488 488 -42 Dodana vrijednost - 300 300 -43 Viak vrijednosti - 180 180 -5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja u tijeku- 968 960 86 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi- 960 955 57 PRODAJA70 Rashodi i prihodi- 1100 1100 -8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea- - 180 27 180 27 - -9 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica -- 3207-3207 ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA -7758 8573-815 ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA )  -  11477  11477  0  Na ovu zaklju nu bilancu bez prekida se nastavlja poslovanje poduzea, i to tako da sljedea godina na samom po etku (1. sije nja u 0 sati) preuzme u svojoj po etnoj bilanci zavrano stanje iz ove bilance, na koje se zatim pridodaje promet u sljedeem razdoblju. To je tako zbog toga ato se PERMANENTNA BILANCA radi u realnom vremenu pa se u svakoj sljedeoj godini zbog tehni kih razloga promet iz proteklog razdoblja zanemaruje (da se ne poveava unedogled). To napominjemo zbog toga ato postoje joa i tzv. KONSOLIDIRANE BILANCE koje se rade u postrealnom vremenu sa svrhom da se vlasnicima podnese ra un kako se poslovalo u protekloj godini i za koliko su novca bogatiji. PRVI DIO PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO i temeljni parametri algoritma kapitala koji djeluju u monetarnom sustavu 5. PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO KAO GLAVNI MEHANIZAM ALGORITMA KAPITALA OPENITO O PRIRODNOME DVOJNOM KNJIGOVODSTVU KAO KNJI}NOM NOVCU. Novac je sveopa mjera vrijednosti koja je sa svoja dva pojavna oblika prisutna svuda gdje se stvaraju i troae vrijednosti. Jedan oblik novca jest nov anica koja je mjerilo vrijednosti, a drugi je oblik knji~ni novac koji pokazuje koliko je vrijednosti izmjereno. Nov anica ljudima poma~e da lakae razmjenjuju vrijednosti; kupac i prodavalac dogovore se o cijeni vrijednosti koju ~ele razmijeniti pa u toj razmjeni prodavalac predaje kupcu vrijednost, a kupac je prima i nov anicama plaa dogovorenu cijenu. Nakon toga istim nov anicama taj prodavalac plaa neato drugo, ato zna i da jedna nov anica mo~e mnogo puta poslu~iti kao mjerilo, pa ato je manje toga pojavnog oblika novca, to novac bolje izvraava svoju funkciju. Drugi je oblik knji~ni novac koji bilje~i sve vrijednosti koje su izmjerene i na taj na in ljudima pokazuje koliko su toga stvorili i razmijenili te usput zapisuje sve ato se dogodilo u toj razmjeni, od toga kako je prodavalac stvarao vrijednosti i zaato ih prodaje do toga zaato ih kupac kupuje. To zna i da je po~eljno da knji~nog novca bude ato viae jer vea razmjena zna i da je stvorena i vea vrijednost. Ljudima je nov anica poznata jer je uvijek imaju u ruci, dok o knji~nom novcu ne znaju gotovo niata. Da bismo upoznali knji~ni novac, najprije moramo neato rei o prirodnom zakonu dvojnosti, prema kojemu se ~ivot sastoji od dviju kategorija: duha i tijela. I svaka ljudska zajednica ima svoju duau i tijelo: duau ine obi aji koji vladaju meu ljudima, a tijelo su sami ti ljudi. No da bi duaa i tijelo funkcionirali kao cjelina, postoji i neka sila koja ih sjedinjuje. U organizaciji ljudskog druatva ta je sila dr~ava, koja pomou pravnih osoba upravlja fizi kim osobama. Da bi pravna osoba mogla djelovati u tome smislu, ona se mora slu~iti prirodnim knjigovodstvom koje postoji u svakom ovjeku kako bi zabilje~io sve ato je pro~ivio, ato trenuta no do~ivljava i ato e do~ivjeti u doglednoj budunosti. Upravo to knjigovodstvo treba ugraditi u pravnu osobu da bi i ona mogla "misliti" kao ovjek, ali je ipak treba strogo razlikovati od fizi kih osoba  jer pravne su osobe duaa ljudske zajednice koja je u ra unskom smislu knji~ni novac dr~ave. Prirodno ovjekovo knjigovodstvo je dvojno prije svega zbog toga ato se sastoji od dvaju temeljnih dijelova. Prvi dio je "NOVAC". U njemu se kao vrijednost knji~i sam novac i njegovi ekvivalenti, a to su isprave koje imaju svoju nominalu izra~enu u novcu. Drugi dio je "ROBA". U njemu se knji~e proizvodi i usluge (roba) kao vrijednosti potrebne za ~ivot ljudi koje se takoer moraju izraziti u novcu. Svaki taj temeljni dio jedan je knjigovodstveni konto, s time da ta dva konta povezuje prirodna sila koja ih vrsto dr~i zajedno. Ta se sila zove KAPITAL. I knjigovodstveni konto ima dvije strane: lijeva je pozitivna (+), a desna negativna ( ). Da bismo dobili bolju predod~bu o tome kontu, prikazat emo u obliku knjigovodstvenog konta pravnu osobu, ujedno i najslo~eniju, u kojoj se istodobno troae i proizvode vrijednosti, a to je PODUZEE. Poduzee u stvaranju vrijednosti naime stvara i viaak vrijednosti koji sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: na lijevoj je strani konta poduzetnik koji stvara vrijednosti, a na desnoj je vlasnik koji financira to stvaranje i prisvaja viaak vrijednosti. Kako u tome stvaranju i prisvajanju ne bi dolazilo do nesuglasica, izmeu poduzetnika i vlasnika nalazi se knjigovoa koji strogo pazi da poduzetnik i vlasnik u svojim odnosima ne bi negdje pogrijeaili. To zna i da knjigovoa mora biti nepogreaiv, a o emu sve vodi ra una, mo~emo vidjeti iz sadr~aja knjigovodstvenog konta koji pokazuje sve odnose izmeu poduzetnika i vlasnika, s time da knjigovoa osobito pazi da vlasniku ostane viaak vrijednosti (profit, zarada u novcu) koji mu nepovredivo pripada. Oblik i sadr~aj knjigovodstvenog konta prikazan je u Shemi br. 1. U ovoj su shemi vjerojatno svi pojmovi poznati, a ato oni zna e u knjigovodstvu pobli~e emo objasniti tijekom samoga izlaganja. Ovdje emo ipak posebno naglasiti da je temeljno na elo prirodnoga dvojnog knjigovodstva personifikacija knjigovodstvenih konta. To zna i da svaki konto ini jednu osobu; u dvojnom knjigovodstvu moraju biti najmanje dvije takve osobe, a to su upravo "NOVAC" i "ROBA". Svaka od tih osoba ima dvije strane: lijeva je pozitivna (+), u kojoj je uvijek zapisano neto to je ta osoba primila, a desna je negativna (), u kojoj je zabilje~eno sve ato je ta osoba dala nekoj drugoj osobi. Osim toga, u dvojnom knjigovodstvu sve mora biti zabilje~eno u novcu i upravo je to razlog ato profesori u poduzetni kim akolama ve vjekovima dvojno knjigovodstvo prikazuju kao dva klina: na lijevom vise ulazni ra uni, na kojima piae koliko smo novca dali drugome, a na desnoj strani vise izlazni ra uni, na kojima piae koliko smo novca primili od drugih, s time da je razlika izmeu onoga ato piae na izlaznim i ulaznim ra unima novac koji se nalazi u d~epu vlasnika. To zna i da se dvojno knjigovodstvo u horizontali i vertikali dijeli na dva dijela pa ga prema tome mo~emo prikazati i u obliku koordinatnog sustava, ato vidimo u Shemi br. 2. Shema br. 1 SHEMA KNJIGOVODSTVENOG KONTA koji predstavlja poduzee P O D U Z E  E PODUZETNIK (+) (knjigovoa) ( ) VLASNIK  Du~nik Vjerovnik Djelatnik Ulaga  Duguje Potra~uje Tereenje Odobrenje Potra~ivanje Obveza Ulaz Izlaz Primitak Izdatak Uplate Isplate Rashodi Prihodi Aktiva Pasiva Imovina Izvori Gubitak Dobitak Roba Glavnica Novac Kapital - Profit  Shema br. 2 PRIRODNO DVOJNO KNJIGOVODSTVO u obliku koordinatnog sustava   PRIMANJE (+) () DAVANJE NOVCA NOVCA 1.100 893  893 1.1OO RASHODI () PRIHODI NA ULAZNIM RA UNIMA (+) NA IZLAZNIM RA UNIMA  RAZLIKA PROFIT +207  -207 RAZLIKA PROFIT  U gornjem dijelu koordinatnog sustava su dva kvadranta u kojima se nalazi novac koji poduzee posjeduje, kao i sve osobe koje s poduzeem surauju i razmjenjuju vrijednosti. U donjem dijelu su takoer dva kvadranta u kojima se nalazi trajna imovina pomou koje poduzee stvara vrijednosti i ostvaruje viaak vrijednosti (profit), koristei se obrtnom imovinom. To je temeljna podjela prirodnog knjigovodstva, a unutar te temeljne podjele ono se mo~e dijeliti na toliko konta koliko je potrebno, s time da najprije postoji razredna podjela na deset konta a potom standardna podjela na aesnaest konta, koja imaju dvoznamenkastu oznaku konta, obaveznu za sve pravne osobe. Na temelju te standardne podjele svaka pravna osoba, naime, izrauje svoj kontni plan u kojemu oznake konta mogu biti viaeznamenkaste, ali prva dva znaka u broju konta moraju odgovarati znakovima iz standardne podjele. U Shemi br. 3 nalazi se konto u rasternom obliku u kojemu je kao primjer pokazan jedan broj konta pravne osobe. Shema br. 3 KNJIGOVODSTVENI KONTO U OBLIKU RASTERA Naziv konta NOVAC NA TEKUEM RA UNU U POSLOVNOJ BANCI broj konta 01.001 DatumOpis poslovnog dogaajaKontoDUGUJE (primitak, ulaz)POTRA}UJE (izdatak, izlaz)SALDO (stanje) 2.Primljen PDV od dr~ave21 18 -184.Plaena sudska taksa41- 2167.Ulog novca od vlasnika21 400 -4168.Plaeno dobavlja ima12- 407912.Ulog novca od vlasnika2150 -5913.Plaene razne usluge12- 362314.Isplata putnog naloga12- 20318.Kupci platili11 1.088 -1.09120.Dozna en OPO12 - 171.07420.Dozna en PDV12 - 161.05820.Isplata plae12 - 24781125.Oro en novac u banci02 - 300511ZBROJ 1.556 1045511 Svako jednostavno poduzee pravna je osoba u kojoj je zaposlen najmanje jedan djelatnik (zaposlenik), koji kao poduzetnik upravlja svim aktivnostima poduzea. Taj djelatnik je kao fizi ka osoba odgovoran vlasniku koji je u poduzee ulo~io svoj novac, s time da vlasnik novca mo~e biti bilo koja fizi ka osoba ili bilo koja druga pravna osoba. Najbolje je rjeaenje kada su poduzetnik i vlasnik ista fizi ka osoba, ali i u tome slu aju dvojno knjigovodstvo "rastavlja" tu fizi ku osobu na dvije knjigovodstvene osobe (konta). U svakom poduzeu, meutim, postoji i trea osoba, koja poznaje sve tajne poduzetni kog posla i koja budno pazi koliko novca vlasnik ula~e, te ato poduzetnik njime radi. Ta trea osoba jest knjigovoa koji mo~e biti sm vlasnik poduzetni kog posla, ili osoba od njegova posebnog povjerenja, ili kompjutor koji je programiran tako da radi u interesu poduzetnika i vlasnika. Osobito je zna ajno da i kompjutor mo~e biti knjigovoa, pa e ovo izlaganje ujedno biti i smjernica kako treba programirati kompjutor da poduzetnika neprekidno upuuje na to da za sebe stvara ato viae vrijednosti a da pritom za vlasnika ostvari ato vei viaak vrijednosti. Da to doista bude mogue, viaak novca koji poduzeu nije potreban mora uvijek biti negdje ulo~en, najmanje uz kamatu koja pripada vlasniku. Dakako, kompjutor treba zadovoljiti i dr~avu, ija je temeljna funkcija atititi vlasnika, a najbolje e ga zaatititi STANDARDNIM KONTNIM PLANOM, koji u Shemi br. 4 pokazujemo zajedno s primjerom dvojnog knjigovodstva, koji je ujedno i zaklju na bilanca poduzea. Shema br. 4 u milijardama kuna DVOJNO KNJIGOVODSTVO PODUZEA STANDARDNI KONTNI PLANPo etni saldo PROMET Zavrani saldoAktivaPasivaUlaz (+)Izlaz (-)AktivaPasiva 01 Novac u poduzeu 511 - 14731001472 - 02 Novac kod drugih 300 - 550- 550 - 11 Du~nici 12 - 1012 96250 -12 Vjerovnici - 8 751 771- 20 ZBROJ (razredi 0 i 1) 823 8 37862734 1072 20 21 Vlastito znanje 3000  726 3000794 3000  79422 Ostala imovina 105 - 10535 70 -30 Kupljeni proizvodi -  - 521 438 83 -41 Preneseni trokovi -  - 473 473- - 42 DODANI TROKOVI - - 242242- -43 Viak trokova - - 192192- -50 Proizvodnja 8  - 915 89718 -60 Vlastiti proizvodi 5 - 902 88715 -70 Prodani proizvodi -  - 10001000- -81 Vlastita kamata - - 192192- - 82 Dobitak poduzea - - 4545- - 90 Ulo~ena glavnica  -  3207 -3444- 3444  ZBROJ (razredi od 2 do 9) 31183933 7587 8639 3186 4238 ZBROJ (razredi od 0 do 9)  3941 3941  11373 11373 4258  4258  SALDO NOVCA KAO NAJVA}NIJI KONTROLNI PODATAK DVOJNOG KNJIGOVODSTVA. O kontnom planu bit e joa mnogo govora, a ovdje ga prikazujemo kako bismo unaprijed sagledali cjelinu i njezinu temeljnu strukturu, ato knjigovoi (kompjutoru) omoguuje da u svojemu djelovanju bude nepogreaiv i da pravodobno uo i svaku pogreaku, neovisno o tome tko ju je po inio, te da je ispravi. Ljudi su naime openito skloni pogreakama, jer tko radi taj i grijeai, pa tako mo~e pogrijeaiti i poduzetnik i vlasnik. No prirodno knjigovodstvo koje se temelji na algoritmu kapitala, knjigovoi omoguuje samokontrolu koja na vrijeme otkriva svaku pogreaku, u injenu iz nepa~nje, neznanja ili namjerno. U prirodnome dvojnom knjigovodstvu knjigovoa ispravlja svaku pogreaku i knji~i je na svom diskrecijskom kontu. Taj je konto spona izmeu dva temeljna dijela knjigovodstva ("NOVCA" i "ROBE") i mi smo mu dali naziv "Vlastito znanje poduzea"  jer knjigovoa preko toga konta neprimjetno upravlja poduzeem. Konto 21, naime, ima viae funkcija, a jedna od njih jest da skuplja sve pogreake koje je u inio bilo tko iz bilo kojega razloga i s bilo kojom namjerom, ato zna i da je prirodno knjigovodstvo nepogreaivo. Tu nepogreaivost daje mu saldo prvoga temeljnog dijela ("NOVAC"), jer se u tome dijelu knji~e samo isprave koje imaju nominalu izra~enu u novcu, ato zna i da predmet knji~enja ima svoju samokontrolu pa je i saldo toga dijela knjigovodstva zajam eno ispravan. Taj je saldo stoga preuzeo sveopu kontrolnu ulogu pa ga zovemo KONTROLNI SALDO. Prirodni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala dakle omoguuje da se knjigovodstvo vodi bez pogreake jer u sebi ima kontrolni mehanizam koji u najranijem trenutku otkriva svaku pogreaku i automatski je ispravlja. Taj mehanizam jest saldo koji proizlazi iz ukupnog prometa novca koji je knji~en u prvome temeljnom dijelu knjigovodstva (razredi 0 i 1). U tome se dijelu knji~e samo nov ane isprave, a meu njima mo~e biti i takvih koje su nepotrebne, neispravne, la~ne i tko zna kakve sve, a knji~ene su s namjerom da se netko obmane. No kada se sve te isprave svedu na svoju posljednju derivaciju, a to je kontrolni saldo, dobije se iznos koji je posve pro iaen i koji to no ka~e s koliko novca u danom trenutku raspola~e osoba za koju se vodi knjigovodstvo. To zna i da je kontrolni saldo vjerodostojan podatak i stoga knjigovoa (kompjutor) samo njemu vjeruje i pomou njega kontrolira sve ostalo ato je zapisano u dvojnom knjigovodstvu. Taj saldo ima takvu kontrolnu mo zbog toga ato se u dvojnom knjigovodstvu svako knji~enje u istom iznosu mora obaviti na dva mjesta: jedno na njegovu lijevu, plus (+) stranu, ato zna i da taj konto prima i stoga duguje drugoj strani, a drugo na desnu, minus ( ) stranu, ato zna i da je taj konto dao i stoga potra~uje. Ako se oba ta knji~enja obave u prvome temeljnom dijelu, kontrolni se saldo ne mijenja, ato s aspekta opeg stajaliata (dr~ave) zna i da se nije dogodilo niata bitno, nego samo ono ato proizlazi iz neke obveze ili potra~ivanja. Upravo su te obveze i ta potra~ivanja bitni u dvojnom knjigovodstvu jer njihov protukonto mora biti u drugome temeljnom dijelu, ato je i razlog da "NOVAC" i "ROBA" imaju isti saldo. U dvojnom se knjigovodstvu naime sve izra~ava u novcu i zbog novca, pa tako i naae obveze i naaa potra~ivanja. Obveza zna i da je naae poduzee poslovnom partneru du~no u roku platiti odreeni iznos za neato ato je u inio na naae tra~enje, a potra~ivanje zna i da je naa poslovni partner du~an u roku platiti odreeni iznos za neato ato je naae poduzee u inilo na njegov zahtjev. Obveze i potra~ivanja uvijek se knji~e na kontima iz razreda 1, koji je u prvome temeljnom dijelu grani ni razred s drugim dijelom, a u tome drugom temeljnom dijelu zabilje~eno je ato je netko u inio za naae poduzee, odnosno ato je ono u inilo za nekoga. Prema tome, to su uvijek dva ista iznosa, zapisana u dijelu "NOVAC" i u dijelu "ROBA". Kontrolni saldo je iznos koji ima prvi temeljni dio ("NOVAC"), a drugi temeljni dio ("ROBA") mora imati taj isti iznos samo s obratnim predznakom. PROFIT KAO NAJVA}NIJI INFORMACIJSKI PODATAK PRIRODNOGA DVOJNOG KNJIGOVODSTVA. Glavna je zadaa drugoga temeljnog dijela da vidljivo poka~e poslovni rezultat koji ostvaruje poduzee. Zbog toga se u tome dijelu dogaa mnogo toga: nabavljaju se oprema i materijal, stvaraju se nove vrijednosti pri emu nastaju razne obveze za koje se odobrava prvi temeljni dio (konto 12). U tome stvaranju postoji i unutarnji promet, koji se knji~i samo u drugome temeljnom dijelu, a ostvarene nove vrijednosti na kraju se prodaju kupcima po unaprijed dogovorenoj cijeni. Upravo tom cijenom prirodno knjigovodstvo otvara liniju prodaje na svom kontu prihoda u drugome temeljnom dijelu (konto 70) i ujedno u prvome temeljnom dijelu najprije tereti konto potra~ivanja od kupca (konto 11). Kada kupac plati, novac u funkciji poduzea (konto 01) kona no potvruje prihod koji je knji~en na kontu 70, a to zna i i poslovni rezultat koji je ostvarilo poduzee. Da bi se utvrdio taj poslovni rezultat (dobitak, zarada), moraju biti poznati svi rashodi koji su sadr~ani u prodanim vrijednostima (robi), jer taj je rezultat razlika izmeu prihoda i rashoda. I sada nailazimo na najvei problem: kako doi do toga rezultata kad je jedan dio obveza, koji je preuzeo drugi temeljni dio, ostao u zalihama opreme, materijala i gotovih proizvoda, pa ak i u zalihama nedovraene proizvodnje? Naime, sve se te zalihe vode po nekim unutarnjim cijenama, a neke se procjenjuju komisijski (nedovraena proizvodnja) pa ako drugi temeljni dio i doe do nekakvoga ukupnog rashoda koji se odnosi na prodanu robu, ipak je taj podatak u pogledu to nosti uvijek upitan. A kada je u pitanju to nost, onda "NOVAC" "uska e" sa svojim kontrolnim saldom da pomogne "ROBI". U prirodi je ovjeka da na kraju razdoblja broji novac. Ako ga ima viae nego na po eku razdoblja, onda je zaradio, a ako ga ima manje, onda je izgubio. To isto broji i "NOVAC", jer ako je kontrolni saldo na kraju razdoblja vei od onoga koji je bio na po etku razdoblja, poduzee je ostvarilo dobitak, a ako je obratno, ostvarilo je gubitak. "ROBA" mora posluaati ato "NOVAC" ka~e, jer novac kao sveopa mjera vrijednosti uvijek govori istinu pa u drugome temeljnom dijelu knjigovodstva treba zabilje~iti taj rezultat kao profit (dobitak u novcu). Ako je profit "NOVCA" razli it od poslovnog rezultata ato ga je na temelju svojih rashoda utvrdila "ROBA", onda se u razredu 8 vidljivo zapiae PROFIT (konta 81 i 82), a razlika se proknji~i na diskrecijskom kontu knjigovoe (konto 21)  jer knjigovoa ne smije mijenjati ostala konta u knjigovodstvu poduzea. Profit je ina e najva~niji podatak prirodnog knjigovodstva, a u Shemi br. 5 prikazano je kako je on utvren u bilanci iz Sheme br. 4. Shema br. 5 UTVRIVANJE I PODJELA PROFITA NA DVA PRIRODNA DIJELA TE PRIPIS PROFITA GLAVNICI Elementi bilance IZNOS 1.Po etna glavnica3.207 2.Zavrani saldo prvoga temeljnog dijela "NOVCA"1.052 3.Po etni saldo prvoga temeljnog dijela "NOVCA" 815 4.Ostvareni profit (1 minus 2) 237 5.Vlastita kamata  konto 81 (6% od glavnice iz to ke 1) 192 6.Dobitak poduzea  konto 82 (4 minus 5) 45 7. Zavrana glavnica (1 plus 4)  3.444  Profit ili viaak vrijednosti poduzea prirodno se uvijek javlja u dva osamostaljena dijela: prvi dio je unaprijed poznata vlastita kamata koja nepovredivo pripada vlasniku, a drugi dio je dobitak poduzea koji pripada poduzetniku pa ga tako treba zapisati i u prirodnom knjigovodstvu. Ta dvojnost zapisa znak je da su u poduzeu rijeaeni vlasni ki odnosi  i da je stoga prirodno knjigovodstvo postalo PROJEKTNO. To je zbog toga ato vlasnikova kamata uvijek mora biti unaprijed poznata, ato zna i da je unaprijed poznata i kamatna stopa i njezina glavnica, odnosno da je unaprijed poznat poduzetnikov posao i da mu je vlasnikova kamata postavila normu koja se mora ostvariti u sljedeem razdoblju. Stoga je vrlo va~no da se profit mo~e izra unati u svakom trenutku da bi se moglo pratiti kako se norma izvraava, a to ini permanentna bilanca prirodnog knjigovodstva, koja je ujedno i zaklju na bilanca kada se u njoj profit pripiae glavnici. Naime, posebna karakteristika profita jest da se on ne mo~e nikome isplatiti jer onoga trenutka kada se to u ini profit kao cijena kapitala nestaje i postaje cijena rada, pa se zbog toga profit pripisuje glavnici koju poduzee i druge pravne osobe uvaju za vlasnika. To je razlog da algoritam kapitala stvara i razne druge mehanizme kojima je zadatak uvati profit (viaak vrijednosti)  DA GA NITKO NE BI OTUIO OD VLASNIKA. 6. UVJETNA CIJENA RADA KAO PRVI TEMELJNI PARAMETAR MONETARNOG SUSTAVA OPENITO O NOVCU KAO SVEOPOJ MJERI VRIJEDNOSTI. U monetarizmu se svaka vrijednost izra~ava u novcu i kao takva postaje cijena robe. Svaka cijena robe sastoji se iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti, ato je aksiom ekonomije. Novac kao sveopa mjera vrijednosti mora potvrditi svaku tu vrijednost, a va~nu ulogu u tome imaju pravne osobe, koje nisu misaona bia, pa mogu biti nepristrane. Da bi ta nepristranost doala do izra~aja, dr~ava preuzima ulogu opeg vlasnika radi zaatite interesa svakoga pojedinog vlasnika. Interes vlasnik jest da imaju ato vei viaak vrijednosti, a pravne osobe (poduzea i ustanove) zadu~ene su uvati njihov viaak od bilo kakve atete. One to ine na razne na ine, a jedan od njih je da pomou novca potvruju sve vrijednosti u proizvodnji, prometu i potroanji roba. Pritom se uvijek dr~e spomenutog aksioma ekonomije pa je prenesena vrijednost potvrena kad pravna osoba novcem plati kupljenu robu bilo kojoj drugoj pravnoj osobi, dodana vrijednost je potvrena kad pravna osoba u novcu plati tu vrijednost bilo kojoj fizi koj osobi, a viaak vrijednosti je potvren kad bilo koji kupac novcem plati pravnoj osobi dogovorenu cijenu robe. To su temeljna na ela koje dr~ava proklamira u svojoj funkciji opeg vlasnika da bi se sa uvao viaak vrijednosti svih pravnih i fizi kih osoba u zemlji, a da bi se ta na ela provela u ~ivot, dr~ava prije svega donosi Standardni kontni plan prirodnog knjigovodstva, koji je obavezan za sve pravne osobe. Ujedno objavljuje da je promet robe izmeu svih osoba u dr~avi potpuno slobodan i da su pravne osobe osloboene svih vrsta poreza (porezi, prirezi, carine ...), a fizi ke osobe plaaju jedino porez na dodanu vrijednost (PDV). Ta su na ela opi uvjeti u kojima e slobodno raditi svi graani dr~ave, osobito poduzetnici, da bi ostvarili svoj najvei interes (viaak vrijednosti). U provoenju tih na ela najva~niju ulogu ima prirodno knjigovodstvo jer ono je zapravo sm taj novac koji mjeri sve vrijednosti, a standardni kontni plan jednozna ni je izraz strukture novca kojim se u mjerenju vrijednosti slu~e sve pravne osobe i time stvaraju obra unski sustav u kojemu je u ra unskom smislu zapisano sve ato se dogodilo u svakoj posebnoj pravnoj osobi i u dr~avi kao opoj pravnoj osobi. No da bi novac mogao stvoriti takav obra unski sustav, on mora imati svoj po etak, a to su dva temeljna parametra: prvi je broj 1, koji je kao novac jedinica jednog sata najjednostavnijeg rada, a drugi je jedan broj izmeu 0,01 i 0,1 (ili izmeu 1% i 10%), koji je razmjerni dio novca ato se odnosi na kapital. Prvi temeljni parametar jest cijena rada, a drugi je cijena kapitala; ta dva parametra zajedni ki djeluju u vremenu ija je jedinica jedna godina i u tome djelovanju rad mora tijekom jedne godine ostvariti vrijednost, koja kao cijena rada pripada stvaraocu, i viak vrijednosti, koji kao cijena kapitala pripada vlasniku. Cijena rada i cijena kapitala imaju svoje prirodno mjerilo kojim se mjeri njihova veli ina. Najprije emo govoriti o cijeni rada, koja se utvruje pomou odreene mjerne skale. MJERNA SKALA KAO SVEOPE MJERILO VRIJEDNOSTI. Ta mjerna skala slu~i ljudima, polazi od ovjeka, mjeri ~ivot i rad svih ljudi koji ~ive i rade u dr~avi. Jedinica te mjerne skale jest jedan sat najjednostavnijeg rada; za taj rad nije potrebno nikakvo znanje ni iskustvo, nego je jedino va~no da ovjek postoji. Ako znanje i iskustvo za najjednostavniji rad ozna imo brojem 1, svaki drugi slo~eniji rad ima vei broj. To zna i da svaki ovjek, od tek roenog djeteta do najstarijeg umirovljenika, ima broj 1. Taj broj poveava se stjecanjem znanja i iskustva. Znanje se stje e u raznim akolama i prakti nim radom, a do iskustva se dolazi s vremenom, ato je vidljivo i iz mjerne skale u Shemi br. 6. Shema br. 6 MJERNA SKALA KOJOM SE MJERI }IVOT I RAD LJUDI  `kolska stru nost KOEFICIJENTI RADNE OSPOSOBLJENOSTI akolske iskustveneukupneMIN.MAKS.MIN. (2+3)MAKS. (2+4)123 4 5 6 1  Osnovna akola 1 0 2 1 3 2  Ni~a srednja akola 1,250 2,5 1,25 3,75 3  Srednja akola 1,50 3 1,5 4,5 4  Viaa akola 1,750 3,5 1,75 5,25 5  Fakultet 20 4 2 6 6  Magisterij 2,250 4,5 2,25 6,75 7  Doktorat 2,5 0 5  2,5 7,5  Ovakvom mjernom skalom slu~i se svaki ovjek pa je potrebna i svakoj pravnoj osobi (poduzeu, ustanovi i dr~avi). Ta skala polazi od ovjeka, od njegova ~ivotnog vijeka koji se sastoji od razdoblja djetinjstva, vremena akolovanja, radnog vijeka i umirovljeni kog razdoblja. U njoj razdoblje djetinjstva traje pet godina, razdoblje akolovanja najviae dvadeset godina, radni vijek traje etrdeset godina, a preostalo vrijeme je umirovljeni ko razdoblje. Ako se za osnovicu uzme osnovno akolovanje koje traje osam godina, a najjednostavniji rad ima broj 1, onda taj broj mo~emo izraziti i kao razlomak 8/8, gdje broj osam u nazivniku zna i stalnu osnovicu, a u brojniku je to stvarni broj godina akolovanja koje ovjek posjeduje i koji ne mo~e biti manji od osam (to zna i da se svakom ovjeku priznaje kao da ima osam godina osnovnog akolovanja). U skladu s time, brojnik mo~e biti jednak ili vei od nazivnika, ali nikako vei od 20 jer je to pretpostavka za najvei mogui broj godina akolovanja. Iz odnosa brojnika i nazivnika proizlazi koeficijent akolske osposobljenosti svakog ovjeka, ato zna i da je minimalni akolski koeficijent 1 (8 : 8), a maksimalni 2,5 (20 : 8). Osim toga, postoji i koeficijent iskustvene radne osposobljenosti, koji proizlazi iz odnosa broja godina provedenih na radu i broja godina osnovnog akolovanja, s time da se ovjeku priznaje da je radno iskustvo stjecao u vremenskom trajanju koje je jednako dvostrukom broju godina njegova akolovanja. To zna i da se najvea iskustvena osposobljenost ovjeka posti~e kad se broj godina rada izjedna i s dvostrukim brojem godina njegova akolovanja. Prema tome, ovjekov minimalni koeficijent iskustvene radne osposobljenosti jest 0 (nula), a maksimalni se kree u rasponu od 2 (16 : 8) do 5 (40 : 8). Osim toga, postoji i koeficijent ukupne radne osposobljenosti, koji je zbroj koeficijenata akolske i iskustvene radne osposobljenosti, ato zna i da taj koeficijent mo~e biti bilo koji broj izmeu 1 i 7,5. Svaki ovjek ima svoj koeficijent ukupne radne osposobljenosti, ija veli ina ovisi o njegovoj akolskoj spremi i radnom sta~u. Taj se koeficijent, pojedina ni (za ovjeka) ili ukupni, odnosno prosje ni (za poduzee, korporaciju, ustanovu, regiju, dr~avu), mo~e vrlo lako izra unati pomou mjerne skale uvjetnog rada. Uvjetni rad kao sveopa mjera rada ima izvjesne sli nosti s novcem, a s obzirom na to da je rije  o koli inskoj mjeri, ona u odnosu na novac ima odreenu prednost. Mo~e se koristiti u svakoj pravnoj osobi (ustanovi i poduzeu), mo~e se u initi obaveznom za bilo koju dr~avu, mo~e postati i svjetska mjera jer uvjetni je rad mjera rada isto kao ato je metar mjera du~ine. Iako ima sli nosti s novcem, uvjetni rad nije i ne mo~e biti novac, ali se mo~e izraziti u novcu i tada postaje UVJETNA CIJENA RADA. Glavna razlika izmeu uvjetnog rada i novca jest u tome ato je u novcu osim cijene rada (dodana vrijednost) sadr~ana i cijena kapitala (viaak vrijednosti). Cijena rada jest novac koji se ljudima isplauje za vrijednost koju su stvorili u sadaanjosti i kao takva se dodaje na prenesenu vrijednost koja je stvorena u proalosti (otuda izraz dodana vrijednost). I ona se prema zakonu dvojnosti dijeli na dvoje  na novac koji se isplauje djelatnicima u poduzeu i novac koji se isplauje svim ostalim ljudima u dr~avi. Za nas je u ovome trenutku posebno zanimljiva dodana vrijednost jer u njoj osim cijene rada postoji i cijena kapitala, te je stoga struktura dodane vrijednosti izjedna ena sa strukturom novca. O dodanoj vrijednosti bit e joa dosta rije i, a sada govorimo o uvjetnoj cijeni najjednostavnijeg rada, koja je prvi temeljni parametar monetarnog sustava i kao takva ujedno minimalni dohodak svakog ovjeka na danom stupnju razvitka dr~ave. Ta se cijena uvijek odreuje za jedan sat najjednostavnijeg rada, te ona mo~e biti bilo koja veli ina, pa prema tome i jedna nov ana jedinica (jedna kuna). Ako se ta jedini na veli ina (cijena) pomno~i s kalendarskim fondom radnih sati u jednoj godini (2191 sat), dobije se minimalna veli ina godianjeg dohotka koji dr~ava mora osigurati za svakog ovjeka, a ako taj godianji minimum pomno~imo s brojem graana, dobivamo minimalni dohodak koji dr~ava mora osigurati za sve svoje graane u toj godini. Ako pak taj ukupni minimum pomno~imo s prosje nim koeficijentom akolske i iskustvene osposobljenosti svih graana, dobivamo ukupni dohodak koji bi dr~ava trebala osigurati u jednoj godini. Dakle, treba samo odrediti primjerenu veli inu jedini ne uvjetne cijene ~ivog rada kako bi se na temelju raznih koli inskih podataka mogle izraditi mnoge ra unice, potrebne za razne prora une, a kakve su u tome smislu mogunosti, pokazat emo na zamialjenom primjeru denominacije novca, ime emo ujedno objasniti bit uvjetne cijene rada. Denominacija novca je naime po~eljna i esto nu~na mjera svake ozbiljnije druatvene, politi ke i gospodarske reforme, jer njome treba ve u po etku postii odreeni psiholoaki u inak koji u ljudima stvara ato vee povjerenje u denominirani novac, a time ujedno i vee povjerenje u samu dr~avu. U ovom u enju prirodnog knjigovodstva jedini nam je cilj dokazati da se denominacijom novca bit ne mijenja, jer je u jednoj nov anoj jedinici prije i poslije denominacije sadr~an isti broj uvjetnih sati rada. UVJETNA CIJENA RADA POMOU KOJE SE NOMINIRA NOVAC. U ovome primjeru denominacije novca pretpostavit emo da se upravo radi postizavanja ato veega psiholoakog u inka mijenja i naziv domae valute (npr. hrvatski dinar postaje kuna). U pripremi gospodarske reforme organizatora ponajprije zanima minimalni dohodak ovjeka prije denominacije novca. Do toga podatka dolazi se na temelju koaare roba potrebne za etvero lanu obitelj i aktualnih cijena roba u njoj, a taj podatak treba imati svaka dr~ava. Pretpostavimo da je uo i denominacije za tu koaaru na mjesec bilo potrebno 126.584 hrvatskih dinara. Ako tu svotu svedemo na jedan sat po lanu obitelji (126584 : 4 : 182), dobijemo iznos od 173,88 dinara, ato je cijena za jedan sat najjednostavnijeg rada. Nakon toga denominaciju novca mo~emo izvraiti po volji, a to zna i da iznos od 173,88 dinara podijelimo s bilo kojim brojem veim od jedan kako bi jedna nov ana jedinica dobila veu vrijednost. Kao djelitelji se obi no uzimaju brojevi 10, 100, 1000 ..., no u naaem primjeru uzet emo i broj 173,88, ato je cijena jednog sata najjednostavnijeg rada u trenutku denominacije. Obi no se u gospodarsku reformu ulazi i zbog toga ato su cijene roba disparitetne, a zadatak je reforme, izmeu ostaloga, da cijene u ini ato viae paritetnima. To se mo~e postii na dva na ina: prvi je da se jednostavno prepusti tr~iatu da u ini svoje i da se tijekom vremena sadaanje cijene dovedu u odnos koji diktira tr~iate, a drugi je da se ve u po etku gospodarske reforme cijene svih roba dirigirano dovedu u odreeni paritet, s time da taj dirigirani paritet vrijedi samo kao polaziate na koje e djelovati zakonitosti tr~iata koje e uspostaviti kona ne odnose meu cijenama roba. Dirigirani paritet treba izvraiti prema cijenama roba koje najviae strae, ato zna i da i cijene svih ostalih roba treba podii na tu razinu. Pretpostavimo da se zbog toga cijene roba iz koaare poveavaju u prosjeku za 20%, a za toliko se poveava aktualna cijena jednog sata najjednostavnijeg rada pa bi nam u tom slu aju djelitelj bio 208,66 (173,78 ( 1,2). Dirigirano poveanje cijena roba obezvrjeuje novac za daljnjih 20% pa vlasnike novca treba obeatetiti, ato zna i da se glavnice novca na svim atednim (depozitnim) ra unima poveavaju na teret sredianje banke za 20%. U Shemi br. 7 pokazujemo obje ove denominacije. Shema br. 7 PRIKAZ DENOMINACIJE NOVCA U PO ETKU GOSPODARSKE REFORME bez poveanja cijene roba s poveanjem cijene robaUvjetna cijena rada prije denominacije Denominacija za: Uvjetna cijena rada poslije denominacije (1 : 2)Poveanje uvjetne cijene rada (20%) Denominacija za:Uvjetna cijena rada poslije denominacije (4 : 5)12 3456 173,88 10 17,39 208,66 10 20,87  173,881001,74 208,66 1002,09  173,88173,881,00 208,66 208,661,00  173,88 10000,17 208,66 10000,21  Kao to se vidi, kod denominacije novca aktualnu uvjetnu cijenu treba podijeliti s iznosom kojim se ~eli denominirati. Ako se pritom poveavaju cijene roba radi uspostavljanja pariteta, najprije se aktualna uvjetna cijena rada poveava za odreeni postotak. Takvo poveanje cijena prodavaoci e lako prihvatiti jer svatko ~eli prodati ato skuplje, a ako neki to ne ~ele, ili ako e poveati za viae, to je ve djelovanje zakona tr~iata. U inci denominacije novca u po etku gospodarske reforme u prvom su redu psiholoaki, s time da u inak mo~e biti slabiji ili ja i. Taj u inak razmotrit emo prema veli ini za koju se denominira novac, pri emu emo odabrati dvije veli ine koje bi mogle doi u obzir. To je veli ina od 100 i ona koja je jednaka jedini noj cijeni najjednostavnijeg rada (173,88, odnosno 208,66). U slu aju denominacije za 100 svi su postupci puno jednostavniji i, pod pretpostavkom da se uvodi kuna koja je 100 puta ja a od dinara, od po etka gospodarske reforme cijene svih roba izra~avaju se isklju ivo u kunama. `to se pak ti e dinara, koji odreeno vrijeme joa ostaje u optjecaju, treba samo zamisliti da se u njemu briau dvije zadnje nule, odnosno da se decimalni zarez pomakne za dva mjesta ulijevo. Vrlo jednostavno, i upravo je stoga psiholoaki u inak slabiji. U slu aju denominacije za 173,88 ili 208,66 sve je znatno slo~enije, jer cijene na svim prodajnim mjestima gdje se prodaje za gotovinu moraju biti izra~ene u dinarima i kunama. Tu je ve kod pisanja cijena i svake kupoprodaje potrebna odreena ra unica i upravo e ta ra unica svakog prodavaoca i kupca upuivati na vei oprez, ato e u svakom od njih pobuditi osjeaj da je kuna vrjedniji novac od dinara. Dakle, psiholoaki e u inak biti ja i, iako se u biti niata nije promijenilo. Da je to doista tako, pokazuje Shema br. 8 u kojoj se pretpostavlja da ukupni depozitni novac dr~ave prije denominacije iznosi 1,000.000 kuna i u kojoj je prikazana denominacija u obje alternative. Shema br. 8 UVJETNI SATI RADA U RAZNIM STUPNJEVIMA DENOMINACIJE NOVCA  Indeksi cijena roba Veli ina prije denominacije denominacija za:Veli ina poslije denominacije Uvjetni sati rada (3 : 2) ili (6 : 5)cijene radadepozitacijene rada (2 : 4) depozita (3 : 4)1 2 3 4567  100 173,88 1,000.000 10 17,39 100.000 5.751100173,88 1,000.000 100 1,74 10.000 5.751100173,88 1,000.000 173,88 1 5.751 5.751100 173,88 1,000.000 1.000 0,17 1.000 5.751 120 208.66 1,200.000 10 20,87 120.000 5.751120208,66 1,200.000 100 2,09 12.000 5.751120208,66 1,200.000 208,66 1 5.751 5.751120 208,66 1,200.000 1.000 0,21 1.200 5.751 I tako smo preko referentne koaare roba doali do koli ine uvjetnih sati najjednostavnijeg rada koji postoji u ovome zamialjenom primjeru, s time da je ta koli ina ista u bilo kojem slu aju denominacije novca, ato je ra unski dokaz da denominacija novca ne mijenja bit. No njome se mo~e postii zaista izvanredan psiholoaki u inak, a taj je da graani steknu povjerenje u svoju dr~avu, u svoje banke i u domau valutu. Stoga je i te kako va~no da ve u po etku reforme vlastiti novac postane konvertibilan, ato se posti~e tako da svatko mo~e na aalteru banke kupiti bilo koju stranu valutu. U tome smislu kao dobar primjer mo~e poslu~iti Markovieva privredna reforma, koja je po ela krajem 1989. godine. Kako li su ljudi bili zadovoljni ato doista mogu mijenjati novac po vlastitoj volji! No ta reforma mo~e poslu~iti i kao vrlo loa primjer jer nije vodila ra una o biti novca, zbog ega je neslavno propala, i to unato  tome ato ju je pripremio svjetski monetarni vrh (MMF). DODANA VRIJEDNOST KOJA SE LJUDIMA ISPLAUJE KAO POTREBAN DOHODAK. Suvremena dr~ava i te kako vodi ra una o drugoj strani novca, o njegovoj biti, o robi i o uvjetnoj jedinici rada. Ovim primjerom denominacije novca ~eljeli smo pokazati da je novac u krajnjem slu aju ipak samo mjera vrijednosti, a druga je stvar da on u toj funkciji djeluje na psihu svih ljudi tako da o njemu imaju posve drugu sliku i da na novac gledaju kao na neato ato je prijeko potrebno za ~ivot i rad. I u redu je da tako misle, ali zato monetarni vrh dr~ave mora znati strukturu novca, mora znati ato je knji~ni novac i ato je u njemu viaak vrijednosti. Ljudi naime ~ele i nastoje imati ato vei viaak vrijednosti; dr~ava im u tome nastoji pomoi, a to najbolje ini tako da ukupni viaak vrijednosti koji gospodarstvo ostvaruje u jednoj godini koristi za financiranje ope potroanje u toj istoj godini, i to pomou knji~nog novca kojega u tu svrhu emitira sredianja banka. Da bi se to moglo ostvariti, i ljudi i dr~ava moraju se u svojim prora unima ato viae koristiti mjernom skalom uvjetnog rada, u kojoj je nov ana jedinica uvijek jedan sat najjednostavnijeg rada i potom te ra unice u finalnom dijelu ponderirati s aktualnom cijenom jedinice uvjetnog rada. Tada e prora un biti zavraen u vrlo kratkom roku. Kao primjer uzmimo gradnju jednoga prekooceanskog broda pa se upitajmo kolika je dodana vrijednost (tj. cijena ~ivog rada) u tome brodu? U kompjutoru imamo sveukupnu tehni ku dokumentaciju u kojoj piae `TO i KAKO treba graditi. Konstrukcijska dokumentacija ka~e `TO, a tehnoloaka KAKO, ato zna i da tra~eni odgovor mo~emo dobiti iz tehnoloake dokumentacije jer svako KAKO ima i svoj `TO. U toj dokumentaciji postoje stotine tisua tehnoloakih lista i nekoliko puta viae raznih operacija. Uz svaku operaciju zapisana je kategorija radnika (koeficijent osposobljenosti) i vrijeme trajanja svake operacije, ato kompjutoru omoguuje da pomou mjerne skale i aktualne jedini ne cijene rada u trenu izra una dodanu vrijednost koja je sadr~ana u tom prekooceanskom brodu. O takvom i sli nim prora unima bit e posebno govora, a ovdje ga spominjemo da bismo vidjeli kako se od temeljnog parametra (brojka 1) dolazi do potrebnog dohotka svih ljudi u dr~avi. Potrebni dohodak je naime cijena rada koju kao novac od svojih pravnih osoba primaju svi graani u dr~avi. To je dodana vrijednost koja se sastoji od poreza na tu vrijednost (PDV) i neto iznosa koji za svoje potrebe ljudi primaju na osobni tekui ra un ili na ruke. Tim dr~avnim prora unom unaprijed je osiguran novac svim graanima dr~ave, osim onima koji su zaposleni u poduzeima koja izravno stvaraju ukupni druatveni dohodak. To zna i da se dohodak zaposlenika u ustanovama i graana koji ne stvaraju vrijednosti (djeca, u enici, studenti, bolesnici, nezaposlenici, umirovljenici ...) isplauje u odreenim rokovima i u unaprijed zadanim veli inama, dok je isplata dohotka zaposlenicima u poduzeima determinirana algoritmom kapitala. Algoritam kapitala sveopi je upravlja ki mehanizam koji pomou svojih mehanizama djeluje tako da svaki ovjek tra~i svoj najvei interes, koji je ujedno i najvei opi interes. Odreenu ulogu u tome imaju zaposlenici u ustanovama ija je zadaa da stvaraju uvjete u kojima e zaposlenici u poduzeima stvoriti ato je mogue vei profit. Profit je viaak novca koji na kraju obra unskog razdoblja postoji u poduzeima i koji se u sljedeem razdoblju mo~e koristiti samo za razvijanje proizvodnje i poduzetniatva, a isti je taj novac u proteklom razdoblju upotrijebljen za financiranje ope potroanje. U stvaranju profita va~nu ulogu ima PDV, koji motivira ljude da od pravnih osoba uzimaju samo toliko novca koliko im je potrebno za ~ivot, a ostatak zaraenog novca ostavljaju na svojim atednim (depozitnim) ra unima u pravnim osobama u kojima su ga zaradili. Na taj deponirani novac ne treba platiti PDV jer nije ni izaaao iz pravne osobe, ato zna i da su ljudi bogatiji upravo za PDV, a bit e joa bogatiji jer im pravna osoba na deponirani novac plaa kamatu. Posebna je zna ajka dodane vrijednosti da to nije samo novac koji pravne osobe moraju isplatiti graanima nego je to i novac koji su graani du~ni primiti da bi njime platili robu koju su koristili za osobnu potroanju, s time da na svaku takvu potroanju dr~avi moraju platiti porez na dodanu vrijednost (PDV). Zbog toga je minimalna veli ina tih osobnih primanja zajam ena svakom ovjeku, ato zna i da nitko ne mo~e dobiti manje od cijene najjednostavnijeg rada, s time da je gornja granica za ljude iz ustanova odreena posebnim dr~avnim prora unom, a za djelatnike u poduzeima ona je limitirana njihovim radnim u inkom. U tome smislu graani primaju svoj potrebni dohodak prema pravilima pravne osobe koja se brine o njima, pri emu se obveza pravne osobe za potrebni dohodak djelatnika poduzea (koji se utvruje pomou mjerne skale) izjedna uje s bilo kojom obvezom prema bilo kojemu vjerovniku. U prirodnom knjigovodstvu poduzea ina e vrijedi na elo da se svaka obveza prema vjerovniku mora platiti, a ako poduzee du~nik to ne mo~e u initi, umjesto njega plaa dr~ava i ujedno pokree sanacijski ili likvidacijski postupak protiv du~nika. Dakle, iz ovdje re enoga mo~e se zaklju iti da je dr~avni prora un dodane vrijednosti potrebni dohodak koji e se u sljedeem razdoblju (godini) isplatiti svim graanima za osobnu potroanju robe, ato ujedno zna i da je taj dohodak temeljni novac. Novac kao sveopa mjera vrijednosti ima vrlo slo~enu strukturu koja se sastoji od knji~nog novca i efektivnog novca, a temeljni je novac onaj koji graani na mjesec primaju od pravnih osoba (ustanova i poduzea) za potrebe osobne potroanje. Ako temeljni novac ozna imo sa 100, knji~ni je novac vei od toga broja (100, 200, 300 ...), a efektivni je manji (100, 90, 80 ...). Da bi dr~ava imala uvid u tu strukturu, svaka pravna osoba mora voditi knjigovodstvo prema jednozna nome kontnom planu koji se temelji na algoritmu kapitala, ato zna i da osim prvoga temeljnog parametra, cijene rada, postoji i drugi temeljni parametar, cijena kapitala. 7. CIJENA KAPITALA KAO DRUGI TEMELJNI PARAMETAR MONETARNOG SUSTAVA SUSTAV KAMATNIH STOPA U KOJEMU LJUDI NALAZE SVOJ NAJVEI INTERES. Novac ima dvije strane: poduzetni ku i financijsku, zbog ega u ljudskom druatvu postoje dva istodobna procesa. Prvi je proces privatizacije, a drugi proces integracije. U tim se procesima stvara mnogo malih poduzea koja djeluju posve samostalno, ali ih novac pomou cijene kapitala dr~i zajedno i integrira u korporacije raznih veli ina i na raznim razinama, a na samom vrhu te piramide jest sredianja banka kao vrsti i najmoniji holding monetarnog sustava. Tu mo sredianjoj banci daje cijena kapitala, koja je drugi parametar toga sustava i ija razmjerna veli ina u odnosu na prvi parametar (broj 1 kao cijena rada) mora odgovarati razmjeru ploda prema matici (primjerice broj 0,1). Taj drugi parametar zapravo je kamata koju rad mora ostvariti, to je viaak vrijednosti koji je nedodirljiv, to je interes koji nepovredivo pripada vlasniku, a u monetarnom sustavu to je eskontna stopa sredianje banke (6%), pomou koje ona upravlja svim pravnim i fizi kim osobama koje ~ive i djeluju u sklopu monetarnog sustava kojega stvara ta stopa. Zbog djelovanja novca na psihu ljudi eskontna stopa sredianje banke naime stvara posebni sustav kamatnih stopa, ato je prirodni mehanizam koji svakom sudioniku druatvene reprodukcije omoguuje da pronae svoj najvei interes. Taj mehanizam djeluje samo u slu aju ako se sredianja banka aktivno uklju i u tokove druatvene reprodukcije eskontiranjem i reeskontiranjem raznih nov anih zajmova kojima se poduzea koriste radi stvaranja novih vrijednosti (robe). U tome sredianja banka ima odnose jedino s opim i poslovnim bankama, preko kojih pomou sustava kamatnih stopa nevidljivo upravlja svim poduzeima, a preko njih i svim ostalim pravnim i fizi kim osobama u dr~avi. Primjer toga sustava kamatnih stopa prikazujemo u Shemi br. 9. Iz Sheme br. 9 vidimo da je konstanta kamatnog sustava polovica veli ine eskontne stope sredianje banke, a to je ina e pasivna kamata poslovne banke po vienju. Za tu konstantu poveavaju se sve ostale kamatne stope (pasivne kamate na rok od jedne godine, aktivne kamate poslovne banke, reeskontne kamate sredianje banke, diskontne kamate poduzea i eskontne kamate poslovne banke) i tako tvore interesni niz kamatnih stopa. U ovoj shemi imamo deset takvih nizova, za slu ajeve kada je eskontna stopa sredianje banke od 1 do 10 posto. Prvim nizom (1%) koriste se samo dr~ave na vrlo visokom stupnju razvitka, a eskontna stopa iz desetog niza (10%) preporu ljiva je za dr~ave na vrlo niskome razvojnom stupnju. Eskontna stopa sredianje banke donosi se obi no za dulji rok jer je razvoj dugoro ni proces, a u ovome u enju prirodnog knjigovodstva slu~it emo se eskontnom stopom od 6%, budui da ona otprilike odgovara razvojnom stupnju Hrvatske. Shema br. 9 SUSTAV NIZOVA KAMATNIH STOPA U KOJIMA SVATKO MO}E NAI SVOJ NAJVEI INTERESVRSTA KAMATENIZOVI KAMATNIH STOPA1.Eskontna kamata sredianje banke dr~ave 1,02,03,04,05,06,07,08,09,010,02.Pasivna kamata na depozite po vienju0,51,01,52,02,53,03,54,04,55,03.Pasivna kamata na depozite oro ene na 1 mjesec0,61,21,82,43,03,64,24,85,46,04.Pasivna kamata na depozite oro ene na 3 mjeseca0,71,42,12,83,54,24,95,66,37,05.Pasivna kamata na depozite oro ene na 6 mjeseci0,81,62,43,24,04,85,66,47,28,06.Pasivna kamata na depozite oro ene na 9 mjeseci0,91,82,73,64,55,46,37,28,19,07.Pasivna kamata na depozite oro ene na 1 godinu1,02,03,04,05,06,07,08,09,010,08.Vlastita troakovna kamata poduzea1,02,03,04,05,06,07,08,09,010,09.Aktivna kamata poslovne banke1,53,04,56,07,59,010,512,013,515,010.Reeskontna kamata sredianje dr~avne banke1,53,04,56,07,59,010,512,013,515,011.Diskontna kamata poduzea2,04,06,08,010,012,014,016,018,020,012.Eskontna kamata poslovne banke2,55,07,510,012,515,017,520,022,525,0 Bit interesnog niza kamatnih stopa jest u tome da svi sudionici druatvene reprodukcije nalaze svoj najvei interes upravo u stopama iz odgovarajueg niza. Stoga sredianja banka mora voditi ra una o tokovima druatvene reprodukcije te u tom smislu organizirati ukupni bankovni sustav, i to na strogo centralisti kim na elima  jer tako zahtijeva sama priroda novca. Pritom se sredianja banka uope ne treba postavljati kao neka "centralna vlast" nad svim bankama, ali zato eskontiranjem i reeskontiranjem svih zajmova treba poticati sudionike u druatvenoj reprodukciji da tra~e svoj najvei interes, a to se osobito odnosi na poslovne banke. Zbog toga se bankovni sustav, prema kamatnim stopama i poslovima koji iz njih proizlaze, dijeli na tri velike skupine: ope banke ili atedionice, poslovne ili kreditne banke i sredianju banku, s time da se poslovi atednje i davanja kredita mogu obavljati u jednoj pravnoj osobi koju obi no zovemo BANKA. Takva podjela poslova to no odgovora tokovima druatvene reprodukcije, a to su najprije poslovi atednje kojima se prikupljaju sredstva, zatim slijede eskontiranja zajmova kojima se financira proizvodnja, a sve zavraava eskontiranjem i reeskontiranjem robnih zajmova kojima se financira potroanja. To su temeljne postavke kojih se sredianja banka treba pridr~avati u organiziranju ukupnoga bankovnog sustava kako bi mogla uspjeano obavljati svoju ulogu sveopeg holdinga. Banke pritom posve samostalno odlu uju o svojim poslovnim potezima, a sredianja banka ra una da e to biti poslovi s onom kamatom koja donosi najvei interes. Kako prema tim postavkama funkcionira bankovni sustav, opet e nam pokazati prirodno knjigovodstvo jer ono nije, kako smo ve rekli, samo "duguje i potra~uje", nego je prije svega vrlo slo~eni skup interesnih ra unica svih sudionika druatvene reprodukcije. U tim je ra unicama bankovni sustav zapravo osamostaljeni prvi temeljni dio prirodnog knjigovodstva ("NOVAC"), koji je inverzna slika drugog dijela ("ROBE"). Pri tome nikada ne smijemo smetnuti s uma da je novac mjera vrijednosti robe i ato u prirodnom knjigovodstvu ka~e "NOVAC", to je injenica koju "ROBA" mora poatovati. INTERES `TEDIONICA KOJI SREDI`NJA BANKA PLAA ZA ESKONTIRANI NOVAC. Glavna je zadaa sredianje banke da uva novac koji je kao atednja deponiran u bankovnom sustavu, jer taj je novac akumulirani viaak vrijednosti svih pravnih i fizi kih osoba u dr~avi; ona taj novac mora uvati od bilo kakve atete, a osobito od inflacije. Sredianja banka zna da se poslovi atednje ne ubrajaju u kategoriju tr~ianih poslova pa svaka osoba mo~e svoj slobodni novac deponirati u bilo kojoj atedionici, a svaka banka du~na je primiti taj novac i deponentu (atediai) platiti pasivnu kamatu. U tome odnosu banka ne samo da uva novac atediae, nego mu joa plaa kamatu  ato je svojevrsni paradoks, a na tom se paradoksu temelji ukupni kreditno-monetarni i obra unski sustav dr~ave. Upravo je to razlog zaato u enje o bankovnom sustavu zapo injemo depozitnim novcem i atedionicama. Vlasnici depozitnog novca su atediae. To su sve pravne i fizi ke osobe koje su svoj slobodni novac deponirale u atedionicama uz kamatu koja je unaprijed dogovorena. `tediaa uope ne ulazi u to zaato mu banka plaa kamatu jer on ~ivi u uvjerenju da je banka du~na deponirani novac uvati od bilo kakve atete, osobito od inflacije, i da mu kamata na taj novac nepovredivo pripada. Deponiranje novca za deponente je ulaganje bez rizika i zato su atediae  pasivni vlasnici. Sve je to dobro poznato sredianjoj banci te ona stvara mehanizme koji vode ra una da interes atediaa bude maksimalno zaatien i motiviraju banke da radi svojega najveeg interesa deponirani novac povjere njoj na uvanje. U stvaranju takvih uvjeta sredianja banka objavljuje da e od banaka (atedionica) otkupiti svaku atednju po otkupnoj kamatnoj stopi koja je za tri postotna poena vea od pasivne kamate koju atedionice plaaju svojim deponentima, s time da je najviaa otkupna kamatna stopa 9%, a najni~a 6%. Ovom objavom stvaraju se du~ni ko-vjerovni ki odnosi u kojima atediae pozajmljuju svoj novac atedionicama uz pasivnu kamatu koja ne bi smjela biti vea od 6% ni manja od 3%. U uvjetima iz te objave atedionicama naime nije u interesu da plaaju pasivnu kamatu viau od 6% jer onda gube, a ako bi plaale ni~u od 3%, pitanje je tko bi kod njih atedio kad ak i svaka poatanska atedionica plaa 3%. Upravo te poatanske atedionice trebaju u poslovima prikupljanja atednje odigrati odlu ujuu ulogu, jer one su svojom razgranatom mre~om "pri ruci" svakom atediai, a s obzirom na to da se poata po svojoj prirodi bavi poslovima na ukupnom prostoru dr~ave i svijeta, sredianja banka upravo preko nje utje e da se u poslovima atednje banke ponaaaju isto tako kao i poatanske atedionice. U Shemi br. 10 prikazujemo pregled pasivnih kamatnih stopa za razne rokove oro enja u uvjetima kad je eskontna stopa sredianje banke 6%. Nakon te objave sve atedionice preispituju svoje poslovanje te zaklju uju da se sada i na samim poslovima atednje mo~e dobro zaraditi (tj. 3% od glavnice atednje). To ih poti e da deponirani novac povjere sredianjoj banci na uvanje uz otkupnu kamatu od 6% do 9% jer u svakom tom slu aju, neovisno o oro enju, ostvaruju interes od 3 postotna poena. `tedionice su, zna i, potpuno slobodne u odabiru kamatne stope koju e plaati svojim atediaama, a to e vjerojatno biti stope koje su u ovoj shemi tamnije ispisane, jer ako e plaati viae stope, onda e gubiti, a ako bi to bile ni~e stope, pitanje je tko bi kod njih atedio. Shema br. 10 PREGLED PASIVNIH KAMATA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDI`NJE BANKE 6% Po etna glavnica atednjeRok atednje Godianja stopa pasivne kamateGlavnica nakon godine danaIznos koji plaa sredianja banka Interes tedionice (5 - 4)Interes sredinje banke (1 - 5)123 4 5 67 100 a.v. 1 101 106 5 -6100a.v.2102106 4 -6100a.v.3103106 3 -61001 mj.3,6103,6106,6 3 -6,61003 mj.4,2104,2107,2 3 -7,21006 mj.4,8104,8107,8 3 -7,81009 mj.5,4105,4108,4 3 - 8,41001 god.6106109 3 -91001 god.7107109 2 -9100 1 god.8108109 1 -9 U poslovima tednje tedie su vjerovnici, tedionice posrednici, a sredinja banka je glavni du~nik. Ta je objava najviae u interesu atediaa jer su kao pasivni vlasnici stavljeni u jednaki polo~aj s obzirom na to da u svakoj atedionici svoju atednju mogu deponirati i oro iti uz jednaku stopu pasivne kamate, dakle ne trebaju gubiti vrijeme tra~ei banku koja im daje povoljniju kamatu. S druge strane, svaka atedionica rado prima tu atednju  budui da e na svaki novac koji je kod nje deponiran od sredianje banke dobiti kamatu od 3%  tim viae ato je sav rizik preuzela sredianja banka. Sredianja banka to ini jer zna kakvu mo novac ima nad ljudima i zato svakom deponentu jam i da e njegov novac bri~no uvati ak i od inflacije obvezujui se da e atediaama na njihove atedne ra une dozna iti novac ako bi ga inflacija obezvrijedila za viae od njezine eskontne stope. Osim toga, svaki atediaa svojom uateevinom raspola~e potpuno slobodno, a jedino mu je ograni enje u oro enoj atednji, no i to je bila njegova volja, odnosno njegov interes (vea kamata). S druge strane, atedionice imaju jedinu obvezu da u svakom trenutku budu spremne isplatiti gotov novac deponentima na njihov zahtjev, ato zna i da im sredianja banka mora osigurati potrebnu gotovinu. Zbog svega toga atedionice ine sve mogue da atednja bude joa vea. U svemu tome bitnu ulogu ima sredianja banka, jer ona zna da je za ljude deponirana atednja jedini pravi novac, budui da im donosi kamatu. Stoga za sredianju banku nije va~na ni ro nost depozita, nego je najva~nije da ukupna glavnica atednje bude konstanta koja bi se svake godine trebala poveati najmanje za kamatu koju primaju atediae. No s obzirom na to da su atediae slobodni ljudi i kao takvi esto nepredvidivi, za depozite oro ene na vrijeme krae od godine dana odreene su ni~e kamatne stope, a najmanja je pasivna kamatna stopa za depozite po vienju (3%). Te ni~e stope su mjera osiguranja da svi deponenti svoju uateevinu ne zatra~e u kratkom roku. INTERES POSLOVNIH BANAKA KOJI SREDI`NJA BANKA PLAA ZA ESKONTIRANI ZAJAM KOJIM SE FINANCIRA PODUZEE. Sredianja banka objavljuje da e eskontirati svaki zajam kojim su kreditne banke financirale razvijanje proizvodnje i poduzetniatva, i to po eskontnoj stopi koja je za tri postotna poena ni~a od bankovne aktivne kamate po kojoj je zajam odobren, s time da je donja granica te eskontne stope 6%. Nakon te objave poslovne e banke izra unati da im je najviae u interesu da ubudue kreditiraju samo poduzea (pravne osobe), uz uvjete koje postavlja sredianja banka. Utvrdit e, naime, da ostvaruju najvei interes ako kreditiraju poduzea uz aktivnu kamatu od 9% jer e eskontiranjem toga zajma od sredianje banke dobiti provizijski interes od 2,46%, ato mo~emo vidjeti u tamnije ispisanom retku u Shemi br. 11. Poslovna banka zadr~ava pravo opeg kreditiranja razmjerno veli ini atednje deponirane kod sredianje banke, a ako je rije  o zajmovima kojima se financiraju proizvodnja i poduzetniatvo, njezina mogunost kreditiranja je neograni ena budui da si eskontiranjem zajma neprestano obnavlja kreditni potencijal. Upravo ta neograni enost u kreditiranju poti e kreditnu banku na brigu o njezinoj stru nosti i sposobnosti zadovoljavanja svake potrebe poduzea za kreditom. Samim time poslovna banka sve viae postaje vanjska financijska logisti ka jedinica poduzea kojega kreditira, pa ga prati tijekom ukupnoga poduzetni kog ciklusa i time razvija njegovo poslovanje. Pritom se osobito brine da poduzee uredno i na vrijeme podmiruje svoje financijske obveze prema svim svojim poslovnim partnerima ime, zbog svojega interesa, pridonosi opoj likvidnosti gospodarstva. Shema br. 11 FINANCIRANJE PODUZEA I ESKONTIRANJE ZAJMA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDI`NJE BANKE 6% Glavnica zajma kreditne bankeAktivna kamata na glavnicu zajmaNominala koju treba vratiti (1 + 2)Eskontna stopa sredianje banke (p) Sredianja banka plaa iznos (3 - 3p)Provizija poslovne banke (5 - 1)1 23 4 5 6 100 7 107 6 100,58 0,58100 8 108 6101,521,52100 9 109 6102,462.46100 10 110 7102,302,30 100 11111 8 102,12 2,12 U tome joj znatno poma~e tekui ra un, koji je kombinacija kreditnog i atednog ra una. Kreditnoj je banci naime u interesu da tekui ra un poduzea bude u minusu jer to zna i da poduzee njoj plaa aktivnu kamatu (9%), a ako taj ra un ima pozitivno stanje, ona poduzeu mora platiti kamatu po vienju (3%). I ~irora un pridonosi opoj likvidnosti jer kao prolazni ra un prati koriatenje kredita. Kredit se u pravilu po inje koristiti nakon ato je poduzee zaprimilo robu koja je predmet kreditiranja pa ono banci tek tada daje nalog da iz odobrenog kredita dobavlja u plati ra un, ato poslovna banka ini preko ~irora una poduzea koje je korisnik kredita. Poslovnoj je banci u interesu da se kredit nikad ne vrati ako se redovito plaa aktivna kamata, no poduzee po prirodi svojega posla kredit vraa ak prije isteka vremena, zbog ega je poslovna banka primorana neprekidno tra~iti nove inicijatore u razvijanju proizvodnje. To je upravo ono na ato sredianja banka ra una, budui da je glavna zadaa poslovne banke, zbog svojega interesa, stalno poticati ljude na osnivanje novih poduzea radi razvoja proizvodnje i poduzetniatva te u tome smislu pronalaziti ato viae novih inicijatora koji e tra~iti kredite za izvraenje poduzetni kog posla u koji ulaze. Sredianja banka naime zna da ograni avajui faktor u razvijanju proizvodnje nije novac, nego da su to inicijatori, njihovo znanje, sposobnost i kvalitetni projekti pa sa svoje strane, u ulozi opeg vlasnika, stvara mehanizme koji poslovnim bankama omoguuju neograni eno kreditiranje poduzea u stvaranju novih vrijednosti, a na kraju poduzetni kog ciklusa i neograni eno eskontiranje robnih zajmova kojima se poti e potroanja stvorenih vrijednosti. INTERES POSLOVNIH BANAKA KOJI SREDI`NJA BANKA PLAA ZA REESKONTIRANI ROBNI ZAJAM, KOJIM JE PODUZEE FINANCIRALO POTRO`NJU SVOJIH ROBA. Poduzea moraju jedan dio svojih roba prodati na zajam, ime poti u potroanju svojih roba. Vrlo dobar primjer takvoga zajma su ekovi s odgoenim rokom naplate. No za poduzee je taj zajam zaleeni novac pa mu je za redovito poslovanje potreban dodatni novac, zbog ega se kamata udvostru uje budui da poduzee plaa kamatu na zaleeni novac i na zajam kojim se ono dodatno financira. Zbog toga je poduzeu u interesu da robni zajam diskontira, i to unato  tome ato je diskontna kamata dvostruko vea od eskontne stope sredianje banke. Imajui to u vidu, sredianja banka objavljuje da e reeskontirati svaki robni zajam kojim su poduzea financirala potroanju svojih roba, a koji je eskontirala poslovna banka, i to po reeskontnoj stopi koja je za aest postotnih poena ni~a od eskontne stope po kojoj su poslovne banke eskontirale robne zajmove, s time da je donja granica reeskontne stope 9%. Nakon te objave sve poslovne banke e izra unati visinu eskontne stope s kojom e raditi. Najvei e interes ostvariti ako robni zajam eskontiraju po stopi od 15%, s time da ga reeskontiraju kod sredianje banke po reeskontnoj stopi od 9%, ato im donosi provizijski interes od 4%, kako je vidljivo iz tamnije ispisanog retka u Shemi br. 12. Eskontiranjem robnih zajmova poslovne banke ostvaruju najvei interes, ato je razlog da se viae ne upuataju u izravno financiranje robne potroanje (tj. davanje zajmova potroaa ima robe), nego to prepuataju poduzeima kako bi bilo viae robnih zajmova i slijedom toga viae eskontiranja i reeskontiranja. Eskontne banke ak poma~u poduzeima u davanju potroaa kih zajmova, i to na taj na in da pripreme sve dokumente na temelju kojih kupci preuzmu robu, banka plati poduzeu odreenu cijenu umanjenu za 15% na neto zajam i potom taj zajam reeskontiraju kod sredianje banke uz reeskont od 9%. Sa stajaliata poduzea ovdje je rije  o diskontiranju robnog zajma uz diskontnu stopu od 13%, a sa stajaliata banke rije  je o financiranju poduzea uz eskontnu stopu od 15%. Shema br. 12 ESKONTIRANJE I REESKONTIRANJE ROBNIH ZAJMOVA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDI`NJE BANKE 6% Glavnica robnog zajma poduzeaDiskontna stopa poduzea Glavnica eskontne banke (1 - 2) Eskontna stopa poslovne banke (2 : 3)Reeskontna stopa sredianje banke Iznos koji plaa sredianja banka (1 - 5)Provizija eskontne banke (6 - 3)123 4567  100 10 90 11,11 9 91 1100118912,369912100128813,649913100138714,949914 100148616,2810,2889,723,72100158517,6511,6588,353,35100 168419,0513,0586,952,95 INTERES SREDI`NJE BANKE DR}AVE U ESKONTNIM I REESKONTNIM POSLOVIMA. Iako diskontna kamata zna i gubitak novca, taj gubitak i sredianjoj banci ipak donosi najvei interes, pa je to i opedr~avni interes. Da bi sredianja banka mogla ostvariti obvezu prema atedionicama, ona mora preko poslovnih banaka poduzeima pozajmiti depozitni novac za razvijanje proizvodnje i poduzetniatva, s time da poduzea prodajom svojih proizvoda taj novac oplode najmanje za kamatu koju od sredianje banke potra~uju atedionice. Jedan dio te prodaje ostvaren je pomou robnih zajmova koji su reeskontirani, ime je zatvoren kreditno-monetarni krug. Taj je krug bio uspjeaan ako je svaki sudionik u njemu ostvario neku zaradu, a jedan od sudionika jest sredianja banka. Sredianja banka dr~ave vrh je kreditno-monetarnog sustava od kojega sve po inje objavljivanjem eskontne stope i deponiranjem ukupne atednje, da bi se nastavilo eskontiranjem zajmova kojima poslovne banke financiraju poduzea te reeskontiranjem robnih zajmova koje su poslovne banke eskontirale i na taj na in financirale potroanju roba. U svim tim nov anim transakcijama sredianja e banka ostvariti interes ako je kreditiranje jednako ili vee od deponirane atednje. Pritom uope nije bitno da sredianja banka ostvaruje profit (zaradu u novcu) jer je njezin najvei interes da bude ato viae poduzetni kih poslova i da svaki posao uspije, a znak da je posao uspio jest profit poduzea, koji mora biti vei od kamate koju vlasnik gubi ato svoj novac ne dr~i u banci, nego ga je ulo~io u odreeni poduzetni ki posao. Profit poduzea pokazuje njegovo prirodno dvojno knjigovodstvo, a takvo knjigovodstvo ima i sredianja banka u obliku svoje knjige blagajne u kojoj je zapisan ukupan kreditno-monetarni sustav. Taj se sustav sastoji od mnogobrojnih kreditno-monetarnih ciklusa, iji krajnji rezultat pokazuje s kakvim je uspjehom sredianja banka pomou svoje eskontne stope upravljala dr~avom. Jedan takav kreditno-monetarni ciklus pokazuje Shema br. 13. Ta shema pokazuje primjer sredianje knjige blagajne u kojemu je sadr~an kreditno-monetarni ciklus u uvjetima eskontne stope sredianje banke od 6%. U tome primjeru ciklus zapo inje po etkom godine (1. sije nja) prikupljanjem atednje (depozitnog novca) u iznosu od 1.000 kuna i zavraava krajem te godine (31. prosinca) valutiranjem robnog zajma koji dospijeva za godinu dana. To zna i da je trajanje toga ciklusa dvije godine i da u njemu sve vrijednosti dospijevaju za godinu dana, kamata na atednju obra unava se nakon jedne godine, financijski se krediti zajedno s kamatom vraaju krajem godine, kada po inje tei robni zajam koji e se vratiti za godinu dana. Primjer je prikazan u tri alternative kreditnog novca (950, 1000 i 1050), i to uz pretpostavku da prosje na kamatna stopa na depozite koju sredianja banka plaa atedionicama iznosi 7,5%, da prosje na pasivna kamatna stopa koju atedionica plaa svojim atediaama iznosi 4,5% te da su robni krediti 20% od kreditnog novca (tj. 190, 200 i 210). Sredianja banka uspjeano upravlja kreditno-monetarnim sustavom dr~ave ako je krajnji saldo sredianje knjige blagajne pribli~no nula, s time da je po~eljno da taj saldo bude u minimalnom plusu, a to e biti samo u slu aju ako kreditni novac kojim se koriste poduzea bude vei od depozitnog novca. Najbolji na in da se to postigne jest da se depozitni novac smanjuje zbog toga ato ljudi vlastiti novac ula~u u poduzee. To zna i da e se smanjiti pasivna kamata i da e se poveati motiviranost za stvaranje vrijednosti, a to e rezultirati poveanjem robne proizvodnje. Posljedica toga bit e i vei robni zajmovi, a njihovim reeskontiranjem bankovni sustav ostvaruje najvei interes. Shema br. 13 PRIMJER KREDITNO-MONETARNOG CIKLUSA KAD JE ESKONTNA STOPA SREDI`NJE BANKE 6%  DatumOpis nov ane transakcijeKredit 950/1035Kredit 1000/1090Kredit 1050/1145UlazIzlazSaldo UlazIzlazSaldoUlazIzlazSaldo1. 1.Po etno stanje depozitnog novca, prosje na kamatna stopa 7,5% koja se krajem godine plaa atedionicama1000-10001000-10001000-10001. 1.Kreditnoj banci plaen eskontirani kredit koji dospijeva 31. 12., eskontna stopa 6%- 973 27-1025 -25-1076-7631. 12.`tedionicama plaena kamata po prosje noj stopi od 7,5%- 75 -48- 75-100- 75-15131. 12.`tedionice platile kamate koje su po pro-sje noj stopi od 4,5% pripisane glavnici atednje  45- -3 45- -55 45--10631. 12.Kreditnoj banci plaen reeskontirani robni zajam koji dospijeva za godinu dana (robni je zajam u primjeru 20% od iznosa kredita, a reeskontna je stopa 9%) - 173-176- 182-237- 191-29731. 12.Kreditna banka vratila kredit1035- 8591090- 8531145- 84831. 12.Valuta danas robnog zajma 179-1038 188-1041 197-104531. 12.Zavrno stanje depozitnog novca-1045 -7-1045 -4-1045 0Z B R O J:22592266 -723232327 -423872387 0 8. DODANA VRIJEDNOST KAO KONSTANTA MONETARNOG SUSTAVA DR}AVE OPENITO O DODANOJ VRIJEDNOSTI KAO POJMU IZ KATEGORIJE VRIJEDNOSTI. Izraz dodana vrijednost potje e iz monetaristi ke filozofije koja se vrlo esto pogreano tuma i i primjenjuje u praksi, zbog ega dolazi do velikih problema. U tr~ianoj ekonomiji svaka cijena robe sastoji se iz prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti  ato je ina e aksiom ekonomije. No ini se da taj aksiom nije dovoljno poznat jer se smatra da je dodana vrijednost razlika izmeu prodajne i nabavne cijene robe, ato je u osnovi pogreano, jer takvo tuma enje negira novac ija je temeljna funkcija da mjeri vrijednost robe, a u tome mjerenju preko cijene robe nu~no dolazi do viaka vrijednosti. Zato emo najprije ukratko definirati sve pojmove iz toga aksioma kako bismo dobili barem neku predod~bu o tome ato je u sustavu vrijednosti dodana vrijednost, pri emu uvijek moramo imati na umu da novac mjeri sve vrijednosti, pa i samoga sebe kao vrijednost. Tr~iana ekonomija jest ukupno gospodarstvo; u njoj se odreena vrijednost kao roba proizvodi za nekoga drugog. U takvoj proizvodnji nu~no dolazi do prometa robe jer proizvoa  robu koju je proizveo mora predati drugome koji e tu robu potroaiti. I tu se u tr~ianoj ekonomiji uvijek javljaju odnosi izmeu prodavaoca i kupca, a te odnose regulira novac kao mjera vrijednosti. Prodavalac nastoji svoju robu prodati po ato viaoj cijeni, a kupcu je u interesu platiti ato ni~u cijenu. Na kraju se dogovore za odreenu cijenu izra~enu u novcu i prodavalac kupcu predaje robu kao svoju vrijednost, a kupac prima tu vrijednost i za nju plaa dogovorenu koli inu novca kao cijenu te robe. Roba jest vrijednost koja je predmet kupoprodaje, a to mo~e biti neki predmet ili neka usluga koja i za kupca i za prodavaoca ima odreenu vrijednost. U tr~ianoj ekonomiji je ak i novac roba koja ima zna ajku mjeriti vrijednost svih ostalih roba te kao takva svakoga zbunjuje budui da je vrijednost novca to vea ato ga ima manje u odnosu na koli inu svih ostalih roba, i obratno, im novca ima razmjerno viae od koli ine ostalih roba, to je manje vrijedan. Cijena robe jest dogovorena koli ina novca koju kupac plaa prodaovaocu kao protuvrijednost za primljenu vrijednost u robi. I novac kao roba ima svoju cijenu, ali je njegova zna ajka i u tome ato se ne mo~e prodati, nego se pozajmljuje glavnica, s time da zajmoprimac tu glavnicu mora vratiti u odreenom roku, zajedno s unaprijed dogovorenom kamatom. Prenesena vrijednost jest cijena robe koju je kupac platio prodavaocu. Za kupca je to vrijednost koju je stvorio netko drugi. Ta je vrijednost i kamata koju zajmoprimac plaa zajmodavcu za pozajmljeni novac. Prenesena se vrijednost pojavljuje u kalkulaciji (izra unu) kupca kao opredmeeni ili minuli rad. Dodana vrijednost jest koli ina novca koju je proizvoa  platio sebi i svojim suradnicima za vrijednost koju su zajedni ki stvorili svojim radom. Dodana vrijednost ima vrlo slo~enu strukturu jer u njoj je sadr~an i porez na dodanu vrijednost (PDV), kao i obavezna premija osiguranja (OPO). Ona se kao ~ivi ili tekui rad uvijek dodaje na prenesenu vrijednost (opredmeeni ili minuli rad) pa je to za proizvoa a njegova ukupna vrijednost koju ponudi na tr~iatu i proda po odreenoj cijeni robe. Viaak vrijednosti jest razlika izmeu cijene robe ostvarene na tr~iatu i njezine vrijednosti koju ima za prodavaoca. Ako je cijena robe vea od njezine vrijednosti, prodavalac je ostvario viaak vrijednosti (profit, dobitak ili zaradu u novcu), a ako je obratno, ostvaren je gubitak (negativan profit). To zna i da je viaak vrijednosti rezultat koji je potvrdilo tr~iate i ima izuzetno zna enje za razvitak ljudskog druatva, jer svatko ~eli ostvariti ato je mogue vei viaak vrijednosti. Prenesena je vrijednost dakle stvorena u proalosti i kupac ju je potvrdio plaanjem dogovorene cijene u novcu. Dodana je vrijednost ona koja se stvara u sadaanjosti i koju taj isti kupac kao proizvoa  potvruje novcem koji plaa stvaraocima te vrijednosti. Viaak vrijednosti zapravo je viaak novca koji je preko cijene robe tom proizvoa u kao prodavaocu platio sljedei kupac i time potvrdio vrijednost robe koju je kupio. Toliko, posve openito, o strukturi cijene robe kao aksiomu ekonomije, a sada emo joa neato rei o utjecaju poreznog sustava na deformiranje strukture cijene robe i na stvaranje opeg nereda u sustavu vrijednosti koji zbog toga nastaje u dr~avi. Istodobni procesi privatizacije i integracije neminovnost su informati kog doba i zbog njih se od velikih poduzea stvaraju brojna mala poduzea, koja se potom integriraju u ato vee korporacije. U tim se procesima znatno poveava promet roba meu poduzeima, ato pokraj istog opsega druatvenog proizvoda dovodi do viaestrukog poveanja cijene robe. Zbog toga kupoprodajna cijena robe uope nije prikladna kao osnovica poreza, tim viae ato tu cijenu odreuje tr~iate i ato je u njoj uvijek prisutan viaak vrijednosti. To je i razlog ato razni neizravni porezi (porezi i prirezi na promet roba, carine, troaarine ...) negativno utje u na razvoj gospodarstva jer dolazi do viaestrukog oporezivanja iste vrijednosti. Stoga se u svijetu imperativno uvodi porez na dodanu vrijednost (PDV) jer to je jedini porez u kojemu ne mo~e doi do dvostrukog oporezivanja iste vrijednosti. U pitanju je meutim to no definiranje dodane vrijednosti kao osnovice za izra unavanje poreza. U naaem Zakonu o porezu na dodanu vrijednost to se pokuaalo raa lanjivanjem cijene krajnjeg proizvoda na sve sudionike u lancu stvaranja te plaanjem i vraanjem tzv. pretporeza, ato je zbog viae razloga pogreano i vrlo atetno. Prvo, zbog toga ato viaak vrijednosti onemoguava da se na jednostavan na in raa lani prodajna cijena krajnjeg proizvoda; drugo, ato se zbog neminovnog procesa privatizacije taj lanac sve viae produ~uje, a ponajviae zbog toga ato se sva poduzea u tome lancu sasvim nepotrebno optereuju vrlo slo~enim i pogreanim na inom obra unavanja poreza te plaanjem i vraanjem pretporeza. Taj se nazovi-PDV stoga kratkim postupkom mora staviti izvan snage te uvesti prirodni porez na dodanu vrijednost. U nastavku emo podrobnije razmotriti osnovicu toga poreza za koji ka~u da je porezni model za 21. stoljee. DODANA VRIJEDNOST KAO UKUPNI DRU`TVENI PROIZVOD I KAO NOVAC ZA OSOBNU POTRO`NJU ROBE. Znamo da se cijena robe sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti, ali se porez plaa samo na dodanu vrijednost. U strukturi cijene robe prenesena se vrijednost zbog procesa privatizacije naime multiplicira pa ta vrijednost ne mo~e biti predmet oporezivanja jer bi doalo do viaestrukog oporezivanja iste vrijednosti. S druge strane, dodana se vrijednost po svojoj prirodi ne mo~e multiplicirati te stoga ne mo~e doi ni do dvostrukog oporezivanja. I kona no, viaak je vrijednosti nedodirljiv pa kao takav uope ne mo~e biti predmetom oporezivanja. Stoga algoritam kapitala odreuje da porezna osnovica mo~e biti jedino dodana vrijednost jer se ona kao cijena ~ivog rada dodaje na prenesenu vrijednost  a cijena rada ne mo~e se multiplicirati. Dodana vrijednost kao ukupni druatveni proizvod. Dodana vrijednost ukupni je druatveni proizvod ato ga je potvrdio novac koji su od pravnih osoba primile sve fizi ke osobe u dr~avi. Pri primitku toga novca fizi ka osoba mora platiti porez na dodanu vrijednost (PDV), koji dr~avi prije svega omoguuje da svaki dan prati koliki se ukupni druatveni proizvod ostvaruje, ato je jedan od razloga zaato PDV mora imati jedinstvenu poreznu stopu. Iz toga bi razloga ta stopa mogla biti ato ni~a, no s obzirom na to da je ipak najva~nija funkcija PDV-a motivirati graane da svoj slobodni novac ula~u u proizvodnju, njegova je stopa jednaka eskontnoj stopi sredianje banke (6%). Dr~avni prora un dodane vrijednosti. Dr~ava svojim prora unom dodane vrijednosti osigurava novac koji e se u sljedeem razdoblju (godini) isplatiti svim graanima. U tome prora unu plae djelatnika poduzea odreuje algoritam kapitala, a sve plae djelatnika ustanova i ostalih nedjelatnih graana financira sredianja banka knji~nim novcem. Time je rijeaen izvor novca za osobna primanja ljudi pa je joa jedino ostalo otvoreno pitanje iz kojih e se izvora financirati materijalni troakovi ustanova budui da se suvremena dr~ava odrekla svih poreza, prireza, carina i drugih nameta? U odgovoru na ovo pitanje ulazimo u najveu tajnu ekonomije, u viaak vrijednosti koji ostvaruje gospodarstvo i koji nepovredivo pripada vlasniku. Taj viaak krije se u svakoj cijeni robe, on je nedoku iv, on se ak nikome ne mo~e isplatiti jer onoga trenutka kada se to u ini, on se automatizmom obra una transformira u dodanu vrijednost. Vea dodana vrijednost zna i da se poveavaju rashodi uz istodobno smanjivanje viaka vrijednosti, a znamo da je temeljna zadaa svih pravnih osoba da brinu o tome da viaak vrijednosti bude ato vei! Zbog toga se ne mo~e govoriti o dodanoj vrijednosti, a da se istodobno neato ne ka~e o viaku vrijednosti, ali i o prenesenoj vrijednosti  jer te su tri vrijednosti sastavni dijelovi cijene robe. Osobna i opa potroanja robe. Gospodarstvo u jednom razdoblju ostvari odreeni druatveni proizvod. Taj proizvod treba i potroaiti. Ukupno troaenje toga proizvoda dijelimo na proizvodnu i krajnju potroanju. U strukturi cijene robe proizvodna potroanja jest prenesena vrijednost, a krajnja potroanja dodana vrijednost. Krajnja potroanja sastoji se od osobne i ope potroanje. Novac za osobnu potroanju svi su graani primili od svojih pravnih osoba za dodanu vrijednost koja je stvorena, no pitanje je ato je s robom koja je namijenjena za opu potroanju, tko nju stvara i odakle novac kojim se ona financira? U odgovoru na to pitanje algoritam kapitala ima rjeaenje koje ljudi teako razumiju jer je u pogledu stvaranja opa potroanja dio dodane vrijednosti, a u pogledu potroanje ona je viaak vrijednosti. Kako je to mogue? Vrijednost i cijena robe. Mogue je, ako dodanu vrijednost gledamo s aspekta novca jer novac koji su ljudi primili za stvorenu dodanu vrijednost dovoljan je za kupnju samo jednog dijela ukupno stvorene vrijednosti, a drugi je dio namijenjen za opu potroanju pa je novac koji je potreban za kupnju toga drugog dijela jednak viaku vrijednosti. Iz prije re enoga mo~e se sagledati svestrana uloga novca jer on kao mehanizam koji mjeri sve vrijednosti ujedno i raspodjeljuje te vrijednosti, i to tako da najprije jasno razlu i vrijednost od cijene. Vrijednost je naime kategorija koja je individualna za svakog ovjeka, a cijena je dogovor izmeu kupca i prodavaoca. Kupac plaa dogovorenu cijenu i u tome je trenutku on odredio koliku vrijednost za njega ima proizvod koji je kupio. U prirodnom knjigovodstvu taj je podatak najva~niji jer ga prodavalac na izlaznoj strani svoga konta 70 bilje~i kao svoj prihod, a na ulaznoj strani toga konta piae rashod koji je njegova vrijednost, ali taj podatak prodavalac joa ne zna; to e mu nakon nekog vremena rei njegovo knjigovodstvo. Tek tada e biti izvraena raspodjela vrijednosti jer e i prodavalac saznati vrijednost svojega prodanog proizvoda, a samim time i svoj viaak vrijednosti  PROFIT. Openito o porezima. Ukupne poreze mo~emo podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu ine neizravni porezi ili porezi na promet roba, a u drugoj su skupini izravni porezi ili porezi na dohodak graana. Tim porezima puni se dr~avni prora un, ali suvremenoj dr~avi porezi nisu potrebni pa oni poprimaju sasvim odreenu kontrolnu funkciju sa svrhom da ukupni obra unski sustav na svim razinama funkcionira ispravno. Iz toga razloga neizravni porezi imaju jedinu zadau da se ato viae smanje proizvodnja i promet dopuatenih atetnih roba, a u prora unu dr~ave taj se porez koristi za zaatitu zdravlja ovjeka i zaatitu njegove okoline. `to se ti e izravnih poreza, iz te skupine uvodi se samo porez na dodanu vrijednost (PDV), i to zbog toga ato je on jedini porez koji je koristan za dr~avu; a o kakvoj je koristi rije , bit e govora u nastavku. Porezi na promet roba. Pokuaajmo si zamisliti dr~avu kao veliko poduzee u kojemu dr~avna administracija ubiranjem poreza pribavlja novac za nabavu robe za opu namjenu. U tome slu aju najprije treba iz gospodarstva izvui toliko novca koliko je potrebno da se mo~e platiti nabava te robe, da bi potom tim novcem platila robu koju je gospodarstvo isporu ilo dr~avi za potrebe njezine ope potroanje. U filozofiji to zovemo sofizmom, a u stvarnosti je to jedan od velikih problema u svijetu i najvei problem koji postoji u Hrvatskoj! Problem je naime u tome ato svaki porez poveava troakove poduzea i time istodobno smanjuje viaak vrijednosti koji slu~i za razvijanje budue proizvodnje pa je svaki porez, neovisno o tome kako se naziva (porez, prirez, carina, troaarina ...), atetan za dr~avu jer gospodarstvo ima sve manje novca za svoj razvoj, a dr~avna administracija ima sve viae novca koji joj nije potreban jer se ukupna opa potroanja ionako prirodno financira iz profita (viaka novca, viaka vrijednosti), koji se nalazi na nov anim ra unima gospodarstva. Novac za opu potroanju. Sasvim je izvjesno da novca za financiranje ope potroanje robe nema jer je ukupan novac koji su graani primili za dodanu vrijednost upotrijebljen za kupnju robe osobne potroanje, a injenica je da je i roba ope potroanje ponuena na tr~iatu, prodana i naplaena, pa je pitanje tko je kupio tu robu od gospodarstva i odakle novac da ju je kupac mogao platiti? Odgovor je da su robu ope potroanje kupile ustanove i platile je knji~nim novcem, a taj je knji~ni novac jednak viaku vrijednosti koji se nalazi u poduzeima. Ustanove su pravne osobe koje od poduzea nabavljaju robu ope potroanje, poduzea su pravne osobe koje stvaraju tu robu, a sva se plaanja u odnosima meu pravnim osobama vrae knji~nim novcem. Izvor toga knji~nog novca jest prirodno knjigovodstvo koje vodi svaka pravna osoba (poduzea i ustanove), a u knjigovodstvu poduzea postoji upravo toliki viaak vrijednosti koliki je manjak novca u knjigovodstvu ustanova pa se na razini dr~ave taj manjak u ustanovama prebija s viakom vrijednosti u poduzeima. Tako je to prema zakonu dvojnosti, a jedno od glavnih na ela prirodnog knjigovodstva jest da se viaak proknji~i na onome mjestu na kojem je pronaen, a manjak mora platiti ono mjesto na kojem je utvren! S obzirom na to da je ovdje rije  o manjku novca za opu potroanju dr~ave, algoritam kapitala odreuje da njezina sredianja banka emitiranjem knji~nog novca pokriva taj manjak, ime ujedno neizravno financira razvoj gospodarstva, a samim time i razvoj ukupne dr~ave. Novac kojim je sredianja banka u tekuem razdoblju financirala opu potroanju, na kraju se razdoblja kao viaak vrijednosti naaao na nov anim ra unima gospodarstva koje ga mo~e upotrijebiti samo za veu proizvodnju jer za postojeu razinu proizvodnje raspola~e dovoljnim novcem. Fizi ki i nov ani opseg proizvodnje. To je dakle rjeaenje koje pru~a prirodno knjigovodstvo (algoritam kapitala) pa e sada vjerojatno biti jasnije zaato na jednome mjestu ka~emo da je ukupni druatveni proizvod jednak dodanoj vrijednosti, a na drugome mjestu da je to cijena robe krajnje potroanje, koja se sastoji od dodane vrijednosti i viaka vrijednosti. To su samo dva vida iste proizvodnje i jedanput mislimo na fizi ki opseg, a drugi put na nov ani izraz toga istog fizi kog opsega proizvodnje. U nov anom izrazu taj fizi ki opseg vei je za viaak vrijednosti, koji je uvijek jednak cijeni robe ope potroanje. To doista izgleda vrlo zamraeno i slo~eno, ali prirodno knjigovodstvo to jednostavno rjeaava tako da sredianja banka dr~ave opu potroanju robe financira emitiranjem knji~nog novca! Knji~ni i gotov novac. Knji~ni novac to an je rezultat mjerenja vrijednosti, a svako mjerenje mora biti zabilje~eno u knjigovodstvu pravne osobe koja je du~na pratiti injenice koje se dogaaju. Ako to praenje nije u skladu s algoritmom kapitala, kapital e nas primjereno kazniti, ovisno o tome kakvo je odstupanje od prirodnih zakona, a najvea je kazna ratni sukob. Knji~ni novac ne mo~e se poistovjetiti s gotovim novcem jer je gotov novac samo marginalni dio knji~nog novca. Gotovog novca ima u optjecaju upravo toliko koliko sredianja banka smatra da je potrebno, s time da ukupni bankovni sustav radi na tome da ga bude ato manje i da se, gdje god je to mogue, koristi bezgotovinsko sredstvo plaanja, koje kao novac vrlo u inkovito mjeri vrijednosti (npr. jedan virmanski nalog mo~e zamijeniti vrlo mnogo jedinica gotovog novca). Dodana vrijednost kao temeljni novac. Dodana vrijednost konstanta je monetarnog i obra unskog sustava jer ona je temeljni novac koji su u mjese nom razdoblju ljudi primili za osobnu potroanju. Ako taj temeljni novac ozna imo sa 100, onda gotovog novca treba u optjecaju biti ato je mogue manje od 100 (... 90, 80, 70 ...), a s druge je strane po~eljno da knji~nog novca bude ato je mogue viae od 100 (... 200, 300, 400 ...). Bankovni sustav stoga, s jedne strane, radi na tome da u optjecaju bude ato manje gotovog novca, ali da je ljudima njihov novac dostupan uvijek kad ga trebaju  u tom se smislu uvode ak i bankomati; sigurnost koju pru~aju bankomati stvara takav psiholoaki u inak da se ljudi gotovim novcem koriste samo onda kad im je doista potreban. S druge strane, do poveanja knji~nog novca dolazi iz dva razloga: ako se poveava fizi ki opseg proizvodnje i ako se ta proizvodnja ostvaruje u veem broju poduzea. Kad je rije  o poveanju zbog veeg broja poduzea, bruto druatveni proizvod u odnosu na neto druatveni proizvod toliko je vei koliko ga je viae poduzea stvaralo. U tom se slu aju poveavaju i robni promet i cijena robe, ali u njezinoj strukturi dolazi do poveanja samo prenesene vrijednosti, i to to no za onoliko za koliko se poveala cijena robe, a dodana vrijednost ostala je nepromijenjena  jer je ona konstanta monetarnog i obra unskog sustava. Dodana vrijednost kao opi troaak dr~ave. Dodanu vrijednost stvaraju svi djelatni graani  i oni u ustanovama, i oni u poduzeima. Pitanje je treba li dodanu vrijednost ustanova kalkulirati u cijenu proizvodnje poduzea? Algoritam kapitala ka~e ne, jer to bi takoer bilo sasvim nepotrebno poveanje troakova poduzea i smanjenje viaka vrijednosti gospodarstva, tim viae ato je rije  o konstanti koja se ionako utvruje posebnim dr~avnim prora unom, odnosno dio dodane vrijednosti koja se odnosi na ustanove takoer financira sredianja banka emisijom knji~nog novca. Kad bi dodanu vrijednost ustanova financiralo gospodarstvo, bio bi to klasi an porez koji poveava troakove poduzea i upravo bi se za toliko smanjio profit poduzea. Trenutak stvaranja i plaanja dodane vrijednosti. Novac kao mjera vrijednosti potvruje da je dodana vrijednost stvorena, ato zna i da je najprije treba stvoriti kako bi se novcem mogla platiti. U tome je smislu prirodno knjigovodstvo a~urnije od samog novca jer ono u realnom vremenu prati ostvarenje dodane vrijednosti, a to je trenutak kad je konto 42 (dodana vrijednost kao troaak) zabilje~io da je dodana vrijednost stvorena. No novac to u pravilu potvruje neko vrijeme poslije, ato je injenica koju moramo uva~avati, ali to zna i da graani odreeno vrijeme beskamatno kreditiraju pravne osobe u kojima se ostvaruje dodana vrijednost. S obzirom na to da to kreditiranje postoji isklju ivo zbog tehni kih razloga, knji~enje na kontu 42 zna i da pravne osobe moraju u dogovorenom ili najkasnije u zakonskom roku platiti svoju obvezu prema graanima, a o tome da ona bude doista plaena brine se bankovni sustav, koji je isplauje ak i u slu aju ako pravna osoba nema potreban novac, ali ujedno poduzima odreene mjere sanacije ili eventualno likvidacije odnosne pravne osobe. Trenutak kad je novac potvrdio dodanu vrijednost. Pravne osobe brinu o tome da se ljudima njihov potrebni dohodak isplati u dogovorenom roku ili najkasnije u zakonskom roku (npr. 10. u mjesecu za protekli mjesec). U trenutku kada je pravna osoba izvraila isplatu fizi kim osobama, novac je potvrdio da je dodana vrijednost stvorena. Trenutak isplate dogaa se kad novac izlazi iz tekueg ra una pravne osobe i ulazi na osobni tekui ra un bilo koje fizi ke osobe ili kad tekui ra un pravne osobe isplauje gotov novac. Kod svake takve isplate primalac novca mora platiti PDV pa ga u tome trenutku banka suste~e i dozna uje u dr~avnu blagajnu. Obavezna premija osiguranja (OPO). Svi zaposlenici u pravnim osobama obavezno se moraju osigurati od odreenih rizika (bolesti, odgoja potomstva, nezaposlenosti i starosti) i radi toga moraju dr~avnomu osiguravajuem zavodu platiti OPO. Visina premije ovisi o ukupnoj radnoj osposobljenosti djelatnika (vidjeti mjernu skalu uvjetnog rada) i nema veze s dohotkom koji ostvaruje. Zbog toga se OPO osamostalio i pravna osoba za sve svoje zaposlenike utvruje OPO te ga plaa osiguravajuem zavodu neovisno o tome kad isplauje plae. Ovdje bi se stoga moglo postaviti pitanje zaato tu premiju ne financira sredianja banka emisijom knji~nog novca, pa bi u tome slu aju troakovi poduzea bili joa ni~i? To nikako, jer OPO je dio dodane vrijednosti koji moraju platiti svi zaposlenici od svojih plaa, a svaka plaa tereti troakove one pravne osobe za koju zaposlenik radi. No ovdje je rije  o problemu sasvim druge prirode, a taj je problem ato se premija plaa u bruto iznosu (tj. zajedno s pripadajuim PDV-om). To je i razumljivo jer je rije  o obaveznoj premiji koju jedna pravna osoba plaa drugoj, pa e ta druga pravna osoba (osiguravajui zavod) platiti pripadajui PDV u trenutku isplate osiguranicima kod kojih nastupi odgovarajui rizik. Naime, temeljno je na elo da se PDV plaa onda kad fizi ke osobe primaju novac, s time da su osloboene plaanja toga poreza ako svoj novac ulo~e u pravnu osobu. Obavezna premija osiguranja jest ulaganje u opu sigurnost svih graana dr~ave, a s obzirom na to da zaposlenici taj novac nisu primili, nego ga pravna osoba u kojoj su ga zaradili izravno dozna uje osiguravajuem zavodu, takvo se plaanje dr~i jednim oblikom ulaganja u kojemu dr~ava graanima vraa PDV. Struktura dodane vrijednosti. U sustavu vrijednosti dodana vrijednost ima najslo~eniju strukturu, ato mo~emo vidjeti iz na ina kako se ona utvruje, koji je prikazan u Shemi br. 14. Shema br. 14 PRIMJER KAKO NOVAC UTVRUJE STRUKTURU DODANE VRIJEDNOSTIOpis poslovnog dogaajaSTRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTIPlae zaposlenikaOstale isplateUKUPNA ISPLATA 1. Utvrivanje OPO-a pomou mjerne skale uvjetnog rada 6.000-- 2. Utvrivanje dohotka zaposlenika (redni br. 1 ( 16,67)100.000-- 3. Ostvarena dodana vrijednost103.50020.000123.500 4. Osiguravajuem zavodu dozna en OPO  6.000- 6.000 5. Ostatak dodane vrijednost (3 manje 4) 97.50020.000117.500 6. U dr~avnu blagajnu dozna en PDV (6% od rednog br. 5) 5.850 1.200 7.050 7. Isplaeno djelatnicima pravne osobe (5 manje 6) 91.65018.800110.450 Ovo je ujedno primjer kako algoritam kapitala stvara potrebne mehanizme, a jedan je od njih OPO, koji rjeaava najslo~eniji problem u obra unskom sustavu uope, a to je veli ina potrebnog dohotka koji je pravna osoba du~na isplatiti zaposlenicima kako bi mogli uredno obavljati svoje zadatke. Ina e valja napomenuti da je potreban dohodak islju ivo obra unska kategorija koja je grani na to ka do koje poslovna banka mora zaposlenicima isplatiti plae i u slu aju kad pravna osoba nema vlastiti novac. Naime, ukupan iznos plaa zaposlenika ovisi o uspjehu poslovanja, a potrebni je dohodak pravna osoba du~na isplatiti neovisno o poslovnom rezultatu. To zna i da se ta obveza pravne osobe izjedna uje s obvezom prema bilo kojem vjerovniku, a takve obveze banka mora platiti i u slu aju ako pravna osoba nema vlastiti novac, ali onda pokree postupak sanacije ili likvidacije takve pravne osobe. Veli inu potrebnog dohotka odreuje OPO, koji pravna osoba po etkom mjeseca u bruto iznosu dozna uje dr~avnomu osiguravajuem zavodu za sve svoje zaposlenike. Iznos te premije izra unava se pomou mjerne skale za uvjetni rad, a potrebni dohodak dobije se tako da se ta premija pomno~i s odreenim mno~iteljem (u primjeru je to 16,67 jer je pretpostavka da je stopa OPO-a 6%) koji je odreen dr~avnim prora unom dodane vrijednosti. To zna i da se potrebni dohodak zaposlenika sastoji od OPO-a, PDV-a i neto iznosa, za razliku od plae preko toga dohotka i ostalih isplata koje se sastoje samo od PDV-a i neto iznosa. Openito o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Za porez na dodanu vrijednost mogli bismo rei da je cijena za pranje novca koju graanin plaa u trenutku kad prima novac od pravne osobe. Osim toga, taj je porez, kako je rekao prof. dr. Manfred Rose, za udno jednostavan porezni model koji se vrlo dobro sla~e s gospodarstvom jer je neutralan za troakove i kao takav ne optereuje ni izvoz ni bilo koja druga ulaganja u poduzea te u kojemu nema dvostrukog oporezivanja, ali zato ima jedinstvenu poreznu stopu. Da bismo sve to objasnili, moramo ponovno istaknuti temeljnu ulogu koju imaju sve pravne osobe (poduzea i druge institucije) u dr~avi, a ta je da uvaju viaak vrijednosti koji nepovredivo pripada vlasnicima. Porez na dodanu vrijednost i pravne osobe. Upravo pravne osobe plaanjem u novcu potvruju da je stvorena nova vrijednost koja se u procesu stvaranja uvijek dodaje na prenesenu vrijednost, pa se za tu vrijednost uvrije~io termin  dodana vrijednost. Svaka dodana vrijednost mora se potvrditi plaanjem u novcu; isplatioci su sve pravne osobe (poduzea i ustanove), a primaoci su novca sve fizi ke osobe (zaposlenici i ostali graani). I ovdje dolazi do izra~aja za udna jednostavnost toga poreznog modela jer pravna osoba u jednom iznosu plaa taj porez za sve svoje graane o kojima se brine, i to u trenutku kad im se isplauje novac za dodanu vrijednost. Da bi to bilo mogue, nu~na je jedinstvena porezna stopa, no to nije jedini razlog zbog kojega je ona jedinstvena, u ato emo se uvjeriti kad razmotrimo funkcije koje taj porez ima. Porez na dodanu vrijednost koji dr~ava vraa. Na temelju stvorene dodane vrijednosti svi graani primaju novac za potrebe osobne potroanje i od toga novca moraju platiti porez na dodanu vrijednost (PDV). Budui da suvremenoj dr~avi porez nije potreban, ona PDV prikupljen od svih graana vraa onim poduzetnim ljudima koji doka~u da se primljenim novcem nisu koristili za osobnu potroanju, nego su ga ulo~ili u razvojne svrhe. U realizaciji toga najvei je problem u dokazivanju, ali prirodno knjigovodstvo i ovdje nalazi jednostavna rjeaenja, koja emo opisati u nastavku. Porez na dodanu vrijednost i ulaganje u pravnu osobu. Ako graanin svoj novac ulo~i u pravnu osobu, svaki se taj ulog automatski povea za pripadajui PDV. To zna i da e se na svakih ulo~enih 100 kuna, u slu aju da je stopa PDV-a 6%, osobni dioni ki ra un u pravnoj osobi poveati za 106,38 kuna jer se primjenjuje postotni ra un ni~e sto. Joa je jednostavniji slu aj vraanja PDV-a kad zaposlenici ostavljaju svoj novac u pravnoj osobi u kojoj su ga zaradili, jer je u tome ulaganju automatski uklju en i PDV koji nije trebalo platiti s obzirom na to da novac nije ni izaaao iz pravne osobe. Novac na dioni kom ra unu pravne osobe dakle uvijek u sebi sadr~i PDV, ato je u interesu ulaga a budui da oni svoje dionice (prenosivi vrijednosni papir) mogu prodati na burzi po cijeni ak veoj od nominale. Porez na dodanu vrijednost i izvozni posao. Ako se dodana vrijednost koja je stvorena u zemlji izvozi u druge dr~ave, to je siguran dokaz da se graani ostvarenom dodanom vrijednosti nisu koristili za osobnu potroanju. U tom se slu aju graanima neizravno vraa PDV jer se u svakome izvoznom poslu dr~ava postavlja kao zamialjeni posrednik izmeu domaeg izvoznika i inozemnog kupca. U tome zamialjenom posredniatvu dr~ava od izvoznika kupuje robu po slu~benom te aju uveanom za pripadajui PDV i prodaje je inozemnom kupcu po dogovorenoj izvoznoj cijeni. To zna i da svaki izvozni posao ima devizni te aj koji je od slu~benoga vei za PDV, ime su izvoznici motivirani da ato viae izvoze, ato zna i da e biti vea proizvodnja, vea zaposlenost i vei viaak vrijednosti svih graana  pa je i to na in na koji im dr~ava vraa PDV. DRUGI DIO PROJEKTNO KNJIGOVODSTVO DR}AVE kao glavni upravlja ki mehanizam monetarnog sustava 9. OSVRT NA RAZVOJ DVOJNOG KNJIGOVODSTVA U HRVATSKOJ POSLIJE DRUGOGA SVJETSKOG RATA Dr~ava je opa pravna osoba koja preko brojnih posebnih pravnih osoba (ustanova i poduzea te njihovih banaka) pomou prirodnoga dvojnog knjigovodstva upravlja svim fizi kim osobama (ljudima). U tome smislu vrlo je va~an MONETARNI VRH, koji ine premijer dr~ave, guverner sredianje banke i glavni dr~avni knjigovoa, kao i temeljno na elo prirodnoga dvojnog knjigovodstva (personifikacija knjigovodstvenih konta), koje omoguuje da se neka cjelina po volji rastavi na svoje sastavne dijelove i da svaki dio predstavlja odreeni konto koji se brine da u njegovom dijelu sve bude ispravno i u skladu s postavkom cjeline. Samo je ovjek odgovoran za ostvarenje neke cjeline, a knjigovodstvena konta njegovi su "vjerni suradnici" koji mu poma~u da cjelina u svim svojim dijelovima i u svojoj ukupnosti ispravno funkcionira. Zato je J. W. Goethe rekao da je dvojno knjigovodstvo jedan od najljepaih izuma ljudskog duha i da bi ga svaki gospodar trebao uvesti u svoje poslovanje. Doista je tako, jer prirodno dvojno knjigovodstvo svetinja je koja ispravno definira sve pojmove i sve subjekte u druatveno-ekonomskom ~ivotu dr~ave (i svijeta) te poma~e da se ato to nije projektira budunost neke cjeline i ujedno prati, kontrolira i prema potrebi ispravlja ostvarenje. Hrvatska je nekad tim knjigovodstvom dobro vladala, ali ga je potpuno zaboravila jer je komunisti ka dr~ava na pritisak jednoga dijela ekonomske znanosti (tzv. dohodaaa) uvela jednoumno dvojno knjigovodstvo zbog kojega se SFRJ raspala na stravi an na in. Hrvatska je naslijedila to jednoumno knjigovodstvo, "uskladila" ga sa zapadnim standardima i time ga u inila joa gorim; stoga je ono temeljni uzrok da je naaa zemlja u sve dubljoj moralnoj, socijalnoj i gospodarskoj krizi. Da bi naaa dr~avna vlast i ekonomska znanost spoznale taj temeljni uzrok, potrudit emo se napraviti usporednu analizu funkcija prirodnoga i jednoumnoga dvojnog knjigovodstva, u kojoj e nam najva~niji kriterij biti kako se procjenjuje materijalna imovina tvrtke i utvruje jednozna an dobitak poduzea. To je dvoje povezano jer jednozna an dobitak poduzea zna i da je tvrtka prije svega poativala na elo nepogreaivosti dvojnog knjigovodstva, zbog ega je i njezino materijalno bogatstvo ispravno procijenjeno. Da bi se to na elo moglo lakae shvatiti, opisat u dogaaj kada sam prvi put osjetio mo prirodnoga dvojnog knjigovodstva. U ono sam vrijeme ve dobro poznavao to knjigovodstvo jer sam znanje o njemu stekao na zagreba koj Trgova koj akademiji. Tu sam akolu zapo eo 1940. godine; u njoj je glavni predmet bio upravo dvojno knjigovodstvo. Imali smo ga svakog dana (osim subote) po dva sata pune etiri godine. Tijekom toga vremena stjecali smo znanje o poslovanju poduzea svih vrsta, s time da smo to znanje morali ra unski izraziti pomou tzv. "T" konta (ili knjigovodstvenih "vjeaala"). Na zadnjem satu u lipnju 1944. naaa profesorica iz knjigovodstva rekla nam je sljedee: "Mlada gospodo, vi ste sada osposobljeni da vodite poduzee. Kad doete u poduzee, naii ete na nekakve kontne planove. No neu vam niata rei o kakvim se to planovima radi i emu slu~e jer ete to odmah doku iti i koristiti ih." Nakon ato sam maturirao, otiaao sam u rat, ali sam se prije toga upisao na Ekonomski fakultet u Zagrebu. Demobiliziran sam krajem kolovoza 1946. godine i po povratku u Zagreb prvo ato sam u inio bilo je da na Ekonomskom fakultetu sredim sve ato je potrebno za studij. Bio je to zapravo moj prvi susret s fakultetom. Priznali su mi dva semestra, dobio sam novi indeks i re eno mi je da mogu odmah polagati ispite s prve godine, a sve informacije o tome nai u na oglasnim plo ama. Naiaao sam na oglasnu plo u iz predmeta "Knjigovodstvo" (nastavni profesor dr. `imun Babi); pismeni ispit bio je za tri dana. Upisao sam se na odreeni popis na kojemu je ve bilo upisano stotinjak studenata. Nakon tri dana pojavio sam se u ispitnoj dvorani s nekoliko araka praznih trgova kih papira; ondje sam vidio da svi studenti imaju neke obrasce, knjige i knji~ice, a ja nisam imao niata od svega toga. Pomialjao sam da odem, ali sam ipak pri ekao da vidim ato e biti. Re eno nam je da pismeni ispit traje 4 sata (od 8 do 12 sati). Od profesora sam dobio ispitni zadatak i u njemu su bili spomenuti neki brojevi konta. Bio sam zbunjen, pitao sam se ato oni zna e, i najednom sam se sjetio rije i moje profesorice na posljednjem akolskom satu. Odmah sam doaao k sebi i zapo eo sam izraivati zadatak onako kako me je ona nau ila. Na kraju sam napravio bilancu koja je potvrdila da sam sve napravio dobro, pa sam pod nju upisao simbol: SEeO (Salvo Errore et Ommissione)  ato je zna ilo da u toj bilanci nema moje pogreake. Bilo je oko 9,30 sati kada sam predao rjeaenje i tada me je profesor upitao: "Ne mo~ete li rijeaiti zadatak?" Odgovorio sam da sam ga zavraio. Letimi no ga je pogledao i rekao mi da za dva dana doem pogledati kako sam ocijenjen. Ocjena je bila 10 (odli an) i osloboen sam usmenog dijela ispita! Bilo je to moje prvo iskustvo u koriatenju prirodnoga dvojnog knjigovodstva, u kojemu sam osjetio njegovu mo, ali tada tome nisam pridavao osobitu va~nost. Bio sam uvjeren da to znanje posjeduje svaki ovjek i da ga stje e tijekom ~ivota. I ja sam ga tako stjecao, pa ak mogu rei da uope nisam ni pomislio da mi je osnovu toga znanja ugradila moja profesorica iz knjigovodstva, a njezine zavrane rije i vjerojatno su mi ostale u sjeanju jer su mi pomogle da vrlo lako proem na prvom ispitu na fakultetu. Dakako da sam poslije toga ispita pogledao kakve su to knji~ice imali svi studenti; bio je to kontni plan koji je 1945. donijela savezna vlada. U njemu nisam primijetio niata zna ajno, osim ato sam shvatio da je potreban radi lakaeg komuniciranja meu poslovnim ljudima. Posvetio sam se organizatorskom poslu. Najviae sam suraivao s in~enjerima i pritom se koristio znanjem koje sam stekao u akoli (Trgova koj akademiji), a kontnim planom i brojevima konta slu~io sam se samo u odnosima s knjigovoama. I u svojemu organizatorskom poslu nisam imao nikakvih problema; postizao sam zna ajne uspjehe, a najvei mi je uspjeh bila organizacija koju sam uveo u slo~enom poduzeu RIZ (Radioindustrija Zagreb), u kojemu je djelovalo aezdesetak malih poduzea koja su obra unski bila potpuno samostalna. U svome organizatorskom zvanju koristio sam se isklju ivo prirodnim knjigovodstvom, a da toga uope nisam bio svjestan; samo ondje gdje je trebalo koristio sam se slu~benim kontnim planom i brojevima konta. To je bilo mogue jer je taj kontni plan bio u skladu s prirodnim knjigovodstvom  tako sam barem mislio sve do Ustava '74., kada sam u organizatorskim poslovima po eo osjeati probleme. Te probleme nisam povezivao s Ustavom, naprotiv, mislio sam da e mi pomoi jer je njegova osnovna namjera bila privatizacija (decentralizacija) ukupne privredne i druatvene djelatnosti, ato je upravo bio i moj zadatak u organiziranju poslovnih sustava. No problemi su se i dalje poveavali, a uzrok sam im saznao kada je prema Zakonu o udru~enom radu (ZUR-u) uvedeno nekakvo dohodovno knjigovodstvo koje uope nisam razumio. Pokuaavajui ga shvatiti, otkrio sam temeljni uzrok gotovo svih problema koji nastaju u ~ivotu bilo koje dr~ave  A TAJ JE AKO U KNJIGOVODSTVU VLASTITI KAPITAL NEMA SVOJU CIJENU ZA KORI`TENJE (VLASTITU TRO`KOVNU KAMATU). U bivaoj Jugoslaviji taj temeljni uzrok datira od 1968. kada je, u namjeri da se umjesto dr~avnog vlasniatva uvede druatveno vlasniatvo, zapravo inaugurirano nevlasniatvo (jednoumlje). Ondaanja savezna vlada je naime donijela odluku da poduzea viae ne trebaju u sredianji investicijski fond plaati kamatu na vlastiti kapital, ato je bila jednostrana odluka, budui da nije bilo odreeno kome e se ta kamata ubudue plaati, i otuda potje u svi problemi koji postoje na ovim prostorima. Do te sam spoznaje doaao 1978. godine kada sam, nastojei odgonetnuti dohodovno knjigovodstvo, po eo temeljito usporeivati prirodno knjigovodstvo i komunisti ko knjigovodstvo iz 1945. Da si olakaam usporeivanje, raa lanio sam prirodno knjigovodstvo na deset temeljnih razreda, kako je to u injeno u doba komunizma (1945. godine), i dobio pregled prikazan u Shemi br. 15. Na prvi pogled nisam vidio neku osobitu razliku, ato je vjerojatno bio razlog da meni, budui da sam se uvijek slu~io prirodnim knjigovodstvom, komunisti ki kontni plan nije predstavljao nikakav problem jer je prirodnom knjigovodstvu svejedno u kojem se razredu neato nalazi; bitno je da se zna ato je to i onda emo lako to neato staviti u razred koji treba. No nakon Ustava  74. uo io sam razliku jer je ZUR propisao da su plae i kamate financijski rezultat, a u prirodnom knjigovodstvu rezultat je profit (dobitak u novcu). U meni se zatim neato pobunilo pa sam po eo temeljito analizirati komunisti ko i prirodno dvojno knjigovodstvo. Vrlo brzo sam otkrio da postoji bitna razlika izmeu ta dva knjigovodstva. To je razlika izmeu materijalisti ke i monetaristi ke filozofije koju u nastojati ukratko objasniti na temelju prikazanih kontnih planova. MATERIJALISTI KA FILOZOFIJA polazi od materije kao osnove ~ivota, ato zna i da je materijalno blagostanje krajnji cilj koji treba postii. Tome je cilju sve podreeno; ak je i novac potisnut u drugi plan jer se dr~i bonom koji samo poma~e da se materijalna dobra mogu razmjenjivati. To je vidljivo i iz kontnog plana poduzea jer se u razredu 0 nalaze osnovna sredstva (trajna imovina), ato zna i da je materijalna imovina u prvom planu. No to je ipak samo formalna razlika u odnosu na kontni plan prirodnog knjigovodstva; bitna je razlika zapravo u razredu 8, i to zbog toga ato financijski rezultat (dobitak) u komunisti kom knjigovodstvu nije precizno definiran te sve ovisi o znanju i volji knjigovoe. Stoga postoje razne teorije troakova, osobito ato se ti e amortizacije trajne imovine, a sve sa svrhom da bi se knjigovoi pomoglo u utvrivanju dobitka. No zadovoljavajueg rjeaenja nema pa se sve svodi na na elo da je financijski rezultat jednak razlici izmeu vrijednosti ukupne imovine na kraju i na po etku razdoblja. No i to nije rjeaenje jer je uvijek u pitanju valorizacija materijalne imovine; ako se ta imovina precijeni, knjigovodstvo e pokazivati bolji rezultat, a ako se podcijeni, ak mo~e doi do gubitka. I tu do izra~aja dolazi negativan utjecaj ovjeka, jer zbog nekoga svojeg razloga ili interesa dr~avne vlasti knjigovoa uvijek manipulira financijskim rezultatom koliko mu to materijalna imovina dopuata, a ako mu to nije dovoljno, procjenom povea knjigovodstvenu vrijednost te imovine. Upravo taj odnos knjigovoe prema financijskom (poslovnom) rezultatu temeljni je uzrok zbog kojega je materijalisti ka filozofija do~ivjela totalni fijasko  JER NJEZINO KNJIGOVODSTVO UTVRUJE POSLOVNI REZULTAT PO VOLJI OVJEKA (KNJIGOVOE). Shema br. 15 USPOREDBA KOMUNISTI KOG I PRIRODNOG KNJIGOVODSTVARAZREDNI KONTNI PLANkomunisti koga dvojnog knjigovodstvaprirodnoga dvojnog knjigovodstva 0 Osnovna sredstva (trajna imovina) 0 Novac u poduzeu (tekui ra un) 1 Potra~ivanja (du~nici) 1 Osobe (du~nici i vjerovnici) 2 Obveze (vjerovnici) 2 Trajna imovina 3 Nabavljeni proizvodi 3 Nabavljeni proizvodi 4 Troakovi 4 Troakovi 5 Proizvodnja 5 Proizvodnja 6 Vlastiti proizvodi 6 Vlastiti proizvodi 7 Rashodi i prihodi prodaje 7 Rashodi i prihodi prodaje 8 Financijski rezultat (dobitak) 8 Profit (dobitak u novcu) 9 Poslovni fond poduzea 9 Glavnica poduzea MONETARISTI KA FILOZOFIJA polazi od novca koji je u prvom planu i stoga uvijek mora biti u funkciji. U svojoj temeljnoj funkciji kao plate~no sredstvo novac je i mjera vrijednosti koja motivira ljude da stvaraju ato viae vrijednosti. Zbog toga novac uvijek mora biti u optjecaju zajedno s robom (stvarnim vrijednostima), a brzina toga optjecaja treba biti ato vea. Tome osobito pridonosi dvojno knjigovodstvo kojemu je interes da novac u funkciji poduzea bude ato bli~e nuli. Temeljna je zadaa poduzea da ostvari ato je mogue vei PROFIT (DOBITAK U NOVCU); stoga je u prirodnome dvojnom knjigovodstvu taj podatak najva~niji  jer je krajnji rezultat poduzetni kog posla. S obzirom na to da je profit razlika izmeu stanja novca na kraju i na po etku razdoblja, u tome knjigovodstvu on je u svakom trenutku nevidljivo zapisan u razredu 0 pa ga knjigovoa samo treba izra unati i vidljivo zapisati u razredu 8, i to uvijek u dva dijela  prvi je kamata koja pripada vlasniku, a drugi je dobitak koji pripada poduzetniku. Zbog tako zapisanoga financijskog rezultata materijalna imovina u knjigovodstvu poduzea uvijek je na nuli, i to neovisno o tome kako je ona vrednovana, a to ujedno zna i da je interes tvrtke da ta imovina u knjigovodstvu bude iskazana u ato realnijem nov anom iznosu  jer materijalna je imovina zapravo potencijalna rezerva tvrtke. Stoga u prirodnome dvojnom knjigovodstvu procjena vrijednosti te imovine uope ne utje e na financijski rezultat (profit) jer ta procjena slu~i isklju ivo za razne poslovne potrebe samog poduzea, a na opem planu slu~i samo kao statisti ka informacija o bogatstvu tvrtke, opine, regije i dr~ave. Upravo zbog toga je prirodno dvojno knjigovodstvo poduzea najva~niji mehanizam obra unskog sustava  JER ONO NEPOGRE`IVO UTVRUJE JEDNOZNA AN POSLOVNI REZULTAT (PROFIT) I DAJE STVARNU SLIKU O MATERIJALNOM BOGATSTVU OSOBE ZA KOJU SE VODI, A SVE TO NEOVISNO O VOLJI OVJEKA (KNJIGOVOE). Do toga sam zaklju ka doaao 1978. godine nakon ato sam usporedio i temeljito analizirao kontne planove komunisti koga i prirodnog knjigovodstva. Bilo je to nakon viae od trideset godina organizatorskog sta~a u kojemu sam se podsvjesno slu~io prirodnim dvojnim knjigovodstvom, koje me je sve te godine vodilo u postavljanju organizacije poduzea, a da toga uope nisam bio svjestan. Da nije bilo ZUR-a i njegova nerazumljivog dohodovnog knjigovodstva, vjerojatno nikada ne bih saznao da vlastiti kapital mora u knjigovodstvu imati cijenu za koriatenje. A tako je logi no da je ima, jer ako te cijene nema, to zna i da nema ni kapitala pa prema tome nema ni vlasnika. Savezna je vlada krajem aezdesetih godina ukinula kamatu na vlastiti poslovni fond poduzea (vlastiti kapital poduzea) te je stoga i iz komunisti kog knjigovodstva nestala vlastita kamata, ato je izazvalo takve probleme da se SFRJ raspala na stravi an na in (ratom). Tim se knjigovodstvom, na~alost, Hrvatska joa uvijek slu~i, a to ato je ono "usklaeno" s meunarodnim standardima ini ga joa gorim, tako da ga ak i dr~avna vlast dr~i nu~nim zlom i, ato je joa gore, uope ne vidi ulogu knjigovodstva u funkcioniranju dr~ave. Da je tome doista tako, najbolje govori naa "slu~beni" kontni plan koji u razredu 8 ima nedefinirani financijski rezultat poduzea  A KAKAV JE TAJ REZULTAT TAKVA NAM JE I UKUPNA DR}AVA! Samo PROFIT (zarada ili dobitak u novcu) to no je definirani financijski rezultat poduzea, a on je kao viaak vrijednosti nedodirljiv i u knjigovodstvu je uvijek zapisan u dva dijela; prvi je kamata, koja je unaprijed poznata i pripada vlasniku ulo~ene glavnice, a drugi je dobitak poduzea, koji pripada poduzetniku. Takav zapis profita u dva dijela zna i da je prirodno knjigovodstvo PROJEKTNO budui da je vlasnikova kamata uvijek unaprijed poznata (konto 81) pa ukupan poduzetni ki posao mora biti projektiran, a ono je osim toga i IZVR`NO budui da prati odstupanje od projekta koje se zapisuje kao dobitak poduzea (konto 82). Ta je dvojnost zapisa profita bitna pa je u dvojnom knjigovodstvu dovoljno samo pogledati u razred 8, jer ako je u njemu financijski rezultat zapisan u dva dijela (vlastita kamata i dobitak poduzea), to je znak da postoji vlasniatvo i da dr~ava mo~e funkcionirati  JER SU VLASNICI DR}AVNOJ VLASTI DALI PREROGATIVE KAKO SE MORA UPRAVLJATI DR}AVOM DA BI NJIHOVO VLASNI`TVO BILO `TO BOLJE ZA`TIENO. 10. KAKO DR}AVA POMOU KNJIGOVODSTVA UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA U informacijskom sustavu tr~iane ekonomije glavni je podatak cijena robe, a nasuprot tome podatku je cijena rada. Svaki ovjek ima svoju cijenu robe i svoju cijenu rada, a razlika izmeu tih dviju cijena je cijena kapitala. Cijena robe je novac koji za svoj rad ovjek prima od druge osobe, to je njegov prihod, to je ulaz (input) novca u njegov obra unski sustav. Cijena rada je novac koji je ovjek dao nekom drugom, to je njegov rashod, to je izlaz (output) novca iz njegova obra unskog sustava. Cijena kapitala je novac koji je ovjeku preostao, taj je novac njegov dobitak, to je razlika izmeu prihoda i rashoda, razlika izmeu primitka i izdatka novca, to je novac koji se joa nalazi u ovjekovom obra unskom sustavu. To emo pobli~e objasniti na primjeru iz svakodnevnog ~ivota. Neki je ovjek zaposlen u pravnoj osobi, za nju obavlja neki posao za koji prima odreenu plau; ta plaa njegov je prihod, to primanje novca njegova je cijena robe. Taj je isti ovjek od svoje plae jedan dio potroaio za zadovoljenje ~ivotnih potreba i to je platio nekoj drugoj osobi; to plaanje njegov je rashod, taj je izdatak novca njegova cijena rada. Novac koji je tome ovjeku preostao od plae njegov je dobitak, to je ono ato je on uatedio za svoje bolje i sigurnije sutra, to je njegova cijena kapitala, to je njegov viaak vrijednosti (viaak novca, viaak dohotka, viaak plae), to je depozitni novac koji uvaju ope banke  a najbolje to ine ako ga preko sredianje banke ulo~e u poslovne banke, koje ga kao kreditni novac koriste za razvoj proizvodnje i izvoza. OPE BANKE (`TEDIONICE) UVAJU DEPOZITNI NOVAC SVIH VLASNIKA. U odnosu ovjeka i novca klju no je pitanje tko je osoba kod koje ovjek dr~i svoj novac? Dakako, ne bi nas zadovoljio odgovor da je to neki drugi ovjek jer onda bi i za toga ovjeka vrijedilo isto pitanje, nego mora postojati neko drugo rjeaenje. U modernoj dr~avi ono postoji  TO JE OPA BANKA KOJA LJUDIMA KAO PRAVNA OSOBA UVA NOVAC. U toj banci ovjek ima osobni ra un na kojemu se nalazi njegov novac. Taj osobni ra un mo~e se sastojati od viae raznih ra una, ali svi se oni razlikuju po svojoj oznaci, u kojoj mora biti i zajedni ka oznaka da je rije  O NOV ANOM RA UNU FIZI KE OSOBE KAO MISAONOM BIU. To zna i da svaki ovjek mo~e imati viae depozitnih i tekuih ra una, a svi oni zajedno ine jedan sumarni ra un, koji prema prirodnom zakonu dvojnosti ima dvije strane: pozitivnu ili plus (+) stranu i negativnu ili minus ( ) stranu. Koliki su iznosi zapisani na jednoj i na drugoj strani toga sumarnog ra una mo~e znati samo ovjek koji je njihov vlasnik, jer na jednoj je strani ukupni ulaz novca koji je primio po raznim osnovama, a na drugoj je strani ukupan izlaz novca kojim se koristio zbog neke svoje potrebe. Ovaj sumarni ra un ima svoj saldo koji ovjeku pokazuje koliko je njegovo bogatstvo u novcu, odnosno koliko je novca du~an nekome drugom. Taj je saldo najva~niji zbog viae razloga, a prije svega zato jer je to prebijeni saldo koji se u ~ivotu gotovo nikada ne javlja kao samostalna veli ina i kojega zna jedino ovjek koji je vlasnik toga sumarnog ra una. Taj prebijeni saldo naime ka~e vlasniku koliko novca s raznim rokovima ro nosti trenuta no ima na raspolaganju, a taj je podatak njegova tajna koju osim njega zna samo njegova banka, a ona je ne smije nikome odati. Njegova je banka upravo taj ovjekov sumarni ra un, a on se nalazi u jednoj ili viae banaka koje kao pravne osobe imaju zadau bri~no uvati novac vlasnika, njegovu uateevinu, njegov viaak vrijednosti. To su banke koje rade s graanima, a one su u suvremenome bankovnom sustavu tako organizirane da ovjek sva pitanja u vezi s novcem rjeaava samo sa svojim bankama, jer u tom smislu djeluje i ukupni kamatni sustav koji ljude poti e da radi svojega interesa sva svoja potra~ivanja imaju od banke i sva svoja dugovanja imaju prema banci. ovjek naime nema potrebe pozajmljivati novac od drugih ljudi jer mu njegova banka uvijek mo~e na jednostavan na in pozajmiti novac uz bankovnu aktivnu kamatu. No ovjek isto tako nema potrebe pozajmljivati novac drugim ljudima jer mu je puno jednostavnije da svoj novac povjeri banci na uvanje uz bankovnu pasivnu kamatu. Da bi to funkcioniralo, trebaju, dakako, postojati odreeni uvjeti, a to je prije svega eskontna stopa sredianje banke koja kao opi upravlja ki mehanizam, kao uostalom i svi ostali mehanizmi algoritma kapitala, punom snagom djeluje da ukupni depozitni novac (ukupna atednja) bude u funkciji stvaranja nove vrijednosti te da poduzetniatvo ostvaruje ato je mogue vei viaak dohotka (viaak novca, viaak vrijednosti, profit, veu cijenu kapitala). POSLOVNE BANKE KREDITNIM NOVCEM FINANCIRAJU PROIZVODNJU. U cilju organiziranja proizvodnje i potroanje osnivaju se razne pravne osobe (institucije), kojima je zadaa da stvaraju i koriste vrijednosti. To su PODUZEA, koja proizvodnom potroanjom stvaraju ukupne vrijednosti i USTANOVE, koje se dijelom stvorenih vrijednosti koriste za opu potroanju (preostalim dijelom koriste se ljudi za osobnu potroanju). U tim je institucijama ovjek zaposlen  TO SU NJEGOVE PRAVNE OSOBE OD KOJIH PRIMA PLAU. Te pravne osobe u svojim poslovnim bankama takoer imaju razne nov ane ra une, a zajedni ka im je oznaka da je rije  o NOV ANIM RA UNIMA PRAVNIH OSOBA KAO NEMISAONIM BIIMA. To su isto tako razni tekui i depozitni ra uni, a svaka pravna osoba ima svoj sumarni ra un koji joj ka~e kolika su njezina potra~ivanja, odnosno dugovanja. No s obzirom na to da pravne osobe nisu misaona bia, one i svoje knjigovodstvo moraju voditi po uzoru na prirodno dvojno knjigovodstvo ovjeka. Zbog toga dr~ava kao opa pravna osoba donosi Standardni kontni plan, koji se temelji na algoritmu kapitala i kojim se slu~e sve institucije (pravne osobe) kako bi pomou njega mogle upravljati druatveno-ekonomskim procesima. Taj kontni plan prikazan je u prirodnom i standardnom obliku u Shemi br. 3 i kao takav predstavlja pravnu osobu koja  misli i djeluje kao ovjek, ali se mo~e po volji organizirati da ato bolje uva i koristi njegov viaak vrijednosti. Kao ato vidimo, taj kontni plan u svojemu srediatu ima dodanu vrijednost ili potrebni dohodak (konto 42), koji je kao temelj nov anog sustava izvor novca koji osigurava dr~ava, a u njemu je i profit (konto 81 i 82), koji je kao viaak novca (viaak vrijednosti) krajnji rezultat poduzetni kog posla. Taj se rezultat ne mo~e nikome isplatiti jer je nedodirljiv i stoga nepovredivo pripada vlasnicima poduzea. Profit je u knjigovodstvu uvijek zapisan dva puta: prvi put to je nevidljivi zapis razlike izmeu zavranog i po etnog stanja razreda 0 i 1 (1052  815 = 237), a drugi put je profit vidljivi dvostavni zapis u razredu 8 (192 + 45 = 237). Upravo preko profita poduzea dr~ava kao opa pravna osoba pomou svojega prirodnog knjigovodstva i bankovnog sustava upravlja svim ostalim pravnim osobama (institucijama) i preko njih svim graanima koji u njoj ~ive i rade. Tu je od posebnog zna enja sredianja banka dr~ave, koja u ulozi opeg vlasnika sjedinjuje sve ope i poslovne banke i u svojoj ukupnosti od njih ini logisti ki financijski sustav, koji se brine da sve osobe u dr~avi radi izvraenja svoje zadae raspola~u novcem upravo u trenutku kad im je potreban za stvaranje vrijednosti, odnosno za potroanju te iste vrijednosti. Taj bankovni sustav na odreeni je na in inkorporiran u svim pravnim osobama (institucijama), a to su ope i poslovne banke kao vanjske logisti ke financijske jedinice svih ljudi i svih pravnih osoba te unutarnje financijske logisti ke jedinice u svim pravnim i fizi kim osobama. U takvoj konstelaciji postoje dva temeljna mehanizma pomou kojih dr~ava upravlja svim druatveno-ekonomskim procesima: TO SU ESKONTNA STOPA SREDI`NJE BANKE I POREZ NA DODANU VRIJEDNOST. ESKONTNA BANKA KAO BANKA SVIH BANAKA. Eskontna stopa sredianje banke tvori interesni sustav kamatnih stopa u kojemu svaki sudionik druatveno-ekonomskog sustava mo~e pronai kamatnu stopu koja mu donosi najvei interes. Sredianja banka dr~ave aktivno sudjeluje u eskontiranju nov anih zajmova kojima se financiraju poduzea i reeskontiranju robnih zajmova kojima poduzea financiraju potroanju svojih roba. U tome ona ima odnose samo s poslovnim bankama, preko kojih nevidljivo upravlja svim procesima u dr~avi. U tu svrhu mora ukupni bankovni sustav organizirati na strogo centralisti kim na elima jer to od nje tra~i sama priroda novca. Pritom se ne treba postavljati kao sredianja vlast nad poslovnim bankama, nego eskontiranjem i reeskontiranjem zajmova mora poticati sudionike u druatvenoj proizvodnji da tra~e svoj najvei interes. To je i razlog da se ukupni bankovni poslovi prirodno dijele na tri velike skupine: atednju, kreditiranje i eskontiranje. Takva podjela bankovnih poslova odgovora tokovima druatvene proizvodnje, a to su, ponajprije, poslovi tednje kojima se prikuplja novac, zatim slijede poslovi davanja zajmova kojima se financira proizvodnja robe, a sve se zavrava poslovima eskontiranja financijskih zajmova i reeskontiranja robnih zajmova. U tome smislu treba organizirati poslove u sredinjoj banci, pri kojoj treba biti dr~avna eskontna banka (banka svih banaka) koja e pratiti ukupan platni promet meu svim pravnim i fizi kim osobama te ukupan platni promet meu samim pravnim osobama da bi se u svakom trenutku mogao izra unati ukupan profit koji ostvaruju poduzea i kako ga koriste ustanove. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST nije klasi an porez, nego je to mehanizam koji ljude motivira da svoj novac ato viae ula~u u razvijanje proizvodnje. Bitna zna ajka toga poreza jest jedinstvena porezna stopa koja je jednaka eskontnoj stopi sredianje banke. PDV je potpuno neutralan za gospodarstvo budui da je to porez na osobnu potroanju robe, koji kao pretporez plaaju svi graani u trenutku kada od svoje pravne osobe primaju novac namijenjen za njihovu osobnu potroanju. No dr~ava e graanima vratiti PDV ako doka~u da primljeni novac nisu upotrijebili za svrhu za koju su ga primili (za osobnu potroanju). Na in na koji se to dokazuje propisuje dr~ava, a u veini slu ajeva vraanje je automatsko. Spomenut emo etiri takva slu aja. PRVI je slu aj kada ovjek svoj viaak dohotka ostavlja u pravnoj osobi u kojoj ga je zaradio pa PDV ne treba platiti jer novac nije ni izaaao iz pravne osobe; to je u interesu djelatnika jer je njegov novac na dioni kom ra unu pravne osobe vei za PDV, a da ga je primio na svoj osobni tekui ra un, bio bi za toliko manji. DRUGI je slu aj kada graanin svoj novac ula~e u pravnu osobu; tada mu se ulog automatski povea za PDV jer je tim ulaganjem dokazano da njegov novac nije upotrijebljen za osobnu potroanju. TREI je slu aj kada se roba izvozi u drugu dr~avu, ato zna i da ostvarena dodana vrijednost nije bila namijenjena za osobnu potroanju i stoga PDV nije ni trebalo platiti pa ga dr~ava vraa izvozniku na taj na in da za iznos PDV-a u izvezenoj robi povea izvozni devizni te aj. ETVRTI slu aj posebno je zanimljiv, a o njemu e biti govora kad budemo razmatrali glavnicu poduzea; zasad samo napominjem da pri osnivanju poduzea dr~ava na njegov tekui ra un uplauje iznos PDV-a koji je sadr~an u prijavljenoj glavnici. Svaki porez mora imati svoj izvor jer se neato ne mo~e uzeti ni iz ega. U monetarizmu se porez plaa u novcu. Izvor poreza mo~e biti samo u stvorenoj vrijednosti, a plaa ga onaj koji je primio novac za tu vrijednost. U Shemi br. 3 vidimo da se sve vrijednosti nalaze u razredu 4, ali oporezivati se mo~e samo dodana vrijednost (konto 42). Razlog za to je taj ato je na prenesenu vrijednost (konto 41) porez ve plaen pa bi oporezivanjem te vrijednosti doalo do dvostrukog oporezivanja, a viaak vrijednosti (konto 43) ne mo~e se oporezivati jer je nedodirljiv. Dodana vrijednost jest novac koji primaju svi graani od svojih pravnih osoba za osobnu potroanju, ato zna i da samo taj novac mo~e biti izvor poreza  I STOGA ONI KOJI SU PRIMILI NOVAC, MORAJU PLATITI POREZ. No s obzirom na to da suvremenoj dr~avi porez nije potreban (dr~ava je besporezna jer se na odreeni na in financira od viaka vrijednosti), ona se PDV-om koristi kao mehanizmom koji na ljude djeluje tako da od svoje pravne osobe uzimaju samo toliko novca koliko im je potrebno za zadovoljenje osobne potroanje. To zna i kako PDV ima zadau da dodanu vrijednost dr~i na odreenoj razini s tendencijom da se kao novac smanjuje, a da pritom viaak vrijednosti bude ato vei. U tome slu aju ljudi s manje novca mogu kupiti viae robe jer joj cijene padaju, a s obzirom na to da opa potroanja zbog veeg viaka vrijednosti raste, ukupni je ~ivot ljudi sve ugodniji. Ta se opa potroanja naime financira od viaka vrijednosti koji se kao novac nalazi na raznim osobnim dioni kim i tekuim ra unima ljudi. JO` NE`TO O  POREZU NA DODANU VRIJEDNOST U HRVATSKOJ. Da bi u Hrvatskoj moglo biti tako, Standardnim se kontnim planom mora staviti izvan snage Zakon o porezu na dodanu vrijednost jer u tome zakonskom propisu uope nije rije  o porezu na dodanu vrijednost, nego o straano izobli enom porezu na promet roba. Osnovica za izra unavanje toga poreza jest tr~iana prodajna cijena, a njegova je izobli enost u tome da ga kao pretporez plaaju svi proizvoa i u itavome proizvodnom lancu, a ako doka~u da su od kupca naplatili  PDV na prodajnu cijenu svojih proizvoda, od naplaenog  PDV-a mogu si sustegnuti taj pretporez i samo razliku dozna iti dr~avi. Taj porezni model u prvoj godini primjene stvara takve probleme u monetarnom sustavu da dolazi do propadanja niza banaka i poduzea, a kasnije sasvim nepotrebno optereuje gospodarstvo stalnim plaanjem i vraanjem  poreza na dodanu vrijednost . Tr~iate ujedno gubi stabilizacijsku funkciju na tr~iane cijene jer taj  PDV izravno utje e na poveanje cijena. Iz toga nedvojbeno proizlazi da je naa  PDV porez na promet roba, a promet prirodno ne mo~e biti izvor poreza pa je logi no da graani tra~e diferencirane, pa ak i nulte stope, ato im je djelomi no udovoljeno. A to je samo po sebi jasan znak da kod nas uope nije rije  o PDV-u budui da je glavna zna ajka poreza na dodanu vrijednost jedinstvena stopa i to da nitko ne mo~e biti osloboen od plaanja toga poreza  JER ZA POREZ NA DODANU VRIJEDNOST VRIJEDI NA ELO DA LJUDI PLAAJU POREZ KAD PRIMAJU NOVAC OD PRAVNIH OSOBA I DA IM GA DR}AVA VRAA KAD SVOJ NOVAC ULA}U U PRAVNU OSOBU. 11. PRVI DR}AVNI PRORA UN DODANE VRIJEDNOSTI KAO IZVOR NOVCA ZA OSOBNU POTRO`NJU ROBE PRVI KORAK KOJI DR}AVNA VLAST MORA U INITI DA BI PRAVNA DR}AVA PO ELA FUNKCIONIRATI. ovjek je misaono bie koje se ne zadovoljava samo vrijednostima koje mu pru~a priroda nego i sam nastoji radom stvoriti odreene vrijednosti da mu ~ivot bude lakai i ugodniji. ovjek je ujedno i korisnik tih vrijednosti pa u tome stvaranju dolazi i do njihove razmjene meu ljudima, a da bi se ona olakaala, priroda je stvorila novac kao sveopu mjeru vrijednosti, koja olakaava razmjenu raznih roba (proizvoda i usluga) na taj na in da se kupac i prodavalac dogovore o cijeni konkretne robe koju razmjenjuju. U tome dogovoru prodavalac uvijek nastoji ostvariti cijenu koja je vea od vrijednosti koju je potroaio za stvaranje robe koju prodaje, jer taj mu viaak vrijednosti slu~i da se osigura za budunost (i vjeverica si stvara zalihu da pre~ivi zimu). To zna i da u tako dogovorenoj cijeni prirodno postoji viaak vrijednosti pa se svaka cijena robe sastoji od vrijednosti i viaka vrijednosti, o emu i novac kao sveopa mjera vrijednosti na odgovarajui na in mora voditi ra una. Novcu je u tome znatno pomogao algoritam kapitala na taj na in da svaki poduzetni ovjek u svom radu mora stvoriti vrijednosti koje su potrebne njemu kao djelatniku i viaak vrijednosti koji nepovredivo pripada vlasniku. U tome se smislu razvija i obra unski sustav dr~ave u kojemu postoje dva temeljna parametra: prvi je jedini na cijena najjednostavnijeg rada, a drugi je eskontna stopa sredianje banke kao razmjerna cijena kapitala  I ONI U MONETARIZMU DJELUJU SUKLADNO, TAKO DA DR}AVA KAO OPA PRAVNA OSOBA USPJE`NO FUNKCIONIRA U SVOJOJ GLAVNOJ ULOZI ZA`TITNIKA VLASNIKA NOVCA. Ako u obra unskom sustavu dr~ave nema tih temeljnih parametara, u njoj se stvara sve vei nered, a taj se nered mo~e ispraviti jedino tako da dr~avna vlast te parametre naknadno ugradi u obra unski sustav; u trenutku kada je to u injeno dr~ava de facto po inje funkcionirati. Kada su jednom ti temeljni parametri odreeni, onda je naime samo pitanje kako ih ugraditi u obra unski sustav dr~ave. To se, dakako, mora u initi u hodu jer stvarni ~ivot neprekidno te e i ne obazire se na to jesu li ti parametri u njemu; a kakav je ~ivot bez njih najbolje nam pokazuje stanje u Hrvatskoj. Hrvatska je naime zahvaena opom entropijom, i to unato  tome ato postoje Ustav i mnogi zakonski propisi kojima se ~eli uspostaviti pravna dr~ava koja funkcionira. Sve je uzalud jer u obra unskom sustavu naae dr~ave nisu ugraeni spomenuti temeljni parametri pa u njemu vlada sve vei nered, koji je ve poprimio takve razmjere da mo~emo bez daljnjega rei da dr~ava Hrvatska de facto ne postoji. To je i posve normalno budui da su cijena rada i cijena kapitala temelj monetarnog i obra unskog sustava dr~ave. U tome je osobito va~na eskontna stopa sredianje banke jer ona odreuje koliko od ostvarene cijene rada poduzetnici moraju vlasnicima platiti cijenu kapitala. Kolika je va~nost te stope na razini dr~ave za funkcioniranje njezinoga obra unskog sustava, najbolji je primjer razvijeni Zapad, jer kad se ta stopa promijeni samo za jedan postotni poen, dolazi do sveopega gibanja i seljenja kapitala; tako svatko u uvjetima nove eskontne stope tra~i svoj najvei interes. Naime, svaki ovjek atedi novac za svoju bolju budunost, a interes je banaka da atediaama (deponentima, vlasnicima novca) plaaju ato manju kamatu, no u opedruatvenom je interesu da kamata ipak bude dovoljno atraktivna za vlasnike novca. Zato sredianja banka dr~ave, u ulozi opeg vlasnika, svojom eskontnom stopom odreuje veli inu stope pasivne kamate koju banke plaaju atediaama (deponentima) kao pasivnim vlasnicima novca. U naaim razmatranjima pretpostavljamo da je eskontna stopa sredianje banke 6% jer dr~imo da ta veli ina odgovara stupnju razvoja Hrvatske, pa e i svi ra unski primjeri biti napravljeni u tome smislu, a meu njima je na prvom mjestu DR}AVNI PRORA UN DODANE VRIJEDNOSTI KAO IZVOR NOVCA KOJIM SE GRAANI KORISTE DA BI SI PRIBAVILI ROBU ZA OSOBNU POTRO`NJU. KAKO ESKONTNA STOPA SREDI`NJE BANKE UVA NOVAC I VLASNICIMA OSIGURAVA KAMATU? U uvjetima eskontne stope sredianje banke od 6% poduzetniatvo mora na svakih ostvarenih 100 jedinica nov anih vrijednosti platiti vlasniku 6 nov anih jedinica. Ili, na svakih 100 nov anih jedinica ulo~enih u stvaranje vrijednosti nakon godine dana vlasnik mora dobiti 106 nov anih jedinica. O tome dr~avni prora un dodane vrijednosti mora voditi ra una, a to zna i da uvjetnu cijenu najjednostavnijeg rada treba na odreeni na in poveati za 6%, pa ako ovjek prima plau od 100 kuna, onda vlasniku mora platiti 6,38 kuna jer to je kamata od 6% na iznos od 106,38. To napominjem samo zbog toga ato je u obra unskom sustavu cijena rada uvijek izra~ena u bruto iznosu, a od toga bruto iznosa rad mora platiti vlasniku 6% pa ako rad prima 100 kuna, onda bruto cijena rada iznosi 106,38 kuna, a ako je bruto cijena 100 kuna, onda rad prima 94 kune. Da bi u obra unskom sustavu dr~ave eskontna stopa sredianje banke mogla doi do izra~aja, mora postojati i jedini na cijena najjednostavnijeg rada jer to je minimalna cijena koja pripada svakom ovjeku samim time ato postoji. Ako tu minimalnu cijenu pomno~imo s godianjim fondom radnih sati (2191), dobivamo minimalni dohodak koji dr~ava mora osigurati za svakog ovjeka u dr~avi, a ako taj minimum pomno~imo s brojem graana, dobivamo ukupan minimalni dohodak koji dr~ava u toj godini mora isplatiti svim svojim graanima. No ako taj ukupni minimum pomno~imo s prosje nim koeficijentom radne osposobljenosti graana (o tome vidjeti mjernu skalu u Shemi br. 6), dobivamo ukupan dohodak koji dr~ava treba osigurati prora unom dodane vrijednosti. Dr~avni prora un dodane vrijednosti radi se za ukupnu dr~avu jer u stvaranju te vrijednosti prirodno sudjeluju svi njezini graani, od tek roenog djeteta do najstarijeg umirovljenika. Prema tome, osnova toga prora una su graani dr~ave, a svi podaci o njima redovito se unose u sredianji kompjutor dr~ave (najva~niji meu njima su datum roenja i datum smrti). Kompjutor za svakoga graanina prati sve promjene tijekom njegova ~ivota, ato zna i da svakog trenutka zna koji je broj ~ivuih graana, koju akolu koji graanin pohaa, kada je zavraio osnovnu i srednju akolu, kada se upisao na fakultet i koji, kada je diplomirao, kada se zaposlio, u kojem poduzeu ili ustanovi radi, kada je na bolovanju, kada je ostao bez posla, koliki je njegov radni sta~ i kada je umirovljen te radi li dodatno kao umirovljenik i gdje. Na temelju podataka koje ima o svakom graaninu kompjutor mo~e pomou mjerne skale uvjetnog rada izra unati koeficijente radne osposobljenosti za ukupno stanovniatvo dr~ave  I NAKON TOGA NA VRLO JEDNOSTAVAN NA IN IZRADITI PRORA UN DODANE VRIJEDNOSTI. KAKO SE ESKONTNA KAMATA SREDI`NJE BANKE UGRAUJE U DODANU VRIJEDNOST? Tim prora unom treba prije svega odrediti veli inu jedini ne uvjetne cijene rada kako bi se na temelju odreenih koli inskih podataka mogle izraditi razne korisne ra unice i prora uni. Kakve u tom smislu postoje mogunosti, razmotrit emo na primjeru prora una dodane vrijednosti zamialjene dr~ave veli ine Hrvatske, koji je izvor novca ato ga dr~ava kao pravna osoba plaa ljudima (fizi kim osobama). Takav prora un trebala bi imati svaka dr~ava, a Hrvatska je u tom smislu u prednosti pred ostalim dr~avama jer ona se iz duboke krize (ope entropije) mo~e izvui jedino ako pomou temeljnih parametara po ne graditi ~ivot od samog po etka. Taj po etak zapo inje donoaenjem Standardnoga kontnog plana koji se temelji na algoritmu kapitala. Naime, prema tome kontnom planu svaka pravna osoba (ustanova i poduzee) mora voditi svoje poslovno knjigovodstvo po uzoru na prirodno knjigovodstvo ovjeka (svaka pravna osoba mora "misliti i ra unati" kao ovjek). Osim toga, u trenutku kada stupa na snagu taj kontni plan, dr~ava postaje besporezna, ato zna i da se ona odri e svih poreza, prireza, carina, troaarina i raznih drugih nameta jer dr~ava od toga trenutka ne uzima novac, nego ga samo daje. U tome smislu ona istoga trenutka donosi SVOJ PRVI PRORA UN DODANE VRIJEDNOSTI, KOJI JE JEDINI IZVOR NOVCA potreban graanima da bi zadovoljili osobnu potroanju koja je dostojna ovjeka na danom stupnju razvitka dr~ave. Ovaj prvi dr~avni prora un dodane vrijednosti donosi se u trenutku u kojemu se na temelju STANDARDNOGA KONTNOG PLANA po inje uvoditi prirodno knjigovodstvo  glavni mehanizam koji sve ljude u dr~avi motivira da tra~e svoj najvei interes (u naaem razmatranju pretpostavljamo da je taj trenutak 1. srpnja 2003.). Tim se prora unom osigurava novac koji je ljudima potreban za ~ivot i rad, i to u uvjetima koji postoje u dr~avi u trenutku donoaenja toga prora una, s time da su u njemu vrijednosti odreene za slu aj da jedini na cijena uvjetnog rada iznosi 1 kunu, ato je ina e osnova svakog prora una, ali i vrijednosti za slu aj da ta cijena iznosi 8,22 kune, ato otprilike odgovara sadaanjoj situaciji u Hrvatskoj. Koeficijenti radne osposobljenosti u primjeru su odreeni proizvoljno, ato je u naaem razmatranju irelevantno jer svrha je ovoga primjera dr~avnog prora una dodane vrijednosti da poka~e prvi korak kojim dr~ava kree u ~ivot, pod pretpostavkom da u tom trenutku joa nema ni Ustava ni bilo kakvih zakonskih propisa, nego postoji samo Standardni kontni plan i njegovo prirodno knjigovodstvo. To zna i da ovim prora unom ~elimo pokazati kako se osigurava novac koji e se graanima isplatiti tijekom prve godine, u kojemu se obra unski sustav dr~ave tek po inje konsolidirati, s time da e na kraju godine taj sustav biti toliko ureen da dr~ava kao opa pravna osoba mo~e uspjeano funkcionirati. Primjer takvoga prvog dr~avnog prora una za zamialjenu dr~avu veli ine Hrvatske prikazujemo u Shemi br. 16. Shema br. 16 u milijunima kuna PRIMJER DR}AVNOG PRORA UNA DODANE VRIJEDNOSTI  O p i s MjeraSTRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTIVarijanta I. Varijanta II.  1. Jedini na neto cijena uvjetnog rada -  1,00 kuna 8,22 kune 2. Godianji fond radnog vremena u satima - 2.191 2.191 3. Prosje ni koeficijent /K/ - 3,06556 3,06556 4. Broj graana u dr~avi /K 3,06556/ - 4,500.000 4,500.000 5. Broj djelatnih graana /K 4,3/ - 1.600.000 1,600,000 6. Broj nezaposlenih graana /K 3,2/ - 400.000 400.000 7. Broj umirovljenika /K 3,2/ - 1,000.000 1,000.000 8. Broj djece, u enika i studenata /K 1/ - 1,500.000 1,500.000 9. Broj nedjelatnih graana (6 do 8)  -  2,900.000  2,900.000  10. Minimalni dohodak dr~ave (1 ( 2 ( 4) kuna 9.860 81.049 11. Potreban dohodak dr~ave (10 ( 3) kuna 30.226 248.461 12. Porez na dodanu vrijednost (6% od 13) kuna 1.929 15.859 13. Dodana vrijednost (11 + 12)  kuna  32.155  264.320  14. Naknade nezaposlenima (1 ( 2 ( 6 ( K) kuna 2.804 23.049 15. Mirovine (1 ( 2 ( 7 ( K) kuna 7.011 57.630 16. Dje ji doplatak (1 ( 2 ( 8 ( K) kuna 3.287  27.019 17. Isplata nedjelatnicima (14 do 16) kuna 13.102  107.698 18. Isplata djelatnicima (11  17) kuna 17.124  140.763 19. Potreban neto dohodak (17 + 18) = (11) kuna 30.226  248.461 20. Potreban bruto dohodak (19 + 12) = (13)  kuna  32.155  264.320  21. Plae nedjelatnika (17 + PDV) kuna 13.938  114.572 22. Plae djelatnika ustanova (PRORA UN) kuna 7.124  58.559 23. Ukupno plaanja u opoj potroanji (21 + 22) kuna 21.062  173.131 24. Plae djelatnika poduzea (20  23) kuna 21.189 91.189 25. Ukupno plae zaposlenika (22 + 24) kuna 18.127  149.748 26. Obvezna premija osiguranja (6% od 25)  kuna  1.088  9.985  U tome dr~avnom prora unu vidimo da se njime u novac ugrauje i porez na dodanu vrijednost (PDV) pa se postavlja pitanje zaato se uvodi taj porez kad je dr~ava postala besporezna? Odgovor je  upravo zato ato dr~avi ne treba porez pa uvodi PDV koji kao monetarni mehanizam koristi jedan dio viaka vrijednosti da u ljudima stvori psiholoaki u inak da imaju svoju dr~avu koja je du~na brinuti o njima i da je zbog toga moraju financirati porezom, ali ujedno je taj PDV motivacijski faktor da ljudi iz svojih pravnih osoba ne izvla e novac iznad svojih potreba, odnosno da svoj novac ato viae ula~u u razvoj proizvodnje i izvoza. Da bi se taj mehanizam mogao ugraditi Lz  ""--////////0 0 000 0"0*0,00020<0>0F0J0N0P0^0b0j0l0t0v0x0z0000000000000̿س̧̧̳̳̳̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟̟hVCJ aJ hVCJ aJ mHsHhVCJaJmHsHhV5CJ aJ mHsHhVCJ aJ mHsHhV5CJ(aJ(mHsHhV5CJ0aJ0mHsHhV5CJ$aJ$mHsH>  LNPRTVXZ\^`bdfhjlnp$a$gdV.prtvxz|~$a$gdV  f~r"$a$gdV$a$gdV""--V4X4<<><tHvHpRrR|\\ddkk6l8l:ll@lBlDlFl$a$gdVgdVgdV$a$gdV0000000000011111111&1(181:1B1D1N1P1V1X1\1^1b1d1p1r1x1z11111111111111111111111111112222 2222 20222B2D2L2T2`2b2p2r2~22222222222hVCJ aJ mHsHhVCJ aJ ]22222222222222222222 3 3&3(3.30383:3D3F3V3X3h3j3l3n3r3t3x3z333333333333333333333333344 4444(4,464:4J4L4N4P4R4T4hV5CJ aJ hV5CJ aJ mHsHhVCJ \aJ mHsHhVCJ aJ hVCJ aJ mHsHOT4V4X45 5"5&5(585:5@5B5N5R5\5`5x;z;6<8<:<<<><*FjFtHvHpRrR|\\ddkk l6l8llllllĶ΃zmzhV5CJ(aJ(mHsHhV5CJ(aJ(hV5CJaJmHsHhVmHsHhV5CJ aJ mHsH hV6@CJ ]aJ mHsHhV@CJ aJ mHsHhVOJQJ^JhV5CJ aJ hVCJ \aJ hVCJ aJ hVCJaJmHsHhVCJ aJ mHsH*FlHlJlLlNlPlRlTlVlXlZl\l^l`lbldlflhljlllnlplrltlvlxlzl|l~l$a$gdV~lllllllluu ƨȨ&(*,ֶضZ $@&a$gdV$a$gdV$a$gdVlllllllllllllllmmmmm m,m.m6m8mmNmPm\mjmlmnmxmzmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmnnn n.n2n@nBnJnLnZn\nbndnlnpnzn~nnnhEhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ hVCJ aJ mHsHhV5CJ(aJ(hV5CJ(aJ(mHsHNnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoo oooo o"o(o*o8o:o>o@oBoLoNoRoToXoZo^o`odofonopovoxo|o~ooooooooooo:tNttu{{p$|ҘhS2CJ aJ hV5CJ aJ hV6CJ aJ hEhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ MƨԽ0np0246prtvx~vm^mVM>hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ0OJQJ^JaJ0hVCJOJQJ^JaJhV5CJ aJ hV5CJ(aJ( hV5CJ OJQJ\^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJ aJ Z\  "$&(*,.$a$gdV $@&a$gdV.02468:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`bd$a$gdV$a$gdVdfhjlnp^`.026pt $$Ifa$gdVe $IfgdVe$a$gdV$a$gdVtvxuu $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVeqkd$$Ifl'k'  064 lalp JLfhvxz8:`bd02NPhğϧϧhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJaJ5$JL\hv~~~~~~~~ $$Ifa$gdVeukd$$Ifl0'064 lal NB2BB$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVekdK$$Ifl4<r z+$'  x`u064 lalf4 $$Ifa$gdVe( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$'.   x u064 lalf4 Fz $$Ifa$gdVe $IfgdVe ( $IfgdVekdc$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4 &0:DNV`b$]$If^]a$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe bd( $IfgdVekd$$Ifl44֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $$Ifa$gdVekd$$Ifl{rzJ +$'xu 2064 lalp2 2j $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekdF $$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4.2<FN $$Ifa$gdVe $IfgdVeNPRh( $IfgdVekd $$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4hjl  *4>BFJ $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVehjJL$&"$XZ^`dfhtx*,~ɺҺҺᬞxf"hVCJOJQJ^JaJmHsHhVmHsHhV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJ&JLNj( $IfgdVekd $$Ifl4 ֞c zJ +$' . xu064 lalf4j $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekdY$$Ifl4y֞c zJ +$' . xu064 lalf4$ $$Ifa$gdVe $IfgdVe$&(<( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4<fjv $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4" $$Ifa$gdVe $IfgdVe "$&<( $IfgdVekdB$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4<frv $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVekd$$IflrzJ +$'xu 2064 lalp2X\^dfhtvx $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVekdO$$Ifl'rzJ +$'xu 2064 lalp2bqkd$$Ifl'k'  064 lalp $$Ifa$gdVe $IfgdVegdV $@&a$gdV$a$gdV XZ\.0TVX~Žwh]wN]wӀF]FwhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJ hV5hVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ0OJQJ^JaJ0XZ\"rukd$$Ifl0'064 lal $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe ".0BTVB2$$If^a$gdVekd)$$Ifl4<r z+$'  x`u064 lalf4 $$Ifa$gdVeVXj~ $$Ifa$gdVe( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$'.   x u064 lalf4 *4>JPZdfhz$]$If^]a$gdVeFfy $$Ifa$gdVe $IfgdVe(*<>NPbdfNxz!"*+34<=>mnz{/0`adf&VZ\ƽսսhV5CJaJhVCJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJA $$Ifa$gdVeN( $IfgdVekd"$$Ifl44֞c zJ +$' . xu064 lalf4NXbnx $$Ifa$gdVexzkdz$$$Ifl{rzJ +$'xu 2064 lalp2z"'+049= $$Ifa$gdVe $IfgdVe=>?H( $IfgdVekd&$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4H`cgjm $$Ifa$gdVe $IfgdVemnoz( $IfgdVekd'$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4z{| $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVe( $IfgdVekd)$$Ifl4A֞c zJ +$' .` xu064 lalf4Ff- $$Ifa$gdVe $IfgdVe ( $IfgdVekd/$$Ifl4֞c zJ +$' .  xu064 lalf4#'+/ $$Ifa$gdVe $IfgdVe/01<( $IfgdVekd1$$Ifl4y֞c zJ +$' . xu064 lalf4<RVZ]` $$Ifa$gdVe $IfgdVe`abl( $IfgdVekd13$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4l $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd4$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4(.4>FPX^d $$Ifa$gdVe $IfgdVe dfh~( $IfgdVekdw6$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4~&4>JV$$If^a$gdVeFfH: $$Ifa$gdVe $IfgdVe VXkdV<$$IflrzJ +$'xu 2064 lalp2X\ $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVe*.02:<@BFHJLTVfhpr~ ⽫"hVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJaJCkd=$$Ifl'rzJ +$'xu 2064 lalp2  jl&&j&l&n&p&r&t&v&x&$a$gdVgdV@&gdV $@&a$gdV$a$gdV "$(*24BDTVbdhjrtz| (*<>LNRT^`hjxzhVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsHX $*,24<>HJNPTV`bfhtvz|  "$*,:<JLNPXZbdjlz~hVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsHX  ,.>@JLNP^`lnrt~ 46>@NPVZ^`fhrthVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsHX*,8:BDPRTVXZ^`fjxz ,068(hEhVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsHP8<>JLXZ\^fhvx "$&8:NP\^hlvx|~(hEhVCJ OJQJ^JaJ mHsH"hVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ P  &(*.248:DHLNRThlvx|~ ",.8:HPRTXZ^`lnz|"hVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ X(*.0<>BLThvx$&,.02@HLNRTVXZ\h"hVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ Qhjlxz|~&(,.02:<FHTX^`jlvx&(24LNRThVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsH(hEhVCJ OJQJ^JaJ mHsHPT^`lnxz "&*,24:<@BFHJLPRZ\lntv|~"hVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ X &(24:<FRTV^`fhrt  "68FHLNXZbdrtvz|(hEhVCJ OJQJ^JaJ mHsH"hVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ P "&(24>@HJNP^`rt"$.08:>@RTdhjlvx|~hVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsHX $&*,:<HJT^`fhjnpxz &VXhVCJ OJQJ\^JaJ ( jhVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsHEX ~~<&h&&r'''((4(Z(n(p((((((()F)H)±r`NJhV#hhV5CJ,OJQJ^JaJ,#hbhV5CJ,OJQJ^JaJ,hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ$OJQJ^JaJ$ h,d5CJ&OJQJ\^JaJ& hV5CJ&OJQJ\^JaJ& hV5CJ(OJQJ\^JaJ( hV5CJ OJQJ\^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ x&z&|&~&&&&&&&&&&&&&&&R'T'V'X'Z'\'^'`'b'd'f'gdV$a$gdVf'h'j'l'n'p'r't'v'x'z'|'~'''''''''''''''''$a$gdVgdV'''''''''''(((()F) $$Ifa$gdVe$a$gdV$a$gdVF)H)j)) $$Ifa$gdVepkd?$$Ifl')'  04 lap H)j))))))))))****+++ , ,w,x,d/f/////$0&0p0r00000f1h1l1n1111111(2*2t2v27ųųųųųų׊hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJOJQJ^JaJhuhhV5CJaJ#huhhV5CJOJQJ^JaJ#h dhV5CJOJQJ^JaJhV#huhhV5CJ OJQJ^JaJ #huhhV5CJOJQJ^JaJ2)))))~na $If^gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVeukd&@$$Ifl4=0'&04 la)))))))))))))wnnnnnnnnnnn $IfgdVekdA$$Ifl4=F'<  &0    4 la ))))*****P***(+>+t+++ .$If^.gdVe ;$If^;gdVe $IfgdVe $If^gdVe $IfgdVe+++++++++++++xooooooooooo $IfgdVekdA$$Ifl3 F'< &0    4 la +++,,,,,,,,, , , , ,,,, ,),*,5,6,7,  $If^ gdVe s $If^s gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe7,8,9,:,H,I,T,U,_,`,i,j,k,l,v,w,x,,,,  $If^ gdVe  $If^ gdVe  $If^ gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe s $If^s gdVe  $If^ gdVe,, -2-U-H.../`///0j000 1f1112t2 U$If^UgdVe $IfgdVet2v2x2f7h7^@`@KK OOnOpOxppppppppppp$a$gdVkdB$$IflF'< &0    4 la 72778OzOO>PBPPHSLSWWXYZY(\\bb4k8knXo.v2vj  @dr<Vtʔԗ{h CJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJ hVOJQJ^JhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ(OJQJ\^JaJ( hV5CJ$OJQJ\^JaJ$ hV5CJ OJQJ\^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ *pOrOtOvOxOzO|O~OOOOOOOOOOOOOOOOOOOOO$a$gdV$a$gdVOOOOOOOOOOOOOOOOOOOOBPDPHSLSSTUvU@&gdV$a$gdV$a$gdVvUVVWWXYZY&\(\bb4k8knn.v2v>@ "$a$gdVgdV$a$gdV@&gdVԗ֗ ".LN \J|"8<ӆuuuuӆgӆhxCJ OJQJ^JaJ hV56CJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ(OJQJ^JaJ(hc5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ(aJ(hV5CJ aJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ ("PRĢƢ޴ln*,Z\gdV$a$gdV$a$gdV\HJ>@HJgdV$a$gdV68:    P+R+++B,D,,,l-n---.. /"/////===>>x>z>??@@@@2A4AAATBVBjClCCCE EOOOO[[[ᵦhV5CJOJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV6CJ OJQJ]^JaJ A~  DF68:   ;$<$((N+P+R+//66=== E"E$a$gdVgdV"EHHOOOxWzW[[[``ccciinn~ssww w{ {gdV$a$gdV[[\\]]]]<^>^^^`_b_``ccc:d>ddd\e^eeevfxf g ggghhhhiinoooo@pBpppqqrrrr>s@s|s~swwwxxxx(y*yyyNzPz{ĵhV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJOJQJ^JaJ$hV5CJOJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ G{{ڄ܄PTBDև؇LNDFJLΊЊz|`b4ƟʟPTnļ⮟ӮzzhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ ,ڄ܄ބbd   "$&($a$gdVgdV$a$gdV(*,.02468:<>@BDFHJLNPRTVXZƟʟgdV$a$gdVʟn rb$C$If^Ca$gdVepkdC$$Ifl1B'B'   04 lalp $$Ifa$gdVe $@&a$gdV$a$gdV$obVV $$Ifa$gdVe B$If^BgdVe$C$If^Ca$gdVe $$Ifa$gdVeskdnD$$Ifl80"B'"<04 lal"$BDF¨JLĩƩ68<>DFH֪تڪfhʯΑsdshV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ^JaJ hV@CJ OJQJ^JaJ hV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJ+hVCJOJQJ^JaJfHq hVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ":Dxh[O $$Ifa$gdVe O$If^OgdVe$C$If^Ca$gdVekdGE$$IflF#"B'#<0    4 lalDFNxh[O $$Ifa$gdVe B$If^BgdVe$C$If^Ca$gdVekd`F$$Ifl%F#"B'#<0    4 lal¨ʨ@Jxh[O $$Ifa$gdVe O$If^OgdVe$C$If^Ca$gdVekdkG$$Ifl[F#"B'#<0    4 lalJLTĩxlcW $$Ifa$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVekdvH$$IflF#"B'#<0    4 lalĩƩΩ6xlcW $$Ifa$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVekdI$$IflF#"B'#<0    4 lal68<DH֪تڪxlllccWWW $$Ifa$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVekdJ$$IflNF#"B'#<0    4 lal fhbSNFFNFFF$a$gdVgdVkdK$$IflLF#"B'#< 0    4 lalp68b BDPR\np| "$*,468:v(.:@J\^jȹȱֱ֣֣֣֣֣֣֣֘֘։ȹȱ֣֣֘֘hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5OJQJ^JhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hC86CJ OJQJ^JaJ 6bd BDPp`$$If^a$gdVepkdL$$IflL'G'   04 lalp $$Ifa$gdVe $If^gdVe@&gdV PR\np|$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$i$If^ia$gdVe eXXH< $$Ifa$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVekdM$$Ifl\\"L's004 lal"$*B9, $If^gdVe $IfgdVekdO$$Ifl)r[\"L'[s004 lal$ $If^ a$gdVe$K$If^Ka$gdVe$$$If^$a$gdVe$N$If^Na$gdVeRI<< $If^gdVe $IfgdVekdoP$$Iflr[\"L'[s004 lal$,68&kdQ$$Ifl r[\"L'[s+04 lal $$Ifa$gdVe$K$If^Ka$gdVe$N$If^Na$gdVe8:vx(*,.ppkd]S$$IflJB'B'   04 lalp $$Ifa$gdVe@&gdV$a$gdVgdV .:<>@J\^jYkd#T$$Ifl\\"B's004 lal $$Ifa$gdVe tvx(,`nr$&24>PR^vx|Ʒܚ܀܀rrrhVCJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ^JaJ hVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJ, $$Ifa$gdVe $IfgdVe  $If^ gdVe $IfgdVe RIII $IfgdVekdnU$$IflGr[\"B'[s004 lal^lpt|| $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe`kdV$$Ifl(B'B'04 laltvx`bdRMEME??@&gdV$a$gdVgdVkdW$$Iflr[\"B'[s004 laldnr$&2p`$$If^a$gdVepkdX$$IflN'L'   04 lalp $$Ifa$gdVe $If^gdVe@&gdV 24>PR^v$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$i$If^ia$gdVevx| eXXOOXOO $IfgdVe $If^gdVekdY$$Ifl\\"N's004 lal   "$LHJVXZ^ΠrcrXXhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV@CJ OJQJ^JaJ hV@CJ$OJQJ^JaJ$!hV5@CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ"  "$FAgdVkd[$$Iflr[V"N'[m804 lal $$Ifa$gdVe$VXZlpkd\$$IflJB'B'   04 lalp $$Ifa$gdVe $IfgdVe@&gdV$a$gdV Ykd?]$$Ifl\\"B's004 lal $$Ifa$gdVe^bprz~ $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVe  $If^ gdVe $$Ifa$gdVe ^`bpr|~fhjl "*,jl|~hjvz02>@J\^jⷮ⠑hV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJ$aJ$hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJaJ4RF==1 $$Ifa$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVekd^$$IflGr[\"B'[s004 lalFTI= $$Ifa$gdVekd`$$Ifl@r[\"B'[s004 lal $IfgdVeT\fhl=kdja$$Ifl[r[\"B'[s004 lal $IfgdVe $$Ifa$gdVe || $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe`kdb$$IflCB'B'04 lal "*,jlzRIII<I  $If^ gdVe $IfgdVekdc$$IflNr[\"B'[s004 lalz~=kdd$$Iflyr[\"B'[s004 lal $$Ifa$gdVe $IfgdVe\^jlvzcpkdpf$$IflB'B'   04 lalp $$Ifa$gdVe $If^gdVe@&gdV$a$gdVgdV 02>@J\^j$i$If^ia$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe jNPZ\bdjln24   B D F v x           & ( x йЫНhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhV5OJQJ^J8eXXGX; $$Ifa$gdVe$5$7$8$9DH$IfgdVe $If^gdVekd0g$$Ifl\\"B's004 lal9kd{h$$Iflr[\"B'[s004 lal $$Ifa$gdVe N$If^NgdVeP\dl$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $IfgdVelnvRI<,$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $IfgdVekdi$$Iflr[\"B'[s004 lal2) $IfgdVekd[k$$IflAr[\"B'[s004 lal$K$If^Ka$gdVe$$$If^$a$gdVe&,2$K$If^Ka$gdVe$$$If^$a$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVe24<RI<,$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $IfgdVekdl$$Iflr[\"B'[s004 lal2-gdVkd-n$$Iflr[\"B'[s004 lal$K$If^Ka$gdVe$$$If^$a$gdVe      B D F v x  lpkdo$$IflJJ'J'   04 lalp $$Ifa$gdVe $IfgdVe@&gdV$a$gdV          YP $IfgdVekddp$$Ifl\`"J'w004 lal $$Ifa$gdVe     &  $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe& ( * x |  OFFF: $$Ifa$gdVe $IfgdVekdq$$Ifl4Gr[`"J'`[w004 lalf4x |     hj8: (*,v :<HJTfht>@Ϳ䰡yyhV5OJQJ^JhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ/      C:. $$Ifa$gdVe $IfgdVekd?s$$Ifl4@r[`"J' [w004 lalf4 $$Ifa$gdVe        YPPP $IfgdVekdt$$Ifl[\`"J'w004 lal $$Ifa$gdVe JX`RI<I0 $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVekdu$$Iflr[`"J'[w004 lal`hjlC::: $IfgdVekdaw$$Ifl4r[`"J'`[w004 lalf4 $$Ifa$gdVeC6- $IfgdVe  $If^ gdVekdx$$Ifl4r[`"J' [w004 lalf4 $$Ifa$gdVe8YP $IfgdVekdz$$Ifl\`"J'w004 lal $$Ifa$gdVe8:B|pp $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe`kd{$$IflJ'J'04 lal RIII== $$Ifa$gdVe $IfgdVekdK|$$Iflhr[`"J'[w004 lal"(*,vFA9$a$gdVgdVkd}$$Iflr[`"J'[w004 lal $$Ifa$gdVevx :<Hp`$$If^a$gdVepkd9$$IflB'B'   04 lalp $If^gdVe $$Ifa$gdVe@&gdV HJTfht$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$i$If^ia$gdVeeXXH<< $$Ifa$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVekd$$Ifl\\"B's004 lal>BRII< $If^gdVe $IfgdVekdD$$Iflr[\"B'[s004 lal@Bbdj(l(v(x(z(((((,).):)<)F)X)Z)f)~)) *"*****:+궨Ꙋ{m___T_ThV5OJQJ^JhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJOJQJ^JaJhV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJ BNXbd(kd$$Iflr[\"B'[s004 lal $If^gdVe $If^gdVe$N$If^Na$gdVedfj(l(v(x(z(((((,)vf$$If^a$gdVepkd2$$IflB'B'   04 lalp $$Ifa$gdVegdV$a$gdV ,).):)<)F)X)Z)f)~)$$If^a$gdVe$i$If^ia$gdVe $$Ifa$gdVe~))))** *eXXH<< $$Ifa$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVekd$$Ifl\\"B's004 lal *"*****RI<,$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $IfgdVekd=$$Iflr[\"B'[s004 lal*****2) $IfgdVekd$$Iflr[\"B'[s004 lal$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe*++&+:+ $IfgdVe$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVe:+<+>+++OFF9 $If^gdVe $IfgdVekd7$$Ifl4r[\"B'`[s004 lalf4:+<++++++++,83:3D3F3H333333333444&4>4@444.50555οꑂseZZhV5OJQJ^JhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJ hnmhVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJ"++++$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe+++++OF6&$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe $IfgdVekd͊$$Ifl4r[\"B' [s004 lalf4++++83:3D3XSKEE@&gdV$a$gdVgdVkdc$$Ifl\\"B's004 lal $If^gdVeD3F3H33333333n^$$If^a$gdVepkd$$IflB'B'   04 lalp $$-DIfM a$gdVe $$Ifa$gdVe 33444&4>4$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$i$If^ia$gdVe>4@4J44444eXXH<< $$Ifa$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVekdD$$Ifl\\"B's004 lal4445"5OF9)$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $IfgdVekd$$Ifl4r[\"B'`[s004 lalf4"5&5.50525/& $IfgdVekd$$Ifl4r[\"B' [s004 lalf4$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe255555$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVe55555OB2% $If^gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVekd$$Ifl4r[\"B' [s004 lalf4555556"6;;<<<x<z<|<~<<<<<<<<<==v=x======x?z??GG꥖ykkk`k``´hV5OJQJ^JhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$ hnmhVCJ OJQJ^JaJ hVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJ%5555;;<UPHBB@&gdV$a$gdVgdVkd1$$Ifl\\"B's004 lal$$If^a$gdVe<<<x<z<|<~<<<<<<scc$i$If^ia$gdVe$$If^a$gdVepkdL$$IflB'B'   04 lalp $$Ifa$gdVe <<<<== =I9$$If^a$gdVekd $$Ifl\\"B's004 lal$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe =Z=f=n=v= $$Ifa$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVev=x====RF=0 $If^gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVekdW$$Iflr[\"B'[s004 lal=====(kdΘ$$Iflr[\"B'[s004 lal $If^gdVe $If^gdVe$N$If^Na$gdVe=x?z?GGGGGHHHHue$$If^a$gdVepkdE$$IflB'B'   04 lalp $$Ifa$gdVe@&gdV$a$gdV GGGHHHHFHHHTHVH`HrHtHHHHHHIIIKKL L\ \"]0]2]4]]ļyj[ShVCJ aJ hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hV5OJQJ^JhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJ HFHHHTHVH`HrHtHHH$$If^a$gdVe$i$If^ia$gdVe $$Ifa$gdVe HHHHHHeUL?/$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $IfgdVe$$If^a$gdVekd$$Ifl\\"B's004 lalHHIIIKKFA9A$a$gdVgdVkdP$$Iflr[\"B'[s004 lal $$Ifa$gdVeK"]$]0]2]4]]]]]]]ue$$If^a$gdVepkdǝ$$IflB'B'   04 lalp $$Ifa$gdVe@&gdV$a$gdV ]]]]]]]]^^^"^:^<^^^L_N_l_n___H`J`h`j`l```ddHiJi|iiiiiiiiiδ|x|x|x|ohV5mHsHhVhVmHsHhV5aJmHsHhVCJ aJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5OJQJ^JhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJ)]]]^^^"^:^$$If^a$gdVe$i$If^ia$gdVe $$Ifa$gdVe:^<^F^^^^^eYL<YY$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVekd$$Ifl\\"B's004 lal^^^0_<_OFF6$N$If^Na$gdVe $IfgdVekdҟ$$Ifl4r[\"B'`[s004 lalf4<_D_L_N_/kdb$$Ifl4r[\"B' [s004 lalf4$$If^a$gdVe$$If^a$gdVeN_P_\_d_l_$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVel_n_x____e\O?/$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe $If^gdVe $IfgdVekd$$Ifl\\"B's004 lal____0`?6) $If^gdVe $IfgdVekd $$Ifl4r[\"B'`[s004 lalf4$$If^a$gdVe0`<`D`H`$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVeH`J`L`X```OF6&$$If^a$gdVe$N$If^Na$gdVe $IfgdVekd$$Ifl4r[\"B' [s004 lalf4``h`j`l`JiLiNiPiUPHCCCgdV$a$gdVgdVkd-$$Ifl\\"B's004 lal$$If^a$gdVePi|iiiiiiiiii|sssssss $IfgdVeukdH$$If4%%  06449af4p $IfgdVegdV iiiiiiiij j jj j"j(j*j6j:jkdktkvkkkkkkklll1l8l9lAlTlZl\l]lplwlxllllllllllּíּּּּּ֭֭hV5CJOJQJ\aJ hV5aJ$hV5CJOJQJ\aJmHsHhV5CJOJQJaJhV5aJmHsH!hV5CJOJQJaJmHsHDiii*! $IfgdVekd$$If֞ fH$%06449aijj8j:j $IfgdVe $$Ifa$gdVe:jj $IfgdVekd$$If4rfH$%  ( 06449af4p( >jxjjjjjj $IfgdVe $$Ifa$gdVejjj*! $IfgdVekd$$If֞ fH$%06449aj2klknkpkrktk $IfgdVe $$Ifa$gdVetkvkxk*! $IfgdVekdP$$If֞ fH$%06449axkkkkkkk $IfgdVe $$Ifa$gdVekkk*! $IfgdVekd3$$If֞ fH$%06449akl4l5l6l7l8l9l:lVlsltlulvlwlFfZ $IfgdVe $$Ifa$gdVewlxlyl*! $IfgdVekdc$$If֞ fH$%06449aylllllll $IfgdVe $$Ifa$gdVellll*!! $IfgdVekdF$$If֞ fH$%06449allllll $IfgdVe $$Ifa$gdVellll*!! $IfgdVekd)$$If֞ fH$%06449allllllmm"m#m,m>mFmGmOm[mgmsmmmmmmm6n8nHnhnpnnnnnno o"o8o^orooooooo pppp-p7pGpJpLpMpUpXpipopppxppppppppppppphV5aJmHsHhV5CJOJQJ\aJ$hV5CJOJQJ\aJmHsHhV5CJOJQJaJ hV5aJIllllll $IfgdVe $$Ifa$gdVellmm*!! $IfgdVekd($$If֞ fH$%06449ammm m!m"m $IfgdVe $$Ifa$gdVe"m#m$m%m*!! $IfgdVekd'$$If֞ fH$%06449a%mBmCmDmEmFm $IfgdVe $$Ifa$gdVeFmGmHm*! $IfgdVekd&$$If֞ fH$%06449aHm`mxmymmmmmmmmmmmmFfA $IfgdVe $$Ifa$gdVemmm*! $IfgdVekdv$$If֞ fH$%06449amnn4n6n $IfgdVe $$Ifa$gdVe6n8n:n $IfgdVekd$$If4rfH$%  ( 06449af4p( :nrnnnno o $IfgdVe $$Ifa$gdVe o"o$o&o*!! $IfgdVekd$$If֞ fH$%06449a&o(o*odooo $$Ifa$gdVe $IfgdVeoooo*!! $IfgdVekd$$If֞ fH$%06449aoooo pp $$Ifa$gdVe $IfgdVepppp*!! $IfgdVekd$$If֞ fH$%06449appp0pKpLp $$Ifa$gdVe $IfgdVeLpMpNpOp*!! $IfgdVekd~$$If֞ fH$%06449aOpPpQpmpnpop $$Ifa$gdVe $IfgdVeopppqp*! $IfgdVekda$$If֞ fH$%06449aqpppppppppppppppFf $IfgdVe $$Ifa$gdVeppppp*%%%gdVkd$$If֞ fH$%06449app q q q qq q9q:q|thhhhh $$Ifa$gdVe$a$gdVukdx$$If4%%  06449af4p $IfgdVegdV ppppppq q q qqqqq#q)q*q0q1q8q:q;qBqTq_qtq{q}q~qqqqqqqqqqqqqqqqqqrrrrr#r%r&r7r?r@rHrTr˾˾˾˾˾˫˫˫˫ hV5aJhV5CJOJQJ\aJ$hV5CJOJQJ\aJmHsHhV5CJOJQJaJ!hV5CJOJQJaJmHsHhV5CJaJmHsHhV5aJmHsHhVhVmHsH::q;q$$If4rp(% &  ( 06449af4p( r?r $IfgdVe $$Ifa$gdVe?r@rAr-$ $IfgdVekd$$If֞ pL(% &06449aArYrqrrrrrrrrrrrrrrFf $IfgdVe $$Ifa$gdVeTr`rmryrrrrrrrrrrrrrrssssss s6s?sQsVsWs^s`sasvs{s|sssssssssssssssssssttt*t/t0t7t8tftgtottttttttttttttuu uhV5CJOJQJ\aJ hV5aJ$hV5CJOJQJ\aJmHsHhV5CJOJQJaJOrrr-$ $IfgdVekd2$$If֞ pL(% &06449arrrrr $IfgdVe $$Ifa$gdVerrr $IfgdVekd$$If4rp(% &  ( 06449af4p( rrss8sUsVs $IfgdVe $$Ifa$gdVeVsWsXsYsZs-$$$ $IfgdVekd$$If֞ pL(% &06449aZs[syszs{s $$Ifa$gdVe $IfgdVe{s|s}s~ss-$$$ $IfgdVekdg$$If֞ pL(% &06449asssss $$Ifa$gdVe $IfgdVesssss-$$$ $IfgdVekd]$$If֞ pL(% &06449asssss $$Ifa$gdVe $IfgdVesssss-$$$ $IfgdVekda$$If֞ pL(% &06449asssss $IfgdVesss-$ $IfgdVekde$$If֞ pL(% &06449asssst.t/t0t1t2t3t4t5t6t7tFf $IfgdVe $$Ifa$gdVe7t8t9t-$ $IfgdVekd$$If֞ pL(% &06449a9tOtPtetft $IfgdVe $$Ifa$gdVeftgtht $IfgdVekdx$$If4rp(% &  ( 06449af4p( httttttt $IfgdVe $$Ifa$gdVettt-$ $IfgdVekd[$$If֞ pL(% &06449atttttuu $IfgdVe $$Ifa$gdVeuuu-$ $IfgdVekd$$If֞ pL(% &06449a uu#u1u=uIuTubuguhuoupuuuuuuuuuuuuuvvvv"v#v+v9vDvRv^vlvwvvvvvvvvvvvvvwww0w5w6w7w:w>wRwZw[wcwuwxw~wwwwwwwwwwwwwwXxZxjxhV5CJOJQJ\aJ hV5aJhV5CJOJQJaJ$hV5CJOJQJ\aJmHsHPuu5u6uMufuguhuiujukulumunuouFf" $IfgdVe $$Ifa$gdVeoupuqu-$ $IfgdVekdR$$If֞ pL(% &06449aquuuuu $IfgdVe $$Ifa$gdVeuuu $IfgdVekd$$If4rp(% &  ( 06449af4p( uuuuuvv $IfgdVe $$Ifa$gdVevvvvv-$$$ $IfgdVekd $$If֞ pL(% &06449avv v!v"v $IfgdVe"v#v$v-$ $IfgdVekd $$If֞ pL(% &06449a$v=vVvWvpvvvvvvvvvvvFf $IfgdVe $$Ifa$gdVevvv-$ $IfgdVekd$$If֞ pL(% &06449avvvvv $IfgdVe $$Ifa$gdVevvv $IfgdVekd~$$If4rp(% &  ( 06449af4p( vvvvw4w5w $IfgdVe $$Ifa$gdVe5w6w7w-$ $IfgdVekda$$If֞ pL(% &06449a7wUwVwWwXwYwZw $IfgdVe $$Ifa$gdVeZw[w\w-$ $IfgdVekd$$If֞ pL(% &06449a\wywzw{w|w}w~w $IfgdVe $$Ifa$gdVe~www-$ $IfgdVekd$$If֞ pL(% &06449awwwwwwwwwwwwwwwFf: $IfgdVe $$Ifa$gdVewww-$ $IfgdVekdj $$If֞ pL(% &06449aw*x,xVxXx $IfgdVe $$Ifa$gdVeXxZx\x $IfgdVekd!$$If4rp(% &  ( 06449af4p( jxxxxxy yy&yJyTyVyfyyyyyyyyyzzzzzz$z&z2z4z6z:zTzVzbzdzfzhzlznzpzrzzzzzzzzzzzzzzοhVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsH%hV5CJ$OJQJ^JaJ$mHsHhV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5aJmHsH hV5aJhV5CJOJQJaJ$hV5CJOJQJ\aJmHsH7\xxxxx y y $IfgdVe $$Ifa$gdVe yyyyy-$$$ $IfgdVekd#$$If֞ pL(% &06449ayyyRyTy $$Ifa$gdVe $IfgdVeTyVyXy-$ $IfgdVekd%$$If֞ pL(% &06449aXyyyyyyyyyyyyyyyFf) $IfgdVe $$Ifa$gdVeyzzj~-( $a$gdVgdVkd,$$If֞ pL(% &06449azzzzzz { {{{{{ {"{${&{4{:{F{H{V{X{Z{\{b{d{p{r{t{|{~{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|||| | || |"|$|0|2|D|F|R|T|X|\|d|f|t|v|z|~|||||(hEhVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ "hVCJ OJQJ^JaJ mHsHP|||||||||||||||||||||}} } }}}*},}0}2}6}8}>}@}D}F}N}P}X}Z}`}b}r}v}j~l~~~~~~ͿhV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ0OJQJ^JaJ0hVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ hV5"hVCJ OJQJ^JaJ mHsHhVCJ OJQJ^JaJ 3j~l~~~~~~~~~6:mqkd-$$Ifl'k'  064 lalp $$Ifa$gdVe $IfgdVe@&gdVgdV ~~~~~~68:<\^bdDFHz|ր؀ހôã{l{̆d{dhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJ hV5hVCJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJ&:<^bdWkdY.$$Ifl0' 064 lalp $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe B2$$If^a$gdVekd,/$$Ifl4<r z+$'  xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe0DF $$Ifa$gdVeFHTV( $IfgdVekd0$$Ifl4֞c zJ +$'.   x u064 lalf4VZn|؀܀ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe 0( $IfgdVekdJ2$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4fj(*rt܂ނ   ""#JKHJ$(*nptxz|˫˜˜˫hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJaJ=0Hfjnr| $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe ( $IfgdVekd3$$Ifl44֞c zJ +$' . xu064 lalf4( $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe(*kd5$$Ifl{rzJ +$'xu 2064 lalp2*6:<>BDFHJLPbtނ   $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe "$6( $IfgdVekd-7$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf46fjt~ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd8$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4փڃ"#$%;=BGJFfAFf< $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVeJKLZrty~ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVeFf:F( $IfgdVekdH$$Ifl4y֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd-J$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4Ԅք܄ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekdK$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4"*4<BH $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe HJLb( $IfgdVekdsM$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4b $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekdO$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4$ $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$&kdP$$IflrzJ +$'xu 2064 lalp2&*nrtxz| $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVekdR$$Ifl'rzJ +$'xu 2064 lalp2  $&b sgdV $ s@&a$gdV $ sa$gdVgdV$a$gdV̋$bdf ğxz|n|~Ŷ㧖ueWHHhVCJ OJQJ\^JaJ hVCJOJQJ^JaJhV@CJOJQJ^JaJ!hV5@CJ$OJQJ^JaJ$hVCJaJhVCJaJ hV5CJ(OJQJ\^JaJ(hV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJaJhV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ    "$&(*,.024$a$gdV468:<>@BDFHJLNP ֤ؤvz|@&gdVgdV$a$gdVgdV$a$gdVĤҤԤ֤ؤVvz·024TpⷩyqhYN?hV5CJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJaJhVCJ aJ h.RhVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ\^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ ·024T &Hnld.xqkdT$$Iflk#  064 laep $$Ifa$gdVe $IfgdVe ȸ $&F4n`ڻXҼPҽ'n*n+CBZQi˽˽˄hV5CJaJhVCJaJhV5CJ"OJQJ^JaJ"hVCJ aJ h.RhVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJaJ"jhVCJUaJmHnHuhV5CJOJQJ^JaJhV5OJQJ^J-23IZ{$a$gdVgdVbkdT$$Ifl#064 lae $$Ifa$gdVe $IfgdVeh|sssssss $IfgdVeqkdZU$$Ifl      b!  0      64 lap $$Ifa$gdVegdV  ,-[o9IZ0vHJLfõˑsh`hhVCJaJhV56CJaJhV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJOJQJ^JaJhV5CJ$aJ$h.RhVCJ aJ h.RCJaJhVCJaJhVCJ OJQJ^JaJ hVCJaJhV5CJ aJ hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJ%jhV5CJUaJmHnHu%OPQ  $If^ gdVe$$If^a$gdVe$P$If^Pa$gdVe $$Ifa$gdVe$A$If^Aa$gdVe $IfgdVe ~naQQE $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe  $If^ gdVe$ $If^ a$gdVe $IfgdVexkdV$$Ifl4      0bN!`0      64 laf4 g__ZZN $$Ifa$gdVegdV$a$gdVxkdV$$Ifl4      P0bN! 0      64 laf4$A$If^Aa$gdVe$P$If^Pa$gdVeHLNfzzz $IfgdVepkdW$$Ifl[f&y&  04 lap $$Ifa$gdVe  Th F\&Nv ,d$hVCJOJQJ^JaJhVCJ aJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ aJ hV56CJaJhVCJaJhVCJaJhVCJ aJ hV5CJaJ0&2@bvo_$O$If^Oa$gdVe$w$If^wa$gdVe $$Ifa$gdVeskdX$$Ifl0f!&=!<04 la ?66* $$Ifa$gdVe $IfgdVekd~Y$$IflXֈf>O!& gT<04 la &kdW[$$Iflֈf>O!& gT<04 la $If^gdVe $$Ifa$gdVe$NTX`f$.$If^.a$gdVe |$If^|gdVe$f$If^fa$gdVe  $If^ gdVe $$Ifa$gdVefhn?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekd]$$Iflֈf>O!& gT<04 la$$If^a$gdVe ,$If^,gdVe$$If^a$gdVe?3&3  $If^ gdVe $$Ifa$gdVekd}^$$Ifl3ֈf>O!& gT<04 la$$If^a$gdVe $If^gdVe$1$If^1a$gdVe @F?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekd_$$Iflֈf>O!& gT<04 laFLTZ$.$If^.a$gdVe ,$If^,gdVe$t$If^ta$gdVeZ\d?3&3  $If^ gdVe $$Ifa$gdVekdka$$Iflֈf>O!& gT<04 la$.$If^.a$gdVe $If^gdVe$1$If^1a$gdVe?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekdb$$Iflֈf>O!& gT<04 la$$If^a$gdVe $If^gdVe$f$If^fa$gdVe &?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekdYd$$Iflֈf>O!& gT<04 la&4@L$ $If^ a$gdVe $If^gdVe$ $If^ a$gdVeLNVpv?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekde$$Iflֈf>O!& gT<04 lav~$ $If^ a$gdVe $If^gdVe$$If^a$gdVe?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekdGg$$Iflֈf>O!& gT<04 la$ $If^ a$gdVe $If^gdVe$$If^a$gdVe ?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekdh$$Iflֈf>O!& gT<04 la "*$$If^a$gdVe I$If^IgdVe$$If^a$gdVe*,4^d?3&3 $If^gdVe $$Ifa$gdVekd5j$$Iflֈf>O!& gT<04 ladlz$$If^a$gdVe I$If^IgdVe$$If^a$gdVe?3&3 N$If^NgdVe $$Ifa$gdVekdk$$Iflֈf>O!& gT<04 laJvkd{q$$Ifl4e0f& "04 laf4$$If^a$gdVeFfjo$$If^a$gdVe I$If^IgdVe $$Ifa$gdVe*.0Feqkdgr$$IflC'l'  064 lap $C$If^Ca$gdVegdV@&gdV$a$gdVgdV 0*.0\^xz"$9:no+,>FIJMSTfl￰{{{{{{{{{{{{hVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJh.R5CJ OJQJ^JaJ #h.RhV5CJ OJQJ^JaJ h.RhVCJ OJQJ^JaJ 0F^z;kd*s$$Ifl4[\C t' p? 064 laf4 $IfgdVe $If^gdVe$C$If^Ca$gdVe"$B$If^Ba$gdVe$ $If^ a$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe$j$If^ja$gdVe C$If^CgdVe"$N( $IfgdVekd=t$$Ifl4u֞C .t#'  *F`064 laf4NX^jt|$\$If^\a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+ C$If^CgdVekdVv$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+ C$If^CgdVekdBx$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la $$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe"+ C$If^CgdVekd.z$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la"%(-249$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe9:P+ C$If^CgdVekd|$$Ifl֞C .t#' *Fj064 laPUX^cino$$$If^$a$gdVe$Z$If^Za$gdVe$w$If^wa$gdVe C$If^CgdVeFf$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+ C$If^CgdVekdт$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la$\$If^\a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+ C$If^CgdVekd$$Ifl ֞C .t#' *Fj064 la$\$If^\a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+ C$If^CgdVekd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la %'+$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+,?+ C$If^CgdVekd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la?BEJNPSTfilquwz{Ff C$If^CgdVeFf$$If^a$gdVe$Z$If^Za$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVelpquz{FH  <٪⛍hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$"hVCJOJQJ^JaJmHsHhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJ1 $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe+ C$If^CgdVekd3$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+ C$If^CgdVekd$$Ifl3֞C .t#' *Fj064 la$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+ C$If^CgdVekd $$Ifl֞C .t#' *Fj064 la$*4<@F$$If^a$gdVe$Z$If^Za$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVeFHr+" $IfgdVekd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 larx~$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe+"" $IfgdVekd$$Ifl@֞C .t#' *Fj064 la$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe8+" $IfgdVekdϝ$$Ifl^֞C .t#' *Fj064 la8DNZfr$C$If^Ca$gdVe C$If^CgdVeFfJ$$If^a$gdVe$j$If^ja$gdVe$w$If^wa$gdVe $$Ifa$gdVe  txrv8<X\` $IfgdVe$a$gdV@&gdVgdVFf) $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe<248>X\`&ӶӨteVeM>hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJh=e5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJaJ h.RhVCJ OJQJ^JaJ hVCJaJhVhVCJOJQJ^JaJh=eCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ `(8xqkds$$Ifl      X6&%  0      64 lap $IfgdVe $$Ifa$gdVe&(68:prxzbd2 4                #2$\+^+++++,ߺѨ߬shV5CJ(OJQJ^JaJ(hVCJ aJ hVCJ OJQJ\^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhVOJQJ^J+8:Bdpt =$If^=gdVe $IfgdVeukd($$Ifl      0!6& 00      64 laprzQHH; e$If^egdVe $IfgdVekdڪ$$Ifl      MF!6&#]0 0      6    4 lapHbwnnn $IfgdVekdA$$Ifl      F!6&#]00      6    4 labdlwnna $If^gdVe $IfgdVekdO$$Ifl      F!6&#]00      6    4 la( 2 wnaT $If^gdVe  $If^ gdVe $IfgdVekd]$$Ifl      F!6&#]00      6    4 la2 4 <   wnna p$If^pgdVe $IfgdVekdk$$Ifl      F!6&#]00      6    4 la        wnnanUU $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVekdy$$Ifl      F!6&#]00      6    4 la      +QLDLLD$a$gdVgdVkd$$Ifl      UF!6&#]0 0      6    4 lap+++++++++++++++++++++++++++++$a$gdV+++++++++++++,,,,,55B;D;DD>J@JdJ@&gdV$a$gdVgdV$a$gdV,,,88D$E&E>J@JdJfJhJjJJJJJJJJ:KK@KPKRKhKvK|l||||$($If^(a$gdVe $$Ifa$gdVevkd$$Ifl40}%`304 laAf4vKxKzK|KKKKbVFVV6$^$If^^a$gdVe$($If^(a$gdVe $$Ifa$gdVekd$$Ifl4\}3P% ``04 laAf4vKxK|KKKKKKLL.L2L4L8LBLFLPLTLZL\L^LLLLLLLLLLLLLLDMFMMMNNtNvNNNNNNNNNNNbbdd8xxx"y´¥–hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hd(CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJaJ;KKKKK'kd$$Ifl4(ֈ}3cP!%  00004 laAf4 $IfgdVe $$Ifa$gdVeKKKKKKK $If^gdVe ^$If^^gdVe y$If^ygdVe $$Ifa$gdVeKKKLL0L?6666 $IfgdVekd>$$Ifl_ֈ}3cP!%00004 laA0L2L6L8LDLFLRLTL\L $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVe\L^LLLL?66* $$Ifa$gdVe $IfgdVekd$$Iflֈ}3cP!%00004 laALLLL $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVeLLMMM?66* $$Ifa$gdVe $IfgdVekd$$Iflֈ}3cP!%00004 laAM(M8MDM $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVeDMFMfM~MM?66* $$Ifa$gdVe $IfgdVekd/$$Iflֈ}3cP!%00004 laAMMMM $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVeMMMMM?66* $$Ifa$gdVe $IfgdVekdv$$Iflֈ}3cP!%00004 laAMMMN $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVeNN(N@NDN?66* $$Ifa$gdVe $IfgdVekd$$Iflֈ}3cP!%00004 laADNTNfNtN $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVetNvNNNN?666 $IfgdVekd$$Iflֈ}3cP!%00004 laANNNNN $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVeNNNNnR?94,$a$gdVgd%@&gdVkdK$$Iflgֈ}3cP!%00004 laAnRpRXX\\``ff6x8x(,$C$If^Ca$gdVe C$If^CgdVe@&gdV$a$gdVgdV"y$yyy4z6zzzL{N{p|r|}}}}}}~~24΀Ѐ ln*,.õtlthVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJaJ h*hVCJ OJQJ^JaJ hT&$CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ jhVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ *,.br $If^gdVe$C$If^Ca$gdVepkd$$IfleOh$#  04 lap ̋{{{offV$5$If^5a$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe$C$If^Ca$gdVeskdD$$Ifl0Oh$N04 laЌҌFVXrt34fgƞVXZ\ȟ̟갟~ugXghV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJaJhV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJaJ h*hVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVhVCJaJhVOJQJ^JhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJ"(BRlΌЌҌ, k$If^kgdVe$($If^(a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe O$If^OgdVe,FVX#kd$$Ifl[ֈO5 h$PCQ04 la $$Ifa$gdVe$P$If^Pa$gdVeX\`fjnr $$Ifa$gdVe $If^gdVe x$If^xgdVe$C$If^Ca$gdVert?666 $IfgdVekd$$IflSֈO5 h$PCQ04 la֍*kdS$$IflֈO5 h$PCQ04 la $IfgdVe $$Ifa$gdVe(-3 '$If^'gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVe $If^gdVe C$If^CgdVe34BI?2% $If^gdVe C$If^CgdVekd$$IflֈO5 h$PCQ04 laINX`f '$If^'gdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVefgu?2) $IfgdVe C$If^CgdVekd$$Ifl3ֈO5 h$PCQ04 la '$If^'gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe?::2:$a$gdVgdVkd$$$Ifl^ֈO5 h$PCQ04 laZ\VZ\gpkd$$Ifl%"  04 lagp $IfgdVe $$Ifa$gdVe@&gdVgdV$a$gdV \^n|ȟʟ̟FXhz $If^gdVe $IfgdVe P$If^PgdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVeРҠOF:::F $$Ifa$gdVe $IfgdVekdG$$Ifl4rt % 04 lagf4РҠ$(\^`fjxzʡ̡ڡܡ !"Z[_`âĢˢ̢ϢТ֢ע2378knhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJKҠ$& $IfgdVe $$Ifa$gdVe&(,) $$Ifa$gdVekd$$Ifl44֞/ t % 5Z ss 04 lagf4,2FNRV\ $If^gdVe $$Ifa$gdVe ]$If^]gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVe\^`h, $$Ifa$gdVekd$$Ifl֞/ t %5Zss04 laghjxzʡ̡ڡ $If^gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe C$If^CgdVe$C$If^Ca$gdVe $$Ifa$gdVe ڡܡ, $$Ifa$gdVekdL$$Ifl ֞/ t %5Zss04 lag ! $If^gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $If^gdVe $IfgdVe!"&-, $$Ifa$gdVekd$$Ifl֞/ t %5Zss04 lag-8AISZ $If^gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVeZ[_`, $$Ifa$gdVekdZ$$Ifl֞/ t %5Zss04 lag`gry $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe, $$Ifa$gdVekd$$Ifl(֞/ t %5Zss04 lagâĢˢs $If^gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe$$If^a$gdVe C$If^CgdVe$C$If^Ca$gdVe C$If^CgdVe$C$If^Ca$gdVe $$Ifa$gdVe ˢ̢Тע, $$Ifa$gdVekdh$$IflN֞/ t %5Zss04 lagע $If^gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $If^gdVe $IfgdVe , $$Ifa$gdVekd$$Ifl֞/ t %5Zss04 lag "+2 $If^gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVe2378, $$Ifa$gdVekdv$$Ifl֞/ t %5Zss04 lag8?JT[dk $If^gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVeklno,'!@&gdVgdVkd$$Ifl:֞/ t %5Zss04 lago@B:<48:<>@BDFHJLN$a$gdVgdV$a$gdV*,.ܬެlnįƯNP8L^`HJjln۾򯠗̯}yqyhVCJ aJ hV h*hVh*hV6CJ OJQJ^JaJ hV5CJ aJ hV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJ OJQJ^JaJ (NPRHJl $IfgdVegd%$a$gdVgdV$a$gdV ln $$Ifa$gdVepkdh$$Ifl9&$  0$4 lap n 4<^`f h HPprx(*0Fnv8:@|2Zb$żůůůůůůżůůů hVCJ hV5CJhV5CJ\hVOJQJ^JaJhV5OJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVhV5CJOJQJ^JaJE $,4<DL{nbbbbbbbb $$Ifa$gdVe  @$IfgdVe$ @$Ifa$gdVeskd$$Ifl09&w-0$4 la LT^`f hpxFf $IfgdVe $$Ifa$gdVeFf  $$Ifa$gdVe (08@HPX`hprxFf $IfgdVe $$Ifa$gdVeFf $$Ifa$gdVe (*0FNVFfb $IfgdVe $$Ifa$gdVeFf/ $$Ifa$gdVeV^fnv~&.8:@|Ff  $IfgdVe $$Ifa$gdVeFf $$Ifa$gdVe|2:BJRZblvFf $IfgdVe $$Ifa$gdVeFf $$Ifa$gdVe$&.lt|Ff" $$Ifa$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe$&.l  4 6 8 Z j l v x z                  ǹ~~p~b~p~p~pp~~pph#CJ OJQJ^JaJ hvCJ OJQJ^JaJ h8};CJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hV6CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJ hV5CJ hVCJhVOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV&    jlB!D!*&.&R&V&&&&$$If^a$gdVe $If^gdVe@&gdV$a$gdV $@&a$gdVgdVFf2( B!D!*&.&0&6&R&V&&&&,'.'?(@(Q(R(S(V(X(](^(`(a(e(f(j(k(n(o(s(t(w(x(|(}(~(((((((((((((((((ͼ䗮䮗hV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ h*hVCJ OJQJ^JaJ h*hVCJ aJ h*CJ aJ hVhVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ 5&&&''','.'@'}}}qaaQ$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVeqkd+$$Iflya$!  064 laMp @'P'`'p'''''''''(((!(+( 6$If^6gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe 5$If^5gdVe $IfgdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe y$If^ygdVe+(4(?(@(kdb,$$Ifly֞ So*a$'7064 laM ]$If^]gdVe@(B(D(F(I(L(O(Q( ^$If^^gdVe $IfgdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVeQ(R(S(+$$If^a$gdVekd-$$IflG֞ So*a$'7064 laMS(W(X(](^(`(a(e(f(j(k(n(o(s( $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $If^gdVe 6$If^6gdVe $If^gdVe$$If^a$gdVe s(t(x(+$$If^a$gdVekd./$$Ifl ֞ So*a$'7064 laMx(}(((((( $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $If^gdVe 6$If^6gdVe $If^gdVe(((+$$If^a$gdVekd0$$Ifl}֞ So*a$'7064 laM(((((((((((((((((Ff8 y$If^ygdVe$$If^a$gdVeFf3 $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $If^gdVe 6$If^6gdVe $If^gdVe(((((((((((((((()):);)W)X)[)\)b)c)d)e)h)i)l)m)o)p)s)t)u)y)z)))))8899F2FڵhVCJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJ0(((((((((()) ))))) )Ff@$$If^a$gdVeFfS< $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $If^gdVe 6$If^6gdVe y$If^ygdVe )$)*)0)3):);)?)F)H)L)P)S)W)X)\)c)FfI $If^gdVe $If^gdVe$$If^a$gdVeFfD ]$If^]gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $If^gdVe 6$If^6gdVec)e)i)m)p)t) $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $If^gdVe 6$If^6gdVet)u)y)+$$If^a$gdVekdZK$$Ifl[֞ So*a$'7064 laMy)z))))))) $If^gdVe ^$If^^gdVe $If^gdVe $If^gdVe 6$If^6gdVe $If^gdVe$$If^a$gdVe))))+&$a$gdVgdVkdL$$Ifl֞ So*a$'7064 laM)--33888<<X?Z?FFLFNFFFF $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe@&gdVgdV$a$gdV2FLFNFFFFH HHHHHHHHII IIII$I&I0I2I8I:INIPIXIZI^I`IlInIvIxIzIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIºhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJ OJQJ^JaJ h%hVCJ OJQJ^JaJ 8FFGG,G8G\GnGzGGGGGGq$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVeqkd N$$Ifla$!  064 laMp GGH HH6HLHfHzHHHH Q$If^QgdVe y$If^ygdVe $If^gdVe $IfgdVe ^$If^^gdVe$5$If^5a$gdVe $$Ifa$gdVe HHHH>.! $If^gdVe$$If^a$gdVekdN$$Iflֈ \a$y064 laMHHHHH $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVeHHHH>..$$If^a$gdVekdO$$Iflֈ \a$y064 laMHHII IIII$I&I0I$$If^a$gdVe $If^gdVe $If^gdVe B$If^BgdVe $If^gdVe$$If^a$gdVe 0I2I:IPI>.% $IfgdVe$$If^a$gdVekdQ$$Iflֈ \a$y064 laMPIZI`InIxI$$If^a$gdVe $If^gdVe $If^gdVe B$If^BgdVexIzIII>.! $If^gdVe$$If^a$gdVekdYR$$Ifl%ֈ \a$y064 laMIIIIIIIIIIII $If^gdVe$$If^a$gdVeFfBU$$If^a$gdVe $If^gdVe $If^gdVe B$If^BgdVe IIIIIIJJTJVJXJWXnhhhhhRiTiViiijjbkdkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk򿰿ͅ}hVCJaJhV5CJOJQJ^JaJh%hVCJ aJ h%hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ1IIJJJ>5)) $$Ifa$gdVe $IfgdVekdPW$$Iflֈ \a$y064 laMJJ*J@JTJ$$If^a$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVeTJVJXJzO|OW>6616gdV$a$gdVkd~X$$Ifl1ֈ \a$y064 laMWWW__tbvbnhphhhhRiTi $$Ifa$gdVe@&gdV$a$gdVgdV TiVihiviiiiiiiqdqq $If^gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVeqkdY$$Iflw^%}!  064 lagp iiiijj2jDjVjljjjjjjjjjk k Q$If^QgdVe$C$If^Ca$gdVe y$If^ygdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe$6$If^6a$gdVe k4kFkRkbk $$Ifa$gdVe $If^gdVe$$If^a$gdVebkdkhk+ $$Ifa$gdVekdSZ$$Ifl^֞ + ^%k44064 laghklkpkkkkk $If^gdVe ($If^(gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVe $If^gdVekkkk+ $$Ifa$gdVekd[$$Ifll֞ + ^%k44064 lagkkkkkkkkkkkkk $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe P$If^PgdVe 5$If^5gdVe kkk+ $$Ifa$gdVekd\$$Ifl֞ + ^%k44064 lagkkkkkkk $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe P$If^PgdVe 5$If^5gdVekkkkkkkkkl.l0l6l8llBlDlNlPlRlTlXlZl^l`lblhljlnlpltlvllllllllllllll.m0m6m8mm̊ЊҊhV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ:kll+ $$Ifa$gdVekdM^$$Ifl֞ + ^%k44064 laglll l$l*l.l $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe P$If^PgdVe 5$If^5gdVe.l0l8l+ $$Ifa$gdVekd_$$Ifl&֞ + ^%k44064 lag8l>lDlPlTlZl`lbljlplvlllll $If^gdVe $$Ifa$gdVeFfb $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe P$If^PgdVe 5$If^5gdVelll+ $$Ifa$gdVekde$$Ifl֞ + ^%k44064 laglllllll $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe P$If^PgdVe 5$If^5gdVellll+ $$Ifa$gdVekdJf$$IflA֞ + ^%k44064 lagllm mm$m.m $If^gdVe $If^gdVe $If^gdVe P$If^PgdVe 5$If^5gdVe.m0m4m6m+&$a$gdVgdVkdg$$IflL֞ + ^%k44064 lag6m8m:mss0̊Њ $$Ifa$gdVe $IfgdVe@&gdV$a$gdVgd% ЊҊԊ2TvzzzjZ$$If^a$gdVe$l$If^la$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVepkdh$$Iflb&b&  04 lalp vx| ȎЏbCkÒĒȒ@BDȔ̔ؔDFΕЕTVź좓vggghV5CJ OJQJ^JaJ hV6CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJaJhV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ\aJ hV5CJOJQJ\^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVhV5CJOJQJ^JaJ(vxz|OF9-- $$Ifa$gdVe ($If^(gdVe $IfgdVekdi$$Ifl4r 37b&``) ` +04 lalf4‹̋؋ʌΌ، Ffr $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVeFfgm$$If^a$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe̍ԍ؍ƎȎFf}| $IfgdVeFfw $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVeȎ؎ďΏЏ&04>HLV`bFf_Ffn $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVebrƑБԑޑ#%*/16;=BCFfAFfP $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVeCKkmrvx}’gd%FffFf $$Ifa$gdVe $IfgdVe $$Ifa$gdVe’ÒĒŒƒǒȒɒʒ˒̒͒ΒϒВђҒӒԒՒ֒גْؒڒےܒݒ$a$gdVgdVgd%ݒޒߒ@BDbdȩʩ|~gdV$a$gdV$a$gdVjl|~:<қDVdʩ̫Ϋέ 6$&^hVCJOJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJ hV56CJ OJQJ^JaJ hyCJ OJQJ^JaJ h#CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ 7"&LP<>PR(* %%..F3 $ 0a$gdV$a$gdVgdV.<JLx>lR*r P %"&.N.H3388 9.949<9r;t;@@BBDdDfDvD,G.G0GSZSXX4__cd䵭hVCJ aJ hVCJOJQJ^JaJ jhVmH sH hVmH sH hVCJaJhVhD*!CJ OJQJ^JaJ hCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hbCJ OJQJ^JaJ 4F3H3@@BB4BBBBC $$Ifa$gdVeNkdg$$Ifl&&  t &44 lalp $IfgdVegd%$a$gdVgdV CCC@BDFHJLNPRTVXZ\$a$gdVgdV\^`bdfhj(**,n#p#++n8p8HFJFJJRR __gdV$a$gdV$a$gdV$&*Jjn,Rbdf hjll#n#.++++++,p88.>8>@@4B>B`DnDKKPLRRR]]______v`z`kkll"~ĵhV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ G__________llhtjtPR&(,.   $ @a$gdV$a$gdVgdV$a$gdVĞH,.  $&(>JVz~ڬެ򩘊yjjf\N\hVCJOJQJ^JaJhVOJQJ^JhVhV5CJ OJQJ^JaJ h.9qh 1CJ OJQJ^JaJ h.9qCJ OJQJ^JaJ h.9qhVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ  z~ڬެ@|of $IfgdVe $If^gdVeqkd±$$IflOB'B'  064 lalp $$Ifa$gdVegdV @BFdfڭܭFHNRhlίЯtvrt±ıʱαJLRT\^jθθθΰΰΰΟΟ jhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVOJQJ^JhV56\]hV5CJOJQJ^JaJ>@BDFbftg^NNBB $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVe $If^gdVekdi$$Ifl4JFWB'``06    4 lalf4ڭܭaTTGG7$$If^a$gdVe $If^gdVe $If^gdVekde$$Ifl4\WB'  T064 lalf4jH; $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe $$Ifa$gdVejp~7kd$$Ifl \WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe$b$If^ba$gdVe $If^gdVeʮЮ$E$If^Ea$gdVe$p$If^pa$gdVe $If^gdVe $If^gdVeFHNRdWWNA5 $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 lalRhl8kd$$Ifl[\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe $$Ifa$gdVe$}$If^}a$gdVeʯЯ$a$If^aa$gdVe$}$If^}a$gdVe $If^gdVe $If^gdVeJPbdWJ:$p$If^pa$gdVe $If^gdVe $If^gdVekdŸ$$Ifl\WB'T064 lalbtvTG: $If^gdVe $If^gdVekdչ$$Ifl\WB'T064 lal$E$If^Ea$gdVeа@D7 $If^gdVekd$$Iflk\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe$}$If^}a$gdVe@F\rt7kd$$Ifl\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe$}$If^}a$gdVe $If^gdVetıʱα$a$If^aa$gdVe $$Ifa$gdVe$}$If^}a$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVe\^jldWWJJ:$b$If^ba$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 laljlz|вҲ γгҳ޳  NPVX^`hjvxĴƴ̴δ24:<BDxzrtXZ\hl~hV5CJOJQJ^JaJ jhVCJOJQJ^JaJhV56\]hVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJIlz|ڲH; $If^gdVekd$$Ifl/\WB'T064 lal$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVeڲ `;. $If^gdVekd%$$Ifl\WB'T064 lal$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe`lzγ;. $If^gdVekd5$$Ifl%\WB'T064 lal$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVeγҳ޳ $E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe h3&& $If^gdVekdE$$Ifl(\WB'T (064 lalp(hjvx$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$b$If^ba$gdVe  $If^ gdVeִdWJ>> $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$IflJ\WB'T064 lalLXhxdWJ>> $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Iflk\WB'T064 lalxzȵԵdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 lalBN`rdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 lalrt̶ضdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Iflk\WB'T064 lalX\hl~dWNAN5 $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 lal~$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe 2446ĺƺȺʺ̺    3 4 4 ; ; I Ⱥ}hVCJOJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ UhVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVhVCJOJQJ^JaJhV56\]hVCJOJQJ^JaJ*3&& $If^gdVekd$$Iflg\WB'T (064 lalp( $E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe  $If^ gdVer~dWJ>.$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$IflJ\WB'T064 lal 2dWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 lal24dWJ>> $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Ifl&\WB'T064 lal"4dWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd$$Ifl\WB'T064 lal46dWNAN5 $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe $If^gdVekd$$Ifl%\WB'T064 lalºƺȺʺ̺H@;gdV$a$gdVkd$$Ifl\WB'T064 lal$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVeu obra unski sustav, dr~ava donosi prora un dodane vrijednosti u kojemu postoji PDV, ato zna i da se njime uope ne dira u dohodak ljudi jer se dr~avnim prora unom njihov dohodak umjetno poveava i kao takav se u obra unskom sustavu pojavljuje kao neto dohodak i bruto dohodak, s time da ljudi dr~avi vraaju PDV kada od svojih pravnih osoba primaju novac za osobnu potroanju. I tu je sada jasno vidljivo kako se sredianja banka svojom eskontnom stopom koristi da bi pomou nje iskoristila jedan dio viaka vrijednosti (koji u cijelosti pripada vlasnicima novca) da ljudi uz pomo stope PDV-a nastoje ostvariti ato je mogue vei profit ulaganjem svojeg novca u razvijanje proizvodnje i izvoza. U toj je ulozi i stopa OPO-a jer zaposlenici plaaju tu premiju kako bi imali osjeaj da su osigurani u slu aju odreenih rizika (bolesti, nezaposlenosti, odgoja potomstva i starosti)  A SVE TO U SVRHU DA LJUDI SMIRENO I S BOLJIM U INKOM MOGU STVARATI `TO JE MOGUE VEI VI`AK VRIJEDNOSTI. No sada se joa postavlja i pitanje, kada pravne osobe od dr~ave primaju PDV da bi ga u bruto osobnom dohotku mogle platiti ljudima i da bi ga oni potom mogli vratiti dr~avi? U odgovoru na to pitanje najprije moramo rei da se dio osobnih primanja ljudi odnosi na izravne troakove gospodarstva, a drugi su dio opi troakovi dr~ave. Naime, dr~avu moramo promatrati kao veliko poduzee, a svako poduzee ima svoje izravne i ope troakove, s time da se ti troakovi (i izravni i opi) prirodno dijele na troakove materijala i troakove plaa. Troakovi plaa dodana su vrijednost (konto 42), ali tu postoji velika razlika u plaama ustanova kao opem troaku u odnosu na plae poduzea kao izravnom troaku, budui da se veli ina dodane vrijednosti kao opeg troaka (plae djelatnika ustanova) unaprijed odreuje dr~avnim prora unom, a odreivanje veli ine dodane vrijednosti kao izravnog troaka (plae djelatnika poduzea) prepuata se algoritmu kapitala. Dr~ava, naime, posebnim prora unom mora osigurati novac za plae zaposlenika u raznim ustanovama, kao i naknade za nezaposlene te ostale nedjelatne graane pa je tako dodana vrijednost kao opi troaak uala i u ovaj prora un, a razlika do ukupne dodane vrijednosti dr~ave odnosi se na plae djelatnika poduzea. Jedino se tako u prvom prora unu mo~e utvrditi veli ina dodane vrijednosti koja kao izravni troaak postoji u poduzetni kim poslovima  s obzirom na to da u Hrvatskoj uope nema poduzea (ona djeluju u sivoj ekonomiji). Donoaenjem Standardnoga kontnog plana siva e ekonomija po eti izlaziti iz anonimnosti  nema se viae razloga skrivati jer je dr~ava postala besporezna; atoviae, dr~ava ak poti e svaki organizirani rad da prijavi glavnicu poduzetni kog posla svojoj poslovnoj banci, koja e verificirati tu glavnicu uplatom novca (PDV-a) na tekui ra un pravne osobe, ime je poduzetni ki posao postao pravna osoba sa statusom poduzea. To zna i da obra unski sustav poduzea po inje djelovati prijavljivanjem glavnice koju poslovna banka verificira tako da se iz dr~avne blagajne na tekui ra un tek osnovanog poduzea uplauje PDV koji postoji u strukturi te glavnice. Time zapravo dr~ava ispravlja glavnicu (jer je ona vea za PDV stoga ato su u glavnici projektirani bruto osobni dohoci) i ujedno motivira poduzetne ljude da ato viae osnivaju svoja poduzea. To zna i da je PDV u svojoj biti potpuno neutralan za poduzee budui da e novac koji je ovom uplatom uaao u poduzee biti isplaen djelatnicima u njihovu bruto osobnom dohotku, od kojega dr~avi moraju vratiti njezin PDV. POLAZI`NA PROJEKTNA BILANCA DR}AVE KAO VELIKOG PODUZEA, U KOJOJ JE SADR}ANA DODANA VRIJEDNOST IZ PRVOGA DR}AVNOG PRORA UNA. Prva godina nakon donoaenja Standardnoga kontnog plana poslu~it e svakoj osobi koja se bavi poduzetni kim poslom da ispita svoje poslovanje i da ue u nove poslove te da u tom smislu utvrdi glavnicu poduzetni kog posla koju njezina poslovna banka treba verificirati. Tom verifikacijom svako sadaanje dioni ko ili trgova ko druatvo mo~e postati jedna ili viae novih pravnih osoba sa statusom poduzea, to mogu postati i sve obrtni ke radionice, selja ka gazdinstva, razni poslovi iz kune radinosti, kao i svaki drugi poduzetni ki posao, a jedini je uvjet da prijavljena glavnica poduzea iznosi najmanje 20.000 kuna i da ju je verificirala poslovna banka. To ujedno zna i da projektirani profit ne mo~e biti manji od 1.200 kuna jer se glavnica utvruje tako da se profit podijeli s eskontnom stopom sredianje banke (1200 : 0,06 = 20 000). Znak da je verifikacija izvraena jest uplata PDV-a sadr~anog u prijavljenoj glavnici, a izvor toga PDV-a osiguran je dr~avnim prora unom dodane vrijednosti, s time da ga uplauje poslovna banka na novootvoreni tekui ra un poduzea. Tim je tekuim ra unom na temelju verificirane glavnice odreeni poduzetni ki posao dobio status poduzea, a taj status zna i da novo poduzee ima kreditnu sposobnost jer mu je njegova banka na tome ra unu dopustila odreeno prekora enje, odnosno permanentni komercijalni kredit kojim se poduzee mo~e koristiti prema potrebi. Da bi takvih poduzetni kih poslova bilo ato viae, dr~ava na razne na ine otvara brojne javne radove za koje su jedini uvjet kvalitetni idejni i izvedbeni projekti te prijavljena glavnica poduzea kojom se ulazi u izvraenje projekta. U tim se uvjetima o ekuje i da e u prvoj godini nakon donoaenja Standardnoga kontnog plana biti brojne prijave glavnica poduzea i da e dr~ava na kraju te godine imati verificirani podatak o sveukupnoj glavnici koju su poduzea ulo~ila u poduzetni ke poslove. Iz sveukupne glavnice dr~ava izvla i podatak o minimalnom profitu (viaku novca, viaku vrijednosti, viaku dohotka) koji e poduzea ostvariti u sljedeem razdoblju, a to zna i da je u tome trenutku dr~ava saznala veli inu neto druatvenog proizvoda koji e se minimalno ostvariti u sljedeem razdoblju. To emo podrobnije objasniti na naaem primjeru u kojemu je to sljedee razdoblje druga godina nakon donoaenja Standardnoga kontnog plana (tj. 2004. godina). Ako pretpostavimo da e krajem 2003. godine ukupni iznos prijavljenih glavnica biti 2.633 milijarde kuna, onda lako mo~emo doi do podatka o minimalnom profitu koji e sva poduzea u dr~avi ostvariti u 2004. godini. Do toga podatka doi emo tako da na ukupnu glavnicu primijenimo eskontnu stopu sredianje banke od 6% i dobit emo iznos od 158 milijardi kuna (2633 ( 0,06 = 158), a to je minimalni profit koji e sva poduzea ostvariti u 2004. godini. Ako taj profit (odnosno viaak vrijednosti) pribrojimo dodanoj vrijednosti iz prvoga dr~avnog prora una, dr~ava ima podatak da e se u 2004. godini ostvariti neto druatveni proizvod u minimalnom iznosu od 422 milijarde kuna (158 + 264 = 422). To je dr~avi sasvim dovoljno jer joj je sada poznato sve kako bi si mogla napraviti projektnu bilancu dr~ave kao velikog poduzea za sljedee razdoblje (2004. godinu), a u toj bilanci bit e i podatak o bruto druatvenom proizvodu. Za dr~avu taj podatak nije bitan, ali je ipak va~an jer govori o stupnju organiziranosti gospodarstva. O tome e joa biti dosta govora, ali za sada samo toliko da se upoznamo o emu se ovdje radi. Naime, bruto druatveni proizvod mo~e biti bilo koja veli ina vea od neto druatvenog proizvoda, s time da je po~eljno da ona bude ato vea. U naaem primjeru dr~ava ~eli imati taj podatak, a da bi doala do njega, mora si najprije izraditi polazianu projektnu dr~avnu bilancu za 2004. godinu. To ini tako da si zamisli neki primjereni bruto druatveni proizvod, a da to ne bi bio bilo koji izmialjeni podatak, najbolje je da to bude bruto druatveni proizvod iz 2002. godine. Pretpostavimo da je to iznos od 1.524 milijarde kuna i u tako pretpostavljeni bruto druatveni proizvod ugradi se projektirana dodana vrijednost i projektirani viaak vrijednosti (odnosno projektirani neto druatveni proizvod) u iznosu od 422 milijarde te dobijemo polazianu projektnu dr~avnu bilancu kao velikog poduzea, koja je prikazana u Shemi br. 17. Shema br. 17 u milijardama kuna POLAZI`NA PROJEKTNA BILANCA DR}AVE KAO PODUZEA izraena nakon ato su poduzea prijavila svoje glavnice  31. prosinca 2003.  STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA  BILANCA DR}AVE Prirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 68 - 1592 -  1366 - 226 - 1 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici  73 -501597 1366 1524 1416 73 -50  ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC  914555 4306 249 ROBA 2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina-783 3402633 372 783 321850 3403 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi 182 1252 1070 1824 TRO`KOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viaak vrijednosti - - - 1102 264 158 1102 264 158- - -5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja u tijeku 98 1622 1524 986 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi 72 1596 1524 727 PRODAJA70 Rashodi i prihodi- 1524 1524-8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea- - - -  158 - -158 -9 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica  - - 2633-2633 ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA  -91 10523 10772-249 ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA )  0  15078  15078  0  Tu projektnu bilancu nazvali smo polazianom (startnom) zbog toga ato je u njoj bruto druatveni proizvod poznata minimalna veli ina koja ve u prvoj godini nakon donoaenja Standardnoga kontnog plana treba u odnosu na neto druatveni proizvod biti ato vea. Naime, s obzirom na to da e u 2004. godini sasvim sigurno doi do znatnog poveanja bruto druatvenog proizvoda, polaziana projektna bilanca potrebna nam je najviae radi toga da mo~emo vidljivo pokazati kako se dolazi do toga poveanja i zaato je va~no da bruto druatveni proizvod bude ato vei. Ina e, ve sam podatak o bruto druatvenom proizvodu govori koliki je stupanj organiziranosti gospodarstva; ako je taj stupanj vei, to zna i da e se odreeni neto druatveni proizvod ostvariti u veem broju manjih poduzea, odnosno ostvaruje se vei promet roba pa je i ukupna cijena robe vea  i sve to unato  tome ato je ukupna proizvodnja koli inski ostala na istoj razini (tako je zamialjeno u naaem primjeru). O tome e biti mnogo govora u nastavku ovih razmatranja, a polaziana projektna bilanca iz Sheme br. 17 po etak je tih razmatranja. 12. KAKO DR}AVA POMOU GLAVNICE PODUZEA UPRAVLJA GOSPODARSTVOM KAKO GLAVNICA PODUZEA DR}AVNO VLASNI`TVO ILI NEVLASNI`TVO TRANSFORMIRA U NAJVI`I OBLIK PRIVATNOG VLASNI`TVA? Od trenutka donoaenja Standardnoga kontnog plana i izrade prvoga dr~avnog prora una dodane vrijednosti zapo et e prijelazno razdoblje u kojemu e svaki aktivni graanin nastojati ato prije ovladati osnovama prirodnog knjigovodstva, s time da e to razdoblje trajati sve dok dr~avna uprava ne izradi prvu projektnu bilancu dr~ave kao velikog poduzea. To je i pripremno razdoblje u kojemu e se u vrlo kratkom vremenu konsolidirati obra unski sustav koji se u svijetu pomou novca uz ogromne ~rtve ve vjekovima pokuaava izgraditi, ali bez kona nog uspjeha. Razlog je taj ato u razvijenom svijetu osnova izgradnje obra unskog sustava sve viae postaje dioni ki sustav koji je kroviate obra unskog sustava, a taj se ve vjekovima izgrauje na temelju prirodnog knjigovodstva. To je knjigovodstvo na Zapadu SVETINJA, ali se njime slu~e samo ljudi, dok se na opoj razini sve viae koristi dioni ki sustav koji postaje sam sebi svrhom. To i jest razlog da se u zapadnim zemljama privatnom vlasniatvu pridaje velika va~nost, ato je ina e posve u redu jer ono i jest osnova svega, no pritom se zaboravlja da prema prirodnom zakonu dvojnosti ta osnova ima svoj monetarni vrh  KOJI JE PO PRIRODI NA` OPI ILI DRU`TVENI VLASNIK. Osnova razvoja ljudskog druatva jest novac iji su vlasnici ljudi (osobno ili privatno vlasniatvo), s time da ga oni ne smiju dr~ati kod sebe, nego ga moraju povjeriti bankovnom sustavu kojim upravlja monetarni vrh dr~ave (svijeta). A problem je razvijenog Zapada u tome ato privatno vlasniatvo promatra jednostrano pa je ondje ak i svjetski monetarni vrh u privatnom vlasniatvu. To je temeljni razlog da je Zapad sa svojim dioni kim sustavom doaao u svojevrsnu krizu iz koje ga njegova svetinja (prirodno knjigovodstvo) na razne na ine pokuaava izvui (na primjer njihov PDV i EURO); ali to su tek putovi da se doe do pravih rjeaenja i tko zna kada i kako e svijet izai iz duboke krize u kojoj se nalazi. U tome smislu Hrvatska mo~e pomoi ak i razvijenom Zapadu jer e u njoj prijelazno razdoblje iz totalnog jednoumlja (nevlasniatva) u najviai oblik privatnog vlasniata trajati svega pola godine (od 1. srpnja 2003. do 31. prosinca 2003.) i u tome razdoblju u razvoju obra unskog sustava u init e se viae nego ato je u zapadnom svijetu u injeno stoljeima  jer e u Hrvatskoj svaki poduzetni ki posao Standardnim kontnim planom dobiti GLAVNICU PODUZEA pomou koje e i dr~ava kao opa pravna osoba uspjeano obavljati svoju zadau. ZA`TO U GOSPODARSTVU POSTOJE GLAVNICA PODUZEA I GLAVNICA NOVCA? U svemu tome je, dakako, najva~nije prirodno knjigovodstvo koje na temelju prirodnog zakona dvojnosti i algoritma kapitala tvori dvije glavnice  prva je GLAVNICA PODUZEA, koja postoji samo do tada dok traje poduzetni ki posao, a druga je GLAVNICA NOVCA, koja je trajna. Te dvije glavnice djeluju vrlo uspjeano jer je zadaa glavnice poduzea da u stvaranju vrijednosti stvori i ato vei viaak vrijednosti koji vrlo dobro uva glavnica novca. Naime, prirodno je da glavnica poduzea nestaje u trenutku kad je poduzetni ki posao zavraen, pa se stoga postavlja pitanje: `to biva s viakom novca (profitom) kada zavraetkom poduzetni kog posla prestaje postojati i poduzee koje kao pravna osoba ima zadau uvati taj viaak novca? No problema zapravo nema; taj viaak novca ionako nikada nije ni bio u poduzeu u kojemu je stvoren, jer obra unski sustav neprekidno radi na tome da novac u poduzeu bude uvijek ato bli~i nuli i da ga bri~ljivo uva bankovni sustav. To zna i da se taj viaak novca uope nije ni mogao nalaziti u poduzeu, jer kad bi to bio slu aj, poduzee bi umjesto profita stvaralo gubitak. O svemu tome, dakako, posebno se brine monetarni vrh preko svoje sredianje banke i ukupnoga bankovnog sustava. Dr~ava kao opa pravna osoba sastoji se od brojnih posebnih pravnih osoba koje se dijele na ustanove i poduzea. USTANOVE su pravne osobe koje stvaraju ope uvjete za ~ivot i rad te u tu svrhu zapoaljavaju odreeni broj graana koji stvaraju i troae razne vrijednosti za potrebe ope potroanje. PODUZEA su pravne osobe koje imaju zadatak stvarati vrijednosti i u tu svrhu aktivirati ato viae poduzetnika koji pomou svoje glavnice znaju i mogu stvarati vrijednosti za potrebe ope potroanje svih ustanova i osobne potroanje svih ljudi u dr~avi te da pritom ostvaruju ato vei profit (viaak vrijednosti). Iz toga slijedi da se ukupna potroanja u dr~avi sastoji od proizvodne potroanje (prenesena vrijednost), osobne potroanje (dodana vrijednost) i ope potroanje (viaak vrijednosti). No novac koji je potreban za tu potroanju uvijek se nalazi u posebnim ustanovama koje ine bankovni sustav i imaju zadau uvati glavnicu novca iz koje se prema potrebi svim poduzeima dozira potreban novac kako bi neoptereena novcem mogla stvarati nove vrijednosti, a i svim ustanovama da se u opoj potroanji tim vrijednostima u ato veoj mjeri razumno koriste. Posebno je zanimljiva upravo ta opa potroanja  jer se jedan njezin dio odnosi na RAZVOJNU POTRO`NJU o kojoj GLAVNICA NOVCA osobito vodi ra una stoga ato je za tu potroanju potrebno ulo~iti ato viae PROFITA koji je stvorila GLAVNICA PODUZEA. RAZVOJNA ULAGANJA KAO OBLIK OPE POTRO`NJE KOJI UVIJEK ZAVR`AVA VERIFICIRANOM GLAVNICOM PODUZEA. Svako stvaranje nove vrijednosti uvijek zapo inje troaenjem neke postojee vrijednosti pa tako u opoj potroanji postoji i razvojna potroanja koja prethodi proizvodnji roba. Naime, sasvim je logi no da se svaka proizvodnja mora najprije razviti i da tijekom toga razvoja dolazi do razvojnih ulaganja koja su vrlo va~an vid ope potroanje. Posebna je zna ajka razvojnih ulaganja da se njihov po etak ne mo~e to no utvrditi pa se u po etku jedan njihov dio gubi u proizvodnoj ili osobnoj potroanji, ali kad se primijeti da takvi troakovi postoje, osnivaju se posebne jedinice, pa ak i posebne tvrtke koje imaju zadatak da te troakove prate, registriraju i usmjeravaju prema uspjeanom zavraetku. Taj uspjeani zavraetak ozna ava se osnivanjem poduzea u kojemu e se ostvariti proizvodnja koja je proala svoj razvojni put. Iz toga slijedi da se razvojnim ulaganjima kao posebnom vidu ope potroanje mora posvetiti najvea mogua pozornost  JER SE SAMO U TOM SLU AJU LJUDSKO DRU`TVO MO}E RAZVIJATI. Vidljiva razvojna ulaganja ostvaruju se u specijaliziranim znanstvenim i istra~iva kim institucijama te u raznim tvrtkama koje osnivaju budui poduzetnici da bi stvorili uvjete za osnivanje poduzea. Ove tvrtke imaju status ustanova u kojima se priprema novo poduzee da bi budui poduzetnici stekli potrebno znanje o poduzetni kom poslu u koji namjeravaju ui. U tom se pripremnom razdoblju osigurava prostor, nabavlja oprema i materijal za potrebe probne proizvodnje te se u i prirodno dvojno knjigovodstvo koje mora voditi svako poduzee. Pri tome nisu sami; poslovne banke poma~u im da steknu potrebno prakti no znanje u financijskim poslovima te kako se izrauju elaborati za tra~enje kredita, ato ti krediti zna e i kako se oni koriste. I dr~ava sa svoje strane ini sve da bi se budui poduzetnici ato bolje osposobili za poduzetni ke poslove u koje namjeravaju ui pa organizira permanentne te ajeve koje moraju pohaati svi budui poduzetnici koji potrebno teoretsko znanje nisu stekli u odgovarajuim stru nim akolama. Poduzea naime mogu voditi samo ljudi koji su zavraili stru ne akole ili su polo~ili stru ni ispit na posebnim te ajevima na kojima se u i ato je kapital i kako se izra unava glavnica poduzea. Utvrivanje glavnice najva~niji je uvjet za osnivanje poduzea te stoga uz potrebno teoretsko znanje postoji i prakti ni rad u tvrtki gdje budui poduzetnik stje e po etno iskustvo  A ZNAK DA GA JE STEKAO JEST VERIFICIRANA GLAVNICA KOJOM PODUZEE ULAZI U PODUZETNI KI POSAO. KOJA JE ULOGA GLAVNICE PODUZEA I ZA`TO JE POSLOVNA BANKA MORA VERIFICIRATI? Poduzee kao pravna osoba jest mehanizam koji obavljanjem poduzetni kih poslova stvara nove vrijednosti i pritom sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: poduzetnika koji zna i mo~e obavljati poduzetni ki posao te vlasnika koji je ulo~io potreban novac da bi se taj posao mogao obaviti. Svaki poduzetni ki posao zapo inje prije nego ato e se osnovati poduzee. To je razdoblje u kojemu vlasnik ula~e novac za nabavu prostora i opreme te druge izdatke potrebne za stvaranje nove vrijednosti  `TO JE RAZVOJNA POTRO`NJA BUDUEG PODUZEA. Financiranje te potroanje mo~e obavljati sam poduzetnik i u tome mu slu aju kao vlasniku pripada kamata po stopi koju bi dobio kao atediaa (deponent) u banci. No tu postoji problem kako utvrditi koliko je novca ulo~eno u neki razvojni posao i koliko je u tome sudjelovao poduzetnik svojim vlastitim ulaganjem? Naime, uvijek se postavlja pitanje kad su ta vlastita ulaganja zapo ela i kolika su ona bila, pa je ulog vlastitog kapitala u budui poduzetni ki posao vrlo upitan. No tu upitnost rjeaava glavnica poduzetni kog posla koja je uvjet da se posao ostvaruje u pravnoj osobi koja ima status poduzea, a otuda i termin  GLAVNICA PODUZEA. Da bi neka tvrtka uope mogla dobiti status poduzea, ona mora svojoj poslovnoj banci prijaviti glavnicu kojom poduzee ulazi u posao i zatra~iti njezinu verifikaciju. Dr~ava posebno motivira poduzetnike da prijavljuju glavnicu, i to tako da u trenutku verifikacije poslovna banka na tekui ra un poduzea dozna i iznos PDV-a koji je sadr~an u prijavljenoj glavnici. Ta doznaka dr~ave ujedno je i znak da je glavnica verificirana i od toga trenutka na glavnicu se po inje ra unati kamata po eskontnoj stopi sredianje banke sve do dana kad se objavi likvidacija poduzea. Ta je glavnica naime danaanja vrijednost buduega poduzetni kog posla, a kamata te glavnice za poduzee je norma koju mora ostvariti u sljedeoj godini da bi se na kraju godine kao minimalni profit pripisao glavnici poduzea. Knji~enje vlastite troakovne kamate jedina je prisila koju dr~ava ini u novim uvjetima jer je svakome teako razumljivo da kao troaak poduzea mora prikazati kamatu koju poduzee nikome ne treba platiti! I doista, tu kamatu poduzee niti ne mo~e platiti, ali zato treba utvrditi to nu glavnicu poduzea jer ona je hipoteka na temelju koje poslovna banka buduem poduzeu odobrava permanentni komercijalni kredit, koji zna i da e novo poduzee uredno i na vrijeme podmiriti svaku preuzetu obvezu  a to je i glavni razlog zaato poslovna banka mora verificirati glavnicu poduzea. ZA`TO SVAKO NOVO PODUZEE MORA FINANCIJSKIM PLANOM UTVRDITI PROFIT DA BI SE MOGLA UTVRDITI GLAVNICA PODUZEA? U pripremnom razdoblju poduzetnik stvara uvjete da njegovo budue poduzee mo~e funkcionirati, a da su oni doista stvoreni, dokaz je projekt buduega poduzetni kog posla. Sumarni pregled toga projekta jest financijski plan poduzea za sljedee obra unsko razdoblje (godinu), koji se mo~e izraziti i u knjigovodstvenom obliku. Kao primjer projektne bilance mo~e poslu~iti Shema br. 17 (ako je tretiramo kao jedno poduzee), a ona se sastoji od po etne bilance kojom novo poduzee ulazi u posao i financijskog plana (prometna bilanca poduzea) toga posla za prvu godinu poslovanja. Po etna bilanca u ovome sumarnom pregledu zapravo je zavrana bilanca tvrtke koja je pripremala budue poduzee i ona je polaziate od koje novo poduzee kree u samostalan ~ivot. Iz toga financijskog plana vidimo da su razvojna ulaganja novca iznosila 783 kune (konto 21), ali to su samo ona koja su registrirana u tvrtki koja prethodi poduzeu, a koliko ona stvarno iznose, govori nam podatak o ulo~enoj glavnici (konto 90) jer ta je glavnica danaanja vrijednost poduzetni kog posla. Da bi se naime doalo do te vrijednosti, osniva  poduzea (poduzetnik) morao je projektirati ukupan poduzetni ki posao u koji ulazi, i to sa svim njegovim pojedinostima, te utvrditi koliki e profit taj posao donijeti u sljedeoj godini. Iz prometne bilance financijskog plana vidimo da o ekivani profit iznosi 158 kuna, a ako taj profit podijelimo s eskontnom stopom sredianje banke (u primjeru je to 6%), dobijemo glavnicu od 2.633 kune (158 : 0,06). Vrlo jednostavna ra unica, samo moraju postojati opi uvjeti da ona mo~e biti od koristi. Glavnicu poduzea poduzetnik prijavljuje mjerodavnom sudu, ato je formalnost koja se mora obaviti da bi tvrtka dobila status poduzea. Tu je glavnicu prethodno verificirala poslovna banka odobravanjem dopuatenog prekora enja na tekuem ra unu poduzea, ato je visina komercijalnog kredita kojim se poduzee mo~e permanentno koristiti tijekom poduzetni kog posla. U tu je svrhu poduzetnik poslovnoj banci dostavio uredno elaborirani projekt s financijskim planom i utvrenom glavnicom. Poslovna banka pregleda taj elaborat i, ako utvrdi da je u redu, otvara tekui ra un, odobrava permanentni kredit i na teret dr~ave odobri novo poduzee za iznos PDV-a koji je sadr~an u glavnici. Tim inom poslovna banka postaje vanjska financijska logisti ka jedinica toga poduzea i kao takva preuzima obvezu da e redovito s tekueg ra una podmirivati sve njegove obveze koje proizlaze iz glavnice. To zna i da je ta glavnica vrlo va~an mehanizam za funkcioniranje druatveno-gospodarskog sustava: ona je hipoteka koju daje novo poduzee, ukupno znanje o novome poduzetni kom poslu, ukupan vlastiti kapital kojim poduzee ulazi u posao, ona u sebi sadr~i sve podatke relevantne za izvraenje buduega poduzetni kog posla, pa ak i koliko je potrebno tueg kapitala od raznih inozemnih tvrtki. ULOGA DR}AVE U STVARANJU GLAVNICE PODUZEA I KAKO POMOU NJE UPRAVLJA GOSPODARSTVOM? Da je u glavnici poduzea doista sadr~ano sve o buduem poduzetni kom poslu, najbolji je znak da na tekui ra un novog poduzea dr~ava uplauje PDV koji postoji u toj glavnici. Zaato to ini i kako banka dolazi do iznosa PDV-a? Puni odgovor na ovo pitanje obuhvatio bi gotovo ukupno znanje o ekonomiji, no mi emo se zasad zadovoljiti sa svega nekoliko rije i i financijskim planom iz Sheme br. 17, za koju emo pretpostaviti da je sumarna projektna bilanca svih poduzea u dr~avi, ato zna i da se u njoj na kontu 42 nalazi ukupna dodana vrijednost iz dr~avnog prora una. O tome e prora unu biti joa mnogo govora, a ovdje emo samo napomenuti da dr~ava uplatom PDV-a motivira ljude da u ato veem broju osnivaju svoja poduzea i da je taj PDV njezin doprinos da bi se novi poduzetni ki posao uspjeanije ostvarivao, ali ujedno i znak da e dr~ava sa svoje strane voditi brigu o novom poduzeu. Ukupan iznos PDV-a nalazi se u dodanoj vrijednosti, a s obzirom na to da taj porez ima jedinstvenu poreznu stopu, treba ga samo izra unati (u primjeru je to 6% od 264 milijarde). Pojedina no za glavnicu svakog poduzea taj izra un izvrae poslovne banke i ujedno uplauju PDV na tekui ra un novoosnovanog poduzea, ime preuzimaju odgovornost za njihovu ispravnost  jer dr~avi su potrebne to ne glavnice svih poduzea u zemlji. Naime, vlastita kamata koja proizlazi iz ukupne glavnice ujedno je minimalni iznos dr~avnog prora una ope potroanje robe, a to zna i da ta projektna bilanca u sebi sadr~i i materijalnu opu potroanju svih ustanova uklju ujui i materijalne troakove razvojnih ulaganja. O tome e biti govora na drugome mjestu, a ovdje emo samo ukratko rei ato konkretno treba u initi da bi se sadaanje nevlasniatvo u jednome trenutku transformiralo u najviai oblik privatnog vlasniatva. Ako sve ovo ato je dosad re eno usporedimo sa stanjem u naaoj dr~avi, onda mo~emo zaklju iti da u Hrvatskoj poduzea uope nema, nego postoje samo razne tvrtke koje to pokuaavaju biti, ali im JEDNOUMLJE ne dopuata da se razvijaju. Istina, poduzea postoje u sivoj ekonomiji jer u njoj vladaju prirodni zakoni, ali ni ona u jednoumnoj okolini nemaju uvjeta za razvoj. Da bi se moglo izai iz toga negativnog ozra ja (jednoumlja), dr~ava mora dekretom donijeti STANDARDNI KONTNI PLAN PRIRODNOG KNJIGOVODSTVA, koji svaku pravnu osobu obvezuje da svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetni kog posla kojim se namjerava baviti i da zatra~i njezinu verifikaciju, jer njome taj posao stje e status poduzea (tj. pravne osobe koja u stvaranju vrijednosti ostvaruje profit). S obzirom na to da u trenutku donoaenja toga kontnog plana u Hrvatskoj uope nema poduzea, dr~ava sva trgova ka i dioni ka druatva, kao i obrtni ke radionice te razne organizacije u sivoj ekonomiji proglaaava tvrtkama u kojima su se pripremala budua poduzea i objavljuje da se svaka od njih po gore opisanom postupku mo~e transformirati u jedno ili viae manjih poduzea, pod uvjetom da prijavi glavnicu poduzea koja ne mo~e biti manja od 20.000 kuna i da tu glavnicu verificira poslovna banka. Sve to treba obaviti u tekuoj godini kako bi dr~ava na kraju te godine imala to an podatak o vrijednosti svih poduzetni kih poslova koji e se ostvarivati u buduem razdoblju. KAKO DR}AVA POMOU GLAVNICE PODUZEA MO}E U KRATKOM ROKU PRIVATIZIRATI GOSPODARSTVO? Tu je najva~nije pitanje ato treba napraviti da se u jednom trenutku (odnosno u jednoj godini) mo~e doi do to nog podatka o ukupnoj vrijednosti svih poduzetni kih poslova koji se ostvaruju u dr~avi, jer u nevlasniatvu se uope ne zna koji su to poslovi, pa kako bi se onda mogla znati njihova vrijednost? To ne zna dr~ava, ali znaju ljudi u dr~avi, i to prije svega poduzetni graani, ali to je njihova tajna koju oni osobito kriju od svoje dr~ave. Prema tome, ovdje je najvei problem: `to dr~ava treba u initi da poduzetne ljude privoli da otkriju tu svoju tajnu? Dakako, dr~ava prije svega treba objaviti da pravne osobe, a meu njima su i poduzea, ne mogu biti porezni obveznici; atoviae, dr~ava e svakom poduzeu ak dozna iti PDV ako svojoj poslovnoj banci prijavi glavnicu poduzetni kog posla kojim se bavi. Da takvih prijava bude ato viae, dr~ava treba otvoriti razne javne radove i raspisati brojne natje aje za izradu idejnih i izvedbenih projekata, s posebnim naglaskom da su za svaki kvalitetan projekt osigurana financijska sredstva i da svatko mo~e ostvariti svoj projekt u svojem poduzeu pod uvjetom da prijavi glavnicu koja ne mo~e biti manja od 20.000 kuna. Osim toga, i sama se dr~avna vlast treba dokazati primjerom pa preko raznih institucija mora inicirati ato viae projekata te objaviti da svatko mo~e u njima sudjelovati sa svojim idejama, prijedlozima ili konkretnim izvraenjem te da novac nije i nikada ne mo~e biti razlogom da se neato ato je potrebno ne napravi. I tu sada dolazi do izra~aja prirodni zakon dvojnosti, koji pomou novca djeluje da se razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije, ali u svijetu ti procesi traju vjekovima, a u Hrvatskoj e se oni dogoditi u jednom trenutku (u jednoj godini) jer e svi poduzetni ljudi u tekuoj godini prijaviti svoje glavnice tako da dr~ava krajem godine mo~e izraditi projektnu bilancu koja je prikazana u Shemi br. 17. I time je sve rijeaeno. U pitanju je samo tehni ki problem jer treba neato u initi da svi poduzetni ljudi istodobno (u jednoj godini) na jednozna an na in prijave svoje glavnice. No za prirodno knjigovodstvo sve je jednostavno, iako po svemu izgleda da je na razini dr~ave rije  o velikom problemu. Naime, pojedina no za svakoga poduzetnog ovjeka problema gotovo da i nema; njemu samo treba rei kako da na jednozna an na in izra una glavnicu poduzea i on e to lako u initi jer vrlo dobro poznaje svoj poduzetni ki posao. To zna i da bi se ukupna privatizacija mogla izvraiti i za mjesec dana, ali problem je u verificiranju glavnice jer poslovne banke preuzimaju najveu odgovornost te im za posao verificiranja ipak treba dati viae vremena. Dakako, da bi se verificiranje olakaalo i da bi sve teklo u redu, dr~ava mora donijeti Standardni kontni plan i objaviti eskontnu stopu sredianje banke (6%), a neposredno prije toga treba odr~ati seminar na kojemu e se stotinjak odabranih financijskih stru njaka upoznati s osnovama prirodnog knjigovodstva i na inom na koji se izra unava glavnica poduzea. Stru njaci e to znanje prenijeti u sve poslovne banke i osposobiti potreban broj bankovnih stru njaka koji e verificirati glavnice poduzea. S druge strane, od trenutka objave Standardnoga kontnog plana nekoliko desetaka tisua knjigovoa po et e razmialjati o tome kako se izra unava glavnica poduzea, a to nikako ne mogu bez poduzetnika za kojega vode knjigovodstvo. Dakako, poduzetnici znaju svoje glavnice, samo ne znaju na koji ih na in mogu jednozna no izra unati, a odgovore e dobiti od svojih knjigovoa koji e to nau iti na brojnim seminarima koje e odr~avati razne organizatorske tvrtke pa e tako doi do zbli~avanja knjigovoa i poduzetnika jer e zajedno raditi na izra unu glavnice poduzetni kog posla. Tako e to biti na ukupnome dr~avnom planu, u svim dioni kim i trgova kim druatvima, u obrtni kim radionicama, u selja kim gazdinstvima, u kunim radinostima i u sivoj ekonomiji  jer e svi nastojati ato to nije izra unati svoju glavnicu i prijaviti je poslovnoj banci radi verifikacije kojom e njihov poduzetni ki posao dobiti status poduzea. KAKO SE  PRIVATIZIRA HRVATSKO GOSPODARSTVO? Prema programu MMF-a knjigovodstvo bivae SFRJ trebalo je uskladiti sa zapadnim standardima kao preduvjet da bi se moglo privatizirati gospodarstvo. Do sada su bila tri takva pokuaaja. Prvi je bio 1987. godine, ali MMF nije bio zadovoljan pa je to ponovno u injeno 1989. novim Zakonom o ra unovodstvu SFRJ. Kasnije je ustanovljeno da naae knjigovodstvo joa uvijek nije usklaeno sa zapadnim standardima pa je to po etkom 1991. pokuaano i trei put, ato je kona no sankcionirano Zakonom o ra unovodstvu Republike Hrvatske. Ali ni taj trei put knjigovodstvo nije usklaeno sa zapadnim standardima, iako je prividno izgledalo da se naae ra unovodstvo temelji na MEUNARODNIM RA UNOVODSTVENIM STANDARDIMA! Izgleda da ovoga puta MMF namjerno nije intervenirao pa su u Hrvatskoj pretvorba vlasniatva i privatizacija zapo ele bez prirodnog knjigovodstva. Rezultate znamo: oni su krajnje pogubni jer se prema pravilima komunisti kog knjigovodstva materijalna imovina najprije godinama procjenjivala, da bi je onda pomou nazovidionica dr~ava prodavala vlastitim graanima, ato je sve zajedno gotovo potpuno devastiralo hrvatsko gospodarstvo. Takva privatizacija traje i dalje, samo mijenja oblike pa sada dr~ava ono ato je preostalo prodaje strancima, a stranci to na svoj na in iskoriatavaju, ato samo zna i da dr~ava Hrvatska de facto ne postoji. I ne mo~e postojati jer se joa uvijek slu~i komunisti kim knjigovodstvom, u kojemu vlastiti kapital nema cijenu za koriatenje, nema vlastitu troakovnu kamatu koja nepovredivo pripada vlasniku kapitala. U svemu tome naj~alosnije je ato MMF ne mo~e rei pravu istinu zbog ega je Hrvatska u sve dubljoj krizi jer onda bi trebao rei da je on glavni krivac za sve nevolje ato ih je pro~ivjela Republika Hrvatska. MMF naime zna da vlastita troakovna kamata prirodno postoji i da svaki privatnik i te kako o njoj vodi ra una, ali je u tranziciji SFRJ propustio rei da u knjigovodstvu ta kamata zna i troaak povoljnije prilike i da je ona bitna u procjeni isplativosti ulaganja, a ako te kamate u knjigovodstvu nema, onda to zna i da nema ni vlasnika pa ne treba ni dr~ave  jer je temeljna funkcija dr~ave da atiti vlasnike. To nam je sredinom 1990. jasno dao na znanje dr. Norman A. Bailey, pa je na temelju toga MMF trei put zatra~io da knjigovodstvo uskladimo s meunarodnim standardima te da u tome smislu unaprijed pripremimo odgovorajui kontni plan. No kada je po etkom 1991. to u injeno, najednom se MMF predomislio i nije dopustio da se unaprijed pripremljeni kontni plan objavi. Razlog je vjerojatno bio taj ato je u to vrijeme ve bilo o ito da njegov program tranzicije u SFRJ nije uspio, pa je za taj neuspjeh okrivio HDZ-ovu Vladu i kaznio Hrvatsku time ato nije dopustio da se taj pripremljeni kontni plan provede u ~ivot, jer onda ne bi mogao inicirati galopirajuu inflaciju niti nam podmetnuti nekakav porez na dodanu vrijednost (PDV) koji to nije. Ta kazna joa uvijek traje, i trajat e sve dok se ne donese Standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala. 13. KAKO DR}AVA ISTODOBNOM PRIVATIZACIJOM I INTEGRACIJOM UVA VI`AK VRIJEDNOSTI ZADAA JE DR}AVE UVATI VI`AK VRIJEDNOSTI VLASNIKA. Svaka dr~ava kao opa pravna osoba ima svoj obra unski sustav koji je skup obra unskih sustava svih posebnih pravnih osoba u dr~avi. Te su pravne osobe vrlo va~ne u organizaciji dr~ave jer one, za razliku od fizi kih osoba, nisu misaona bia pa je pomou njih lako uspjeano upravljati dr~avom ako svoje knjigovodstvo vode po uzoru na prirodno dvojno knjigovodstvo ovjeka. To se knjigovodstvo temelji na algoritmu kapitala, stoga su u njemu nevidljivo zapisani svi ekonomski zakoni, i to najsavraenijim hijerarhijskim redom, a na samom je vrhu te hijerarhijske ljestvice ZAKON VLASNI`TVA. Prema tome zakonu vlasnik pozajmljuje poduzetniku novac da bi ovaj mogao stvarati vrijednosti i od njih vlasniku platiti unaprijed dogovorenu kamatu. No stvarati vrijednosti mo~e samo ovjek kao misaono bie pa on uvijek nastoji pronai na in kako da vlasniku ne plati njegovu kamatu, tim viae ato taj vlasnik mo~e biti bilo koja fizi ka ili pravna osoba. No da bi odnosi izmeu poduzetnika i vlasnika ipak dobro funkcionirali, algoritam kapitala odreuje da se oni ostvaruju u posebnoj pravnoj osobi (poduzeu) koja pomou dvojnog knjigovodstva sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima  poduzetnika koji stvara vrijednosti i vlasnika koji prisvaja jedan dio vrijednosti. Taj odnos postoji ak i u slu aju ako su poduzetnik i vlasnik ista fizi ka osoba, jer u tome slu aju dvojno knjigovodstvo "rastavlja" jednu osobu na dvije: poduzetnika i vlasnika. To je ina e najviai oblik privatnog vlasniatva jer su se u njemu tako "rastavljene" dvije osobe sporazumjele da prvoj (poduzetniku) pripada dodana vrijednost, a drugoj (vlasniku) viaak vrijednosti  ato zna i da se tog sporazuma u meusobnim odnosima moraju pridr~avati svi poduzetnici i vlasnici. U tr~ianom se gospodarstvu svaka vrijednost potvruje na tr~iatu, gdje dobiva svoju cijenu robe. Ta je cijena nov ani izraz vrijednosti koju su dogovorili prodavalac i kupac. U tome dogovoru interes je prodavaoca da proda po ato viaoj cijeni, a kupac nastoji platiti ato ni~u cijenu. Zbog takvih odnosa koji vladaju na tr~iatu roba, algoritam kapitala odreuje da se svaka cijena robe sastoji od PRENESENE VRIJEDNOSTI, DODANE VRIJEDNOSTI I VI`KA VRIJEDNOSTI. Za ovjeka je prenesena vrijednost potvrena kada je kao kupac novcem platio nekom drugom za vrijednost koju je primio. Dodana je vrijednost potvrena kada je ovjek sebi i svojim suradnicima platio za vrijednost koju su stvorili. Viaak vrijednosti potvruje se na tr~iatu roba, gdje je ukupna vrijednost (prenesena i dodana) dobila svoju cijenu robe koju je kupac platio novcem. Viaak vrijednosti potvren je samo u slu aju ako je cijena robe vea od vrijednosti, a ako je ona manja, ostvaren je gubitak. To zna i da viaak vrijednosti mo~e biti i negativna veli ina, za razliku od vrijednosti koja je uvijek pozitivna veli ina, pa je prema tome samo vlasnik taj koji mo~e izgubiti. Da bi se, naime, neka vrijednost mogla ponuditi na tr~iatu, nju najprije treba stvoriti, ato se plaanjem potvruje stvaraocu, pa tek nakon toga tr~iate plaanjem u novcu ponuenu vrijednost potvruje poduzeu  a viaak vrijednosti ostvaren je samo ako je cijena robe vea od ponuene vrijednosti. Upravo zbog toga algoritam kapitala stvara pravne osobe koje ljudima poma~u da stvaraju ato viae raznih vrijednosti i da pritom ostvaruju ato je mogue vei viaak vrijednosti, koji te pravne osobe bri~no uvaju za vlasnike. No da bi pravne osobe u tome smislu mogle funkcionirati i meusobno komunicirati, dr~ava mora standardizirati prirodno knjigovodstvo i u initi ga obaveznim za sve pravne osobe. To knjigovodstvo dr~avi omoguuje da na pregledan na in ima uvid u sve ato se dogaa u pravnim osobama i da preko njih na nevidljivi na in upravlja poslovnim procesima kako bi vlasnici imali ato viae novca (viaka vrijednosti). Zbog toga algoritam kapitala razlikuje dvije vrste pravnih osoba: poduzea i ustanove; poduzea imaju zadau kao pravne osobe stvarati ato viae vrijednosti za opu i osobnu potroanju, a ustanove kao pravne osobe brinu o vrijednostima ato se koriste u opoj potroanji, koja treba biti ato vea  jer u tom slu aju vei je i vlasnikov viaak vrijednosti. KAKO DR}AVA POSPJE`UJE RAZVIJANJE PROCESA PRIVATIZACIJE I INTEGRACIJE. Da bi viaak vrijednosti bio ato vei, u suvremenoj dr~avi novac uvijek tra~i rad. Novca nikad ne smije nedostajati za neato ato je potrebno, korisno i ato mo~emo sami napraviti. U tome smislu djeluje i ukupni bankovni sustav koji ini sve mogue da poduzeima nikada ne uzmanjka novca za ostvarivanje njihove druatvene zadae (proizvodnje robe za tr~iate). Zbog toga algoritam kapitala stvara glavnicu koja postaje vidljiva tek kad se poduzee osposobi stvarati vrijednosti i u tome stvaranju ostvarivati dovoljan viaak vrijednosti koji e zadovoljiti vlasnike. To tako odreuje algoritam kapitala pa je poduzee kao pravna osoba ujedno i mehanizam koji pomou glavnice od poduzetnika najprije stvara vlasnika poduzetni kog posla da bi tijekom vremena sve viae postao i vlasnik novca. To zna i da algoritam kapitala istodobno stvara dvije glavnice  prva je GLAVNICA PODUZEA, iji je vlasnik isklju ivo poduzetnik, a druga je GLAVNICA NOVCA, iji vlasnik mo~e biti bilo tko. Posebna je zna ajka glavnice poduzea da mora biti poznata prije formalnog osnivanja poduzea jer ona je znak da je o poduzeu poznato sve, pa ak i kamata koju kao minimalan profit treba ostvariti u sljedeem godianjem razdoblju. To zna i da je u trenutku osnivanja, osim glavnice poduzea, potpuno ili djelomi no poznata i glavnica novca. Naime, razlika izmeu tih dviju glavnica jest u tome ato se glavnica poduzea u cijelosti ula~e odjednom (pri osnivanju poduzea), a glavnica novca ula~e se u viae navrata (prije i poslije osnivanja), i to onda kada je i ako je potrebno. Zadaa je glavnice poduzea ostvariti ato vei profit za vlasnika poduzetni kog posla. Zbog toga ona sna~no utje e na razvijanje procesa privatizacije, koja od velikih poduzea stvara mnoatvo ato manjih poduzea jer se u malim poduzeima br~e dolazi do profita pa samim time on biva vei. Osim toga, u malom je poduzeu lakae upravljanje, stoga je ono uspjeanije i zbog toga je vrednije, a vea vrijednost zna i da je vea i glavnica poduzea. Stoga se svaka organizacijska jedinica velikog poduzea ~eli organizirati kao malo poduzee, ato se i ostvaruje ako se ta jedinica ra unski mo~e izraziti kao ekonomsko-tehnoloaka cjelina. Zbroj glavnica malih poduzea obi no je vei od glavnice postojeega velikog poduzea pa je i to razlog da se razvija proces privatizacije, ali pritom se istodobno razvija i proces integracije jer glavnica poduzea i njezin profit neprekidno vode ra una da novac u poduzeu bude ato bli~i nuli, ato zna i da svako poduzee mora svoj viaak novca deponirati u poslovnoj banci ili u unutarnjoj banci korporacije. Svako vee poduzee nastoji se organizirati kao korporacija sa ato viae malih poduzea jer na tome stalno djeluje unutarnja banka koju ima svako poduzee. Naime, unutarnja banka prirodno te~i poslu~ivati ato viae poduzea, jer se onda novac mo~e bolje koristiti, te stoga nastoji da ona budu ato manja i da ih bude ato viae. S druge pak strane, svako poduzee ~eli biti ato samostalnije, ato ina e odgovara unutarnjoj banci, ali im pritom ona ne dopuata da se odvoje, a to ini tako ato ih permanentno opskrbljuje potrebnim novcem, i to upravo u trenutku kada ga trebaju, pa ona ni ne pomialjaju na odvajanje jer ih korporacija pomou novca vrsto dr~i zajedno. Posve openito to zna i da se svaki poduzetni ki posao te~i privatizirati jer se time poveava osobna odgovornost za njegovo izvraenje pa tako i sam taj posao postaje vredniji. No istodobno sm novac te~i da se sve centralizira jer onda kao mjera vrijednosti s manjom koli inom novca mo~e izmjeriti viae stvarnih vrijednosti. Zbog toga i postoji opa tendencija da se svako vee poduzee organizira kao korporacija sa ato veim brojem malih poduzea ili da se svako samostalno poduzee radi uspjeanijeg obavljanja svojega posla udru~i u ve postojee korporacije. Ova opa tendencija osobito dolazi do izra~aja u dr~avama u kojima je gospodarstvo u dr~avnom vlasniatvu, a osobito je va~na za dr~ave u kojima vlada nevlasniatvo (kao ato je to slu aj u Hrvatskoj). U takvim se dr~avama naime mora istodobno privatizirati ukupno gospodarstvo, a to se ini pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita), koji su i ina e organizacijski mehanizam ijim se prijenosom vlasni ke odgovornosti na ni~e razine upravljanja ponovno vrednuje materijalna imovina veeg poduzea. Taj organizacijski mehanizam omoguuje da se u jednom trenutku (u jednoj godini) doe do to nog podatka o ukupnoj vrijednosti poduzetni kih poslova u velikom poduzeu, odnosno u ukupnoj dr~avi. Davanje menad~erskih kredita isklju ivo je unutarnja stvar svakoga veeg poduzea; to je zapravo organizacijska mjera kojom se svako poduzee nastoji bolje organizirati radi uspjeanijeg poslovanja. Za unutarnje zajmove novac uope nije potreban jer se pomou njih prodaje postojea materijalna imovina, a to zna i da vanjske ope i poslovne banke financijski uope ne sudjeluju u tim organizacijskim zahvatima, jedino mogu radi svojega interesa pomoi savjetima da ti zahvati budu ato uspjeaniji. U vezi s koriatenjem unutarnjih poslovnih zajmova potrebno je samo znanje o prirodnome dvojnom knjigovodstvu, a koje je to znanje objasnit emo na primjeru zamialjene velike "dr~avne" kompanije, u kojoj je glavni direktor dobio zadatak da pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) proda materijalnu imovinu kompanije onim poduzetnim ljudima koji e tu imovinu uspjeanije koristiti. KAKO JE GLAVNI DIREKTOR POMOU MENAD}ERSKIH KREDITA PRODAO UKUPNU MATERIJALNU IMOVINU DR}AVNE KOMPANIJE? U ovome primjeru pretpostavimo da je rije  o glavnom direktoru velike dr~avne kompanije, a isti bi postupak bio kada bi bila rije  o privatnoj kompaniji u kojoj je glavni direktor ujedno i jedini privatni vlasnik. To zna i da u oba slu aja glavni direktor postupa jednako jer njegova je zadaa da poduzee posluje ato uspjeanije i da u tome atiti interes vlasnika. U ovom emo opisu pretpostaviti da je vlasnik nepoznat i da glavni direktor sve radi u interesu toga nepoznatog vlasnika. U tome smislu razmialja i o tome kako bi lakae upravljao poslovima kompanije budui da su se oni znatno proairili te mu je sve te~e upravljati procesima. Istina, njemu poma~u odabrani suradnici, ali unato  tome ima razli itih problema kojih ne bi trebalo biti. Mora neato u initi kako bi svoje suradnike ja e motivirao za uspjeanije izvraavanje postavljenih zadataka. Puno je o tome razmialjao i najednom se sjetio da je na knjigovodstvenom te aju u io kako se svako poduzee sastoji od pet temeljnih dijelova (opa uprava, tehni ka uprava, nabava, proizvodnja i prodaja) i da se prijenosom vlasniatva pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) svaki taj dio mo~e bolje organizirati. Odmah odlu i materijalnu imovinu kompanije prodati osobama koje su spremne preuzeti poduzetni ku odgovornost radi boljeg koriatenja imovine te u tom smislu opu upravu proglasi HOLDINGOM, a njegovo knjigovodstvo "unutarnjom bankom". Ta e banka raspisati natje aj za dodjelu unutarnjega poslovnog zajma, kojim e odabrani kupci kupiti materijalnu imovinu pojedinih organizacijskih dijelova kompanije. Za glavnog direktora ovaj je natje aj samo formalnost jer je budue kupce ve unaprijed odredio, ali to nitko, pa ni sami kupci ne trebaju znati. Da bismo lakae doku ili o emu je rije , opisat emo zamialjeni razgovor glavnog direktora s poslovoom jednoga proizvodnog odjela. Namjeravam, zapo inje glavni direktor, prodati materijalnu imovinu ove kompanije, s time da pravo prvokupa imaju sadaanji voditelji poslova u tim dijelovima pa sam vas pozvao da iskoristite to pravo. Dakako, najprije moramo precizirati predmet i cijenu kupoprodaje. Vi kupujete samo onu materijalnu imovinu (prostor, opremu i materijal) koja vam je potrebna za izvraenje zadatka vaaega odjela. Tu imovinu treba to no identificirati i nakon toga je procijeniti: materijal prema aktualnim nabavnim cijenama, a prostor i opremu prema stupnju istroaenosti i ekonomskoj zastarjelosti. S obzirom na to da dobro poznajete situaciju u vaaem odjelu, vi ete najbolje procijeniti imovinu koju kupujete; stoga predlo~ite cijenu koju ste spremni platiti, a u visini dogovorene cijene  unutarnja banka odobrit e vam poslovni zajam kojim ete platiti tu materijalnu imovinu. Prostor koji vam nije potreban stavit ete meni na raspolaganje, opremu koja vam ne treba pohranite u naae sredianje skladiate, a isto to u inite s nekurentnim materijalima. Od postojeih radnika zadr~ite samo one koji su vam doista potrebni, a za radnike koji su viaak pobrinut u se ja. No, da biste mogli dobiti poslovni zajam, morate osnovati svoje poduzee, ali prije toga trebate polo~iti ispit iz dvojnog knjigovodstva jer to je jedan od uvjeta da se poduzee mo~e registrirati, s time da e te aj iz knjigovodstva organizirati naaa  unutarnja banka . Na tom ete te aju nau iti kako se projektira budui poduzetni ki posao i kako ete utvrditi godianji profit koji ete ostvariti, a na temelju toga profita izra unat ete glavnicu vaaega poduzea. Tu glavnicu mora verificirati  unutarnja banka i takvu ete prijaviti mjerodavnom sudu radi registracije poduzea. Nakon toga vaae e poduzee zaklju iti ugovor s  unutarnjom bankom o dodjeli poslovnog zajma u visini kupoprodajne cijene koju emo dogovoriti. Prema tome ugovoru  unutarnja banka je zajmodavac, a vaae je poduzee zajmoprimac, s time da se zajmodavac obvezuje da e financirati vaae poduzee, dok se zajmoprimac obvezuje da e ostvareni profit redovito uplaivati zajmodavcu. Uplaeni profit koristit e se za kamatu na poslovni zajam, a ostatak od toga bit e vaa udio u dioni koj glavnici  unutarnje banke . Predla~em da o svemu ovome ato sam rekao dobro razmislite i za tjedan dana o ekujem vaa potvrdni odgovor. Poslovoa je pozorno sluaao ato mu je glavni direktor govorio, nakon ega je pomno razmialjao o njegovu prijedlogu i u njemu tra~io svoj interes. Razmialjao je o prostoru i opremi koju bi kupio te o kupoprodajnoj cijeni koju e predlo~iti; odvojio je nekurentne materijale koje nee preuzeti, a posebno se posvetio odabiru radnika koje e zadr~ati. Pritom je radio razli ite kalkulacije, projektirao svoj posao, u njemu se po eo buditi vlasni ki duh pa je ak izra unao i osniva ku glavnicu svojega budueg poduzea. Na kraju je zaklju io da je ovaj ugovor o poslovnom zajmu za njega vrlo povoljan jer niata ne treba platiti, a ako se ispravno postavi, mo~e mnogo toga dobiti. Nakon tjedan dana zadovoljno dolazi glavnom direktoru ne samo s potvrdnim odgovorom nego i s prijedlogom cijena materijalne imovine koja je predmetom ove kupoprodaje. Sli no je bilo i s ostalim moguim kupcima. Svi su oni nakon tjedan dana zadovoljno donosili svoje prijedloge o cijenama koje su spremni platiti za materijalnu imovinu koju namjeravaju kupiti, a najzadovoljniji je bio glavni direktor jer se njegova namjera u potpunosti ostvarila. Naime, ovom kupoprodajom sva e odgovornost za troakove biti prenesena na zajmoprimce. Rezultati su odmah bili vidljivi jer su se budui vlasnici ve na samom po etku rijeaili balasta koji ih je dotad optereivao. Istina, sada je time optereen glavni direktor, no i to je od koristi jer sada barem zna da balast postoji i da s njime mora neato u initi. S predlo~enim cijenama takoer se slo~io jer je nepoznati vlasnik bogatiji upravo za cijenu koju su predlo~ili direktori novih malih poduzea budue korporacije. No, to je manje va~no; najva~nije jest da su sve organizacijske jedinice velikog poduzea odjednom sreene i da e njihovi voditelji (direktori poduzea) ubudue s vlasni kom odgovornoau brinuti o poslovanju svojih malih poduzea te da e ujedno kao dioni ari velikog poduzea voditi ra una o opem uspjehu korporacije. KAKO SE VLASNI KA ODGOVORNOST PRENOSI NA NI}E RAZINE UPRAVLJANJA? Privatizacija je kontinuirani prirodni proces u kojemu se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) svako vee poduzee rastavlja na ato vei broj manjih poduzea. U tome procesu dolazi do ponovnog vrednovanja trajne imovine na temelju menad~erskih kredita, pomou kojih se ona prodaje novim malim poduzeima. Zbog toga se u "unutarnjoj banci" stvara novi kreditni novac, koji poveava glavnicu novca te banke. No time dolazi i do poveanja glavnice poduzea jer je zbroj glavnica novih malih poduzea vei od glavnice dotadaanjega velikog poduzea (zato ato je privatizacija reorganizacija poduzea s ciljem da ukupno poslovanje korporacije bude uspjeanije, a vea uspjeanost zna i da su poduzea vrednija, odnosno da je vea i suma glavnica svih novih poduzea). Upravo je ta suma najpouzdaniji podatak o njihovoj vrijednosti jer ona je veli ina koja proizlazi iz prora una poduzetni kog posla u koji se ulazi, a taj su prora un izradili najmjerodavniji stru njaci  u ovom slu aju to su zajmoprimci poslovnog zajma, koji kao poduzetnici najbolje poznaju taj posao i koji su sada kao vlasnici osobno zainteresirani da poslovanje bude uspjeanije i da njihov prora un bude ato to niji. Pomou unutarnjih poslovnih zajmova se dakle svako vee poduzee u kratkom roku mo~e transformirati u korporaciju sa ato viae manjih poduzea, i to s ciljem da se prijenosom vlasni ke i poduzetni ke odgovornosti povea uspjeanost poslovanja. U tome veliku ulogu ima "unutarnja banka", koja je zapravo knjigovodstvo ukupne korporacije, a to knjigovodstvo vodi i koristi opa uprava koja je u HOLDING poduzeu. Pomou toga knjigovodstva menad~ment korporacije nevidljivo upravlja svim poduzeima u njezinu sastavu, a svako to poduzee vodi svoje knjigovodstvo i ima svoju glavnicu koja ga upuuje kako e izvraavati svoje zadatke. No izmeu glavnice samostalnih poduzea i glavnice poduzea u sastavu korporacije postoji razlika. Glavnica samostalnih poduzea svake se godine poveava za ostvareni profit i svake sljedee godine ra una se kamata na tako poveanu glavnicu; to zna i da se ukupna glavnica tih poduzea sastoji od osniva ke glavnice i glavnice novca koja nastaje iz ostvarenog profita. To mora biti tako stoga ato se profit (viaak vrijednosti) poduzea nikome ne mo~e isplatiti jer kad bi se to u inilo, profit bi jednostavno nestao. To zna i da je u svakom sljedeem obra unskom razdoblju (u svakoj sljedeoj godini) glavnica poduzea vea, a samim time vea je i vlastita troakovna kamata, ato mnogim poduzetnicima ne odgovora budui da neprekidno moraju razmialjati kako da proaire i poveaju poslovanje poduzea zbog toga ato to od njih tra~i kamata koja je za poduzee norma koju moraju ostvariti u sljedeem poslovnom razdoblju (godini). U poduzeima korporacije to nije slu aj jer ona svoj ostvareni profit redovito uplauju "unutarnjoj banci" pa je u njima glavnica poduzea uvijek jednaka osniva koj glavnici. No zbog toga u korporaciji postoji holding poduzee koje ima status trajnosti, za razliku od ostalih poduzea koja traju toliko dugo dok ostvaruju profit i onda nestaju, ali se pritom stalno osniva viae novih poduzea. Da to bude tako brine se "unutarnja banka", koja pomou osamostaljenoga prvog temeljnog dijela prirodnog dvojnog knjigovodstva ("NOVCA"  razredi 0 i 1) novac korporacije neprekidno ula~e u razvoj proizvodnje i poduzetniatva te u tome smislu upravlja svim poduzeima, pa ak i HOLDINGOM u kojemu je opa uprava korporacije. Naime, svako poduzee smo vodi osamostaljeni drugi temeljni dio prirodnoga dvojnog knjigovodstva ("ROBA"  razredi od 2 do 9), u kojemu je njegova osniva ka glavnica koja ga upuuje kako da sa ato manje novca uspjeano ostvaruje svoju djelatnost i da svoj profit redovito uplauje "unutarnjoj banci", ato zna i da je u poduzeima novac uvijek na nuli. To se dogaa zbog toga ato se u korporaciji glavnica novca odvojila od glavnice poduzea (proces osamostaljivanja financijskog kapitala), ali pri tome osamostaljivanju svaki vlasnik poduzetni kog posla zna koliki je njegov udio u ukupnoj glavnici novca koja se nalazi u "unutarnjoj banci". Sve je to radi toga da bi ope (korporacija) i posebno (sva poduzea) usklaeno djelovalo pa "unutarnja banka" bri~no uva viaak vrijednosti vlasnika poduzea (malih dioni ara) i ne dopuata da se taj viaak ikome isplati u novcu, ak ni njegovim vlasnicima. Oni ga ni ne tra~e jer imaju dionice koje su prenosivi vrijednosni papir koji, ako im je potreban gotov novac, mogu prodati na burzi ak po cijeni veoj od nominale. `TO DR}AVNA VLAST U HRVATSKOJ MORA U INITI DA SE SA UVA VI`AK VRIJEDNOSTI VLASNIKA? Dakako, prije svega treba donijeti temeljni akt kojim se de facto uspostavlja dr~ava, a to je STANDARDNI KONTNI PLAN prirodnog knjigovodstva, ato zna i da Ustav i drugi zakonski propisi koje donosi dr~avna vlast moraju biti usklaeni s tim temeljnim aktom. Donoaenjem toga kontnog plana stvorit e se pozitivno ozra je u kojemu e dr~ava kao opa pravna osoba ispravno funkcionirati. U tome je najva~nija prva godina nakon donoaenja Standardnoga kontnog plana jer se u njoj treba dogoditi sve ato je bitno da bi se dr~ava razvijala u tome smislu da pomou posebnih pravnih osoba (poduzea i ustanova) upravlja svim druatveno-ekonomskim procesima radi boljeg ~ivota svih svojih graana. U toj prvoj godini sve e se promijeniti jer e eskontna stopa sredianje banke sve ljude u dr~avi poticati da tra~e svoj najvei interes, a dr~ava e im u tome svesrdno pomagati, prije svega time ato od njih nee niata uzimati, nego e im samo davati, a dat e im viae ako e ljudi u svojemu interesu bolje raditi. S time u vezi vrlo je va~no da se odmah privatizira ukupno gospodarstvo, a na koji to na in treba u initi, objaanjeno je u ovome izlaganju. To zna i da se ve u prvoj godini svako dioni ko druatvo i svako vee trgova ko druatvo treba transformirati u korporaciju sa ato viae manjih poduzea. U tome ne bi trebalo biti nikakvih problema jer e svi sudionici u tim transformacijama biti upoznati s osnovama prirodnog knjigovodstva, a to e ih knjigovodstvo uvijek ispravno voditi  jer ono je nepogreaivo. Pritom je vrlo va~no da hrvatska dr~avna vlast ne sluaa Zapad; naprotiv, ona ak i njemu treba pomoi jer razvijeni zapadni svijet jako grijeai previae se oslanjajui na svoj dioni ki sustav, koji je ipak samo kroviate obra unskog sustava. Zbog toga kroviata sve viae zanemaruje prirodno knjigovodstvo, koje je temelj obra unskog sustava i koje je stvorilo njihov dioni ki sustav te ga dovelo do visokoga razvojnog stupnja. 14. KAKO MONETARNI VRH POMOU KNJI}NOG NOVCA UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA U DR}AVI `TO JE KNJI}NI NOVAC I KAKO SE NJIME UPRAVLJA SVIM PRAVNIM OSOBAMA U DR}AVI? Jesmo li se ikada zapitali ato je novac, gdje je njegov izvor, ato zna i emisija novca, zaato je potrebno emitirati novac, koliko ga treba emitirati i zaato je novac tako va~an? Na ta i mnoga druga pitanja dobit emo odgovor ako pozorno razmotrimo prvu projektnu bilancu zamialjene dr~ave veli ine Hrvatske (Shema br. 17) i pomno prou imo ulogu svih pojedinosti u njoj te njihovu meusobnu povezanost i kako se sve one kao KNJI}NI NOVAC sla~u u kona ni poslovni rezultat koji zovemo VI`AK VRIJEDNOSTI ILI PROFIT. I taj viaak vrijednosti svojevrstan je fenomen jer je u prirodnom knjigovodstvu permanentno nevidljivo zapisan, samo ga treba pro itati i vidljivo zapisati u razredu 8. Profit je ina e podatak koji bilo kojoj osobi nepogreaivo pokazuje koliki je njezin dobitak u novcu, pri emu je bitno da taj podatak mo~e utvrditi samo osoba koja je vlasnik ili posjednik novca. Da bi vlasnik novca saznao koliki je dobitak ostvario, mora prebrojiti koliko novca ima danas i taj iznos usporediti s iznosom iz nekoga ranijeg brojanja pa ako je danaanji iznos vei, onda je to bilo uspjeano razdoblje jer je ostvario pozitivan rezultat (profit). No taj iznos mo~e biti i manji pa je onda vlasnik izgubio dio svojeg novca, ato zna i da je ostvario negativan rezultat (gubitak). Sm izraz profit asocira da je ostvarena neka zarada, ali ra unica kojom se on utvruje uvijek to no pokazuje kolika je u odreenom razdoblju razlika izmeu zavranog i po etnog stanja novca, a ta razlika mo~e biti i negativna veli ina, ato zna i da prirodno knjigovodstvo mo~e pokazati i negativan profit (gubitak). Da bi knjigovodstvo (kompjutor) bilo potpuno sigurno da je profit ispravno izra unat, algoritam kapitala odreuje da se on u knjigovodstvu svake pravne osobe izra unava na dva potpuno razli ita na ina: prvi je razlika izmeu sadaanjeg stanja novca i stanja na po etku odreenog razdoblja, a drugi je razlika izmeu prihoda i rashoda u tom razdoblju, s time da ta dva na ina moraju dati isti rezultat. Prvi je na in mnogo jednostavniji jer zahtijeva samo jedno brojanje na kraju razdoblja i utvrivanje razlike u odnosu na brojanje koje je izvraeno na po etku razdoblja. Drugi je na in znatno slo~eniji jer se tijekom cijelog razdoblja mora pratiti svaki primitak i izdatak novca da bi se na kraju razdoblja iz ukupnih prihoda i rashoda izra unala razlika. Ako te dvije ra unice daju razli ite rezultate, zna i da se u ra unici potkrala pogreaka koju treba pronai i ispraviti. Ljudi obi no profit ra unaju na prvi na in jer je jednostavniji, ali ga ipak za svaku sigurnost trebaju potvrditi ponovnim brojanjem. Dakle, svaka osoba mo~e bez ikakva problema utvrditi svoj profit, s time da taj podatak zna samo posjednik novca jer se obvezno utvruje prebrojavanjem. Da je to doista tako, potvruje i odgovor jednog poduzetnika kojemu smo postavili pitanje je li mu poznato koliki profit ostvaruje dr~ava. Odgovor je bio:  Ja znam koliki je moj profit, a koliki je profit dr~ave, to morate pitati nju! Ovim je odgovorom sve re eno  jer svatko zna svoj profit pa ga, prema tome, mora znati i dr~ava! S obzirom na to da je novac potpuno neutralan jedna je od njegovih zna ajki da on u sebi na odreeni na in samo u jednom iznosu sadr~i sve podatke o ~ivotu osobe koja je vlasnik novca, a taj je iznos uvijek zapisan na jednom ra unu (kontu) koji ima dvije strane  ulaznu i izlaznu. Na ulaznoj je strani primitak novca koji govori kada, zaato i od koga je ta osoba primila novac, a na izlaznoj strani piae kome je, zaato i kada izdala novac, a ako je ulaz novca bio vei od izlaza, onda je posjednik novca ostvario profit. Takav konto ima svaka osoba pa ga ima i dr~ava koja se kao opa pravna osoba brine o svim posebnim pravnim i fizi kim osobama u zemlji. Taj je konto zapravo monetarni vrh dr~ave, koji na svojoj ulaznoj strani ima zapisan ukupan depozitni novac koji je atednja svih vlasnika novca (atediaa), a na izlaznoj je strani ukupan kreditni novac kojim se koriste poduzea radi stvaranja vrijednosti. Na tome kontu vidi se bitna razlika izmeu dr~ave kao ope pravne osobe i svih ostalih osoba koje postoje i djeluju u toj dr~avi  jer dr~ava ostvaruje profit ako je na kontu monetarnog vrha izlaz novca vei od ulaza! Na vranom kontu dr~ave naime dolazi do punog izra~aja kamatonosna zna ajka novca, koja sve viae postaje pozitivna kategorija, a kamata je ina e poznata po svojoj negativnoj ulozi. Pozitivnu zna ajku kamata je po ela poprimati tek nakon objave dr~ave da podloga novcu viae nije zlato (SAD, 1969.)  NEGO JE TO PROIZVODNJA I PODUZETNI`TVO. Otada se po ela razvijati i monetaristi ka filozofija, ije je temeljno na elo da dr~ava treba prije svega zaatititi novac koji kao svoju atednju graani dr~e u bankama. Tu e zaatitu dr~ava najbolje pru~iti ako, pojednostavnjeno re eno, njezina sredianja banka otkupljuje od opih banaka (atedionica) svu atednju po svojoj reeskontnoj stopi (9%) i ako po toj istoj stopi preko poslovnih banaka financira poduzea u stvaranju vrijednosti. U skladu s time sredianja banka na sav depozitni novac atedionicama mora platiti kamatu po stopi od 9%, a da bi to mogla, te depozite atediaa mora kao kreditni novac posredstvom poslovnih banaka pozajmiti poduzeima po istoj stopi. U tim odnosima sa atediaama i poduzeima vrani konto mo~e biti pozitivan, ato zna i da je depozitni novac vei od kreditnog novca, a u slu aju takvoga pozitivnog stanja sredianja banka gubi jer atediaama mora platiti veu kamatu nego ato e primiti od poduzea. Ako je kreditni novac jednak depozitnom novcu, sredianja banka dolazi na svoje jer atediaama plaa upravo toliku kamatu koliku je primila od poduzea. Ako je kreditni novac vei od depozitnog novca, sredianja banka zarauje jer prima veu kamatu od poduzea nego ato je plaa atediaama. Normalno je da svatko ~eli zaraditi (ostvariti profit) pa to ~eli i sredianja banka, a iz toga slijedi da bi izlaz iz vranog konta trebao uvijek biti vei od ulaza, ato je protivno prirodnim zakonima. Ali to nije protivno zakonu kamate i to je razlog zaato je ona poprimila pozitivnu zna ajku  kamata je sama po sebi negativna kategorija, pa ako se kao takva nalazi na negativnoj (izlaznoj) strani vranog konta, ona poprima pozitivno svojstvo (minus puta minus daje plus). I tako je kamata postala opi upravlja ki mehanizam koji pomou eskontne stope sredianje banke tvori sustav kamatnih stopa, u kojemu svaki sudionik monetarnog sustava (atediae, atedionice, poslovne banke i poduzea) mo~e nai svoj najvei interes. KAKO MONETARNI VRH DR}AVE KAO APSTRAKTNA PRAVNA OSOBA UPRAVLJA SVIM KONKRETNIM PRAVNIM OSOBAMA U DR}AVI? Pozitivnu zna ajku kamata je dobila zbog toga ato je monetarni vrh i ukupni bankovni sustav apstraktna pravna osoba koja, za razliku od konkretnih pravnih osoba (ustanova i poduzea), mo~e imati izlaz novca vei od ulaza. Naime, svaka banka konkretna je pravna osoba koja u sebi ima joa jednu apstraktnu pravnu osobu, koja se brine o stanju i prometu novca svih komitenata te banke, ato ujedno zna i da taj novac ne pripada banci, nego je to novac atediaa koji su joj ga povjerili na uvanje. To ujedno zna i da svaka banka ima i dva knjigovodstva: jedno je knjigovodstvo apstraktne pravne osobe, koje se brine o stanju i prometu novca svih komitenata banke, a drugo je poslovno knjigovodstvo konkretne pravne osobe, koja ima svoje rashode i prihode, kao ato ih imaju sve ostale konkretne pravne osobe. No ovdje se dogaa neato udno ato se vrlo teako mo~e razumjeti, a to je da apstraktne pravne osobe kao pozitivnu kategoriju imaju izlaz novca vei od ulaza, ato je svojevrstan paradoks koji postoji zbog kamatonosne zna ajke novca. Naime, svaka banka i bankovni sustav u cjelini djeluje uspjeano ako je njezin/njegov izlaz novca vei od ulaza, a to vrijedi i za monetarni vrh, iji vrani konto treba pokazivati da je ukupan kreditni novac kod svih poduzea vei od ukupnoga depozitnog novca svih atediaa. Sasvim je normalno da on bude vei budui da je novac ipak samo mjera vrijednosti, a da vei novac na izlazu ne mo~e biti bilo koja veli ina, priroda se pobrinula na taj na in da u stvarnom ~ivotu postoji ograni enje koliko kreditni novac mo~e biti vei od depozitnog novca  a to su ograni enje KVALITETNI PROJEKTI koji su ujedno i jedini izvor novca kojim PODUZEE ulazi u poduzetni ki posao. I upravo zbog toga poduzee kao pravna osoba jest mehanizam u kojemu punom snagom djeluje algoritam kapitala i on svojom glavnicom jam i da se u novi poduzetni ki posao ulazi potpuno spremno  JER TA JE GLAVNICA SADA`NJA VRIJEDNOST PODUZETNI KOG POSLA. S obzirom na to da je sredianja banka pomou svoje eskontne stope preuzela svu brigu o ukupnome bankovnom sustavu i pomou njega brigu o svim konkretnim pravnim i fizi kim osobama u zemlji, jedino se kod nje mo~e nalaziti izvor novca. Ali kako e se taj izvor koristiti, to sredianja banka prepuata poslovnim bankama; stoga one nisu ograni ene u davanju financijskih zajmova poduzeima  pod uvjetom da su zahtjevi za kreditima popraeni kvalitetnim projektima. To zna i da bankovni djelatnici moraju biti osposobljeni itati te projekte i verificirati ih te sa svoje strane u initi sve da takvih projekata bude ato viae i, radi svojega interesa, neprekidno brinuti da se oni uspjeano ostvaruju. U prvoj projektnoj bilanci dr~ave iz Sheme br. 17 o ito je da takvi projekti postoje jer je bruto druatveni proizvod projektiran u iznosu od 1.524 milijarde kuna, a neto druatveni proizvod iznosi 422 milijarde kuna, ato zna i da e u stvaranju toga druatvenog proizvoda sudjelovati brojna poduzea iji su projekti jamstvo da e u sljedeoj godini bruto druatveni proizvod biti najmanje toliki koliki je prikazan u toj prvoj projektnoj bilanci. Ovdje se postavlja pitanje  ato zna i razlika izmeu bruto druatvenog proizvoda i neto druatvenog proizvoda? Odgovor na to pitanje daje nam knji~ni novac koji je monetarni izraz za bruto druatveni proizvod, a taj se bruto proizvod uvijek sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti, za razliku od neto druatvenog proizvoda koji sadr~i samo dodanu vrijednost i viaak vrijednosti. Knji~nom novcu suprotan je efektivan ili gotov novac. Knji~ni je novac prihod koji su ostvarila poduzea i koji je u knjigovodstvu uvijek vidljivo zapisan na kontu 70, ato je u svojoj ukupnosti bruto druatveni proizvod, ija je struktura kao troaka zapisana u razredu 4 na kontima 41, 42 i 43. U toj su strukturi dodana vrijednost i viaak vrijednosti (konto 42 i 43) neto druatveni proizvod i kao takav su konstanta, za razliku od prenesene vrijednosti (konto 41), koja kao varijabla uvijek nastoji biti ato vea jer to zna i da u stvaranju druatvenog proizvoda sudjeluje vei broj poduzea. Zbog toga je podatak o bruto druatvenom proizvodu veli ina koja sama po sebi niata ne govori, ona neato zna i samo uz podatak o neto druatvenom proizvodu. Naime, odnos bruto i neto druatvenog proizvoda govori nam o stupnju organiziranosti dr~ave kao velikog poduzea; govori nam o koeficijentu organiziranosti koji treba biti ato vei  jer to zna i da se u dr~avi neto druatveni proizvod ostvaruje u veem broju poduzea pa je stoga zbog poveanoga unutarnjeg prometa vei i knji~ni novac. U projektnoj bilanci iz Sheme br. 17 istaknuta je DODANA VRIJEDNOST jer je ona odreena dr~avnim prora unom (Shema br. 16) i kao takva je apsolutna konstanta obra unskog sustava zbog toga ato algoritam kapitala punom snagom djeluje da se dodana vrijednost ostvari u projektiranoj veli ini, pa ak radi na tome da ona bude manja, ali da se unato  tome neto druatveni proizvod ostvaruje kako je predvieno u projektu. To zna i da je VI`AK VRIJEDNOSTI relativna konstanta jer gotovo svi mehanizmi kapitala djeluju u tome smislu da viaak bude ato vei, pa ak nastoje da se poveava na ra un dodane vrijednosti. Zbog toga je viaak vrijednosti najvea tajna obra unskog sustava koju rijetko tko mo~e razumjeti, a da bi se to ipak barem donekle moglo, treba neato rei o razlici izmeu knji~nog novca i efektivnog novca. Knji~ni novac ozna ava DOBRO i treba ga biti ato viae, a efektivni novac asocira na ZLO pa ga treba biti ato manje. Efektivni ili gotov novac potreban je prije svega zbog toga da bismo mogli prepoznati zlo i da ga se klonimo tako da se ato viae koristimo knji~nim novcem. U tome koriatenju dodana je vrijednost grani na to ka izmeu knji~nog i efektivnog novca (grani na to ka izmeu dobra i zla), a da bismo nekako shvatili tu grani nu to ku, poslu~it emo se naaim primjerom prora una dodane vrijednosti. U tome je prora unu predvieno da dodana vrijednost za projektiranu godinu iznosi 264 milijarde kuna, a to zna i da se ljudima taj iznos isplauje u mjese nim ratama od pribli~no 22 milijarde kuna. Ovih 22 milijarde treba umanjiti za PDV i OPO jer to su monetarni mehanizmi koje graani ionako nikada ne primaju pa dobijemo iznos od pribli~no 20 milijardi, koliko pravne osobe isplauju ljudima za njihovu osobnu potroanju robe. Ta je isplata MAKSIMUM EFEKTIVNOG NOVCA, s time da algoritam kapitala sna~no djeluje da od toga maksimuma, koji je ujedno MINIMUM KNJI}NOG NOVCA, gotovog novca bude ato manje, pa stoga pravne osobe ljudima isplauju novac na njihove osobne tekue ra une, odakle se koristi tek onda kad je to potrebno. U tom smislu u obra unskom sustavu postoje razni mehanizmi (platni nalozi, ekovi, kreditne kartice ...) da se ato manje koristi gotov novac, pa se ak ljudima pred kuu dovode bankomati da bi se ato manje slu~ili gotovinom. ORGANIZACIJSKA SHEMA PO KOJOJ SE SVAKO VEE PODUZEE MO}E ORGANIZIRATI U KORPORACIJU S NAJMANJE `EST PODUZEA. Algoritam kapitala poti e ljude da knji~nog novca bude ato je mogue viae, a kako se to posti~e pokazat emo na naaem primjeru, u kojemu je polaziate 264 milijarde kuna dodane vrijednosti koja je odreena dr~avnim prora unom (Shema br. 16). Ta dodana vrijednost stvorit e i viaak vrijednosti koji proizlazi iz verificirane glavnice poduzea u iznosu od 2.633 milijarde kuna. Ova glavnica zna i da postoje brojni projekti koji predviaju da e se ostvariti neto druatveni proizvod od 422 milijarde kuna, jer e se osim spomenute dodane vrijednosti ostvariti joa i 158 milijardi kuna viaka vrijednosti (6% od verificirane glavnice). S obzirom na broj poduzea koji je u naaem primjeru postojao u trenutku donoaenja Standardnoga kontnog plana, za po etni trenutak izraena je prva projektna bilanca dr~ave u kojoj je neto druatveni proizvod konstanta bruto druatvenog proizvoda od 1.524 milijarde kuna, ato zna i da je u tome trenutku koeficijent organiziranosti dr~ave bio 3,6 (1524 : 422). No ve u prijelaznom razdoblju po et e se ozbiljno razmialjati o reorganizaciji postojeih poduzea prijenosom vlasni ke odgovornosti na ni~e razine upravljanja, ato mo~e dovesti do naglog skoka bruto druatvenog proizvoda jer e se mnoga dioni ka i vea trgova ka druatva pomou menad~erskih kredita transformirati u korporacije sa ato viae malih poduzea. Pritom e se na najjednostavniji na in doi do to ne vrijednosti mnogih poduzetni kih poslova koji se obavljaju u dr~avi i istodobno e se znatno poveati bruto druatveni proizvod, unato  tome ato e neto druatveni proizvod ostati na razini projektne bilance iz Sheme br. 17. Kako je to mogue? Shema br. 18 ORGANIZACIJSKA SHEMA BUDUE KORPORACIJE  K O R P O R A C I J A  Unutarnja banka H HoldingN NabavaT TehnikaP ProdajaE ElementiS Sklopovi To je mogue stoga ato algoritam kapitala vrlo sna~no djeluje da se razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije, u kojima se svako vee poduzee transformira u korporaciju sa ato viae manjih poduzea. Ako joa i dr~ava raznim mjerama poti e takve transformacije, ato je slu aj u naaemu primjeru u kojemu dr~ava u jednom trenutku postojee nevlasniatvo transformira u vlasniatvo, onda e ve u prvoj godini nakon donoaenja Standardnoga kontnog plana doi do znatnog poveanja stupnja organiziranosti. To je i razlog zaato naaa projektna bilanca na kraju prijelaznog razdoblja pokazuje mnogo vei bruto druatveni proizvod, unato  tome ato je neto druatveni proizvod isti onaj koji je zate en u trenutku kad je transformacija zapo ela. Ako se naime odreeni druatveni proizvod ostvaruje u viae poduzea, onda prividno dolazi do veeg prometa robe i do poveanja cijene robe (prihoda poduzea na kontu 70), ato zna i da se poveava i knji~ni novac, ali e se u strukturi cijene poveati samo prenesena vrijednost, dok e dodana vrijednost ostati ista. Viaak vrijednosti pritom mo~e biti neato vei, ali samo zato jer e zbog eaeg mjerenja postati prije vidljiv. Kako dolazi do eaeg mjerenja, pokazat emo na primjeru naae projektne bilance iz Sheme br. 17, u kojemu emo pretpostaviti da e se svako dioni ko i vee trgova ko druatvo organizirati kao korporacija s najmanje aest poduzea, kako je to prikazano u Shemi br. 18. Svako se poduzee, posve openito, sastoji od pet temeljnih dijelova, neovisno o svojoj veli ini (to vrijedi i za poduzee s jednim zaposlenikom, koji je ujedno i vlasnik i poduzetnik), a to su: opa uprava, tehni ka uprava, nabava, proizvodnja i prodaja. Ako se proizvodnja, odnosno temeljna djelatnost poduzea, mo~e obra unski izraziti kao odgovornost konkretnog ovjeka (poduzetnika) i ako u poduzeu postoje najmanje dva takva ovjeka, onda se postojee poduzee mo~e organizirati kao korporacija s tri poduzea i najmanje tri zaposlenika s punom vlasni kom i poduzetni kom odgovornoau. Svaka korporacija ima HOLDING u kojemu se obavljaju djelatnosti ope uprave, tehni ke uprave, nabave i prodaje, pa ako i u svakoj toj djelatnosti postoje pojedina ne odgovornosti, onda se korporacija mo~e sastojati od aest poduzea s ukupno najmanje aest zaposlenika s prije spomenutom odgovornoau. MATRI NI RA UN KOJI POKAZUJE KAKO SE U TRENUTKU OSNIVANJA KORPORACIJE PRIVIDNO ZNATNO POVEAVA PROMET ROBA. U Shemi br. 18 poduzee H (HOLDING) konkretna je pravna osoba, koja e u novoj korporaciji biti pravni sljednik sadaanjega poduzea, a sastojat e se od ureda glavnog direktora korporacije, sektora opih poslova i knjigovodstva (sredianji kompjutor) te nevidljive "unutarnje banke" koja je apstraktna pravna osoba korporacije. Ta apstraktna pravna osoba nema nijednog zaposlenika ni bilo kakvih materijalnih sredstava; ona je zapravo prvi temeljeni dio prirodnog knjigovodstva ("NOVAC"  razredi 0 i 1); ona je na neki na in pokrenula veliko poduzee da se transformira u korporaciju sa ato viae manjih samostalnih poduzea. Pritom ne dopuata da se ta mala poduzea odvoje od nje, nego ih pomou holding poduzea (ope uprave) vrsto dr~i zajedno i brine se o njima tako da uva njihov novac (viaak vrijednosti), koji im je ina e uvijek na raspolaganju i mogu se njime koristiti kad treba i koliko treba. Osnivanjem korporacije prividno se poveava promet roba, a kako dolazi do toga poveanja, vidimo u Shemi br. 19, u kojoj je matri nim ra unom pokazano kako se veliko poduzee iz Sheme br. 17 transformira u slo~eno poduzee (korporaciju). Shema br. 19 u milijardama kuna MATRICA UNUTARNJEG PROMETA ROBE I POLAZI`NE PRODAJNE CIJENE KORPORACIJEPoduzeeHNTESPK SADA`NJE PODUZEE 53 32 33 800 571 35 1524Holding -55 1 2262420Nabava 2 -33 3151120Tehnika - - -3820 18 -0Elementi - - - -861 386 4750Sklopovi - - - --1010 1010 0Prodaja - - - - - -1524 -1524 KORPORACIJA  0  0  0  0 0  0  0  Tom se transformacijom prihod na kontu 70 poveao za 1.997 milijardi (od 1.524 na 3.521), koliko se zbog veeg broja poduzea prividno poveao i promet robe, no to se poveanje u strukturi cijene robe odrazilo samo na prenesenu vrijednost, ato mo~emo vidjeti u Shemi br. 20, koja je nova varijanta prve projektne bilance dr~ave kao velikog poduzea. Za isto toliko poveao se i knji~ni novac, a koeficijent organiziranosti dr~ave povean je s 3,6 na 8,3 (za viae od 231%), za koliko je povean i bruto druatveni proizvod  dok je neto druatveni proizvod ostao isti. Tu bi se moglo postaviti pitanje emu onda sva ta pretvorba vlasniatva kad nije doalo do poveanja neto druatvenog proizvoda? Nije doalo stoga jer je ovo tek prvi korak u organizaciji dr~ave kao velikog poduzea, no u drugom koraku doi e do znatnog poveanja viaka vrijednosti (profita), prije svega zbog vlasni ke odgovornosti poduzetnika, ali i zato ato se u malim poduzeima br~e dolazi do profita. Sve nam to pokazuje matrica iz Sheme br. 19, iz koje se vidi kako novac u odreenom trenutku jednom organizacijskom mjerom znatno poveava postojei bruto druatveni proizvod, ato je znak da od toga trenutka algoritam kapitala po inje djelovati pa e sadaanja poduzea ubudue funkcionirati mnogo uspjeanije. To ujedno zna i da se sva vea poduzea u dr~avi u jednom trenutku (u jednom mjesecu) mogu transformirati u korporaciju s najmanje tri poduzea, a bit e ak korporacija sa stotinjak poduzea i sve e one zajedno ostvariti bruto druatveni prozvod koji je prikazan u drugoj varijanti projektne bilance dr~ave kao velikog poduzea (Shema br. 20). Shema br. 20 milijardama kuna PROJEKTNA BILANCA GOSPODARSTVA ZA 2004. GODINU  STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA  BILANCA GOSPODARSTVA Prirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 68 - 3589 -  3363 - 226 - 1 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici  73 -503594 3363 3521 3413 73 -50  ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC  9110546 10297 249 ROBA 2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina-783 3402633 372 783 321850 3403 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi 182 3249 3067 1824 TRO`KOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viaak vrijednosti - - - 3099 264 158 3099 264 158- - -5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja u tijeku 98 3619 3521 986 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi 72 3593 3521 727 PRODAJA70 Rashodi i prihodi- 3521 3521-8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea- - - -  158 - -158 -9 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica  - - 2633-2633 ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA  -91 20508 20757-249 ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA )  0  31054  31054  0  Polaziate za izradu projektne bilance iz Sheme br. 20 jest bruto druatveni proizvod sadaanjeg poduzea u iznosu od 1.524 milijarde kuna (konto 70 iz Sheme br. 17), a struktura toga proizvoda ostvaruje se u aest organizacijskih jedinica koje ~ele postati samostalna poduzea. Ta struktura prikazana je u prvom retku Sheme br. 19, u kojemu svaka od tih aest jedinica ima svoj dio bruto druatvenog proizvoda sadaanjeg poduzea, ali ako svaka od njih postane samostalno poduzee, taj njezin dio postaje cijena robe koja se uvijek sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti. U dijelu te cijene iz prvog retka nalazi se samo dodana vrijednost i pripadajui dio viaka vrijednosti; to je dohodak organizacijske jedinice, a da bi on postao cijena robe, svaka jedinica mora primiti cijenu robe drugih jedinica koje se osamostaljuju. To primanje uvijek je prenesena vrijednost koja poveava troakove jedinice, koji time kao njezin prihod postaju cijena robe, a ta je cijena za svaku jedinicu u Shemi br. 19 prikazana s predznakom minus. Zbroj svih tih minus vrijednosti vei je od bruto druatvenog proizvoda sadaanjeg poduzea upravo za iznos (1.997 kuna) za koji se u toj transformaciji poveava cijena robe (knji~ni novac, bruto druatveni proizvod). To zna i da e se bruto druatveni proizvod u iznosu od 1.524 milijarde ve u prijelaznom razdoblju poveati na iznos od 3.521 milijarde kuna, a u strukturi toga iznosa poveala se samo prenesena vrijednost s po etnih 1.102 milijarde na 3.099 milijardi kuna. 15. KAKO ALGORITAM KAPITALA PROFITOM FINANCIRA OPU POTRO`NJU DR}AVE ZA`TO JE DR}AVNA OPA POTRO`NJA MANJAK KOJI DR}AVA MORA PLATITI? Algoritam kapitala ispravna je ra unica o koriatenju vlastitog kapitala, a to je prije svega naae znanje o vlastitim resursima kojima raspola~emo i o vlastitim sposobnostima da iskoristimo te resurse, no nije manje va~no i naae znanje o sposobnostima drugih koji su nam potrebni da bismo mogli ostvariti svoje namjere. Najbolji pokazatelj toga naaeg ukupnog znanja jest GLAVNICA PODUZEA jer ona u jednome nov anom izrazu predstavlja znanje kojim se ulazi u poduzetni ki posao. Poduzetnik naime mora dobro poznavati posao u koji namjerava ui, zatim treba upoznati svoje budue poslovne partnere, treba se dobro pripremiti za novo poslovanje, treba osigurati prostor u kojemu e obavljati djelatnost i opremu kojom e se pritom koristiti te, ato je najva~nije, mora projektirati posao i utvrditi profit koji e mu taj posao donijeti. Da bi sve to mogao napraviti, poduzetnik mora imati znanje iz prirodnoga poduzetni kog knjigovodstva i u tome posebno znanje o profitu (dobitku ili zaradi u novcu)  `TO JE NAJVA}NIJI PODATAK KOJI DAJE TO KNJIGOVODSTVO. Profit je krajnji rezultat poduzetni kog posla, to je viaak novca koji posjeduje poduzee, to je dobitak poduzea u novcu  a taj se dobitak nikome ne mo~e isplatiti jer svaka isplata novca poveava troaak i smanjuje profit. To je i razlog zaato ulaga i novca dobiju dionice kao potvrdu da su svoj novac ulo~ili u poduzee, a ta je injenica vrlo va~na u poduzetni kom poslu jer ona ujedno zna i da se profit kao viaak novca mo~e koristiti isklju ivo za razvoj proizvodnje i poduzetni kih poslova. O tome razmialja i suvremena dr~avna vlast pa odlu uje poduzee osloboditi od plaanja svih poreza, prireza, carina i drugih nameta, a sve to stoga da bi gospodarstvo ostvarilo ato vei profit, te ujedno uvodi porez na dodanu vrijednost (PDV) da ljudi ne bi bez potrebe uzimali novac iz poduzea. PDV, naime, zapravo i nije porez, nego je to monetarni mehanizam koji kao pretporez plaaju svi ljudi kad od pravne osobe primaju novac za osobnu potroanju, a dr~ava ga kao poticaj vraa onim poduzetnim ljudima koji stvaraju vrijednosti. Suvremena je dr~ava, prema tome, besporezna, a to zna i da se njezina ukupna opa potroanja tekueg razdoblja financira od profita koji su poduzea u tom razdoblju ostvarila i kojim e se u buduem razdoblju koristiti za razvoj proizvodnje i poduzetniatva. Da je doista mogue da dr~ava bude besporezna i da se financiranje mo~e izvraiti na taj na in, uvjerit emo se nakon ato pomno razmotrimo prvu projektnu bilancu dr~ave kao velikog poduzea (Shema br. 20). Ta projektna bilanca prikazuje dr~avu sa svim troakovima koji postoje u velikom poduzeu, a vrlo je dobro poznato da se troakovi svakog poduzea sastoje od izravnih i opih troakova, a ovi se opet dijele na materijalne i osobne troakove. Svi ti troakovi ili rashodi ine ulaznu stranu bilance, a ona prirodno mora biti jednaka izlaznoj strani, u kojoj su zabilje~eni svi prihodi poduzea. S obzirom na to da poduzea djeluju u skladu s algoritmom kapitala, bilanca svakoga od njih mora imati prihode vee od rashoda, a koliko su oni vei pokazuje razlika koja je u bilanci poduzea zabilje~ena kao PROFIT. Profit pokazuje zaradu u novcu, odnosno koliko je poduzee u svojem poslovanju imalo vei primitak od izdatka novca pa je to zapravo viaak novca koji se prema na elu prirodnog knjigovodstva mora proknji~iti ondje gdje je nastao, a to zna i u poduzeima. Budui da svaki viaak zna i da negdje postoji isto toliki manjak koji prema tome istom na elu to drugo mjesto mora platiti, postavlja se pitanje u kojoj se bilanci nalazi taj manjak. Dakako, to drugo mjesto sve su ustanove u dr~avi, no to ne zna i da manjak treba tra~iti u bilanci tih ustanova, jer on je nevidljivo zapisan i u ovoj bilanci dr~ave kao velikog poduzea, samo ga treba pro itati i vidljivo zapisati kao opi materijalni troaak dr~ave. No kad bi se to u inilo, nakon toga bi zapisa nestao profit na kontu 81, jer bi upravo za toliko bili poveani preneseni troakovi na kontu 41. Da se to ne dogodi, dr~ava treba platiti taj manjak jer su ga poduzea u svom knjigovodstvu proknji~ila kao viaak novca (profit). Na koji e na in dr~ava platiti taj manjak, bit e govora u zavranom dijelu izlaganja o projektnom knjigovodstvu dr~ave. PROFIT PODUZEA VI`AK JE NOVCA KOJI SE MO}E UPOTRIJEBITI SAMO ZA RAZVOJ PROIZVODNJE I NOVIH PODUZETNI KIH POSLOVA. Profit poduzea najva~nija je obra unska kategorija, ato je i razlog da algoritam kapitala pomou novca sna~no djeluje da se u ljudskom druatvu razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije, koji u prvi plan stavljaju osobnu odgovornost ljudi zaposlenih u poduzeima radi zaatite svojih interesa i osobnu odgovornost ljudi zaposlenih u ustanovama radi zaatite interesa svih ljudi u dr~avi. Ti procesi omoguuju da se imovina velikih poduzea pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) "prodaje" mnogim poduzetnicima, zbog ega se stvaraju brojna mala poduzea, a svako novo malo poduzee mora mjerodavnom sudu prijaviti svoju glavnicu. Mala poduzea znatno su u inkovitija i fleksibilnija, ato se vidi ve iz veli ine glavnice koja se prijavljuje kod osnivanja pa tako u naaem primjeru projektne bilance dr~ave kao velikog poduzea vidimo da sadaanja vrijednost (odnosno glavnica) svih poduzetni kih poslova u zemlji iznosi 2.633 milijarde kuna, a ta e glavnica u projektiranoj godini svim poduzeima dr~ave donijeti profit u iznosu od najmanje 158 milijardi kuna (6% od glavnice poduzea). Dakako, dr~ava sa svoje strane treba stvarati uvjete koji e omoguiti da se taj profit doista i ostvari. Zbog toga se mjerodavni dr~avni organi trebaju duboko zamisliti nad prvom projektnom bilancom dr~ave kao velikog poduzea jer u njoj su dva podatka od posebnog zna enja; prvi je podatak o dodanoj vrijednosti (konto 42), koja je u iznosu od 264 milijarde kuna odreena dr~avnim prora unom, a drugi je podatak o viaku vrijednosti (konto 43), koji u iznosu od 158 milijardi proizlazi iz verificirane glavnice svih poduzea u dr~avi. Ta dva podatka zajedno ine (neto) druatveni proizvod koji e se ostvariti u projektiranoj godini i kao takvi su konstanta obra unskog sustava, a podatak o prenesenoj vrijednosti (konto 41) je varijabla koja treba biti ato vea da bi dr~ava imala vei koeficijent organiziranosti  a taj vei koeficijent samo zna i da se konstanta (neto druatveni proizvod) ostvaruje u viae poduzea. Razmialjajui o svemu tome, dr~avni organi u prvoj projektnoj bilanci dr~ave zamijetit e jednu zanimljivost, a ona je u tome ato u toj bilanci nigdje nema podatka o materijalnoj opoj potroanji svih ustanova. Naime, sasvim je sigurno da je ta bilanca ispravna jer je na kontu 70 zabilje~en ukupan prihod svih poduzea u iznosu od 3.521 milijarde kuna, ato zna i da je u tome prihodu sadr~ana i roba koju su za potrebe ope potroanje kupile i platile sve ustanove u dr~avi, a s obzirom na to da je zbroj u ovoj projektnoj bilanci jednak na ulaznoj i izlaznoj strani, u toj je bilanci sadr~ano sve. Kako to mo~e biti kad pouzdano znamo da u njoj nema materijalnih troakova ustanova? I u redu je da ih nema, jer da su prikazani u toj bilanci, u njoj ne bi bilo profita (viaka vrijednosti); no to ujedno zna i da u bilanci iz Sheme br. 20 materijalni troakovi ustanova ipak postoje, samo su oni zapisani pod drugim nazivom (profit), ato zna i da je opa potroanja dr~ave uvijek jednaka profitu gospodarstva. To je i sasvim logi no jer da su ustanove kupile robu od poduzea za samo jednu kunu manje, onda bi poduzea na kontu 70 imala prihod za jednu kunu manji, pa bi toliko bio manji njihov profit, ali bi i materijalni troakovi u ustanovama takoer bili manji za jednu kunu. Pa kada je to tako, zaklju it e mjerodavni dr~avni organi, onda se na isti na in mogu financirati i osobni troakovi ustanova (plae zaposlenika u ustanovama, mirovine i razne druge naknade), koji iznose 173 milijarde kuna (redni br. 23 u Shemi br. 16). PROJEKTNA BILANCA DR}AVE SASTOJI SE OD BILANCE SVIH PODUZEA I BILANCE SVIH USTANOVA. Privatizacijom, odnosno pretvorbom vlasniatva doi e do ozbiljnih promjena u strukturi graana s obzirom na zaposlenost, jer e raznim poticajima dr~ave ljudi biti motivirani osnivati poduzea pa e tako i siva ekonomija sve viae izlaziti iz anonimnosti, a da ne govorimo da e selja ka gazdinstva i razne kune radinosti prijaviti svoje glavnice i registrirati se kao poduzea. Dr~ava je, naime, zakonom propisala da minimalni temeljni kapital (glavnica poduzea) iznosi 20.000 kuna, a to zna i da u uvjetima eskontne stope sredianje banke od 6% minimalni godianji profit iznosi svega 1.200 kuna (jer je 1200 : 0,06 = 20 000), a toliki se profit mo~e zaraditi i u svakom poslu kune radinosti. Dakako, to e osjetno promijeniti i strukturu dodane vrijednosti, koja e kao konstanta u svojoj ukupnosti ostati nepromijenjena (vidjeti Shemu br. 21 ). Dodana je vrijednost poslije pretvorbe ostala ista, ali je broj zaposlenika znatno povean uz isto toliko smanjenje broja nezaposlenih i umirovljenika. Pritom se uope ne o ekuje da e u strukturi graana doi do takvih promjena, a osobito se nee smanjiti broj umirovljenika jer e svatko nastojati zadr~ati ste ena prava. No to dr~avnu vlast ne zabrinjava jer je njoj jedino bitno da e se registrirani dohodak graana znatno poveati, a koliki je u njemu njihov potreban dohodak, to ionako znaju samo oni. Dr~avi je viae zanimljiv viaak dohotka jer ako umirovljenik radi svoj registrirani poduzetni ki posao, on e u svojem poduzeu ostvarivati vei profit zato ato jedan dio svojih potreba podmiruje od mirovine. Bitno je, dakle, da e u novim uvjetima doi do promjene u strukturi dohotka i da e poduzetnici svoj viaak dohotka (viaak vrijednosti, profit) dr~ati na odgovarajuem nov anom ra unu svojega poduzea, odnosno svoje korporacije, a do kakvih e promjena doi u strukturi dohotka, bit e zabilje~eno u odvojenim bilancama poduzea i ustanova (Shema br. 22 i 23). Shema br. 21 u milijunima kuna DR}AVNI PRORA UN DODANE VRIJEDNOSTI  O p i s MjeraSTRUKTURA DODANE VRIJEDNOSTIPrije pretvorbe 1. VII. 2003.Poslije pretvorbe 31. XII. 2003. 1. Jedini na neto cijena uvjetnog rada -  8,22 kune 8,22 kune 2. Godianji fond radnog vremena u satima - 2.191 2.191 3. Prosje ni koeficijent /K/ - 3,06556 3,06556 4. Broj graana u dr~avi /K 3,06556/ - 4,500.000 4,500.000 5. Broj djelatnih graana /K 4,3/ - 1.600.000 2,400,000 6. Broj nezaposlenih graana /K 3,2/ - 400.000 100.000 7. Broj umirovljenika /K 3,2/ - 1,000.000 500.000 8. Broj djece, u enika i studenata /K 1/ - 1,500.000 1,500.000 9. Broj nedjelatnih graana (6 do 8)  -  2,900.000  2,100.000  10. Minimalni dohodak dr~ave (1 ( 2 ( 4) kuna 81.049 81.049 11. Potreban dohodak dr~ave (10 ( 3) kuna 248.461 248.461 12. Porez na dodanu vrijednost (6% od 13) kuna 15.859 15.859 13. Dodana vrijednost (11 + 12)  kuna  264.320  264.320  14. Naknade nezaposlenima (1 ( 2 ( 6 ( K) kuna 23.049 5.763 15. Mirovine (1 ( 2 ( 7 ( K) kuna 57.630 28.816 16. Dje ji doplatak (1 ( 2 ( 8 ( K) kuna 27.019 27.019 17. Isplata nedjelatnicima (14 do 16) kuna 107.698 61.598 18. Isplata djelatnicima (11  17) kuna 140.763 186.863 19. Potreban neto dohodak (17 + 18) = (11) kuna 248.461 248.461 20. Potreban bruto dohodak (19 + 12) = (13)  kuna  264.320  264.320  21. Plae nedjelatnika (17 + PDV) kuna 114.572 65.530 22. Plae djelatnika ustanova (PRORA UN) kuna 58.55958.559 23. Ukupno plaanja u opoj potroanji (21 + 22) kuna 173.131124.089 24. Plae djelatnika poduzea (20  23) kuna 91.189 140.231 25. Ukupno plae zaposlenika (22 + 24) kuna 149.748198.790 26. Obavezna premija osiguranja (6% od 25)  kuna  8.985  11.927  Plae u ustanovama smanjuju se za 49 milijardi kuna (od 173 na 124 milijarde kuna), ato zna i da e u odvojenoj projektnoj bilanci poduzea profit biti vei za 124 milijarde, koliko u promijenjenim uvjetima iznose plae u projektnoj bilanci ustanova, a sve to pri neto druatvenom proizvodu od 422 milijarde kuna. Do toga su zaklju ka doali mjerodavni dr~avni organi nakon ato su pomno prou ili ove odvojene projektne bilance te su u takvom razmialjanju sagledali sasvim novo pozitivno ozra je koje stvara algoritam kapitala. Naime, na isti na in na koji razmialjaju mjerodavni dr~avni organi, razmialjat e i svi poduzetni ljudi. I oni e svaki za sebe u svojim ra unicama doi do istih zaklju aka; te e ra unice i njima pokazati da zbog toga ato su osloboeni plaanja bilo kakvog poreza mogu ostvariti sveukupni profit od 282 milijarde kuna. Budui da se to razmialjanje dogaa u trenutku projektiranja, i njihove bi verificirane glavnice mogle biti znatno vee od one koja je prikazana u projektnoj bilanci iz Sheme br. 20 (2.633 milijarde kuna); one bi mogle iznositi ak 4.700 milijardi kuna koliko je prikazano u Shemi br. 22 jer projektirani profit u njoj iznosi 282 milijarde kuna (282 : 0,06 = 4700). To dakle zna i da se projektirani profit poduzea poveava za isto toliko koliko iznose ukupna osobna primanja u svim ustanovama u dr~avi, ato je i sasvim razumljivo  jer se ni ti rashodi u ustanovama viae ne financiraju porezom. Shema br. 22 u milijardama kuna PROJEKTNA BILANCA SVIH PODUZEA ZA 2004. GODINU  STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA  ZBROJNA BILANCA PODUZEAPrirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba 68 - 3589 -  3239 - 350 - 1 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici  73 -503594 3239 3521 3289 73 -50  ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC  9110422 10049 373 ROBA 2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina-783 3404700 372 783 323917 3403 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi 182 3249 3067 1824 TRO`KOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viaak vrijednosti - - - 3099 140 282 3099 140 282- - -5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja u tijeku 98 3619 3521 986 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi 72 3593 3521 727 PRODAJA70 Rashodi i prihodi- 3521 3521-8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea- - - -  282 - -282 -9 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica  - - 4700-4700 ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA  -91 22575 22948-373 ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA )  0  32997  32997  0  Shema br. 23 u milijardama kuna PROJEKTNA BILANCA SVIH USTANOVA ZA 2004. GODINU  STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA  ZBROJNA BILANCA USTANOVAPrirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih osoba- -- -282 --282 -1 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici - -- 282- 282- -  ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC -282564-282 ROBA 2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje poduzea 22 Ostala trajna imovina- -- -- -- -3 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi-158158-4 TRO`KOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viaak vrijednosti - - -158 124 -158 124 -- - -5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja u tijeku----6 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi----7 PRODAJA70 Rashodi ustanova -282282-8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Gubitak ustanova- -- 282- -- 2829 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica ---- ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA - 1004 722282 ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA )  -  1286  1286  0  ZA`TO OSOBNA PRIMANJA U PODUZEIMA MOGU BITI ZNATNO VEA OD OSOBNIH PRIMANJA ZAPOSLENIKA U USTANOVAMA? U novom ozra ju poduzetnici su vrlo zadovoljni ato u poduzeima postoji znatno vei manevarski prostor u kojemu se odreuju plae djelatnika poduzea, jer to omoguuje ostvareni dohodak (dodana vrijednost i viaak vrijednosti). Taj manevarski prostor vei je upravo za ostvareni profit, a u naaemu primjeru to zna i da prosje na osobna primanja u poduzeima mogu biti znatno vea od osobnih primanja u ustanovama, da ne govorimo o tome koliko mogu biti vea u poduzetnih pojedinaca. No u svemu tome postoji jedan problem, a taj je ato se manevarski prostor poveava i za iznos plaa koji je dr~avnim prora unom odreen za ustanove. Pa kako se onda taj isti iznos mo~e isplatiti u poduzeima? Algoritam kapitala i za taj problem ima rjeaenje, a ono je u tome ato se profit poduzea nikome ne mo~e isplatiti jer bi ina e za toliko bio manji, ili ga uope ne bi bilo. Zbog toga isplate ljudima u novcu ne mogu biti vee od dodane vrijednosti (potrebnog dohotka), koja je konstanta obra unskog sustava, a profit poduzea viaak je vrijednosti koji se uvijek tretira kao ulaganje. Zbog toga ljudi viaak vrijednosti primaju u dionicama, ato zna i kao da su primili novac i potom ga odmah ulo~ili u poduzee. No taj ulo~eni novac donosi unaprijed dogovorenu kamatu (dividendu) koja pripada vlasnicima toga novca, pa ipak treba postaviti pitanje  je li ispravno da plae u poduzeima mogu biti toliko vee od plaa u ustanovama? Algoritam kapitala navodi mnoge razloge da je to ispravno jer poduzea moraju najprije stvoriti vrijednosti da bi se mogle isplatiti sve plae u dr~avi, a to zna i i one u ustanovama, pa je posve u redu da poduzetnici (djelatnici u poduzeima) budu ja e motivirani za stvaranje tih vrijednosti, a to se posebno odnosi na elne poduzetnike (menad~ere). To zna i da algoritam kapitala pomou svojih mehanizama motivira djelatnike poduzea da stvaraju ato viae raznih vrijednosti koje su potrebne ljudima i da oni za sebe ostvare ato vei dohodak, a u tome najvea zasluga pripada menad~erima poduzea. Kako bi bilo ato viae takvih menad~era, algoritam kapitala posebno vodi ra una da se permanentno razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije. U njima se pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) vlasni ka odgovornost menad~era prenosi na ni~e razine upravljanja poduzetni kim poslovima (mala poduzea), uz istodobno razvijanje odgovornosti vlasnika novca da se njihov novac ato bolje koristi jer im to omoguuje pogled sa ato viaih razina (korporacija). Tako je to prema algoritmu kapitala  da bi se kao proces neprekidno usklaivalo OPE i POSEBNO. U tim su procesima osobito va~na poduzea jer se u njima izravno stvaraju vrijednosti pa algoritam kapitala odreuje da poduzea budu ato manja  da bi u stvaranju vrijednosti bila ato uspjeanija i da se u tome ato prije doe do profita (viaka vrijednosti) koji su projektirali poduzetnici. Profit je naime krajnji poslovni rezultat, to je viaak novca koji su djelatnici poduzea zaradili iznad svojega potrebnog dohotka, a veli ina toga potrebnog dohotka odreena je obveznom premijom osiguranja (OPO), koju na kraju mjeseca poduzee mora platiti za sve svoje zaposlenike. Taj potrebni dohodak rasporeuje se na pojedine zaposlenike prema unutarnjem pravilniku, s time da nitko ne mo~e dobiti manje od uvjetne cijene najjednostavnijeg rada. No svaki zaposlenik prima plau prema svom doprinosu poslovnom rezultatu (profitu, viaku vrijednosti), s time da pri svakoj isplati mora platiti PDV (6%). No, zaposlenik mo~e odlu iti da dio ili cijelu svoju zaradu ostavi na dioni kom ra unu svojega poduzea (svoje pravne osobe) pa u tome slu aju ne treba platiti PDV jer novac nije ni izaaao iz pravne osobe. To ujedno zna i da svaka pravna osoba (poduzee) mo~e imati svoj osobni dioni ki ra un na kojemu je zabilje~en vlasni ki ulog svakoga ulaga a. Taj osobni dioni ki ra un pandan je osobnom atednom ra unu u poslovnoj banci, ali ima tu prednost da je ulog na dioni kom ra unu za PDV vei nego ato bi bio ulog na atednom ra unu u banci. No ipak postoji velika razlika izmeu tih dvaju nov anih ra una s obzirom na mogunost isplate, jer sa atednog ra una u banci vlasnik mo~e podignuti novac kad to za~eli, a s dioni kog ra una isplata uope nije mogua. Algoritam kapitala i ovdje nalazi rjeaenje: da dioni ki ra un ne bi izgubio prednost, ulaga  novca dobiva potvrdu o ulaganju (dionicu)  koja se kao prenosivi vrijednosni papir mo~e prodati na burzi ili bilo kome drugome, ak po cijeni viaoj od nominale. KAKO RAZLIKOVATI DODANU VRIJEDNOST OD NOVCA KOJI JE VI`AK VRIJEDNOSTI? Prema prethodno re enom proizlazi da plae u poduzeima mogu biti znatno vee od plaa u ustanovama, ato je i normalno jer su plae u ustanovama unaprijed odreene, a plae u poduzeima ovise o uspjehu poslovanja. No plae u veli ini potrebnog dohotka su dr~avnim prora unom dodane vrijednosti unaprijed odreene za sve ljude u dr~avi, kako bi mogli ~ivjeti i obavljati svoje zadatke, pa se stoga postavlja pitanje zaato unato  tome plae u poduzeima mogu biti vee? Algoritam kapitala ima odgovor i na to pitanje, jer se u obra unskom sustavu samo u pogledu potrebnog dohotka (dodane vrijednosti) izjedna uju svi graani dr~ave (taj dohodak utvruje se pomou mjerne skale iz Sheme br. 6), pa stoga do razlike mo~e doi samo u viaku dohotka (viaku vrijednosti, profitu) koji se ionako ne mo~e nikome isplatiti. To je i razlog ato ostvareni profit automatski poveava glavnicu poduzea, a ljudi koji pola~u pravo na njega dobivaju dionice ato je potvrda o dijelu vlasniatva. Zato i jesu svi mehanizmi algoritma kapitala prirodno podeaeni da djeluju tako da profit poduzea bude ato vei i da dodana vrijednost bude ato bli~e potrebnom dohotku, a posebnu ulogu u tome ima PDV koji djeluje u tome smislu da ljudi od svoje pravne osobe ne uzimaju viae novca nego ato im treba. To se osobito odnosi na djelatnike u poduzeima, jer gornji iznos njihove zarade nije limitiran, pa se ipak posve na elno moramo zapitati koliki je ukupan dohodak ljudi i kako dr~ava kao opa pravna osoba razlikuje potreban dohodak od viaka dohotka (dodanu vrijednost od viaka vrijednosti). Potreban dohodak jest onaj novac kojim se ljudi, u skladu sa svojim mogunostima, koriste za nabavu robe, ato zna i da svatko sam odreuje veli inu svojega potrebnog dohotka. Ta veli ina ovisi o tome koliko ovjek mo~e zaraditi, kakva je ponuda na tr~iatu roba i predispozicija ovjeka za troaenjem. Algoritam kapitala o svemu tome vodi ra una pa svakom ovjeku pru~a mogunost da ato viae zaradi, a najvea zarada mo~e biti u poduzeu jer se u njemu izravno stvaraju vrijednosti za tr~iate roba. `to je vea ponuda na tome tr~iatu, to je vea vjerojatnost da e ovjek viae potroaiti, a algoritam kapitala ga raznim mehanizmima (potroaa ki krediti) ak poti e da ostvarene vrijednosti potroai te u tu svrhu omoguuje da mu novac koji dr~i u banci bude uvijek pri ruci (bankomati). Bankomati su vrlo djelotvoran mehanizam algoritma kapitala jer oni postoje i zbog toga da se ovjek ato manje slu~i gotovim novcem, odnosno da se njime koristi samo u trenutku kada kupljeno treba platiti gotovinom. Algoritam kapitala sna~no djeluje da proizvodnja i potroanja robe bude ato vea, ali da potreban dohodak bude ato bli~i dodanoj vrijednosti iz prora una i da pritom viaak dohotka bude ato vei, s time da cijene roba moraju biti stabilne, a svemu tome va~an doprinos daju bankomati. Novac je naime mjera vrijednosti koja se ljudima predstavlja kao vrijednost, jer imati viae novca zna i biti bogatiji, ali dr~ati novac kod sebe (u svom d~epu) nije dobro jer se gubi kamata. Kako rijeaiti taj problem kada unato  svemu ovjek ~eli imati svoj novac kod sebe jer mu to ini unutarnje zadovoljstvo i ujedno stvara osjeaj sigurnosti? Upravo su bankomati sredstvo koja stvaraju takav u inak, jer novac se nalazi u sigurnim sefovima banaka i ovjek istodobno ima osjeaj da je njegov novac kod njega i da se njime mo~e koristiti kad god mu je potreban. To zna i da bankomati poma~u da se novac kao mjera vrijednosti optimalno koristi, jer je trenutak kad ga ovjek uzima iz banke sve bli~i trenutku kad se njime neato plaa, a to ujedno zna i da je ovjek i bogatiji  jer se njegov novac najdu~e zadr~ava na atednom ra unu koji mu donosi kamatu. Sada smo sve bli~e tome da otkrijemo tajnu profita (viaka vrijednosti, viaka dohotka), jer to je viaak novca koji si ljudi uvaju za svoju bolju budunost te koji se prema zakonu dvojnosti u tekuem razdoblju koristi za opu potroanju dr~ave, a u sljedeem e se razdoblju koristiti za razvoj proizvodnje i novih poduzetni kih poslova. Taj viaak novca ina e pripada ljudima koji su u tekuem razdoblju stvarali vrijednosti, a to su prije svega menad~eri i djelatnici u poduzeima i oni ga svojom voljom ostavljaju u pravnoj osobi u kojoj su zaposleni  da im uva novac za budunost. Da toga novca bude ato viae, zadu~en je PDV da kao monetarni mehanizam djeluje na ljude kako bi ato manje zaraenog novca uzimali od svoje pravne osobe. I ovdje je odgovor na pitanje u emu se novac kao dodana vrijednost razlikuje od novca koji je viaak vrijednosti, i kako dr~ava istodobno na vrlo jednostavan na in mo~e saznati koliko su graani primili novca koji im kao dodana vrijednost slu~i za njihovu osobnu potroanju te koliki je novac kao njihov viaak vrijednosti. Naime, na novac koji je dodana vrijednost dr~avi se plaa PDV, pa je dovoljno znati koliko je u dr~avnu blagajnu uplaeno PDV-a da bi dr~ava imala to an podatak koliko je novca ljudima plaeno za osobnu potroanju. S viakom vrijednosti je sve druk ije jer to je ukupan novac koji se nalazi na raznim depozitnim ra unima u dr~avi, to je ukupna glavnica novca koja pripada to no odreenim vlasnicima. Veli ina ukupne glavnice novca dr~avi je vrlo dobro poznata jer ta se glavnica sastoji od viaka vrijednosti koji je najkvalitetniji novac pa zbog toga njegovi vlasnici nad njime neprestano bdiju i paze da se taj novac poveava za dogovorenu kamatu. Dr~ava im u tome poma~e na taj na in da sve svoje pravne osobe obvezuje da kamatu redovito pripisuju svakoj pojedina noj glavnici novca, da bi vlasnici tih glavnica bili zadovoljni. To zna i da ukupnu glavnicu novca dr~ave ini zbroj svih pojedina nih glavnica, a glavna je zna ajka tih pojedina nih glavnica da ra unaju kamatu koja pripada vlasniku. I sada mo~emo dati posve openiti odgovor na pitanje u emu se novac kao dodana vrijednost razlikuje od novca koji je viaak vrijednosti. Naime, novac kao dodana vrijednost prepoznaje se po tome ato ljudi na primljeni novac plaaju porez u visini eskontne stope sredianje banke (6%), a novac kao viaak vrijednosti prepoznaje se po tome ato vlasnici na taj novac primaju kamatu takoer u visini eskontne stope sredianje banke (6%). 16. KAKO DR}AVA IZRAUJE SVOJU PRVU PROJEKTNU BILANCU U KOJOJ SU RASHODI I PRIHODI IZJEDNA ENI ZA`TO DR}AVA KAO OPA PRAVNA OSOBA MORA NAPRAVITI PRVU PROJEKTNU BILANCU DR}AVE KAO VELIKOG PODUZEA? Temeljna funkcija dr~ave jest zaatita vlasniatva, a da bi tu funkciju mogla ato bolje obavljati, mora dekretom donijeti Standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala, jer njime se u poduzetniatvo uvodi jednozna ni jezik komuniciranja. Bitna je odredba u tome kontnom planu da svako poduzee u svojem knjigovodstvu mora kao troaak redovito obra unavati kamatu na ulo~enu vlastitu glavnicu, i to po stopi koja je jednaka eskontnoj stopi sredianje banke (6%). Time je vlastiti kapital dobio svoju cijenu za koriatenje i od toga trenutka stvara se sasvim novo ozra je (prirodni odnosi poduzetniatva i vlasniatva), koje sve ljude poti e na stvaralaatvo. Dakako, dr~ava u tome treba dati po etni zamah, ona mora inicirati ato je mogue viae javnih radova, u emu treba prednja iti stanogradnja koja najviae pridonosi poveanju zaposlenosti. Najbolji znak da se u dr~avi dogaaju pozitivne promjene bit e velika seoba ljudi iz ustanova u poduzea, pri emu je osobito zna ajan dragovoljan prelazak zaposlenika iz dr~avne administracije u profitabilne djelatnosti. Naime, plae zaposlenika u ustanovama odreene su dr~avnim prora unom dodane vrijednosti, a u poduzeima njihovu veli inu utvruje algoritam kapitala, koji od djelatnika tra~i da svatko uredno i na vrijeme izvraava svoje obveze koje proizlaze iz poduzetni kog posla. I upravo zbog toga u dr~avi sve mora biti podreeno gospodarstvu u kojemu si svaki ovjek mo~e svojim projektom osigurati formalno zaposlenje u svojemu poduzeu i ostvariti ato je mogue veu plau. U takvom ozra ju siva ekonomija nestaje jer viae nitko nema potrebe neato skrivati od dr~avne vlasti stoga ato suvremena dr~ava samo daje, niata ne uzima, ato se vidi i po tome da poduzetnim ljudima uplauje PDV kad osnivaju svoja poduzea. Svatko dakle mo~e svoju poduzetni ku djelatnost legalizirati osnivanjem poduzea; to mo~e biti ak i svaka kuna radinost jer jedini uvjet koji dr~ava postavlja jest da poduzetnik prijavi svoju glavnicu koju mora verificirati poslovna banka i, dakako, da vodi svoje knjigovodstvo prema Standardnome kontnom planu. Kuna radinost je ovdje spomenuta da bismo naglasili kako se u obra unski sustav dr~ave mo~e uklju iti mnoatvo sitnih poduzetni kih poslova. ak i naa Zakon o trgova kim druatvima u lanku 389. propisuje da je najni~i iznos temeljnog kapitala 5.000 DEM (mi bismo rekli da je najni~i iznos glavnice poduzea 20.000 kuna), pa ako je eskontna stopa sredianje banke 6%, onda je najni~i iznos profita koji poduzee mora ostvariti svega 1.200 kuna na godinu (6% od 20.000). To zna i da se gotovo svaka kuna radinost i svako selja ko gazdinstvo mo~e prijaviti kao poduzee. ovjek uvijek radi u svojem interesu, a da taj interes ne bi bio na atetu drugoga, priroda je suvremenog novca takva da svaki ovjek radi svojeg interesa dr~i svoj novac u banci. Zbog toga banke imaju sve viae novca i uvaju ga za vlasnike (atediae), a k tome im joa za to uvanje plaaju kamatu! Ukupna atednja u bankama sastoji se od mnogobrojnih glavnica novca, svaka ta glavnica od odreenog je vlasnika, a suma svih tih pojedina nih glavnica jest GLAVNICA NOVCA DR}AVE. U organiziranom druatvu novac uvijek tra~i rad; novca ne smije nikad nedostajati za neato ato je potrebno, korisno i ato mo~emo sami napraviti. U tome smislu djeluje i ukupni bankovni sustav, koji ini sve mogue da poduzeima nikada ne uzmanjka novca za stvaranje novih vrijednosti (proizvodnju robe za tr~iate) pa algoritam kapitala stvara joa jednu glavnicu koja postaje vidljiva tek pri osnivanju poduzea. Poduzee je naime mehanizam koji sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima  poduzetnika koji stvara vrijednosti (robu) i vlasnika ulo~enog novca koji prisvaja viaak vrijednosti (kamatu). U tome se sjedinjenju stvara nova glavnica koja u sebi osim novca koji ula~e vlasnik sadr~i joa i znanje koje ula~e poduzetnik  a to znanje je GLAVNICA PODUZEA. Suma svih ovih pojedina nih glavnica jest GLAVNICA DR}AVE KAO VELIKOG PODUZEA. Posebna je zna ajka glavnice poduzea da mora biti poznata prije formalnog osnivanja poduzea jer ona je znak da je o poduzeu poznato sve, pa ak i kamata koju kao minimalan profit treba ostvariti u sljedeem godianjem razdoblju. To zna i da je u trenutku osnivanja, osim glavnice poduzea, potpuno ili djelomi no poznata i glavnica novca. Razlika izmeu tih dviju glavnica jest u tome ato se glavnica poduzea ula~e pri osnivanju poduzea odjednom u cijelosti, a glavnica novca ula~e se u viae navrata (prije i poslije osnivanja), i to samo u slu aju ako je, kada je i koliko je potrebno. Osim toga, glavnica se poduzea tijekom obra unskog razdoblja (godine) ne mo~e mijenjati jer ona permanentno ra una kamatu koju na kraju razdoblja pripisuje sebi kao profit, a nakon toga pripisa kamata se ra una na poveanu glavnicu. Na taj na in glavnica poduzea uva novac koji se nalazi u poduzeu u tome smislu da se profit kao viaak novca mora negdje ulo~iti uz unaprijed odreenu kamatu. To je i razlog zaato glavnica poduzea sna~no utje e na razvitak istodobnih procesa privatizacije i integracije, u kojima se od velikih poduzea stvara mnoatvo manjih  da bi svaki poduzetni ovjek ato prije doaao do svojega profita (viaka vrijednosti) i da bi ga dobro ulo~io, ato zna i da se novac dalje oplouje jer netko njime stvara vrijednosti i na taj na in uva njegov profit. Zbog toga ta kamata poti e stvaranje ato veih korporacija, ija unutarnja banka bolje uva ukupni viaak novca, jer ona ima viae mogunosti negdje ga korisno ulo~iti uz kamatu veu od one koja nepovredivo pripada vlasniku. Osim toga, svaka korporacija mora napraviti bilancu kojom podnosi ra un svojim vlasnicima, a budui da u tome istodobnom procesu privatizacije i integracije dr~ava postaje korporacija na najviaoj razini, ona mora najprije napraviti prvu projektnu bilancu dr~ave kao poduzea, kojom e ujedno vlasnicima najaviti da zapo inje novo ozra je u kojemu vladaju skladni odnosi izmeu poduzetnika i vlasnika. Rezultati toga novog ozra ja vidjet e se iz prve izvrane bilance dr~ave kao poduzea, kojom e ona polo~iti ra un svojim vlasnicima (graanima). Suvremena dr~ava kao opa pravna osoba sastoji se od brojnih posebnih pravnih osoba. Te posebne pravne osobe dijele se na dvije velike skupine  PODUZEA i USTANOVE. Poduzea imaju zadau stvarati vrijednosti za ukupne potrebe dr~ave, a u ustanovama se troai dio tih vrijednosti (OPA POTRO`NJA) sa svrhom da se stvore ato povoljniji uvjeti da bi poduzea mogla stvarati ato viae raznih vrijednosti potrebnih ljudima (OSOBNA POTRO`NJA). To zna i da i ustanove svojim djelovanjem stvaraju dio dodane vrijednosti, koja se na opem planu takoer dodaje ranije ostvarenoj prenesenoj vrijednosti. Ukupna dodana vrijednost odreena je dr~avnim prora unom i ona u naaem primjeru iznosi 264 milijarde kuna (Shema br. 21, to ka 13), a od toga nakon izvraene privatizacije 124 milijarde kuna otpada na dodanu vrijednost koja e se ostvariti u ustanovama (Shema br. 21, to ka 23), ato zna i da dodana vrijednost svih poduzea u dr~avi iznosi 140 milijardi kuna (Shema br. 21, to ka 24). Zbog toga je u toj privatizaciji doalo do bitne promjene u izradi projektne bilance dr~ave kao velikog poduzea, koju najbolje mo~emo vidjeti ako tu bilancu dr~ave prika~emo u dvije bilance: JEDNA je bilanca gospodarstva, koja pokazuje profit u iznosu od 282 milijarde kuna, dakle, profit je vei upravo za toliko koliko iznosi dodana vrijednost u ustanovama (usporediti Shemu br. 20 i 22), a DRUGA je bilanca svih ustanova, koja ostvaruje upravo toliki gubitak koliki je profit u bilanci gospodarstva (vidjeti Shemu br. 22 i 23). Ove dvije bilance pokazuju zavranu situaciju prijelaznog razdoblja od pola godine u kojemu e se negativno ozra je nevlasniatva (jednoumlja) pretvoriti u pozitivno ozra je vlasniatva (viaeumlja). To razdoblje po inje s bruto druatvenim proizvodom u iznosu od 1.524 milijarde kuna (vidjeti Shemu br. 17) i zavraava projektiranim bruto druatvenim proizvodom od 3.521 milijarde kuna (Shema br. 20), i to unato  tome ato u toj tranziciji uope nije doalo do promjene u neto druatvenom proizvodu (422 milijarde kuna). No ove dvije bilance ipak pokazuju da su se u tome prijelaznom razdoblju u dr~avi dogodile velike pozitivne promjene jer je izvraena istodobna privatizacija ukupnog gospodarstva u kojoj su osnovana mnoga mala poduzea te je zbog veeg stupnja organiziranosti dr~ave doalo do poveanja bruto druatvenog proizvoda. Do toga je poveanja moglo doi i zbog toga ato se jedan broj ljudi preselio iz ustanova u poduzetni ki sektor i po eo se baviti profitabilnim poslovima. Ako gledamo posve openito, sve te promjene dogaaju se spontano jer privatizacija je prirodni proces koji neprekidno traje. No u dr~avi u kojoj vlada nevlasniatvo, taj se proces mora pod nadzorom dr~ave na ukupnome dr~avnom planu provesti u jednom trenutku, a nakon toga ga se mo~e prepustiti algoritmu kapitala, koji e sve sudionike druatvene proizvodnje i potroanje upuivati da postupaju u skladu sa svojim najveim interesom. U naaem primjeru taj jedan trenutak traje pola godine, ali on je zapravo znatno krai (svega mjesec dana) jer privatizacija je unutarnji organizacijski potez svake pojedine tvrtke, kojim se vlasni ka odgovornost prenosi na ni~e razine upravljanja. Nijednoj tvrtki za taj potez ne treba viae od mjesec dana, no problem je u tome ato prelazak iz nevlasniatva u vlasniatvo tra~i odreeno vrijeme za upoznavanje prirodnog knjigovodstva pa je to jedini razlog da smo u primjeru odredili da taj trenutak traje pola godine. U tome jednom trenutku (tj. u pola godine) u naaoj se projektnoj bilanci bruto druatveni proizvod poveao za pribli~no 130%. Da, rei e netko, lako je to u projektnim bilancama jer projekti podnose mnogo toga; u njima se mo~e projektirati divan ~ivot, a da unato  tome u stvarnosti sve ispadne vrlo ru~no! Doista, takvo se ato vrlo lako mo~e dogoditi, osobito kada je u pitanju nevlasniatvo (jednoumlje), ali u naaem primjeru to nije mogue jer je u njemu projektna bilanca dr~ave kao velikog poduzea napravljena prema algoritmu kapitala u kojemu je ona kao projektni dio samo norma za sljedeu godinu koju e stvarni ~ivot zasigurno premaaiti. A da doista bude tako, jam i to ato su projektnu bilancu radile stotine tisua poduzetnika, koji vrlo dobro poznaju svoj budui poduzetni ki posao i koji su danaanju vrijednost tih poslova (tj. glavnicu poduzea) prijavili svojim poslovnim bankama. One su verificirale te glavnice uplatom PDV-a na tekui ra un poduzea, ato je jamstvo da e se u sljedeoj godini projektirana bilanca i ostvariti jer su poduzea kao pravne osobe preuzela obvezu da e taj PDV dr~avi vratiti svi djelatnici kad prime novac koji im je potreban za osobnu potroanje robe. Stoga e dr~avna vlast sa zadovoljstvom promatrati prvu projektnu bilancu dr~ave, koju najprije prikazujemo u obliku koordinatnog sustava u kojemu su u kona nici u sva etiri kvadranta isti iznosi (Shema br. 24), ato zna i da su primanja i davanja novca, odnosno prihodi i rashodi izjedna eni te da je profit ostvaren u veli ini pozitivne nule. Shema br. 24a u milijardama kuna PRVA PROJEKTNA BILANCA SVIH PODUZEA ZA 2004. g. u obliku koordinatnog sustava   PRIMANJE (+) (-) DAVANJE NOVCA NOVCA 3.521 3.239  3.239 3.521 RASHODI (+) (-) PRIHODI NA ULAZNIM RA UNIMA NA IZLAZNIM RA UNIMA  RAZLIKA PROFIT +282  -282 RAZLIKA PROFIT  Shema br. 24b u milijardama kuna PRVA PROJEKTNA BILANCA SVIH USTANOVA ZA 2004. g. u obliku koordinatnog sustava   PRIMANJE (+) (-) DAVANJE NOVCA NOVCA - 282  282 - RASHODI (+) (-) PRIHODI NA ULAZNIM RA UNIMA NA IZLAZNIM RA UNIMA  RAZLIKA PROFIT -282  +282 RAZLIKA PROFIT  Shema br. 24 u milijardama kuna PRVA PROJEKTNA BILANCA DR}AVE ZA 2004. g. u obliku koordinatnog sustava   PRIMANJE (+) (-) DAVANJE NOVCA NOVCA 3.521 3.521  3.521 3.521 RASHODI (+) (-) PRIHODI NA ULAZNIM RA UNIMA NA IZLAZNIM RA UNIMA  RAZLIKA PROFIT 0  0 RAZLIKA PROFIT  PROJEKTNA BILANCA DR}AVE KAO PODUZEA. Tu istu projektnu bilancu u Shemi br. 25 prikazujemo na knjigovodstveni na in. U toj su bilanci u prvome temeljnom dijelu dvojnog knjigovodstva (razredi 0 i 1) ulaz i izlaz novca izjedna eni (kontrolni saldo jednak je na po etku i na kraju razdoblja), ato ujedno zna i da je profit jednak nuli. Tako je to zapisano i u drugome temeljnom dijelu (razredi od 2 do 9) jer su u njemu rashodi i prihodi jednaki, ato takoer zna i da je profit nula. Sve je to vidljivo iz te prve projektne bilance dr~ave pa se s punim pravom postavlja pitanje ato je s projektiranim profitom koji e ostvariti sva poduzea dr~ave? Gdje se on izgubio? Nije se izgubio, nego je samo isplaen vlasnicima koji su ga odmah ulo~ili u poduzee, ato zna i da je taj profit zapravo poveao ukupnu glavnicu dr~ave kao velikog poduzea. I svi su zadovoljni: dr~ava  jer poduzea za sljedee razdoblje imaju veu normu (glavnicu); vlasnici glavnice novca ulo~enog u poduzee  jer su u obliku dionica dobili svoju kamatu (dividendu); zaslu~ni poduzetnici  jer su takoer u tome obliku dobili svoj dio profita i time su postali i vlasnici (dioni ari). Sve ato je gore re eno, kazuje bilanca iz Sheme br. 25 jer se glavnica poduzea na kraju razdoblja poveala s po etnih 4.700 milijardi na zavranih 4.982 milijarde kuna, dakle upravo za 282 milijarde kuna, koliki je projektirani profit. Do toga poveanja doi e u to no odreenom trenutku (31. prosinca 2004. u 24 sata), ato e pokazati zaklju na PERMANENTNA BILANCA koja se uvijek radi u realnom vremenu, a naknadno e u postrealnom vremenu (30. travnja 2005.) u KONSOLIDIRANIM BILANCAMA vlasnicima biti pokazano da su postali bogatiji za 282 milijarde kuna i u ato je njihov novac ulo~en. Shema br. 25 u milijardama kuna PRVA PROJEKTNA BILANCA DR}AVE KAO PODUZEA STANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEA ZBROJNA BILANCA DR}AVEPrirodna podjelaStandardna podjela Po etni saldoPROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-) NOVAC 0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 02 Novac kod drugih 68 - 3589 - 3521 - 68 - 1 OSOBE 11 Du~nici 12 Vjerovnici  73 -503594 3521 3521 3571 73 -50ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC  911070410613 91 ROBA  2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje 22 Ostala trajna imovina 3917 340 4982 372 783 324199 340 3 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi 182 3407 3225 182 4 TRO`KOVI 41 Prenesena vrijednost 42 Dodana vrijednost 43 Viaak vrijednosti- - - 3257 264 -  3257 264 -- - - 5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja 98 3619 3521 98 6 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi 72 35933521 72 7 PRODAJA70 Prodana roba- 35213521- 8 PROFIT 81 Vlastita kamata 82 Dobitak poduzea- -- - - -- -9 KAPITAL 90 Ulo~ena glavnica -4700-  4982-4982ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA  -91 2301523106 -91ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA ) 0 3371933719 0 17. U GLAVNOJ KNJIZI DR}AVNE BLAGAJNE SADR}ANE SU SVE NOV ANE TRANSAKCIJE KOJE SE ODNOSE NA VI`AK VRIJEDNOSTI PODUZEA GLAVNA KNJIGA DR}AVNE BLAGAJNE ILI DR}AVNA RIZNICA. Neovisno o tome kako e se raspodijeliti profit u konsolidiranoj bilanci, u permanentnoj bilanci taj e profit ve u projektnom razdoblju izvraiti svoju PRVU druatvenu zadau jer e financirati ukupnu opu potroanju dr~ave toga razdoblja, a DRUGA e mu zadaa biti da u tome istom projektnom razdoblju u ato veem dijelu financira razvoj proizvodnje i novih poduzetni kih poslova. Na koji na in e se to izvraiti, prikazuje primjer glavne knjige dr~avne blagajne u Shemi br. 26. Shema br. 26 Iznosi u milijunima kuna GLAVNA KNJIGA DR}AVNE RIZNICE Opis nov ane transakcijePROMET NOVCAStanjeUplataIsplata 1. Isplata plaa u ustanovama te mirovina i raznih naknada osiguranicima (redni br. 23 iz sheme 1)-124.089-124.089 2. Svi graani na primljeni novac uplatili porez na dodanu vrijednost (redni br. 12 iz sheme 1)15.859--108.230 3. Svi zaposlenici uplatili obaveznu premiju osiguranja (redni br. 26 iz sheme 1)11.927- -96.303 4. Isplaen poduzetnim graanima poticajni faktor (15859 + 11927) = UPLATE: (to . 2 + to . 3)- 27.786-124.089 5. Poduzeima plaena kupljena roba za opu potroanju (282000 - 124089) = STANJE: (to . 5 - to . 4) -157.911-282.000 6. Poduzea samofinancirala razna razvojna ulaganja (proizvoljan podatak naveden sano zbog primjera) 200.000- -82.000 7. Sredianja banka emitirala novac kojim je fimancirala joa neiskoriateni profit (282000 - 200000) 82.000-- U K U P N O309.786309.786 0 U toj e se knjizi redovito bilje~iti sve nov ane transakcije koje e izvraiti profit (viaak novca, viaak dohotka, viaak vrijednosti) ato e ga u projektnom razdoblju ostvariti ukupno privatizirano gospodarstvo dr~ave. Ta je knjiga zapravo dr~avna riznica. U njoj e se bilje~iti sve isplate koje je u odreenom razdoblju izvraila dr~ava, a to su plae zaposlenicima u ustanovama i naknade svim ostalim graanima iji se dohodak financira iz dr~avnog prora una dodane vrijednosti, sve isplate koje se odnose na nabavu robe za potrebe tih ustanova i ujedno sve uplate novca koje se odnose na PDV i OPO, kao i sve isplate PDV-a poduzetnim ljudima. Ukupan saldo tih isplata i uplata jednak je profitu koji e ostvariti poduzea, a kako e se taj profit koristiti, to je takoer zabilje~eno u toj dr~avnoj riznici koju ovdje prikazujemo u obliku glavne knjige dr~avne blagajne (Shema br. 26). NEKA OBJA`NJENJA NOV ANIH TRANSAKCIJA IZ GLAVNE KNJIGE DR}AVNE BLAGAJNE. Glavna knjiga dr~avne blagajne sam je vrh monetarnog sustava dr~ave, koji pokazuje kako e se koristiti viaak vrijednosti kojega e u sljedeem obra unskom razdoblju (godini) ostvariti sva poduzea u dr~avi. Iako je ovdje rije  o primjeru te knjige s hipoteti kim podacima, u stvarnosti e se sve dogaati upravo ovako kako je prikazano u toj knjizi, samo sa stvarno projektiranim podacima. Dakako, ti projektirani podaci sigurno e biti druk iji, ali oni u svakom slu aju nee biti izmialjeni u smislu planova ~elja, nego e proizii iz projektne bilance dr~ave kao velikog poduzea. U izradi te bilance na odreeni e na in sudjelovati svi aktivni graani u dr~avi i u tome e se osobito isticati poduzetnici te svi ostali sudionici monetarnog sustava. Projektna bilanca dr~ave temelji se naime na glavnici poduzea, a da se do te glavnice moglo doi, u njezino su se izra unavanje morali uklju iti svi ljudi koji se namjeravaju baviti poduzetniatvom. Oni su morali analizirati svaki poduzetni ki posao (pa i onaj najsitniji  kuna radinost); za svaki taj poduzetni ki posao morali su makar samo u svojim mislima izraditi projekt, morali su si napraviti predra unsku kalkulaciju koja e pokazati koliki profit poduzetnik o ekuje u svome poslu, a da bi mogao napraviti takvu kalkulaciju, svaki je poduzetnik trebao dobro upoznati posao u koji ulazi i o tome na odreeni na in kontaktirati sa svojim poslovnim partnerima na nabavnom i prodajnom tr~iatu. Sve se to radi zbog toga ato poduzetnik ulazi u posao samo ako je profit u njegovoj predra unskoj kalkulaciji dovoljno vei od kamate koju e izgubiti jer svoj novac ula~e u odnosni poduzetni ki posao, pa ako je u tom smislu zadovoljan, izra una glavnicu i s ukupnim je projektom podnosi na verifikaciju svojoj poslovnoj banci. Poslovna banka analiza projekt i ako utvrdi da je glavnica ispravno utvrena, novom poduzeu otvara tekui ra un na koji je na teret dr~ave uplatila PDV sadr~an u prijavljenoj glavnici. Uplata PDV-a na taj tekui ra un znak je da je glavnica verificirana i da je poduzee osnovano. To zna i da su podaci iz glavne knjige potpuno vjerodostojni jer oni proizlaze iz VERIFICIRANE GLAVNICE PODUZEA, u ato emo se uvjeriti nakon ato pro itamo sljedea objaanjenja koja dajemo za svaku to ku, a osobito za to ku 6, u kojoj je rije  o samofinanciranju razvojnih ulaganja. ISPLAENA DODANA VRIJEDNOST U USTANOVAMA (to ka 1) odnosi se na plae zaposlenika u ustanovama i naknade osiguranicima. Ove plae i naknade unaprijed su odreene dr~avnim prora unom dodane vrijednosti (Shema br. 21, to ka 23) i u tim e se iznosima tijekom godine isplaivati svim zaposlenima u ustanovama, kao i svim ljudima kojima se novac isplauje po osnovi obaveznog osiguranja od odreenih rizika (nezaposlenosti, skrbi za potomstvo, bolesti i starosti). To je zapravo potreban bruto dohodak (neto plus PDV) tih graana, koji e im se isplaivati po etkom svakog mjeseca za protekli mjesec, a sredstva za tu isplatu osiguravaju se emisijom knji~nog novca koji ima osnovu u profitu svih poduzea u dr~avi. Taj iznos se u ostvarenju nee puno razlikovati od projektiranog jer je odreen prora unom i jer je dodana vrijednost konstanta obra unskog sustava dr~ave. UPLAENI POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (to ka 2) odnosi se na novac koji e ljudi kao porez (PDV) uplatiti u dr~avnu blagajnu jer su od svojih pravnih osoba primili novac za osobnu potroanju robe. Taj porez plaa se u trenutku kad pravna osoba dozna uje novac na osobni tekui ra un fizi kih osoba, odnosno kad pravna osoba sa svojeg tekueg ra una podi~e gotovinu. Najva~nija karakteristika PDV-a jest da ima jedinstvenu stopu i da nitko ne mo~e biti osloboen plaanja toga poreza na novac koji ljudi primaju za osobnu potroanju robe. S obzirom na to da je taj porez zapravo monetarni mehanizam, veli ina stope PDV-a treba biti jednaka eskontnoj stopi sredianje banke (u naaem primjeru ona iznosi 6%). Na temelju podatka o uplaenom PDV-u dr~ava permanentno zna koliki je bruto dohodak svih ljudi u dr~avi i prema tome prati kako se ostvaruje njezin prora un dodane vrijednosti, te se tako i iz ovoga projektiranog podatka o PDV-u jednostavnom ra unicom mo~e utvrditi da e dodana vrijednost iznositi 264 milijarde kuna budui da je dovoljno iznos PDV-a iz ove to ke podijeliti s eskontnom stopom sredianje banke (15.859 : 0,06 = 264.317). UPLAENA OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA (to ka 3) odnosi se na novac koji kao obaveznu premiju osiguranja (OPO) plaaju svi zaposlenici u ustanovama i poduzeima, i to po stopi koja je takoer jednaka eskontnoj stopi sredianje banke (6%). OPO je dio osobne potroanje svakog zaposlenika koji se mora platiti kao osiguranje od odreenih rizika, a plaa ga pravna osoba za sve svoje zaposlenike u jednom iznosu. Zbog toga se ta premija osamostalila i postala mehanizmom koji odreuje ukupan bruto potreban dohodak (potrebna plaa) svih zaposlenika. Taj se potreban dohodak utvruje tako da se ukupni iznos OPO-a pomno~i s mno~iteljem koji je jednak udjelu stope OPO-a u 100 (u naaem primjeru taj je udjel 100 : 6 = 16,67). Valja naglasiti da se OPO nikada ne javlja pojedina no uz plau zaposlenika jer njega pravna osoba u jednom iznosu dozna uje u dr~avnu blagajnu za sve svoje zaposlenike, ali se podatak o plai bilo kojega zaposlenika uvijek poveava za stopu OPO-a (6%) ra unajui na njegovu bruto plau (neto plus PDV) koju je doista primio. Podatak o iznosu OPO-a ina e slu~i za odreivanje ukupnog iznosa potrebne plae zaposlenika, koja se kao obveza pravne osobe izjedna uje s obvezama prema dobavlja ima. Obveza prema dobavlja ima mora se naime platiti uredno i u roku, o emu osobito vodi ra una poslovna banka koja takve obveze plaa neovisno o tome ima li poduzee (odnosno pravna osoba ija je to obveza) dovoljno novca na svome tekuem ra unu. Poslovna je banka isto tako du~na zaposlenicima isplatiti plau do visine potrebnog dohotka, ak i u slu aju da njihovo poduzee (njihova pravna osoba) na svojemu tekuem ra unu nema novac potreban za tu isplatu. To zna i da poduzee (pravna osoba) svojim zaposlenicima mo~e isplatiti vee plae od potrebnog dohotka samo ukoliko na svojemu tekuem ra unu ima dovoljno novca. ISPLAENI PDV PODUZETNIM LJUDIMA (to ka 4) odnosi se na novac koji dr~ava plaa onim ljudima koji svoj novac nisu upotrijebili za osobnu potroanju, nego su ga ulo~ili u poduzee, ili su dodanu vrijednost kao robu izvezli u druge dr~ave. Dr~ava posebno motivira poduzetne ljude da osnivaju svoja poduzea, da svoj novac ula~u u njih i da ato viae svojih proizvoda izvoze u druge dr~ave. To zna i da dr~ava tim poduzetnim ljudima vraa PDV koji su svi ljudi platili na novac koji su primili za osobnu potroanju. No u tome ciklusu plaanja i vraanja PDV-a dr~ava je dala po etni poticaj time ato ga je ugradila u svoj prora un dodane vrijednosti i ato ga je uplatila na tekue ra une tek osnovanih poduzea, ato zapravo zna i da dr~ava ipak plaa PDV, a ljudi ga vraaju kad od svojih pravnih osoba primaju novac. Pritom izmeu plaenog i vraenog PDV-a ne treba biti znak jednakosti, naprotiv, dr~ava e biti zadovoljna ako je plaeni PDV vei od vraenog jer to zna i da postoje pozitivna kretanja. U naaem je primjeru isplaeni PDV vei od uplaenog za iznos OPO-a  da i na taj na in poka~emo da dr~avi porez nije potreban. PLAENA OPA POTRO`NJA ROBE (to ka 5) odnosi se na ukupan novac koji e tijekom projektne godine biti isplaen poduzeima za isporu enu robu. Da bi dr~ava u projektu doala do toga podatka, moramo najprije izra unati projektirani profit, a do njega emo doi tako da najprije zbrojimo sve prijavljene glavnice poduzea i da taj zbroj pomno~imo s eskontnom stopom sredianje banke (6%). U naaem primjeru taj profit iznosi 282 milijarde kuna (4700 ( 0,06 = 282) i ako od toga iznosa odbijemo sve prethodno navedene nov ane transakcije, dobiveni je rezultat projektirani novac koji e biti upotrijebljen za nabavu robe potrebne za opu potroanju. Taj novac u naaemu primjeru iznosi 157.9 milijardi kuna, a do njega dolazimo tako da najprije iznos profita upiaemo u stupac stanje ove to ke i od njega odbijemo iznos stanja iz prethodne to ke (282  124,1 = 157,9). Dobiveni rezultat upiaemo u stupac isplate iz ove to ke, ato je posve sigurno to an podatak o novcu koji je u projektu namijenjen za plaanje robe za opu potroanju, a po istom postupku izra unat emo i novac koji e se u stvarnosti koristiti za tu potrebu. SAMOFINANCIRANJE RAZVOJNIH ULAGANJA (to ka 6). S obzirom na to da su poduzea u dr~avi projektirala profit u sveukupnom iznosu od 282 milijarde kuna, to zna i da e ukupno gospodarstvo raspolagati upravo s toliko viaka novca kojega treba negdje korisno ulo~iti. I tu je najvei problem obra unskog sustava jer je pitanje kako razvojnu potroanju razlu iti od ostale ope potroanje robe. Naime, u prirodi je ovjeka da uvijek neato istra~uje, otkriva i razvija, te stoga dio osobnih primanja ula~e u razvojne poslove. Isto je tako i s poduzeima jer te su pravne osobe osnovane sa svrhom da se ostvare odreeni poduzetni ki poslovi koji su definirani glavnicom poduzea. No u svakome poduzetni kom poslu krije se za etak (embrio) nekoga novog posla, ato je ina e posve normalno jer ako su glavnicom poduzea unaprijed rijeaene gotovo sve pojedinosti postojeeg posla, onda poduzetnik posve spontano po inje razmialjati o novom poslu i u tom smislu stvara troakove koji optereuju redovito poslovanje poduzea. U po etku su ti troakovi zanemarivi, ali budui da se oni poveavaju, poduzetnik nalazi na ina da ih posebno prati (razvojni radni nalog) pa ako je izgledno da bi taj posao mogao biti profitabilan, onda ak osniva novu razvojnu ustanovu (probno poduzee) na koju prenosi sve do sada registrirane troakove. Nadalje, preko nje prati sva daljnja ulaganja te obavlja potrebne pripremne radove da bi mogao utvrditi glavnicu i registrirati tu ustanovu kao novo poduzee. Kada se naime ne bi tako napravilo, sva bi se razvojna ulaganja financirala iz profita koji ostvaruje postojee poduzee, u kojemu bi se upravo za iznos profita poveali troakovi pa bi se inilo da to poduzee uope nema profit, a ono ga je samo iskoristilo na najbolji na in  i to tako da je samofinanciranjem razvojnih ulaganja profit poduzea permanentno bio na pozitivnoj nuli. U naaemu je primjeru podatak o samofinanciranju u iznosu od 200 milijardi kuna proizvoljan jer je rije  o prvoj projektnoj bilanci dr~ave u kojoj podaci o razvojnim ulaganjima uope nisu poznati, a koliko e ta ulaganja iznositi, saznat e se iz ostvarenja prve projektne bilance. Naime, svi mehanizmi algoritma kapitala djeluju u tome smislu da ulaganja samofinanciranjem budu ato vea pa obra unski sustav dr~ave mora biti tako organiziran da sva poduzea u dr~avi zavrae svoje poslovanje sa spomenutom pozitivnom nulom, jer to onda zna i da dr~ava optimalno funkcionira. No to je samo teoretski mogue; stoga algoritam kapitala nalazi prakti no rjeaenje da se taj teoretski optimum ostvari tako da poduzea svoje razvojne organizacijske jedinice prijave mjerodavnom sudu i da ih registriraju kao posebne tvrtke sa statusom ustanove u kojoj se pripremaju nova poduzea. To zna i da svako poduzee u dr~avi u svojoj bilanci PRIKAZUJE PROFIT KOJI JE OSTVARILO i za toliko se u tome poduzeu poveava njegova glavnica ili poduzee svoj profit uplauje na dioni ki ra un korporacije u kojoj se poveava glavnica novca. S druge pak strane, postoje bilance tvrtki sa statusom ustanova u kojima postoje odreena razvojna ulaganja koja se kao troaak pokrivaju iz profita poduzea  ato zapravo zna i da su poduzea samofinancirala svoju razvojnu potroanju. FINANCIRANJE SREDI`NJE BANKE (to ka 7). Glavna je zadaa sredianje banke da u bilanci dr~ave uspostavi financijsku ravnote~u, a to zna i da i u stvarnom ~ivotu prihodi i rashodi moraju biti izjedna eni. To ini upravo pomou glavne knjige dr~avne blagajne, a da bi mogla izraditi tu knjigu, ona mora pomou prirodnog knjigovodstva organizirati ukupan obra unski sustav na ijemu je vrhu ova glavna knjiga u kojoj se nalazi najkvalitetniji novac (viaak vrijednosti) koji su vlasnici povjerili na uvanje sredianjoj dr~avnoj banci. To je uvanje najbolje ako njihov novac bude ato vredniji, a to e biti ako se poatuje prirodni zakon dvojnosti, prema kojemu KNJI}NI NOVAC "tiska" poduzee i treba ga biti ato viae, a EFEKTIVNI NOVAC emitira sredianja banka i treba ga biti ato manje. U monetarnom sustavu knji~ni novac ina e zna i DOBRO, za razliku od efektivnog novca koji asocira na ZLO. Sredianja banka stoga poduzima sve mogue da knji~nog novca bude ato viae, a najbolje to ini tako da stvori uvjete da gospodarstvo ostvaruje ato vei profit i da ga permanentno koristi za razvoj proizvodnje i novih poduzetni kih poslova. Upravo to treba pokazati glavna knjiga dr~avne blagajne jer u njoj samofinanciranje iz to ke 6 mora biti ato vee da bi financiranje iz ove to ke bilo ato manje  a to zna i da ALGORITAM KAPITALA i MONETARNI VRH DR}AVE uspjeano obavljaju svoj zadatak. SA}ETAK KNJIGE O ALGORITMU KAPITALA Snje~ana Dubak-Braaki KAKO ORGANIZIRATI DR}AVU KAO VELIKO PODUZEE UVOD. U TV-emisiji  Zakoni vremena 8. sije nja 2003. sudjelovala je profesorica iz Bleda DANICA PURG, koja je prije sedamnaest godina na Bledu osnovala akolu za poduzetnike. U po etku je s tom akolom imala teakoa, ali danas je viae nego zadovoljna jer su poduzetnici ponosni ako nose znak njezine akole. Posebno je bio zna ajan njezin iznenadni usklik  Pa poduzee je uvijek uspjeano  ato je bila primjedba na razgovor o ste ajevima poduzea, koji se vodio u toj emisiji. Taj me usklik podsjetio na dr. MILANA JURANOVIA koji je 18. rujna 2001. na gospodarskom skupu ZV-a naaem premijeru postavio sljedee pitanje: Je li vam poznata bilanca dr~ave kao velikog poduzea? Naime, pouzdano znam da poduzee mo~e djelovati uspjeano samo u uvjetima potrebne likvidnosti (proto nosti) i maksimalne solventnosti (sposobnosti plaanja). S obzirom na to da takve uvjete osigurava jedino algoritam kapitala (ispravna interesna ra unica), dr~ala sam potrebnim knjigu o algoritmu kapitala VLADIMIRA VUGRINA upotpuniti objaanjenjima kako prirodno dvojno knjigovodstvo (mehanizam algoritma kapitala) omoguuje da se organizacijom poduzea i njegove okoline postigne da likvidnost bude ato bli~e optimalnoj i da solventnost bude u doslovnom smislu maksimalna. Optimalna likvidnost i maksimalna solventnost zna e da poduzee ujedno ostvaruje i maksimalni (najvei mogui) profit, a on ne mo~e biti manji od kamate koju poduzee mora platiti vlasniku novca koji je ulo~en u njegovo poslovanje. Ta je kamata minimalni uspjeh koji poduzee kao pravna osoba mora postii u svojemu poslovanju  jer zadaa je poduzea da stvara vrijednosti i u tome stvaranju mora stvoriti viaak vrijednosti koji e zadovoljiti i vlasnika i poduzetnika. Ovdje se samo po sebi postavlja pitanje ato treba u initi da se osnuje poduzee, jer ono mora uspjeano poslovati od samog po etka, a taj po etak treba biti u to no odreenom trenutku. To zna i da poduzee ne mora biti osnovano u trenutku kada je po elo djelovati, pa ak ni u trenutku kada je po elo stvarati vrijednosti, nego tada kada je poduzetnik siguran da e poduzetni ki posao ostvariti minimalni profit. Zbog toga poduzetnik nije sam; uz njega je uvijek njegov knjigovoa, koji e mu to no odrediti trenutak kada e osnovati poduzee  jer knjigovoa se slu~i prirodnim kontnim planom pomou kojega izrauje ispravne bilance poduzea. `TO JE PRIRODNI KONTNI PLAN? Knjigovoa poduzea je sm poduzetnik ili osoba od njegova posebnog povjerenja, ili njegov kompjutor. Knjigovoa se u svome djelovanju slu~i prirodnim kontnim planom dvojnog knjigovodstva, koji mu umoguuje da nepogreaivo radi bilance poduzea. Ta bilanca odreuje organizaciju poduzea, a ona prema algoritmu kapitala omoguuje knjigovoi da poduzee uvijek dr~i u optimalnoj likvidnosti i maksimalnoj solventnosti  te da ostvaruje profit koji ne mo~e biti manji od kamate koja pripada vlasniku ulo~enog novca. Zbog te kamate svaki poduzetni ki posao mora biti projektiran, a to projektiranje esto zapo inje znatno prije nego ato e se osnovati poduzee; kada e se ono osnovati, knjigovoi e rei zaklju na bilanca probnog poduzea, a to e biti kada izradi projektnu bilancu budueg poduzea koja e pokazati profit koji ne mo~e biti manji od prije spomenutoga minimalnog profita. U tome projektiranju sudjeluju i brojna druga poduzea, a da bi se svako poduzee izra~avalo jednozna no, dr~ava (svijet) mora prirodni kontni plan standardizirati tako da ga ozna i brojevima (vidjeti shemu A). Na taj se na in vrlo lako mogu napraviti projektne bilance ak i za aira podru ja, pa se mo~e napraviti i PROJEKTNA BILANCA DR}AVE KAO VELIKOG PODUZEA. Ta bilanca zna i da je i dr~ava organizirana kao poduzee, a jer je poduzee samo po sebi uspjeano  to ujedno zna i da je i dr~ava uspjeana, jer se u njoj na opem planu posti~e optimalna likvidnost i maksimalna solventnost, koja je stvorena pomou knji~nog novca prirodnog knjigovodstva. `TO JE KNJI}NI NOVAC? Novac je sveopa mjera vrijednosti koja ljudima omoguuje da lakae razmjenjuju stvarne vrijednosti, a u toj razmjeni uvijek su prisutni prodavalac i kupac, ato zna i da je novac zapravo odnos izmeu tih dviju osoba. Svaka osoba ima svoj obra unski sustav, a u tome sustavu postoji EFEKTIVNI NOVAC, koji mjeri vrijednosti, i KNJI}NI NOVAC, koji bilje~i ono ato je efektivni novac izmjerio. Efektivnog novca u razmjeni treba biti ato manje, a najmanje ga ima u slu aju kada u razmjeni vrijednosti sudjeluju poduzea (odnosno pravne osobe), jer tada izmjerene vrijednosti bilje~i njihovo prirodno dvojno knjigovodstvo, koje se temelji na algoritmu kapitala. U odnosima izmeu poduzea (pravnih osoba) naime efektivni novac u pravilu uope nije potreban, jer e kod svake kupnje knjigovodstvo kupca zabilje~iti da je iz njegova tekueg ra una izlaz novca bio u iznosu koji je plaen prodavaocu, a to e zabilje~iti i knjigovodstvo prodavaoca s time da e na njegovome tekuem ra unu kao ulaz biti zapisan isti iznos koji je kupac platio. S obzirom na tu okolnost, solventnost je u toj razmjeni automatski maksimalna, ato zna i da se u obra unskom sustavu dr~ave takav knji~ni novac mo~e zanemariti. Po~eljno je dakle da takvoga knji~nog novca bude ato viae, a bit e ga ako bude vei broj poduzea i ako ona budu ato manja. Efektivni je novac, zna i, jedino va~an u odnosima izmeu pravnih osoba (poduzea i ustanova), s jedne strane, i fizi kih osoba (ljudi, graana), s druge strane, ali i u tome slu aju njega treba biti ato manje u odnosu na minimalni knji~ni novac. Veli ina toga knji~nog novca odreena je brojem graana i njihovom kvalifikacijskom strukturom te potrebnim dohotkom na odreenom stupnju razvoja dr~ave. Taj minimalni knji~ni novac ima svoj izvor, a to je DR}AVNI PRORA UN DODANE VRIJEDNOSTI, kojim je svakom graaninu osiguran potreban novac za osobnu potroanju (Shema B). U taj knji~ni novac dr~ava ugrauje porez na dodanu vrijednost (PDV) da bi novac imao strukturu koju odreuje prirodni zakon dvojnosti (cijena rada i cijena kapitala), s time da ljudi plaaju PDV (cijenu kapitala) kada od pravnih osoba primaju novac za osobnu potroanju. PDV-om se dr~ava koristi kao motivacijskim faktorom i plaa ga poduzetnim ljudima pri osnivanju poduzea, ulaganju novca u razvoj i izvozu vlastitih proizvoda u druge dr~ave. Dr~ava ina e osigurava knji~ni novac za dodanu vrijednost da bi ljudi neoptereeni novcem mogli stvarati potrebne vrijednosti i u tome za sebe ato viae viaka vrijednosti (viaka novca), koji im bankovni sustav kao vlasnicima uva na posebnim nov anim ra unima. U bankovnom sustavu posebnu ulogu imaju poslovne banke jer one prema algoritmu kapitala djeluju punom snagom da likvidnost bude optimalna i solventnost maksimalna. `TO SU POSLOVNE BANKE? Poslovne su banke dio ukupnoga bankovnog sustava, zadaa kojih je brinuti o pravnim osobama (poduzeima i ustanovama) koje, za razliku od fizi kih osoba (graana, ljudi), nisu misaona bia. Dr~ava stoga mora standardizirati poznato dvojno knjigovodstvo i obvezati sve pravne osobe da se njime slu~e na isti na in kako to ine ljudi. Pravne su osobe sve institucije u zemlji, a meu njima je najva~nija dr~ava kao opa pravna osoba, iji obra unski sustav ujedinjuje sve ostale pravne osobe u dr~avi. U sustavu pravnih osoba bitna su poduzea jer njima je zadatak stvarati vrijednosti koje su potrebne ljudima i ostalim pravnim osobama. Zbog toga svako poduzee (i svaka pravna osoba) ima svoju unutarnju banku koja usko surauje sa svojom poslovnom bankom u stvaranju vrijednosti i uvanju viaka vrijednosti. U toj e zadai poduzea biti uspjeana samo u slu aju ako su privatizirana, a to zna i da je sva odgovornost za uspjeh poslovanja u elnom poduzetniku (menad~eru) koji je zadu~en voditi poduzee u kojemu se ostvaruje odreeni poduzetni ki posao. U tom smislu menad~er mora prije svega imati UPRAVLJA KU ODGOVORNOST, a ona je ja a ako je uz nju prisutna i VLASNI KA ODGOVORNOST. Upravo zbog toga postoji glavnica poduzea koja sve to omoguuje te je stoga ona najva~niji mehanizam funkcioniranja poduzea i dr~ave. `TO JE GLAVNICA PODUZEA? Poduzee kao pravna osoba temeljni je mehanizam funkcioniranja gospodarstva, a osniva ka glavnica (temeljni kapital) jest vrijednost poduzetni kog posla u trenutku kada se osniva poduzee. Poduzee je osnovano kad mu poslovna banka otvori tekui ra un s po etnim ulaganjem novca (dr~ava uplauje PDV koji je sadr~an u glavnici) te mu ujedno odobrava dopuateno prekora enje (permanentni komercijalni kredit). To je prekora enje mehanizam kojim se osigurava maksimalna solventnost jer njime poslovna banka jam i da e svaku obvezu poduzea uredno i na vrijeme platiti, a dopuateno prekora enje samo je znak banci kada treba poduzeti poja ane mjere opreza. To prekora enje ujedno motivira poduzetnika na vlastito ulaganje jer na komercijalni kredit plaa bankovnu aktivnu kamatu, a ako poduzetnik ulo~i vlastiti novac, gubi pasivnu kamatu ija je stopa manja od aktivne stope za polovicu eskontne stope sredianje banke; ta stopa tvori sustav kamatnih stopa u kojemu svatko u nov anom poslovanju mo~e nai svoj najvei interes. Kada je rije  o nov anom poslovanju, treba naglasiti da glavnica poduzea nije ni novac ni bilo koja materijalna ili nematerijalna imovina, nego je ona nov ani izraz ukupnog znanja ulo~enog u odreeni posao; ona je ukupni kapital potreban za taj posao, ona je sadaanja vrijednost poduzetni kog posla u koji se ulazi. A s obzirom na to da je glavna zna ajka glavnice da uvijek ra una kamatu po unaprijed odreenoj kamatnoj stopi, tu zna ajku ima i glavnica poduzea, ali budui da ta glavnica nije novac, ona ima poseban status prema kojemu uvijek ra una kamatu po eskontnoj stopi sredianje banke, koja je u sustavu kamatnih stopa jednaka kamatnoj stopi oro ene atednje na godinu dana. Iz svega ato je prethodno re eno mo~e se zaklju iti  da je GLAVNICA PODUZEA upravo ta koja poduzee ini uspjeanim, jer njezina struktura govori poslovnoj banci sve ato je potrebno o poduzeu, a tu strukturu mora osobito dobro poznavati knjigovoa poduzea. `TO JE ZADAA KNJIGOVOE PODUZEA? Knjigovoa preuzima osniva ku glavnicu na svojemu diskrecijskom kontu (konto 21) te izjavljuje da e je bri~no uvati i voditi ra una (otuda izraz ra unovodstvo) da se ona ato bolje koristi. Ova izjava knjigovoe posebno obvezuje poduzee i stoga je podatak o veli ini osniva ke glavnice prvo knji~enje koje se mora obaviti u knjigovodstvu novog poduzea. Tim knji~enjem tereti se konto 2l (vlastito znanje poduzea), a odobrava se konto 90 (vlastita glavnica poduzea). Nakon toga prvog knji~enja odmah slijedi obra un kamate na ulo~enu glavnicu, kao i knji~enje te kamate na teret konta 43 (vlastita troakovna kamata), a u korist konta 8l (vlastita kamata). Ovim prvim knji~enjem knjigovoa preuzima zadau uvanja ulo~ene glavnice te stoga odmah zadu~uje poduzee da u sljedeem razdoblju ostvari kamatu koja pripada vlasniku poduzetni kog posla da bi od te kamate podmirio vlasnike ulo~enog novca i da za njega ostane dio koji ga zadovoljava. Ta knji~enja pokazuju kako veli ina glavnice odreuje normu poduzeu; ta je norma minimalni profit (zarada ili dobitak u novcu) koji poduzee mora ostvariti u sljedeem razdoblju. Ve iz ovdje re enoga mo~e se zaklju iti kolika je va~nost glavnice u obra unskom sustavu poduzea i dr~ave, ali i odgovornost poduzetnika da utvrdi ato to niju veli inu osniva ke glavnice te da je prijavi svojoj poslovnoj banci radi njezine verifikacije. To nost te glavnice ovisi o tome kako je projektiran poduzetni ki posao u koji se ulazi, ato zna i da nju zapravo odreuje financijski plan za sljedee razdoblje. Glavnicom je dakle unaprijed sve odreeno pa knjigovoa u sljedeem razdoblju samo prati odstupanja i pravodobno intervenira u slu aju potrebe, a posebno vodi ra una da materijalne imovine u poduzeu bude samo onoliko koliko je potrebno  ime osigurava optimalnu likvidnost i svojoj unutarnjoj banci olakaava odr~ati maksimalnu solventnost. KAKO SE UTVRUJE GLAVNICA PODUZEA? Svaki poduzetni ki posao zapo inje odreeno vrijeme prije nego ato e se osnovati poduzee u kojemu e se taj posao ostvarivati. To se vrijeme koristi da bi se poduzee pripremilo za uspjeano funkcioniranje; nabavlja se i uvodi odreena oprema, obu avaju se djelatnici i ostvaruje se probna proizvodnja. Kod nas su se nekada takve tvrtke nazivale probnim poduzeima, a na Zapadu se koriste terminom poduzee ki. Nakon ato je probnom proizvodnjom potvrena profitabilnost, probno poduzee napravi zaklju nu bilancu, koja je ujedno i po etna bilanca poduzea koje se osniva. Posve openito moglo bi se rei da se za poduzee koje se osniva izrauje godianji financijski plan (prora un) koji treba pokazati koliki se profit o ekuje u jednoj godini, a na temelju toga profita izra una se osniva ka glavnica novog poduzea; u toj ra unici profit je o ekivana kamata pa se pomou poznatoga kamatnog ra una izra una veli ina glavnice poduzea. No svaki poduzetni ki posao ima svoju problematiku koja mora biti vidljiva iz projekta i stoga je kod utvrivanja glavnice bitan poduzetnik jer on mora vrlo dobro poznavati poduzetni ki posao u koji ulazi te jedino on mo~e projektirati glavnicu koju e prijaviti poslovnoj banci radi verifikacije. U svakom slu aju, prijavljena glavnica treba osigurati najmanje dogovorenu kamatu koju poduzee mora platiti vlasniku ulaga u, s time da stopa te kamate ne mo~e biti manja od eskontne stope sredianje banke, a ni vea od bankovne aktivne kamatne stope. Tako odreuje algoritam kapitala jer svaki vlasnik novca mo~e bez ikakva rizika dobiti kamatu u visini eskontne stope sredianje banke, a s druge strane, svako poduzee mo~e od poslovne banke dobiti zajam uz bankovnu aktivnu kamatnu stopu. Sve ato je naprijed re eno sastavni su dijelovi postupka kojim se odreuje osniva ka glavnica poduzea i koji mora proi svako novo poduzee  jer u tom postupku ODGOVORNOST PODUZETNIKA najviae dolazi do izra~aja. Isti je postupak i pri privatizaciji gospodarskih kompanija, ato je ina e transformacija jednoga veeg poduzea u korporaciju sa ato viae malih poduzea. `TO JE PRIVATIZACIJA GOSPODARSTVA? Prirodni zakon dvojnosti pomou knji~nog novca sna~no djeluje da se u ljudskom druatvu razvijaju istodobni procesi privatizacije i integracije. U tome je smislu privatizacija gospodarstva prijenos poduzetni ke odgovornosti na ni~e razine upravljanja, a to se ini tako da menad~er velikog poduzea pomou unutarnjih poslovnih zajmova prenosi upravlja ku i vlasni ku odgovornost na svoje suradnike koji postaju menad~eri malih poduzea (otuda izraz menad~erski krediti). Zajmodavac je unutarnja banka toga velikog poduzea, a zajmoprimci su nova mala poduzea; zajmoprimac kupuje materijalnu imovinu po cijeni koju dogovorno utvruju menad~er prodavalac i menad~er kupac, a unutarnja banka poduzea prodavaoca daje poduzeu kupca menad~erski kredit u iznosu dogovorene cijene. Upravo je taj kredit novi novac koji je vrednovao postojeu materijalnu imovinu jer je poduzee kupac spremno za nju toliko platiti. No kupac nema taj novac pa tra~i od unutarnje poslovne banke prodavaoca kredit da bi knji~nim novcem prodavaocu platio kupljenu materijalnu imovinu. Poduzee kupac na primljeni e zajam unutarnjoj banci redovito plaati interes u veli ini ostvarenog profita. Taj e profit unutarnja banka u visini unaprijed dogovorene kamate knji~iti u korist dioni kog ra una menad~era bivaega velikog poduzea, a iznos vei od toga knji~it e u korist dioni kog ra una menad~era sadaanjega malog poduzea. Upravo iz toga knji~enja mo~e se sagledati bit procesa privatizacije gospodarstva, jer pomou njega menad~eri malih poduzea postaju i vlasnici tih poduzea. No istodobno se dogaa i proces integracije jer se ukupan novac nalazi u unutarnjoj banci velikog poduzea (odnosno korporacije), a vlasnici toga novca su menad~er bivaega velikog poduzea (sada glavni menad~er korporacije) i sadaanji menad~eri malih poduzea. KAKO PRIVATIZIRATI NA`E GOSPODARSTVO? Postupak privatizacije koji propisuje algoritam kapitala nije proala nijedna tvrtka u Hrvatskoj, ato zna i da u naaoj dr~avi poduzea uope nema; stoga svaka od njih mora proi postupak kojim se poslovnoj banci prijavljuje osniva ka glavnica poduzea. Taj se postupak mora obaviti istodobno u svim naaim tvrtkama (koje to ne u ine, dr~at e se ustanovom koja ima status probnog poduzea). Time se istodobno ostvaruje opa privatizacija ukupnoga gospodarstva i u tome problema uope ne bi trebalo biti, jer privatizacija je unutarnji problem svake pojedine tvrtke i svaka tvrtka taj problem rjeaava na na in koji joj najviae odgovara. U tome dr~ava samo propisuje jednoobraznost postupka, a to ini donoaenjem Standardnoga kontnog plana dvojnog knjigovodstva koji se temelji na algoritmu kapitala. Upravo to knjigovodstvo omoguuje da se u vrlo kratkom roku izvrsi privatizacija ukupnoga gospodarstva  jer ono pomou unutarnjih poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) stvara mnogo osniva kih glavnica poduzea u strukturi kojih je kao menad~erski kredit sadr~an novi knji~ni novac koji je stvoren samom privatizacijom, ali iz te je strukture kao dodana vrijednost i viaak vrijednosti takoer vidljiv novi novac koji e ta glavnica stvoriti u buduem razdoblju. TKO JE ODGOVORAN ZA PRIVATIZACIJU? Glavni je teret u privatizaciji na knjigovoi jer on o poslovanju poduzea mora znati sve, pa i to ato je i kako se utvruje osniva ka glavnica te ato treba napraviti da bi tvrtka postala poduzee. Ova objaanjenja stoga prije svega slu~e knjigovoama poduzea (aefovima ra unovodstva, controlling managerima) da bi im pomogla u transformaciji tvrtke u poduzee. Oni e ujedno rijeaiti jedan od glavnih problema u Hrvatskoj, a to je problem privatizacije ukupnoga gospodarstva, jer svaki knjigovoa mora pokrenuti izradu financijskog plana tvrtke za sljedee razdoblje (godinu); taj plan mo~e se napraviti za tvrtku u cjelini, a po~eljno je da to bude po njegovim organizacijskim dijelovima. Ako jedna tvrtka osniva viae poduzea, onda ta tvrtka postaje korporacija ija unutarnja banka kao zajmodavac pomou poslovnih zajmova (menad~erskih kredita) prenosi upravlja ku i vlasni ku odgovornost na odgovorne zaposlenike (nove menad~ere), koji su zajmoprimci. Naime, svako poduzee, svaka korporacija i svaka dr~ava ima svoju unutarnju banku  to su razredi 0 i 1 u standardnome kontnom planu. Za uspjeano provoenje privatizacije na razini poduzea odgovoran je knjigovoa poduzea (menad~er); na razini korporacije odgovoran je glavni knjigovoa korporacije (glavni mened~er); na razini dr~ave odgovoran je glavni knjigovoa dr~ave (premijer dr~ave). ZAKLJU AK. Ovime je ukratko objaanjeno kako u Hrvatskoj doi do uspjeane dr~ave da bi u njoj funkcionirala poduzea. Pro itajte to i izvedite mnoge korisne zaklju ke. Ali dovoljan je samo jedan, a taj je da Hrvatska uope nije dr~ava koja bi kao opa pravna osoba uvala viaak vrijednosti (viaak novca) koji su si ljudi stvorili za svoje bolje sutra jer uope nema poduzea koja bi stvarala profit (dobitak u novcu). Naime, naaa dr~avna administracija porezima, carinama i ostalim nametima te raznim prodajama sasvim nepotrebno uzima novac od gospodarstva i svojih graana, ime ini veliku atetu vlastitoj dr~avi, a naa ministar financija ni ne pokuaava razmialjati o prirodnome dvojnom knjigovodstvu i njegovu knji~nom novcu, nego dalje slu~i MMF-u i zajedno s njim priprema nove standby aran~mane kako bi ato temeljitije iscrpli Hrvatsku i tako osiromaaenu nagradili ulaskom u EU. To se ne smije dopustiti, nego treba odmah, pozivom na lanak 9. Zakona o ra unovodstvu, donijeti unaprijed pripremljeni kontni plan kojim se dr~ava ujedno odri e svih poreza, carina i raznih drugih nameta koji osiromaauju dr~avu, a svoju ukupnu opu potroanju tekueg razdoblja financira iz profita gospodarstva koji e taj profit (viaak novca, viaak vrijednosti) u sljedeem razdoblju koristiti za svoju razvojnu potroanju (vidjeti projektnu bilancu gospodarstva u Shemi C). Taj kontni plan ujedno e omoguiti da se u vrlo kratkom roku izvrai privatizacija ukupnoga gospodarstva i da se pomou glavnice poduzea projektiraju brojni poduzetni ki poslovi. Dakako, dr~ava kao veliko poduzee dat e svemu tome svoj doprinos, i to na taj na in ato e pokrenuti i pomagati u projektiranju brojnih javnih radova, koji e ljudima pomoi u stvaranju boljeg ~ivota  dr~ei se pritom uvijek na ela da knji~nog novca ima toliko koliko ima kvalitetnih projekata. PRILOG: Sheme A, B i C Shema A u milijardama kuna UNAPRIJED PRIPREMLJENI KONTNI PLAN prema lanku 9. Zakona o ra unovodstvuSTANDARDNI KONTNI PLAN PODUZEABILANCA PODUZEA PRIRODNA PODJELA STANDARDNA PODJELAPo etni saldo PROMETZavrani saldoTemeljnaRazrednaUlaz (+)Izlaz (-)NOVAC0KNJI}NI NOVAC01Novac u funkciji poduzea 68 15921524 6802Novac u funkciji drugih osoba- 158- 1581OSOBE11Du~nici (kupci) 7315971524 7312Vjerovnici (dobavlja i i djelatnici)- 5013661416 -50ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA   NOVAC (razredi 0 i 1): 9147134464 249ROBA2TRAJNA IMOVINA21Vlastito znanje poduzea-7832633 783185022Ostala trajna imovina 340 372 32 3403NABAVA30Nabavljeni proizvodi 18212521070 1824TRO`KOVI41Prenesena vrijednost kao troaak-11021102-42Dodana vrijednost kao troaak- 264 264-43Viaak vrijednosti kao troaak- 158 158-5PROIZVODNJA50Proizvodnja u tijeku 9816221524 986PROIZVOD60Vlastiti proizvodi  7215961524 727PRODAJA70Rashodi i prihodi u prodanoj robi-15241524-8PROFIT81Kamata koja pripada vlasniku-- 158-15882Dobitak poduzea (poduzetnika)----9KAPITAL90Glavnica poduzetni kog posla-- 2633-2633ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA   ROBA (razredi od 2 do 9): -911052310722 -249ZBROJ BILANCE ( NOVAC +  ROBA ): 01523615236 0Ovaj unaprijed pripremljeni kontni plan na zahtjev prve demokratske Vlade Hrvatske izradilo je Ministarstvo prometa i veza zajedno sa Slu~bom druatvenog knjigovodstva i Katedrom ra unovodstva Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Taj kontni plan predan je polovicom o~ujka 1991. Vladi da ga objavi i u ini obveznim za sve pravne osobe u dr~avi. No iz nepoznatih razloga to nije u injeno, ali je u kasnijem Zakonu o ra unovodstvu u lanku 9. spomenut u tom smislu da na temelju njega poduzea razrauju svoje kontne planove, no unato  tome do danas joa uvijek nije objavljen. Zaato je zatajen, to treba izvidjeti. Bit toga kontnog plana jest VLASTITA TRO`KOVNA KAMATA, kojom se uspostavljaju vlasni ki odnosi. Ta je kamata unaprijed poznata, ato zna i da postoji i projektna bilanca, koja je ovdje prikazana uz kontni plan. Da je doista rije  o projektnoj bilanci, dokaz je profit koji je zapisan samo u svome prvom dijelu (kao vlastita kamata na kontu 81). U toj bilanci na kontu 42 nalazi se kao troaak ukupna dodana vrijednost iz dr~avnog prora una (tj. osobna primanja svih graana koji ~ive i rade u dr~avi), ato zna i da je rije  o projektnoj bilanci ukupne dr~ave.  Shema B u milijunima kuna DR}AVNI PRORA UN DODANE VRIJEDNOSTIELEMENTI DODANE VRIJEDNOSTIMjera Struktura dodane vrijednosti Prije pretvorbeNakon pretvorbe 1. Jedini na neto cijena uvjetnog rada u kunama- 8,22 8,22 2. Godianji fond radnog vremena u satima- 2.191 2.191 3. Prosje ni koeficijent /K/- 3,06556 3,06556 4. Broj graana u dr~avi /K 3,06556/-4,500.0004,500.000 5. Broj djelatnih graana /K 4,3/-1.600.0002,400,000 6. Broj nezaposlenih graana /K 3,2/- 400.000 100.000 7. Broj umirovljenika /K 3,2/-1,000.000 500.000 8. Broj djece, u enika i studenata /K 1/-1,500.0001,500.000 9. Broj nedjelatnih graana (6 do 8)-2,900.0002,100.000 10. Minimalni dohodak dr~ave (1 ( 2 ( 4)kuna 81.049 81.04911. Potreban dohodak dr~ave (10 ( 3)kuna 248.461 248.46112. Porez na dodanu vrijednost (6% od 13)kuna 15.859 15.85913. DODANA VRIJEDNOST (11 + 12)kuna 264.320 264.320 14. Naknade nezaposlenima (1 ( 2 ( 6 ( K)kuna 23.049 5.76315. Mirovine (1 ( 2 ( 7 ( K)kuna 57.630 28.81616. Dje ji doplatak (1 ( 2 ( 8 ( K)kuna 27.019 27.01917. Isplata nedjelatnicima (14 do 16)kuna 107.698 61.59818. Isplata djelatnicima (11  17)kuna 140.763 186.86319. Potreban neto dohodak (17 + 18 = 11)kuna 248.461 248.46120. POTREBAN BRUTO DOHODAK (19 + 12 = 13)kuna 264.320 264.320 21. Plae nedjelatnika (17 + PDV)kuna 114.572 65.53022. Plae djelatnika ustanova (PRORA UN)kuna 58.559 58.55923. Ukupno plaanja u opoj potroanji (21 + 22)kuna 173.131 124.08924. Plae djelatnika poduzea (20  23)kuna 91.189 140.23125. UKUPNO PLAE ZAPOSLENIKA (22 + 24)kuna 149.748 198.79026. OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA (6% od 25)kuna 8.985 11.927Ovim prora unom osiguran je novac za plae djelatnika svih ustanova u dr~avi te mirovina i raznih naknada koje isplauju te ustanove (redni br. 23), a plae djelatnika poduzea (redni br. 24) ovise o tome kako se ostvaruje norma koju odreuje glavnica poduzea (temeljni kapital poduzea). 3  Shema C u milijardama kuna PROJEKTNA BILANCA DR}AVE KAO PODUZEA KONTNI PLAN Prirodna podjelaSTANDARDNA PODJELA KONTNOG PLANAPo etni saldoPROMETZavrani saldoUlaz (+)Izlaz (-) Temeljna RazrednaNOVAC0 KNJI}NI NOVAC01 Novac u poduzeu 68 15921524 6802 Novac kod drugih- 158--1 OSOBE11 Du~nici 73 15971524 7312 Vjerovnici -50 13661416 -50ZBROJ PRVOGA TEMELJNOG DIJELA (0 i 1) 91 47134464 91ROBA2 TRAJNA IMOVINA21 Vlastito znanje-783 2633 783185022 Ostala trajna imovina 340 372 323403 NABAVA30 Nabavljeni proizvodi 182 12521070 1824 TRO`KOVI41 Prenesena vrijednost- 1260 1260-42 Dodana vrijednost - 264 264-43 Viaak vrijednosti----5 PROIZVODNJA50 Proizvodnja 98 1622 1524 986 PROIZVOD60 Vlastiti proizvodi  72 1596 1524 727 PRODAJA70 Prodana roba- 1524 1524- 8 PROFIT81 Vlastita kamata----82 Dobitak poduzea----9 KAPITAL90 Ulo~ena glavnica-- 2791-2791ZBROJ DRUGOGA TEMELJNOG DIJELA (od 2 do 9) -911052310772 -91ZBROJ BILANCE 01523615236 0Ovo je projektna bilanca dr~ave kao velikog poduzea, a razlikuje se od bilance iz Sheme A samo u tome ato u njoj nema profita jer je iskoriaten za financiranje ukupne ope potroanje dr~ave. To se vidi po tome ato su preneseni troakovi na kontu 41 poveani upravo za profit u iznosu od 158 milijardi (1102 + 158 = 1260), ato zna i da su profitom pokriveni materijalni troakovi svih ustanova u dr~avi. To ujedno zna i da je rije  o besporeznoj dr~avi i da je stoga taj novac ostao u gospodarstvu, gdje se mo~e i mora upotrijebiti u razvojne svrhe. Da je doista tako, vidi se po tome ato je u prvome temeljnom dijelu novac povean za 158 milijardi te da je za isto toliko u drugome temeljnom dijelu po etna glavnica na kontu 21 od 2.633 milijarde poveana na iznos od 2.791 milijardu (2633 + 158 = 2791). Dokaz bi bila ta ista ra unica pod pretpostavkom da su ustanove kupile od poduzea manje za jednu nov anu jedinicu, jer onda bi i troakovi ustanova i profit poduzea bili za toliko manji. POSEBAN PRILOG Kako Vladimir Vugrin i Snje~ana Dubak-Braaki nastavljaju razotkrivati tajne ALGORITMA KAPITALA Srpanj 2003. POSVEENO DRAGOJ SNJE}ANI Draga Snje~ana, izdavanje knjige o algoritmu kapitala se oduljilo jer jednoumlje ne dopuata Monetarnom vrhu Hrvatske da donese Standardni kontni plan, a bez toga kontnog plana naaa knjiga nema komercijalnu vrijednost. Probni primjerci knjige su u upotrebi; njih mo~e dobiti svatko iz ekonomske znanosti i dr~avne administracije tko se ~eli oduprijeti jednoumlju i izvraiti pritisak na naau Vladu da Standardni kontni plan proglasi obaveznim za sve pravne osobe u dr~avi. Taj postupak je u tijeku, a nas dvoje nastavljamo razotkrivati mnoge tajne koje sadr~i algoritam kapitala, pa smo se 11. svibnja 2003. godine dogovorili da naau knjigu dopunimo novim otkriima. U vezi s time valja napomenuti da je meni PRIRODA odredila misiju da ato potpunije razotkrijem ALGORITAM KAPITALA, a Vama je BOG odredio misiju da raznim pitanjima i prijedlozima utje ete na mene da ato kvalitetnije obavim svoj zadatak i da Vas redovito upoznajem s rjeaenjima kako biste mogli sa uvati i airiti znanje  o temeljnom zakonu razvitka ovjeka i njegove zajednice (o algoritmu kapitala ili ispravnoj interesnoj ra unici). Da biste to mogli, Vi se morate potruditi da Vas sadaanje ekonomsko NEZNANJE ato manje ometa, a to prije svega zna i da rjeaenja koja pru~a algoritam kapitala ne smijete mijeaati s jednoumnim rjeaenjima, jer to e Vas samo nepotrebno zbunjivati. Naime, algoritam kapitala daje cjelovita rjeaenja i kada ih jednom shvatite i prihvatite, tek onda mo~ete praviti usporedbe s bilo kojim rjeaenjima jednoumnog ozra ja. Pritom nemojte nikada smetnuti s uma da je prirodni zakon dvojnosti temelj monetarnog sustava u kojemu svaki pojam zna i najmanje dvoje, u ato ete se uvjeriti kada pro itate sljedea rjeaenja koja su rezultanta Vaaih pitanja i naaih razgovora. 7. srpnja 2003. VLADIMIR VUGRIN  1. `TO ZA GLAVNICU PODUZEA ZNA I NOVO ULAGANJE U TRAJNU IMOVINU Sasvim je sigurno da je naslovno pitanje jedno od najva~nijih, jer nam je ono pomoglo da pomou prirodnog dvojnog knjigovodstva razotkrijemo samu BIT PRIVATIZACIJE GOSPODARSTVA. Naime, posve openito, glavnica poduzea je sadaanja vrijednost buduega poduzetni kog posla koja mora biti zabilje~ena u knjigovodstvu kako bi se mogla izra unati unaprijed dogovorena kamata koju poduzee mora osigurati za vlasnika. Ta je glavnica u trenutku osnivanja poduzea OSNIVA KA GLAVNICA, a ona zna i da je za poduzetni ki posao izraen izvedbeni projekt, da je nabavljena i instalirana potrebna trajna imovina, da su djelatnici osposobljeni, da je ostvarena probna proizvodnja te da je verificirana glavnica toga posla i da u novoosnovanom poduzeu mo~e zapo eti redovita proizvodnja koja treba dati o ekivani profit (kamatu za vlasnika). U ovome izlaganju kao primjer imamo manje privatno poduzee s verificiranom glavnicom  u kojem je u tijeku ostvarenja redovite proizvodnje nabavljena joa neka trajna imovina! S obzirom da se pri svakoj nabavi takve imovine naglo smanjuje profit, to je dovoljan razlog da se postavi pitanje: Zaato je nabavljena ta trajna imovina? Odgovori mogu biti razni, a nas, prije svega, zanima isplativost te nabave. Naime, s obzirom da u tome poduzeu postoji verificirana glavnica, onda je u njegovu poduzetni kom poslu svaka pojedinost rijeaena ve u projektu. Stoga je do te dodatne nabave trajne imovine vjerojatno doalo zbog zamjene dotrajale, odnosno ekonomski zastarjele trajne imovine ili je naknadno pronaeno rjeaenje kojim se znatno poveava produktivnost. U svakom slu aju, treba ispitati isplativost te nabave i kakav je njezin utjecaj na veli inu o ekivanog profita, te u skladu s time na veli inu glavnice poduzea. Tim ispitivanjem utvruje se novi profit kao kona ni rezultat te nabave, ato zna i da treba uzeti u obzir i amortizacijski vijek novonabavljene trajne imovine. Dakako, poduzetnik (odnosno njegov knjigovoa) je sve to u inio, ali rezultat toga ispitivanja zna samo on, pa stoga pretpostavljamo da je isplativost utvrdio, no ipak ostaje otvoreno pitanje: Kako u knjigovodstvu pratiti tu isplativost? Naime, s obzirom na to da nabava bilo koje trajne imovine trenuta no znatno smanjuje profit, ato zna i da takva nabava mo~e dovesti poduzee ak i u gubitak  odgovor na to pitanje ujedno je i rjeaenje jednoga od najveih problema u organizaciji poduzea i u organizaciji dr~ave. Taj odgovor daje algoritam kapitala, koji za svaki problem u svojemu prirodnom dvojnom knjigovodstvu nalazi vrlo jednostavno rjeaenje. U ovome primjeru to rjeaenje su menad~erski krediti (unutarnji poslovni zajmovi) pomou kojih unutarnja banka  prodaje svojem poduzeu trajnu imovinu koja mu je potrebna. To je jedan oblik samofinanciranja investicijskog ulaganja, jer e poduzee kamatu na te unutarnje zajmove plaati iz profita koji e se ostvariti u budunosti, a unutarnja je banka tu trajnu imovinu platila iz profita koji je ostvaren u proalosti. Zbog toga se u knjigovodstvu poduzea takvi menad~erski krediti knji~e kao aktiva na kontu 02 (Unutarnji poslovni zajmovi), a kao pasiva na kontu 21 (Diskrecijski konto knjigovoe)  da bi se na taj na in stvorilo upravo toliko novog novca koliko je plaeno za nabavu novonabavljene TRAJNE IMOVINE. Nabava bilo koje trajne imovine, prema tome, ne smanjuje profit poduzea, koji je uvijek nevidljivo zapisan u razredima 0 i 1 i koji mora biti vidljivo zabilje~en u razredu 8, jer koliko je plaeno za nabavu bilo koje trajne imovine toliko je novoga knji~nog novca stvoreno. Naime, svaka nabava trajne imovine zna i da je stvorena nova vrijednost, a u ovome primjeru to je stvaranje pokrenulo malo privatno poduzee, pa je stoga ispravno da se u knjigovodstvu toga poduzea pojavi i novi novac koji je kao mjera vrijednosti potvrdio da je odreena trajna imovina stvorena i da je koristi to poduzee. I evo sada kona nog odgovora na naslovno pitanje. Nabava trajne imovine za potrebe postojee proizvodnje uope ne utje e na promjenu (poveanje) glavnice poduzea, jer ta se glavnica mo~e poveati samo pripisom ostvarenog profita. Pitanje isplativosti takve nabave isklju ivo je stvar poduzetnika (odnosno njegova knjigovoe), pa ako je utvrdio da se tom nabavom znatno poveava profit, onda knjigovoa mo~e glavnicu poduzea joa poveati i na taj na in da to poduzee prestaje postojati i da se osnuje jedno ili viae novih poduzea s veom glavnicom od dosadaanje. Ovim se odgovorom ujedno ulazi u samu BIT ISTODOBNIH PROCESA PRIVATIZACIJE I INTEGRACIJE GOSPODARSTVA, jer iz njega jasno proizlazi da menad~erske kredite mo~e koristiti i najjednostavnije malo poduzee, a ne samo veliko poduzee u kojemu glavni menad~er u postupku privatizacije pomou tih kredita prenosi poduzetni ku i vlasni ku odgovornost na svoje pomone menad~ere novih malih poduzea. Taj odgovor je i sasvim logi an jer svaka osoba ima svoju unutarnju banku koja svojoj osobi mo~e dati poslovni zajam za nabavu trajne imovine  a TRAJNA IMOVINA je svaka imovina koja slu~i u najmanje dva poduzetni ka ciklusa, odnosno ija trajnost joj je vea od jedne godine. 2. KAKO MENAD}ERSKI KREDITI VREDNUJU TRAJNU IMOVINU I KAKO TO INE U NAJJEDNOSTAVNIJEM PODUZEU Ovdje dajemo primjer kako se u najjednostavnijem poduzeu koristi menad~erski kredit (unutarnji poslovni zajam). Svako poduzee, naime, ima svoju unutarnju banku koja odobrava menad~erske kredite za svaku ulo~enu ili nabavljenu trajnu imovinu. U ovome primjeru pretpostavljamo da je jedna umirovljenica odlu ila osnovati poduzee koje e se baviti pletenjem vesta. Prijavila je glavnicu svoga poduzetni kog posla u iznosu od 30.000 kuna i ujedno je u svoje poduzee ulo~ila 2.000 kuna s ime je nabavila novi stroj za pletenje. Iz sljedeih temeljnica za knji~enje, glavne knjige i zavrane bilance vidimo kako su tekli poslovni dogaaji i kako je utvren profit, ali da nije bilo menad~erskog kredita u iznosu nabavljene trajne imovine, to bi poduzee ostvarilo gubitak. No taj kredit nije odobren da bi se pokrio gubitak, nego je rije  o logici dvojnosti jer je unutarnja banka (knjigovoa) najprije zadu~ila umirovljenicu za nabavljenu trajnu imovinu, a zatim je poduzeu odobrila menad~erski kredit u iznosu od 2.000 kuna da bi se ta imovina mogla platiti. Posve je irelevantno ato je ta imovina kupljena novcem koji je u poduzee ulo~ila umirovljenica jer taj kredit bi se odobrio i da je ona, umjesto novca, u poduzee ulo~ila stroj za pletenje koji je ranije kupila. TEMELJNICE ZA KNJI}ENJE  Opis poslovnih dogaajaKONTOIZNOSIDPDugujePotra~uje Po etni saldo  novac Po etni saldo  glavnica 1. Nabavljena trajna imovina 2. Plaena trajna imovina 3. Obra unata VTK 4. Prodana roba kupcima 5. Prijenos troakova na prodaju 6. Kupci platili 7. Otvoren menad~erski kredit 01 21 22 12 43 11 70 01 0221 90 12 01 80 70 43 11 212000 30000 2000 2000 1800 1800 1800 1800 20002000 30000 2000 2000 1800 1800 1800 1800 2000 Z B R O J 45200  45200  GLAVNA KNJIGA JEDNOSTAVNOG PODUZEA 01 NOVAC U PODUZEU02 MENAD}ERSKI KREDITI Saldo/21 2000 6./11 1800  2./12 2000  7./21 2000  ZBROJ 3800  ZBROJ 2000  ZBROJ 2000  ZBROJ - 11 KUPCI 12 DOBAVLJA I 4./70 1800 6./01 1800   2./01 2000 1./22 2000 ZBROJ 1800  ZBROJ 1800  ZBROJ 2000  ZBROJ 2000 21 KONTO KNJIGOVOE22 TRAJNA IMOVINA Saldo/90 30000 Saldo/01 2000 7./02 2000 1./12 2000 ZBROJ 30000  ZBROJ 4000  ZBROJ 2000  ZBROJ - 41 PRENESENI TRO`KOVI 42 DODANI TRO`KOVI ZBROJ -  ZBROJ -  ZBROJ - ZBROJ - 43 TRO`KOVNA KAMATA 70 RASHODI I PRIHODI 3. /80 1800 5. /70 1800 5./43 1800 4./11 1800 ZBROJ 1800  ZBROJ 1800  ZBROJ 1800  ZBROJ 180080 OSTVARENI PROFIT 90 GLAVNICA PODUZEA 3. /43 1800 Saldo / 21 30000 ZBROJ -  ZBROJ 1800  ZBROJ -  ZBROJ 30000 Na kontu knjigovoe (konto 21) vidimo da nabavljena trajna imovina u pasivi ima dva izvora: prvi izvor je sama trajna imovina (konto 22), a drugi je izvor novac koji je vrednovao tu imovinu (konto 02). U tome je vrednovanju bitno da ta trajna imovina doista postoji i da je za nju zadu~ena odgovorna osoba. Da je naaa umirovljenica ve ranije posjedovala stroj za pletenje (prije trenutka kada je osnovano poduzee), onda bi zavrana bilanca njezina poduzetni kog posla rezultatski bila potpuno ista (ostvareni profit je 1.800 kuna), samo bi prometna bilanca bilo neato druk ija jer u njoj ne bi bilo po etnog ulaganja novca i plaanja nabavljene trajne imovine. U to se mo~ete lako uvjeriti ako si postavite primjer u kojem je umirovljenica u poduzee unijela stroj za pletenje koji je procijenjen na 2.000 kuna i vidjet ete da je profit isti kao i u zavranoj bilanci iz naaega primjera, koju ovdje prikazujemo. ZAVR`NA BILANCA JEDNOSTAVNOG PODUZEA STANDARDNI KONTNI PLANPo etni saldo PROMET Zavrani saldoAktivaPasivaUlaz (+)Izlaz (-)AktivaPasiva 01 Novac u poduzeu 2000 - 38002000 1800 - 02 Menad~erski kredit -  - 2000- 2000 - 11 Du~nici (kupci) -  - 18001800-  -12 Vjerovnici (dobavlja i) - - 2000 2000- - ZBROJ (razredi 0 i 1) 2000 -  96005800 3800 - 21 Vlastito znanje knjigovoe 30000  2000 30000 4000 30000 400022 Ostala tranja imovina -  - 2000-  2000 -30 Kupljeni proizvodi -  - -  -  -  -41 Preneseni troakovi -  - -  - - - 42 DODANI TRO`KOVI - - -  - - -43 Viaak troakova - - 1800 1800- -50 Proizvodnja -  - -  - -  -60 Vlastiti proizvodi -  - -  -  -  -70 Prodani proizvodi -  - 18001800- -81 Vlastita kamata - - -  1800- 1800 82 Dobitak poduzea - - - - - - 90 Ulo~ena glavnica  -  30000 -  30000- 30000  ZBROJ (razredi od 2 do 9) 3000032000 35600 39400 32000 35800 ZBROJ (razredi od 0 do 9)  32000 32000  45200 45200 35800  35800  U ovome je primjeru o ito da je naaa umirovljenica ostvarila profit koji je jednak ostvarenom prihodu (konto 70 i 81) jer plete veste iz donesenog materijala pa stoga nema prenesenih troakova (konto 41), ali nema ni dodanih troakova (konto 42) budui da osobnu potroanju podmiruje iz svoje mirovine. Ujedno iz primjera vidimo da profit ne bi postojao ako ne bilo menad~erskog kredita  ato zna i da je taj kredit PRIRODNI MEHANIZAM koji se u dvojnom knjigovodstvu pojavljuje onoga trenutka kada je u poduzee ulo~ena trajna imovina. 3. KAKO DVOJNO KNJIGOVODSTVO RAZGRANI UJE PLAU KOJA JE VRIJEDNOST, OD KAMATE KOJA JE VI`AK VRIJEDNOSTI U stvaranju vrijednosti ovjek ostvaruje svoj dohodak koji se uvijek sastoji od dva dijela. Prvi dio je plaa koja je vrijednost i kao takva je konstanta koja se koristi za tekuu osobnu potroanju i koja kao novac treba biti ato bli~e iznosu iz dr~avnog prora una dodane vrijednosti. Drugi dio je kamata koja je viaak vrijednosti i kao takva je varijabla koja treba biti ato vea jer to je novac koji ljudi uvaju za buduu osobnu potroanju. No novac kao sveopa mjera vrijednosti potpuno je neutralan; na njemu ne piae koja je njegova namjena (je li plaa ili kamata), pa da bi se ovjek prema novcu ponaaao odgovorno, algoritam kapitala odreuje da on plati kaznu (porez, PDV) kada od pravne osobe uzima svoj novac za tekuu osobnu potroanju, a dobiva nagradu (poticaj, PDV) kada svoj novac ula~e u pravnu osobu za razvoj proizvodnje. Da bi se u tom smislu novac mogao razgrani iti, potrebne su pravne osobe (poduzea i ustanove), koje uvaju novac fizi kih osoba (ljudi, graana). Kako pravne osobe uvaju novac graana, najbolje e objasniti promet novca izmeu osobnih nov anih ra una. Postoje dva tipa takvih ra una: jedan tip su osobni dioni ki ra uni, a drugi tip su osobni depozitni ra uni. Na svakom tom tipu ra una nalazi se razli ita vrsta novca: na osobnom dioni kom ra unu je novac u kojemu je PDV, a na osobnom depozitnom ra unu je novac u kojemu PDV-a nema. To zna i da postoje dvije vrste novca, a obje vrste uvaju pravne osobe. Novac na osobnom dioni kom ra unu pravna osoba koristi za stvaranje vrijednosti i stoga se dr~i da taj novac nije ni iziaao iz nje (pravne osobe), ato dokazuje PDV koji se nalazi u tome novcu. Na osobnom depozitnom ra unu je novac atediaa (bankovni depozitni ra un je d~ep atediae) na kojemu nema PDV-a, pa je taj novac za toliko manji od novca koji se nalazi na osobnom dioni kom ra unu. Prema ovome bi se moglo rei da je novac na osobnom dioni kom ra unu ne ist, pa kada izlazi iz toga ra una na depozitni ra un, dr~avi se mora platiti cijena za pranje novca; ta cijena je PDV koji se po stopi jednakoj eskontnoj stopi sredianje banke (6%) plaa dr~avnoj riznici kada novac izlazi iz dioni kog na depozitni ra un, a ako je promet obratan, onda dr~avna riznica vraa PDV. Iz toga slijedi da je u prometu novca izmeu raznovrsnih ra una PDV uvijek prisutan, pa ako iz dioni kog ra una izlazi 100 kuna, onda je ulaz na depozitni ra un 94 kune (100 manje 6% je 94) jer se 6% PDV-a mora platiti dr~avi. A ako je izlaz iz depozitnog ra una 100 kuna, onda je na dioni ki ra un ualo 106,38 kuna (106,38 manje 6% je 100) jer dr~ava vraa 6% PDV-a. Promet novca izmeu istovrsnih ra una osloboen je plaanja PDV_a. Graani za svoju osobnu potroanju mogu koristiti samo isti novac, a to je novac na njihovim depozitnim ra unima, koji su od pravnih osoba dobili kao plau po raznim osnovama (razne plae po osnovi zaposlenja ili razne naknade po osnovi osiguranja). Taj isti novac mogu bez ikakvog ograni enja koristiti za osobnu potroanju; mogu ga ak ulo~iti na svoj osobni dioni ki ra un u bilo kojoj pravnoj osobi, na ato ih dr~ava kao opa pravna osoba posebno motivira time ato im svaki takav ulog poveava za PDV. 4. ZA`TO JE UKUPNO STVORENA DODANA VRIJEDNOST JEDNAKA UKUPNOJ VRIJEDNOSTI ROBE OSOBNE POTRO`NJE Cijena robe sastoji se od prenesene vrijednosti (minulog ili opredmeenog rada), dodane vrijednosti (tekueg ili ~ivog rada) i viaka vrijednosti (viaka rada). Ta struktura je aksiom ekonomije, i stoga pri razmatranju dodane vrijednosti moramo pred sobom uvijek imati tu strukturu i uz nju prirodni zakon dvojnosti, pa u tom smislu zapo injemo odgovarati na naslovno pitanje, s time da u tom odgovoru dodanu vrijednost promatramo s aspekta dr~ave kao velikog poduzea. Dodana vrijednost je ukupna proizvodnja koju su u tekuem razdoblju (jednoj godini) stvorili svi ljudi u dr~avi i ta se proizvodnja dodaje na prenesenu vrijednost koju su u nekom proalom ili u tekuem razdoblju stvorile druge dr~ave; otuda i naziv dodana vrijednost. U monetarizmu svaka se vrijednost izra~ava u novcu, pa se tako mora izraziti i dodana vrijednost. No, svaki izraz u novcu zna i dvoje, jer novac je odnos u kojem se mjere vrijednosti ato ih razmijenjuju dvije osobe sa suprotnim interesima - kupac i prodavalac. Ta dvojnost zbunjuje, jer se esto jedan naziv koristi za dvije potpuno razli ite kategorije koje je isti novac izmjerio. Najprije je taj novac izmjerio dodanu vrijednost koja je u tekuem razdoblju stvorena, i to na taj na in da je svim ljudima u dr~avi isplaen novac ato su tu vrijednost stvorili. Taj novac je bruto potrebni dohodak koji su ljudi primili od svojih pravnih osoba da bi njime kupili robu za svoju osobnu potroanju, a on u sebi sadr~i i PDV koji ljudi moraju platiti dr~avnoj blagajni kad od pravne osobe primaju novac za stvorenu dodanu vrijednost. Taj isti novac umanjen za PDV izmjerio je i vrijednosti koje su ljudi koristili za osobnu potroanju, a to su posve druge vrijednosti, to je roba koja je namijenjena za osobnu potroanju i koja ima cijenu u ijoj su strukturi sadr~ane sve tri vrijednosti koje ine aksiom ekonomije (prenesenu vrijednost, dodanu vrijednost i viaak vrijednosti). Stoga se ne mo~e poistovjetiti roba osobne potroanje s dodanom vrijednoau, a ato se to ipak ini razlog je u dvojnom karakteru novca kao plate~nog sredstva i mjere vrijednosti. U toj dvojnosti isti je novac izmjerio dvije potpuno razli ite vrijednosti, ato jasno proizlazi iz sljedeeg prikaza: a) Novac je izmjerio ukupnu proizvodnju koju su ljudi stvorili u jednoj godini i koju nazivamo - dodana vrijednost; b) Taj su novac primili svi ljudi u dr~avi za ukupnu dodanu vrijednost koju su stvorili pa stoga i taj novac nazivamo - dodana vrijednost; c) Tim istim novcem ljudi su kupili robu osobne potroanje pa stoga i tu robu nazivamo - dodana vrijednost. Dakle, u pitanju je terminoloaki problem koji postoji zbog dvojnog karaktera novca. S obzirom na to da je isti novac izmjerio ukupnu proizvodnju koja je dodana vrijednost i ukupnu robu koja ljudima slu~i za osobnu potroanju te da su te dvije izmjerene vrijednosti pribli~no iste veli ine, ato je vidljivo i iz sljedee sheme, to ih nehoti no nazivom poistovjeujemo - unato  tome da je rije  o potpuno razli itim vrijednostima. PRENESENA VRIJEDNOST PRENESENA VRIJEDNOST PRENESENA VRIJEDNOSTDODANA VRIJEDNOST DODANA VRIJEDNOST DODANA VRIJEDNOST      100 KUNA  PRENESENA VRIJEDNOSTDODANA VRIJEDNOSTVI`AK VRIJEDNOSTI5. `TO JE OBAVEZNA PREMIJA OSIGURANJA I KOJU DVOJNU ULOGU ONA IMA U MONETARNOM SUSTAVU DR}AVE Obavezna premija osiguranja (OPO) je novac koji pravna osoba plaa u dr~avnu riznicu za sve svoje zaposlenike da bi bili osigurani od odreenih rizika. OPO je zapravo dio bruto potrebnog dohotka, ali se s vremenom osamostalio i plaa se u to no odreenom trenutku (npr. do svakog 5. u mjesecu za protekli mjesec), neovisno o tome kada se zaposlenicima isplauje njihov bruto dohodak. Veli ina OPO-a utvruje se tako da se na temelju ostvarenih sati rada i mjerne skale uvjetnog rada te eskontne stope sredianje banke (6%) izra una OPO za sve zaposlenike. To zna i da se OPO ne izra unava na temelju stvarnog bruto potrebnog dohotka koji se isplauje zaposlenicima u skladu sa zadacima koje obavljaju, nego se izra unava prema osobnim zna ajkama tih zaposlenika (akolska sprema i radni sta~). No kada je rije  o pojedina noj plai zaposlenika, onda se uvijek ra una da je ona vea za 6% ra unajui od bruto plae koju je taj zaposlenik primio. No s obzirom na to da dr~avnoj riznici novac nije potreban, jer se opa potroanja dr~ave financira iz viaka vrijednosti poduzea, to plaanje obavezne premije osiguranja za zaposlenike ima samo psiholoaki u inak u tome smislu da su osigurani od raznih rizika i da s te strane mogu smireno obavljati zadatke koje su preuzeli. To je jedna uloga te premije, a budui da ona prema prirodnom zakonu dvojnosti ima dvije uloge, OPO postaje i mehanizam koji odreuje veli inu bruto potrebnog dohotka koji se zaposlenicima mora isplatiti ak i u slu aju kad njihova pravna osoba nema vlastiti novac. Ta veli ina utvruje se tako da se ukupni iznos te premije pomno~i s multiplikatorom koji se dobije diobom iznosa 100 sa stopom OPO-a (100 : 6 = 16,67). Tako utvreni bruto potrebni dohodak svih zaposlenika pravne osobe njezina je obveza. Ta se obveza izjedna uje s obvezom prema dobavlja u, ato zna i da se ona mora platiti u dogovorenom, odnosno zakonskom roku. Ako pravna osoba nema vlastiti novac, onda je poslovna banka automatski kreditira do toga iznosa bruto potrebnog dohotka. Taj se iznos prema unutarnjem pravilniku pravne osobe rasporeuje na sve njezine zaposlenike, s time da nitko ne mo~e dobiti manje od cijene najjednostavnijeg rada. 6. `TO JE VLASTITA TRO`KOVNA KAMATA I ZA`TO JE ONA NORMA KOJU PODUZEE MORA OSTVARITI Vlastita troakovna kamata zna i mnogo toga jer ona je kao posljednja derivacija kreditno-monetarmog sustava temelj NOVCU kao sveopoj mjeri vrijednosti. U tom pojmu izraz vlastita prije svega zna i da postojim JA kao VLASNIK novca, ali se taj novac nalazi kod neke DRUGE OSOBE koja ga koristi za stvaranje vrijednosti. Izraz troakovna za tu drugu osobu zna i da je to unaprijed poznati iznos u novcu koji se stvaranjem vrijednosti treba osigurati za vlasnika ulaga a. Ta druga osoba mo~e biti samo poduzetnik jer jedino on zna i sposoban je stvarati vrijednosti, pa stoga unaprijed poznata vlastita kamata mora biti troaak u (projektnom) knjigovodstvu poduzea. To knjigovodstvo poduzetniku govori koliki e biti rashodi u buduem poduzetni kom poslu i da prihod od toga posla treba biti vei najmanje za unaprijed poznatu kamatu koja pripada vlasniku novca ulo~enog u taj posao (vlasniku glavnice novca). No poduzetnik se time ne zadovoljava, jer i on treba zaraditi barem toliko koliko i vlasnik glavnice novca, pa ga njegovo projektno knjigovodstvo upuuje da vodi ra una o sebi i da izra una svoju glavnicu (sadaanju vrijednost buduega poduzetni kog posla) koju ula~e u taj posao i koja e biti pandan glavnici novca. To je i u inio, a s obzirom da vlasniku glavnice novca pripada unaprijed odreena kamata, glavnica poduzetni kog posla tada treba donijeti profit koji e zadovoljiti i vlasnika novca i vlasnika posla. I tako je poduzetnik unaprijed izra unao znatno veu kamatu koja pripada svim vlasnicima, i na taj je na in sam sebi odredio normu koju treba ostvariti u buduemu poduzetni kom poslu. A za tu je normu u prirodnome dvojnom knjigovodstvu upotrijebljen izraz vlastita troakovna kamata koja zna i dvoje: da je to najmanji interes (kamata) koji nepovredivo pripada vlasnicima (novca i posla) i da je to troaak koji poduzee ima u stvaranju vrijednosti. Ta norma je projektirani profit (viaak zarade, viaak novca, viaak vrijednosti) koji pripada vlasnicima, ali im se on nikako ne mo~e isplatiti (jer norma je pojam), pa stoga vlasnici kao potvrdu dobivaju dionice koje su prenosivi vrijednosni papir i mogu ga na tr~iatu dionica prodati za novac. 7. `TO JE POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) I ZA`TO NJEGOVA STOPA MORA BITI JEDNAKA ESKONTNOJ STOPI SREDI`NJE BANKE Porez na dodanu vrijednost (PDV) je monetarni mehanizam koji djeluje na ljude da od svoje zarade iz pravne osobe uzimaju za osobnu potroanju samo toliko novca koliko je potrebno i da ato vei dio svojega dohotka ula~u u razvoj proizvodnje. Stopa PDV-a jednaka je eskontnoj stopi sredianje banke jer je ta eskontna stopa jedina vrsta to ka u monetarnom sustavu, budui da je razmjerna veli ina koja od ostvarene vrijednosti pripada vlasnicima. Tu stopu odreuje dr~ava i upravo zahvaljujui njoj ona mo~e upravljati svim procesima, jer eskontna stopa stvara kamatni niz u kojemu svaki sudionik mo~e nai svoj najvei interes. To zna i da i sam novac u svojoj strukturi ima tu stopu, pa ako eskontna stopa sredianje banke iznosi 6%, to onda zna i da u svakoj nov anici od 100 kuna 6 kuna nepovredivo pripada vlasniku, a samo ostatak od 94 kune pripada primatelju novca. Novac ima svoj izvor: to je dr~avni prora un dodane vrijednosti, ato zna i da je PDV ve u tome izvoru ugraen u novac po stopi od 6%, a ugradila ga je dr~ava. Svaki graanin koji od pravne osobe prima plau, mora u dr~avnu riznicu platiti porez po stopi od 6%. Taj novac dr~ava uva za vlasnike jer je njezina glavna zadaa da se brine o interesu vlasnika. U toj zadai dr~ava ugraeni PDV koristi kao poticaj ljudima da osnivaju poduzea, i to tako da im daje 6% od dodane vrijednosti sadr~ane u glavnici poduzea. Osim toga, ubrani PDV koristi se kao poticaj za svako ulaganje novca u razvoj proizvodnje i poduzetniatva, ato zna i da se na ulo~enih 100 kuna bilje~i kao da je ulog bio 106,38 kuna (106,38 manje 6% je 100). Na isti na in poveava se i izvozni te aj, ato je poticaj ljudima (u ovom slu aju izvoznicima) da ato viae izvoze. Sve je to automatizam, od ugradnje PDV-a u prora un dodane vrijednosti do isplate PDV-a kao poticaja u izvoznom poslu, pa je posve logi no da PDV ima jedinstvenu stopu. Budui da je PDV monetarni mehanizam, sasvim je normalno da stopa PDV-a bude jednaka eskontnoj stopi, tim viae ato je eskontna stopa jednaka kamatnoj stopi koja nepovredivo pripada vlasnicima (6%). Eto, zbog toga je stopa PDV-a jednaka eskontnoj stopi sredianje banke. 8. ZA`TO JE POREZ NA PROMET ROBA `TETAN I `TO JE RAZLOG DA JE NA` ZAKON O PDV-u PROPISAO IZOBLI ENI POREZ NA PROMET ROBA Odgovor na naslovno pitanje zahtijeva da se najprije objasni razlika izmeu pojma cijena i pojma vrijednost. Ti pojmovi ozna avaju dvije potpuno razli ite kategorije jer cijena je dogovor izmeu kupca i prodavaoca, a vrijednost je individualna za svakog ovjeka. Svaki proizvod ili usluga koja se proizvodi za druge je roba koja dobiva svoju cijenu na tr~iatu roba; na tom tr~iatu kupac nastoji platiti ato ni~u cijenu, a prodavalac nastoji postii ato viau cijenu; na kraju se dogovore o cijeni koja zadovoljava jednoga i drugoga. Ta se dogovorena cijena u ekonomiji naziva CIJENA ROBE, a razmjena proizvoda i usluga je promet robe. U toj razmjeni svaka roba ima dvije vrijednosti: jedna je vrijednost za kupca i ona je uvijek jednaka cijeni robe, jer je toliko za nju platio, a druga je vrijednost za prodavaoca i ona mu u trenutku kupoprodaje joa nije poznata, nego e mu tu vrijednost nakon nekog vremena rei njegov knjigovoa (njegova unutarnja banka, njegov  duh ). Toliko o tome, a sada mo~emo govoriti o porezima. Porez na promet robe utvruje se tako da se odreena porezna stopa primijeni na cijenu robe, ato zna i da kupac mora platiti veu cijenu nego je dogovorio s prodavaocem, i ta se razlika plaa dr~avi. Taj je porez najobi nija plja ka (osim ako je rije  o porezu na dopuatenu atetnu robu), neovisno o tome koja je dr~ava u pitanju i kako se taj porez naziva. Naime, promet roba uope ne mo~e biti predmet oporezivanja jer to bi bilo isto kao da vodu uzimamo iz tijeka vode, a ne iz potoka ili rijeke; cijena robe je isto ato i tijek vode jer se cijena robe ne mo~e koristiti za osobnu potroanju, isto kao ato se tijek vode ne mo~e piti. Ako iz potoka uzimamo vodu, onda dalje te e manje vode, pa bi stoga i cijena u daljnjem tijeku trebala biti manja ako dr~ava iz nje uzima porez. Kod poreza na promet rob to nije slu aj jer se porez dodaje na cijenu robe, pa je ona stoga u daljnjem tijeku vea, ato dr~avi i gospodarstvu stvara velike probleme. To zna i da je porez na promet rob (neovisno o tome kako se zove: porez, prirez, carina ...) sam po sebi vrlo atetan. Zbog toga se u svijetu po eo uvoditi porez na dodanu vrijednost (PDV)  ija je najva~nija karakteristika jedinstvena porezna stopa i to da nitko ne mo~e biti osloboen od plaanja toga poreza. Kod PDV-a je bitno definirati dodanu vrijednost, a to je ona vrijednost koju poduzetnik plaa sebi i svojim suradnicima za dodanu vrijednost koju su stvorili. To su zapravo bruto plae ili novac koji svi ljudi primaju za svoju osobnu potroanju, odnosno to je CIJENA RADA, i od te cijene moraju platiti porez po jedinstvenoj stopi (jednakoj eskontnoj stopi sredianje banke). Iz toga slijedi da se ta cijena rada u daljnjem tijeku doista smanjuje, ato je i normalno, jer dr~ava od bruto cijene rada jedan dio uzima kao porez, pa ljudi za svoju osobnu potroanju mogu koristiti samo neto cijenu rada. Najvei je problem u definiranju dodane vrijednosti jer neki tvrde da je dodana vrijednost razlika izmeu nabavne cijene i prodajne cijene robe. U takvom definiranju postoji kardinalna pogreaka jer se ta razlika sastoji od dodane vrijednosti i viaka vrijednosti, a viaak vrijednosti mo~e biti i negativna veli ina. Tu emo pogreaku najbolje uo iti u objaanjenju PDV-a koje je dao ugledni porezni stru njak prof. dr. MANFRED ROSE kao reakciju na odluku Vlade RH kojom se privremeno suspendirao naa Zakon o PDV-u. Rekao je:  PDV je vrlo jednostavni porezni model, ato u pokazati na jednom primjeru u kojemu pretpostavljam da je poduzetnik nabavio robu za 1.000 kuna i u toj nabavi joa je platio 220 kuna PDV-a (22%). Posao nije uspio i nabavljenu je robu prodao za svega 1 kunu, ato zna i da je morao platiti PDV u iznosu od 0,22 kune, a jer je ranije platio 220 kuna, to mu je dr~ava vratila 119,78 kuna. Kod poreza na promet roba takvog povratnog poreza ne mo~e biti, pa se stoga gospodarstvo vrlo dobro sla~e s porezom na dodanu vrijednost. Jednostavno jeste ali ujedno i nevjerojatno da je ugledni financijski i porezni stru njak ve u objaanjenju mogao napraviti takvu pogreaku jer u ovome je primjeru poduzetnik izgubio 999 kuna, ato zna i da nije ostvario ni lipe dodane vrijednosti, a ipak je platio PDV u iznosu od 22 lipe. A u svemu tome naj~alosnije je to da naa Zakon o PDV-u upravo propisuje takvu pogreanu ra unicu, ato zna i da u njemu uope nije rije  o PDV-u, nego o straano izobli enom porezu na promet roba s vrlo visokom jedinstvenom poreznom stopom. Zbog te visoke stope reakcija graana bila je ~estoka, pa je dr~avna administracija oslobodila ljude od plaanja toga poreza za dio robe airoke potroanje  ato je nedvojbeni dokaz da u naaem Zakonu o PDV-u uope nije rije  o porezu na dodanu vrijednost. 9. `TO JE GLAVNICA PODUZETNI KOG POSLA I KAKO POMOU NJE PODUZETNIK ODREUJE KOLIKO NOVCA TREBA ULO}ITI U PODUZEE Najva~nije na elo dvojnog knjigovodstva je personifikacija knjigovodstvenih konta, a svaki taj konto je jedan mehanizam. Knjigovodstvo bilo koje osobe ima toliko konta (mehanizama) koliko treba, a svaki taj konto je  osoba koja vodi ra una o svojemu dijelu poduzetni kog posla. Tako je i glavnica poduzea  osoba koja je zadu~ena za ukupni poduzetni ki posao i ona neprekidno pazi da taj posao bude ato uspjeanije izvraen (da profit bude ato vei). Vei se profit mo~e ostvariti ako se u poduzetni kom poslu koristi ato manje novca, a da ga doista u poduzeu bude ato manje, glavnica poduzea poduzetniku neprekidno odreuje kako da u vlastitom interesu ato bolje iskoristi novac koji mu je na raspolaganju; to je novac njegove poslovne banke, to je novac ostalih potencijalnih financijera i to je njegov vlastiti novac. Glavnica poduzea stalno upuuje poduzetnika da u svoj poduzetni ki posao ula~e vlastiti novac budui da je u tom slu aju najni~a kamata koju treba platiti vlasniku novca (tj. samome sebi). Osim toga, ta glavnica ga neprestano upuuje da iz osobnoga atednog ra una dozna uje novac na tekui ra un svojega poduzea tek o dospijeu neke obveze, a da i ne spominjemo mogunost da najprije naplati svoja potra~ivanja, pa tek nakon toga poduzee isplati dospjele obveze, ali i u tom slu aju glavnica vodi ra una da se sve obveze plaaju upravo na dan dospijea. Nadalje, glavnica poduzea posebno pazi da u poduzeu bude samo potrebna materijalna imovina i da su zalihe materijala ato manje, a to zna i da je u poduzee ulo~eno manje novca. Drugim rije ima, glavnica poduzea ulazi u sve pore poslovanja jer ona je glavni mehanizam funkcioniranja poduzea, ona je ukupno znanje poduzea, ona je  osoba koja se brine o ukupnom poslovanju poduzea; ona je zapravo knjigovoa poduzea  a taj knjigovoa je ili sam poduzetnik ili osoba njegova posebnog povjerenja, ili njegov kompjutor. Svaki poduzetni ki posao ima glavnicu poduzea, a novac ulo~en u taj posao ima glavnicu novca kojom upravlja glavnica posla (poduzea). Veli ina glavnice poduzea ovisi o vrsti poduzetni kog posla i o sposobnosti poduzetnika da obavi taj posao, pa je s obzirom na to glavnica svakoga poduzetni kog posla vrlo upitna. Nju mo~e znati samo ovjek koji poznaje poduzetni ki posao i koji je osposobljen da ga obavlja  jer samo u tom slu aju glavnica poduzea mo~e upravljati glavnicom novca. Glavnica novca bez glavnice poduzea stvara samo zlo, ali kada ne bi bilo novca, tada ne bi bilo mjere vrijednosti, pa poduzetni ovjek ne bi mogao izmjeriti vrijednost poduzetni kog posla u koji ulazi. Zbog toga su glavnica poduzea i glavnica novca jedno: one su temeljni uvjet razvoja ovjeka i njegove zajednice, one su temeljno jedinstvo suprotnosti koje je sadr~ano u jednoj rije i, a ta je rije   KAPITAL. ovjek je misaono bie i stoga mu ALGORITAM KAPITALA omoguuje da nae svoj NAJVEI INTERES, a taj interes mo~e nai samo u slu aju ako projektira svoj poduzetni ki posao i utvrdi isplati li mu se u njega ui. To e mu rei projektirani profit (viaak novca) koji mora biti vei od unaprijed dogovorene kamate koja pripada vlasniku glavnice novca, koju e on ulo~iti u poduzetni ki posao. Ako taj vei projektirani profit podijeli s eskontnom stopom sredianje banke, tada dobiva sadaanju vrijednost buduega poduzetni kog posla u koji se sprema ui  a ta sadaanja vrijednost budueg posla je glavnica poduzea. U taj posao e ui samo ako je glavnica poduzea dovoljno velika da donosi profit koji e zadovoljiti i vlasnika glavnice novca i vlasnika poduzetni kog posla. To u podrobnije objasniti interesnom ra unicom. U uvjetima eskontne stope sredianje banke od 6% poduzetnik je unaprijed dogovorio da e vlasniku novca platiti kamatu od 8% na ukupnu glavnicu novca koju e ulo~iti u poduzee pred osnivanjem (gornja granica je bankovna aktivna kamata od 9%). U projektiranju poduzetni kog posla poduzetnik pribli~no odredi tu glavnicu novca; pretpostavimo da je taj pribli~ni iznos 1.000 kuna, ato zna i da bi minimalni profit projektiranog posla bio 80 kuna. Dakako, i poduzetnik ~eli neato zaraditi, barem toliko koliko i vlasnik novca, a kolika e biti poduzetnikova zarada, rei e mu projektirani profit buduega poduzetni kog posla. Pretpostavimo da taj projektirani profit iznosi 150 kuna, a to zna i da e od toga profita poduzetniku pripasti 70 kuna (150  80). Ako bi poduzetnik koristio kredit od banke, tada bi zaradio svega 60 kuna (150  90), a ako bi ulo~io vlastiti novac, tada bi mu zarada bila 90 kuna (150  60). U svakome je slu aju poduzetnik zadovoljan zaradom pa zaklju uje svoj projekt utvrivanjem glavnice koju e prijaviti poslovnoj banci. Glavnica se utvruje tako da se projektirani profit podijeli s eskontnom stopom sredianje banke. U ovome prepostavljenom primjeru glavnica poduzetni kog posla je 2.500 kuna (150 : 0,06 = 2500). Algoritam kapitala, ina e, djeluje u tom smislu da kamata glavnice novca bude ato manja, a to djelovanje po inje u projektiranju i nastavlja se u ostvarivanju. Poduzetniku je u projektiranju, naime, va~no da je novac za njegov poduzetni ki posao osiguran. Taj novac osigurava njegova poslovna banka uz kamatnu stopu od 9%, no u naaemu primjeru poduzetnik je naaao povoljnijeg financijera (uz kamatu od 8%), a kada bi imao vlastiti novac, tada bi kamata bila joa povoljnija (vlastita kamata je 6%). Projektiranje je zavraeno kada je utvren godianji profit koji e, prema predvianju, ostvarivati poduzetni ki posao. U tome je profitu jedino pitanje koliko kome pripada, pa ako pretpostavimo da je ostvareni profit jednak projektiranom, tada je gotovo sigurno da e u njegovoj raspodjeli sudjelovanje poduzetnika biti vee nego ato je bilo u projektu  jer algoritam kapitala doista punom snagom djeluje da glavnica novca bude ato manja. 10. KOJA JE RAZLIKA IZMEU DODANE VRIJEDNOSTI IZ DR}AVNOG PRORA UNA I ISPLAENOG BRUTO DOHOTKA GRAANIMA Prije svega valja napomenuti da je kapital duhovna kategorija, pa algoritam kapitala (ispravna interesna ra unica) stoga pomou knji~nog novca mo~e organizirati ~ivot ovjeka i njegove zajednice na najbolji mogui na in. To zna i da ~ivotna rjeaenja koja daje algoritam kapitala uope ne treba usporeivati sa sadaanjim jednoumljem jer je u viaeumlju gotovo sve druk ije. Razlog tome jest to ato se u ~ivotnim rjeaenjima algoritma kapitala sve  dogaa najprije u razmialjanjima ljudi, a kapital ta razmialjanja usmjerava tamo gdje ovjek mo~e nai svoj najvei interes, vodei pritom ra una da svaki pojedina ni interes ( ovjeka) bude u skladu s opim interesom (dr~ave). Uloga dr~ave jest da stvori ope uvjete u kojima e ovjek stvarati vrijednosti, a to je upravo prora un dodane vrijednosti. U tome je prora unu bitna cijena jednog sata najjednostavnijeg rada jer ta je cijena dogovor izmeu dr~ave kao ope pravne osobe i ljudi koji su fizi ke osobe. Prema tom dogovoru svaki graanin mora dobiti najmanji dohodak koji mu na danom stupnju razvitka osigurava ~ivot dostojan ovjeka, no postoji i mjerna skala uvjetnog rada koja omoguuje da se za sve graane dr~ave utvrdi neto potreban dohodak koji odgovara njihovoj radnoj osposobljenosti i koji bi oni trebali primiti u iduem razdoblju. Dohodak koji primaju ljudi osnovica je od koje se ra una dio koji pripada vlasnicima, pa zbog toga dr~ava po postotnom ra unu ni~e sto poveava neto potreban dohodak graana za eskontnu stopu sredianje banke (6%), te se tako u prora unu dolazi do bruto potrebnog dohotka graana koji se naziva dodana vrijednost. Taj prora un je tek  razmialjanje dr~ave kojim je u globalu odreen iznos dodane vrijednosti koji se mora ostvariti u iduem razdoblju. U ostvarenju je sigurno jedino to da nitko nee dobiti manji dohodak od cijene najjednostavnijeg rada i da e se graanima u svojoj ukupnosti isplatiti bruto dohodak otprilike toliki koliki je predvien prora unom dodane vrijednosti. Ina e se ostvareni dohodak svakoga graanina sastoji od njegova potrebnog dohotka koji mu slu~i za tekuu osobnu potroanju i viaka dohotka koji uva za osobnu potroanju u buduem razdoblju. U tome je smislu dohodak zaposlenika u ustanovama i dohodak osiguranika (djece, u enika, studenata, bolesnika, nezaposlenika i umirovljenika) osiguran posebnim prora unom, i to u pribli~nim iznosima iz prora una dodane vrijednosti, a dohodak djelatnika u poduzeima odreuju mehanizmi algoritma kapitala, s time da nitko ne mo~e dobiti manje od cijene uvjetnog rada. Dakle, dvojben je samo dohodak djelatnik poduzea jer ga oni moraju ostvariti u poduzetni kim poslovima, pa je jedino pitanje koliko e od toga dohotka biti njihov potrebni dohodak? Dakako, o tome odlu uje sam djelatnik, ovisno o dohotku koji e zaraditi, te o njegovoj potrebi i sklonosti da troai i koristi raznu robu. Na isti na in postupit e i svi ostali graani u granicama svojih mogunosti, a da bi u tome troaenju ljudi bili ato razumniji, novac stalno pulsira i upozorava ih da vlasniku moraju platiti odreeni dio od potrebnog dohotka; taj dio je porez na dodanu vrijednost (PDV) u visini eskontne stope sredianje banke (6%). PDV plaa svaki graanin kada od svoje pravne osobe prima knji~ni novac na svoj osobni tekui ra un u banci ili kada prima gotov novac na ruke, i nitko ne mo~e biti osloboen od plaanja toga poreza. No PDV ne treba platiti ako graanin ostavlja svoj novac u pravnoj osobi u kojoj ga je zaradio. U tome se slu aju taj novac nalazi na njegovom osobnom dioni kom ra unu u toj ili u nekoj drugoj pravnoj osobi. To zna i da se na osobnim dioni kim ra unima nalazi novac u kojemu je sadr~an i PDV, a u novcu na osobnom tekuem ra unu toga poreza viae nema (PDV-a takoer nema u gotovom novcu koji ovjek dr~i u d~epu). Iz toga slijedi da je PDV zapravo porez na promet novca, no na promet izmeu osobnih dioni kih ra una porez se ne plaa; isto je tako s prometom izmeu osobnih tekuih ra una, ali na svaki promet s dioni kih ra una na tekui ra un mora se platiti PDV, a taj se porez vraa u obratnom prometu s tekueg ra una na dioni ki ra un. I sada ovjek mo~e birati: ako ~eli poveati potrebni dohodak, mora platiti PDV, a ako sa svojega tekueg ra una u banci ula~e novac na svoj dioni ki ra un u nekoj pravnoj osobi, onda mu se ulog poveava za PDV. I tako se u tome prometu novca ostvaruje potreban dohodak koji se zbog zakona velikih brojeva nee mnogo razlikovati od onoga koji je predvien u dr~avnom prora unu, tim viae ato i svi mehanizmi algoritma kapitala djeluju u tome smislu i ato dr~ava u svojim  razmialjanjima pri izradi prora una dodane vrijednosti vodi ra una o aktualnom fizi kom opsegu proizvodnje raznih roba potrebnih za proizvodnu, opu i osobnu potroanju, te posebno o izvoru novca koji je potreban za osobnu potroanju. Taj izvor je upravo dr~avni prora un dodane vrijednosti koji u ostvarenju otprilike odgovara isplaenom bruto potrebnom dohotku graana. Istina, poduzetni graani mogu ostvariti i znatno vei ukupni dohodak, ali taj vei dohodak e u pravilu biti viaak dohotka (viaak vrijednosti) koji e potroaiti u buduem razdoblju. 11. ZA`TO SE SADA`NJE KNJIGOVODSTVO MORA IZRAZITI U STANDARDNOM KONTNOM PLANU I KAKO POVEZATI TA DVA KNJIGOVODSTVA Sadaanje knjigovodstvo je svojevrsna evidencija koja nam u nevlasniatvu (jednoumlju) samo poma~e da se ato bolje samouniatimo. Ta nas je evidencija svojedobno zavaravala da ~ivimo u socijalizmu, pa se stoga SFRJ zbog takvog knjigovodstva na stravi an na in raspala. Hrvatska je naslijedila to knjigovodstvo i ukrasila ga meunarodnim ra unovodstvenim standardima, pa je ono postalo joa gore, jer sve nas dr~i u uvjerenju da se nalazimo u suvremenom kapitalizmu, a mi se samouniatavanjem velikim koracima vraamo u proalost. Temeljni uzrok tome jest to ato se slu~imo knjigovodstvom koje je mrtva evidencija, ato zna i da Hrvatska uope nema knjigovodstvo. To je razlog da Monetarni vrh dr~ave pozivom na lanak 9. Zakona o knjigovodstvu mora ODMAH donijeti unaprijed pripremljeni Standardni kontni plan koji se temelji na algoritmu kapitala. Tim se kontnim planom uvodi poznato dvojno knjigovodstvo koje je ~iva evidencija jer je njezin krajnji rezultat - PROFIT. U dvojnom knjigovodstvu sve se dijeli na dva dijela, pa se tako i profit sastoji od unaprijed poznate vlastite troakovne kamate i dobitka poduzea. Tome knjigovodstvu ~ivot daje upravo ta unaprijed poznata kamata. U kojem smislu dvojno knjigovodstvo postaje ~iva evidencija, pokuaat emo objasniti na ina e dobro poznatom tekuem ra unu koji se Standardnim kontnim planom uvodi u poslovanje poduzea. Tekui ra un poduzea je mehanizam koji neprekidno pulsira i na razne na ine djeluje na ovjeka, ovisno o tome je li saldo toga ra una pozitivan ili negativan. Ako je saldo pozitivan, poduzetnik to pulsiranje prima kao signal da na svako stanje novca na tekuem ra unu poduzea gubi 3% jer banka njemu plaa kamatu po vienju (3%), a on vlasniku mora platiti kamatu u visini eskontne stope sredianje banke (6%). Ako je saldo negativan, onda mu je to signal da najviae gubi jer banci mora platiti aktivnu kamatu koja je najviaa (9%). Dakako, poduzetnik mo~e pozajmiti novac od nekoga drugog uz kamatnu stopu koja mora biti ni~a od bankovne aktivne kamatne stope jer svatko po toj stopi mo~e dobiti kredit od poslovne banke. No ta stopa ne mo~e biti ni~a od eskontne stope sredianje banke jer tu stopu svaki imalac novca mo~e bez ikakva rizika dobiti od svoje atedionice ako svoj novac ulo~i na oro enu atednju. Zbog svega toga poduzetniku je najvei interes da koristi vlastiti novac jer onda pouzdano zna koju stopu gubi (6%) i samo o njemu ovisi da i ta kamata bude ato manja. To je i razlog da poduzetnik (odnosno njegov knjigovoa) na razne na ine vodi ra una o interesu poduzea: On se brine da je saldo tekueg ra una poduzea ato bli~e nuli, on se slu~i kreditom banke jedino u slu aju krajnje nu~de i on svoj novac ula~e u poduzee samo kada je i koliko je potrebno. Eto, tako poznati tekui ra un daje ~ivot knjigovodstvu poduzea, ali to je tek jedna strana ~ivota. Da bi ~ivot bio uspjeaan, u dvojnom knjigovodstvu mora postojati i druga strana ~ivota, a ta druga strana je ulo~ena glavnica u poduzee. Svakom je poduzetniku unaprijed poznata njegova glavnica poduzetni kog posla, a najva~nija zna ajka svake glavnice jest da ra una kamatu, ato zna i da se na tu unaprijed poznatu glavnicu izra una i kamata koju poduzetnik mora platiti vlasniku. Tu kamatu svaki poduzetnik ima u svojoj glavi prije nego ue u poduzetni ki posao jer mu njegov prirodni kontni plan dvojnog knjigovodstva ka~e da je ta kamata njegov projektirani profit koji o ekuje u tom poslu i koji je ujedno norma koja mu poma~e da ostvari projektirani posao. Ta norma je poduzetnikova tajna: ona proizlazi iz njegove zamialjene glavnice poduzetni kog posla i unaprijed mu kazuje sve ato o tome poslu treba znati. Da bi se tom glavnicom poslu~ila i dr~ava, Monetarni vrh treba donijeti Standardni kontni plan (po uzoru na prirodni kontni plan poduzetnika) u kojemu je na kontu 90 ulo~ena glavnica i na kontu 43 njezina troakovna kamata. Najva~niji mehanizam koji se uvodi je upravo ta glavnica jer ona uspostavlja punu suradnju izmeu poduzetnika i njegova knjigovoe. Sadaanji knjigovoa, naime, dobro poznaje dvojno knjigovodstvo, ali o glavnici poduzetni kog posla ne zna niata pa ga Standardni kontni plan prisiljava da o njoj neato sazna. Saznati mo~e samo od poduzetnika i time po inje sasvim nov odnos poduzetnika i knjigovoe: oni postaju nerazdvojni suradnici. Knjigovoi treba malo vremena da dobro ovlada glavnicom poduzea; on e brzo nau iti da upravo pomou nje mo~e saznati sve o poduzetni kom poslu, pa i to koliki e minimalni profit biti u sljedeem razdoblju (godini). Zbog toga e upravo knjigovoa biti taj koji e poduzetniku rei da svoju glavnicu prijavi poslovnoj banci  jer e mu ona iz dr~avne riznice kao poticaj uplatiti iznos PDV-a koji je sadr~an u prijavljenoj glavnici. Ubrzo e brojna poduzea prijaviti svoje glavnice i jednostavnim zbrajanjem svih glavnica dr~ava e saznati minimalni profit koji e u sljedeem razdoblju (godini) biti ostvaren u ukupnom gospodarstvu  a to je upravo podatak koji je dr~avi potreban da bi kao opa pravna osoba mogla upravljati svim posebnim pravnim osobama (ustanovama i poduzeima). Sadaanje knjigovodstvo ima samo jedan ~ivot  to je ~ivot u nevlasniatvu, ~ivot u jednoumlju. Takav ~ivot imamo u Hrvatskoj u kojoj joa uvijek djeluje jednoumni kontni plan bivae SFRJ (sada kontni plan tvrtke RRIF-plus), a ljudi to knjigovodstvo jednostavno odbacuju jer nije u skladu s prirodnim dvojnim knjigovodstvom koje je ugraeno u njihovim genima. To jednoumno knjigovodstvo osobito zbunjuje poduzetnike jer je ono namijenjeno njima, no oni ga uope ne razumiju, ato je i razlog da sadaanji knjigovoe i poduzetnici nikako ne mogu uspostaviti suradnju. Zbog toga u dr~avi vlada opi nered u kojemu je dr~avna vlast potpuno izgubljena pa u nastojanju da stvar popravi, donosi mnoatvo zakonskih propisa kojih se ljudi u pravilu ne pridr~avaju  jer sluaaju svoje prirodno knjigovodstvo. Stoga razumna dr~avna vlast na kraju ipak nalazi rjeaenje: donosi Standardni kontni plan i nareuje svim pravnim osobama da ga se pridr~avaju, pa kada ljudi uvide da sve pravne osobe djeluju u skladu s njihovim prirodnim knjigovodstvom, nastaje sveope olakaanje  jer su knjigovoe i poduzetnici uspostavili punu suradnju. I sada slijedi kona ni odgovor na naslovno pitanje. Sadaanje knjigovodstvo mora se izraziti u Standardnome kontnom planu zbog toga da se odr~i kontinuitet i da knjigovoa jasno vidi da u sadaanjem knjigovodstvu ne postoji kapital jer na kontu 90 nema glavnice poduzea koja ra unajui vlastitu troakovnu kamatu uvijek pulsira. Kada knjigovoa to shvati, a to e biti vrlo brzo, tada e u uskoj suradnji s poduzetnikom utvrditi glavnicu poduzea (sadaanju vrijednost buduega poduzetni kog posla) i podnijeti je na verifikaciju svojoj poslovnoj banci. Na tu se glavnicu po inje ra unati kamata (ona po inje pulsirati) u trenutku kada je verificira poslovna banka, a taj e trenutak biti tada kada dr~avna riznica na novootvoreni tekui ra un poduzea bespovratno uplati porez na dodanu vrijednost (PDV) koji je sadr~an u verificiranoj glavnici. U tome trenutku knjigovoa ve mora dobro vladati glavnicom poduzea, a pritom e mu najviae pomoi postupak pretvorbe sadaanjeg knjigovodstva u knjigovodstvo prema Standardnome kontnom planu. Taj emo postupak stoga podrobnije objasniti. Pretpostavimo da je Monetarni vrh donio odluku da Standardni kontni plan stupa na snagu 1. srpnja 2003. i da se primjenjuje od 1. sije nja 2003. U trenutku prelaska na novo knjigovodstvo mora se izraditi zavrana bilanca sadaanjeg knjigovodstva koja se sastoji od po etne saldo bilance (1. sije nja 2003.) i od ukupne prometne bilance (I. VI. 2003.). U postupku pretvorbe sadaanjeg knjigovodstva u novo knjigovodstvo spomenutu po etnu bilancu najprije moramo preurediti prema Standardnom kontnom planu, pa u tome smislu moramo pripremiti bilan ni obrazac sa 16 knjigovodstvenih konta (kartica) koji postoje u tome kontnom planu. Zapo injemo knji~enjem po etnih salda na kontima 01, 02 i 11. Knji~imo samo potra~ivanja s dospijeem koja moraju platiti odreeni du~nici, kao i ona koja donose neki interes (kamatu, dividendu ...) te sporna potra~ivanja koja ekaju sudsku presudu. Sli no je i s obvezama na kontu 12: vrijede samo obveze s dospijeem koje se moraju platiti odreenim vjerovnicima, kao i one prema kojima treba platiti neki interes, te sporne obveze koje ekaju sudsku presudu. Naime, svaki podatak iz tih konta (01, 02, 11 i 12) na odreeni na in pulsira i djeluje na poduzetnika (njegova knjigovou) da o tim podacima vodi ra una. Ti pulsirajui podaci ujedno ine po etnu bilancu prvog dijela knjigovodstva ( NOVAC ) u kojemu su zbrojene ulazna AKTIVA i izlazna PASIVA. Saldo toga zbroja mo~e biti pozitivan ili negativan, a to zna i da i saldo drugoga dijela ( ROBA ) mora biti takav, samo s obratnim predznakom. Taj drugi dio po etne saldo bilance po injemo upisom kona nog zbroja (ukupne AKTIVE i PASIVE) iz zavrane bilance sadaanjeg knjigovodstva. Razlika izmeu toga kona nog zbroja i zbroja prvog dijela su zbrojevi drugog dijela, a saldo toga drugog dijela jednak je saldu prvog dijela, samo s obratnim predznakom. U toj je razlici materijalna aktiva na kontima 22, 30, 50 i 60, a njihove realne vrijednosti treba utvrditi i upisati ih kao aktivu uz odgovarajui konto. Zbroj materijalne aktive mora biti jednak spomenutom zbroju drugog dijela, a ako to nije slu aj, tada je u injena neka pogreaka, pa je treba ispraviti, ili je rije  o nekoj upitnoj aktivi koju treba zabilje~iti na ulaznoj strani diskrecijskog konta knjigovoe (konto 21). S pasivnom je stranom mnogo lakae jer se ukupni zbroj drugog dijela po etne bilance jednostavno upiae na izlaznu stranu konta 21, ato se mo~e analiti ki raa laniti na  razne kapitale i na druge upitne obveze. To mora biti tako  jer u trenutku prelaska iz ozra ja jednoumlja u ozra je viaeumlja glavnice poduzea joa nema. Isti postupak je i sa zavranom saldo bilancom, a jedina je razlika u tome ato se u zavranoj bilanci na kontu 82 upisuje ostvareni profit, koji je razlika izmeu zavranog i po etnog salda prvoga temeljnog dijela. Ako je razlika negativna, tada konto 82 mo~e biti na nuli, jer tu razliku kao negativnu veli inu knjigovoa upisuje na izlaznu stranu konta 21. Ako je, naime, izgledno da e se u dogledno vrijeme ta negativna razlika pretvoriti u pozitivu, tada knjigovoa tu negativnu razliku dr~i na svom diskrecijskom kontu, a ako takvog izgleda nema, tada e na konto 82 upisati gubitak (negativan profit). Prometnu bilancu treba preurediti prema po etnoj i zavranoj bilanci koju je utvrdilo novo knjigovodstvo, s time da zbroj mora biti jednak zbroju prometne bilance sadaanjeg knjigovodstva. Iz toga slijedi da e se novo knjigovodstvo sastojati samo od pulsirajuih stavaka, ato zna i da je ono postalo ~iva evidencija. Sve mrtve stavke privremeno e se nalaziti na kontu 21 i knjigovoa ih mora ato prije rijeaiti na odgovorajui na in i novo knjigovodstvo o istiti od toga preuzetog smea. To iaenje mora biti zavraeno do trenutka kada u novom ozra ju knjigovoa prijavi svojoj poslovnoj banci osniva ku glavnicu novoga poduzea. 12. KAKO PRAVNE OSOBE UVAJU VI`AK VRIJEDNOSTI VLASNIKA KOJI PREMA PRIRODNOM ZAKONU JEDINO MOGU BITI FIZI KE OSOBE Prema prirodnom zakonu dvojnosti i viaak vrijednosti kao novac postoji u dva pojavna oblika. Prvi je oblik dioni ki novac u ijoj je strukturi PDV. Drugi je oblik depozitni novac u kojemu PDV-a nema. Oba ta oblika uvaju pravne osobe, jer im taj novac prime fizi ke osobe, viaak vrijednosti nestaje. Sljedei prikaz objaanjava kako pravne osobe pomou PDV-a spre avaju to nestajanje. PRAVNE OSOBE U DR}AVI  Novac tipa A s PDV-omPDVNovac tipa B bez PDV-aSLO}ENI RA UNI PRAVNIH OSOBADioni ki ra uni fizi kih osoba D R } A V N A R I Z N I C ADepozitni ra uni fizi kih osoba Svaka pravna osoba ima svoj slo~eni ra un koji je odreen Standardnim kontnim planom. U tom je ra unu bitni tekui ra un koji kao kombini-rani atedno-kreditni ra- un te~i k nuli jer je u njemu uvijek ne isti no-vac (s PDV-om). U taj se ra un PDV ugrauje u trenutku kad se u bilo koju pravnu osobu ula~e isti novac (bez PDV-a) i u trenutku kad poslovna banka verificira glavnicu poduzea. Zadaa je po-duzea da ostvaruje pro-fit koji se pripisuje gla-vnici i koji kao ne ist novac ulazi na dioni ke ra une fizi kih osoba.  Vlasnici dioni kih ra una su fizi ke osobe koje su u nekom odnosu s odreenom prav-nom osobom. No-vac na tom ra unu takoer je s PDV-om. U njega ulazi profit kao novi novac i ve pos-tojei isti novac na koji je pridodan PDV. Izlaz novca s dioni kog ra una mo~e biti samo uz suglasnost pravne osobe, s tim da vlasnik plaa PDV ako novac ulazi na depozitne ra une fizi kih osoba.  Vlasnici tih ra una takoer su fizi ke osobe. Novac na tom ra unu je bez PDV-a ( isti novac). Ulaz novca na taj ra un mo~e biti iz slo~enog ra una pravnih osoba i iz dioni kog ra una. S novcem na tom ra unu vlasnik slo-bodno raspola~e bez ikakvog ograni enja, a ako i postoji neko ograni enje (ro nost, hi-poteka), onda je to bila njegova volja. Promet izmeu depozitnih ra una je slobo-dan, a to se takoer odnosi i na svako izravno plaanje na tekui ra un pravnih osoba. Ako se novac s depozitnog ra una ula~e u pravnu osobu, onda se to ini preko dioni- kog ra una na kojem se ulog poveava za PDV. KAZALO POJMOVA u kojemu su objaanjeni neki poznati pojmovi kako ih tuma i prirodno knjigovodstvo ALGORITAM KAPITALA jest u novcu izra~ena ispravna interesna ra unica, koja ovjeku i ljudskoj zajednici poma~e da nalaze svoj najvei interes. To je zapravo knjigovodstvo koje prema prirodnom zakonu dvojnosti sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima  poduzetnog ovjeka koji radi i stvara vrijednosti te vlasnika novca koji financira to stvaranje uz unaprijed odreeni interes (profit). U takvom odnosu algoritam kapitala prisiljava ljude da razmialjaju o buduem djelovanju, pri emu ih usmjerava u ispravnom pravcu, prati njihov put, prema potrebi ga ispravlja i nakon odreene etape profitom im pokazuje dokle su stigli te ih upuuje kako da ostvareni profit upotrijebe da im bude bolje. AMORTIZACIJA je izraz koji se u poslovanju poduzea koristi kao postupno otpisivanje vrijednosti trajne imovine, a otpisana vrijednost dr~i se troakom poslovanja. Veli ina amortizacije ovisi o vijeku trajanja pa u tome smislu svako poduzee za sebe odreuje amortizacijske stope za pojedinu vrstu trajne imovine; dugotrajna imovina ima manje stope, a najvea mo~e biti 100%, ato zna i da se nabavna cijena te imovine otpisuje za godinu dana. Veli ina amortizacije utje e na poslovni rezultat kojim se poduzee koristi za svoje unutarnje potrebe, ali ne mijenja financijski rezultat (profit) jer poduzetni ko knjigovodstvo materijalnu imovinu uvijek dr~i na nuli, neovisno o veli ini amortizacijskih stopa i knjigovodstvenoj vrijednosti te imovine. BANKA je institucija koja se bavi financijskim poslovima, ali i izraz koji ozna ava skup tih poslova. Svaka osoba ima svoju nevidljivu unutarnju banku, koja obavlja financijske poslove (u knjigovodstvu to je razred 0 i 1). Osim toga, postoje i vanjske banke koje se sastoje od nevidljivog i vidljivog dijela; u nevidljivom dijelu obavljaju se razni financijski poslovi za sve bankovne komitente, a jedan je od tih komitenata njezin vidljivi dio. Vanjske banke dijele se na ope i poslovne; ope banke bave se graanima, a poslovne banke brinu o pravnim osobama (ustanovama i poduzeima). Sve banke ine bankovni sustav koji ujedinjuje eskontna banke dr~ave (banka svih banaka). BILANCA je svaki ra unski prikaz s dvjema stranama (ulaznom i izlaznom) koje moraju biti financijski uravnote~ene. Posebno su zanimljive bilance poduzea jer one moraju imati ulaznu stranu veu od izlazne pa ih izravnaju s profitom (viakom novca, viakom vrijednosti), a za isto je toliko u bilancama ustanova izlazna strana vea od ulazne. Te dvije bilance ujedinjuje bilanca dr~ave kao poduzea. Osim toga, postoji projektna bilanca koja se radi prije realnog vremena da bi se njome predvidjela budunost, zatim permanentna bilanca koja se radi u realnom vremenu i njome se prati odstupanje od projektne bilance te konsolidirana bilanca koja se radi poslije realnog vremena da bi se njome vlasnici upoznali koliki su profit (viaak novca, viaak vrijednosti) ostvarili i gdje je njihov novac ulo~en. BURZA je specijalizirana financijska institucija koja se bavi kupnjom i prodajom dionica te je kao takva kroviate ukupnoga bankovnog sustava. U monetarizmu su vlasnici novca naime definirani dionicama koje zna e udio u vlasniatvu neke tvrtke i iju vrijednost potvruje novac na tr~iatu dionica (burzi), a ta vrijednost ovisi o poslovnom uspjehu koji je ostvarila tvrtka ije su dionice. Te su dionice prenosivi vrijednosni papiri koje vlasnici mogu prodati na burzi po cijeni koja je obi no vea od nominale dionica. Veli ina te cijene ovisi i o tome kakva je potra~nja za dionicama odreene tvrtke pa je burza svojevrstan barometar koji pokazuje kako pojedina tvrtka kotira na tr~iatu dionica. CIJENA je sporazum izmeu najmanje dviju osoba o vrijednosti koja je predmet razmjene. U monetarizmu se cijena uvijek izra~ava u novcu. Razlikujemo: cijenu robe, cijenu rada i cijenu kapitala. Cijena robe dogovor je izmeu kupca i prodavaoca o vrijednosti proizvoda ili usluge koja je predmet kupoprodaje. Cijena rada dogovor je o potrebnom dohotku koji pravne osobe (ustanove i poduzea) trebaju platiti fizi kim osobama (zaposlenicima i ostalim graanima). Cijena kapitala dogovor je o kamati (interesu) koju pravna osoba treba platiti vlasniku za ulo~eni novac. DIONICA je prenosivi vrijednosni papir koji ima svoju nominalu i koji se vlasniku izdaje kao potvrda da je novac ulo~io u odreenu pravnu osobu. To ulaganje mo~e biti izvorno i posljedi no. Kod izvornog ulaganja vlasnik svoj novac uplauje u pravnu osobu i na ulo~eni novac kao potvrdu prima dionicu. Kod posljedi nog ulaganja pravna osoba za interes koji je ostvarila poveava izvorno ulaganje i vlasnicima se (dioni arima) kao potvrda izdaje dividenda. DOHODAK je svako primanje novca u trajni posjed bilo koje osobe, a on se dijeli na potrebni dohodak, ato je izvorni novac koji ljudi primaju za stvorene nove vrijednosti, i viaak dohotka, ato je novac koji je verificiralo tr~iate roba. Potrebni dohodak ljudi primaju od pravnih osoba za tekuu osobnu potroanju, a budui da je rije  o izvornom novcu, na svaki takav primljeni novac plaa se porez na dodanu vrijednost (PDV) pa se taj dohodak javlja u bruto iznosu i neto iznosu. Viaak dohotka ljudi povjeravaju na uvanje svojim pravnim osobama za buduu potroanju pa je to razlog da na taj dohodak ne trebaju platiti PDV, nego e ga platiti kada e u budunosti taj dohodak koristiti za neku svoju potrebu. Osim toga, postoji i izraz druatveni dohodak, koji se takoer javlja u neto iznosu i bruto iznosu. Neto druatveni dohodak jest novac koji su ljudi primili za osobnu potroanju (potrebni dohodak), a razlika do bruto druatvenog dohotka jest viaak novca koji su ljudi (vlasnici) povjerili na uvanje svojim pravnim osobama za budue potrebe. DR}AVA je opa pravna osoba koja preko posebnih pravnih osoba (ustanova i poduzea) omoguuje fizi kim osobama (ljudima) da u stvaranju vrijednosti za proizvodnu, opu i osobnu potroanju stvore i ato vei viaak vrijednosti (viaak novca, profit). Taj viaak vrijednosti eskontna banka dr~ave uva za njegove vlasnike i brine se da ga ato korisnije ulo~i za razvoj proizvodnje. Posebna je karakteristika suvremene dr~ave da se njezina ukupna opa potroanja u proteklom razdoblju prema prirodnom zakonu dvojnosti financira od viaka vrijednosti koji ostvaruju poduzea i koji e se koristiti za potrebe razvoja u buduem razdoblju. To zna i da je dr~ava besporezna, a jedini porez na dodanu vrijednost (PDV) zapravo nije porez, nego je to monetarni mehanizam koji poti e ljude da svoj novac ula~u u razvoj proizvodnje. GLAVNICA je u novcu izra~en ukupni kapital koji se nalazi u posjedu neke osobe. Razlikujemo glavnicu poduzea i glavnicu novca. Glavnica poduzea sadaanja je vrijednost buduega poduzetni kog posla, a do njezina vidljivoga nov anog izraza dolazi se pri osnivanju svakoga novog poduzea. Tijekom vremena glavnica se poveava za ostvareni novi novac (profit) i tako biva sve dok taj posao traje. Prestankom rada poduzea nestaje i njegova glavnica, ali novi novac koji je stvorila glavnica poduzea pripisuje se glavnici novca, koja uvijek tra~i nove poduzetni ke poslove. Glavnica poduzea, prema tome, postoji samo dok poduzee djeluje, a glavnica novca postoji trajno. IMOVINA je nov ani izraz za ukupnu vrijednost koju neka institucija posjeduje, a to je prije svega znanje o buduem poduzetni kom poslu. Pri osnivanju poduzea to ukupno znanje preuzima knjigovoa na svojemu diskrecijskom kontu, ato zna i da se na ulaznoj strani toga konta nalazi najvrednija imovina poduzea, koja se ak ne mo~e otuiti, ali se prijenosom toga znanja na druge osobe mo~e mnogo zaraditi, pri emu se i to vlastito znanje znatno poveava. Dio toga ukupnog znanja nalazi se u razli itoj ostaloj imovini kojom se koristi poduzee (to je razli ita trajna i obrtna imovina), s time da ta imovina treba biti ato manja u odnosu na ukupno znanje koje je preuzeo knjigovoa. U prirodnom se knjigovodstvu naime svaka ostala imovina svodi na nulu, ato se posti~e tako da se na izlaznoj strani diskrecijskog konta knjigovoe zabilje~i ukupna knjigovodstvena vrijednost te ostale imovine. Tom zabilje~bom smanjuje se vlastito znanje poduzea kao najvrednije imovine, ato zna i da je po~eljno da poduzee posjeduje ato manje ostale imovine. I novac se dr~i ostalom imovinom, jer to je pravo da se mo~e kupiti bilo koja imovina, no poduzeu novac uope nije potreban, pa stoga ta imovina u njemu stvarno treba uvijek biti ato bli~e nuli. INTEGRACIJA je dio istodobnoga dvostranog procesa u kojemu unutarnja poslovna banka radi ato boljeg koriatenja novca opslu~uje sve viae poduzea koja privatizacijom postaju sve manja. Ta poduzea obra unski su potpuno samostalna, ali se radi vlastitoga interesa udru~uju u korporaciju koja uva njihov viaak novca (profit, viaak vrijednosti) i brine se da se taj novac negdje korisno ulo~i. Unutarnja banka za njih ujedno obavlja sve financijske poslove i vodi ra una da njezina poduzea uredno i u dogovorenim rokovima podmiruju sve svoje obveze. Zbog toga menad~eri poduzea i menad~ment korporacije uope ne razmialjaju o novcu, nego svi oni kao dioni ari korporacije rade na tome da poslovanje korporacije i svih njezinih poduzea bude ato uspjeanije. INTERES je nov ani izraz za viaak vrijednosti (viaak novca, profit) koji bilo koja osoba o ekuje da e ga ostvariti i u tome je smislu usmjereno njezino ukupno djelovanje. Normalni interes koji svaka osoba bez ikakvog rizika mo~e ostvariti jest kamata na atednju oro enu na godinu dana. Taj se interes ostvaruje ako se novac povjeri na uvanje banci, a banka mu za to uvanje plaa unaprijed dogovoreni interes, ato je SVEOPI PARADOKS na kojemu se temelji ukupan razvoj ljudskog druatva. KAMATA je unaprijed dogovoreni interes koji du~nik kao primalac novca mora platiti vjerovniku. Iznos kamate ovisi o veli ini glavnice i veli ini kamatne stope. U toj ra unici bitna je veli ina kamatne stope, a ona je odreena eskontnom kamatnom stopom sredianje banke. Ta eskontna stopa naime odreuje itav sustav kamatnih stopa u kojemu svaki sudionik jednoga kreditno-monetarnog ciklusa mo~e nai svoj najvei interes. Ciklus zapo inje atednjom i eskontiranjem te atednje, nastavlja se pozajmljivanjem poduzeima i eskontiranjem tih zajmova, a zavraava se prodajom proizvoda poduzea na robne zajmove te njihovim eskontiranjem i reeskontiranjem. KAPITAL je najmonija sila koja pomou novca upravlja razvojem ovjeka i ljudskog druatva. Novac je naime mjera vrijednosti i stoga je sam po sebi negativna kategorija, ato zna i da je vrijednost novca to vea ato ga ima manje u odnosu na stvarne vrijednosti. Zbog toga kapital tra~i da se ljudi koriste novcem samo utoliko da im ato u inkovitije izmjeri stvarne vrijednosti kojima raspola~u i kojima se koriste za stvaranje novih vrijednosti; ako e tako postupati kapital e ih nagraditi da im bude bolje. Ako ljudi gledaju novac kao stvarnu vrijednost, ato zna i da bez novca ne mogu niata napraviti, kapital e ih na razne na ine ka~njavati, a najte~a kazna su ratni sukobi. Isto e ih tako kapital kazniti ako negiraju novac. KORPORACIJA je skup od najmanje triju poduzea, od kojih se u dva ostvaruje osnovna djelatnost (proizvodnja), a u jednom su upravlja ke i ostale djelatnosti koje poma~u i poslu~uju osnovne djelatnosti (opa uprava, tehni ka uprava, nabava i prodaja). To zna i da se korporacija mo~e sastojati i od najmanje aest poduzea ako se svaka upravlja ka i ostala djelatnost proglasi poduzeem. Svako poduzee u sastavu korporacije potpuno je samostalno u svome djelovanju, ali sve njih vrsto dr~i u zajedniatvu nevidljiva unutarnja banka koja ih opskrbljuje potrebnim novcem u trenutku kada je potreban i koliko ga treba te viaak novca svih poduzea negdje ula~e uz najvei mogui interes. NOVAC je mehanizam koji u funkciji plaanja ujedno mjeri vrijednosti. U toj se funkciji novac uvijek javlja u dva oblika: kao efektivni novac i kao knji~ni novac. Efektivni novac mjerilo je vrijednosti; to su zapravo nov anice (kovanice) kojima se plaa kupljena vrijednost; jedna nov anica mo~e poslu~iti za vrlo mnogo kupnji i ato ta nov anica br~e kru~i, to se njome u odreenoj jedinici vremena mo~e mnogo puta kupovati. Knji~ni novac jest ona vrijednost koju je efektivni novac izmjerio; ato nov anica br~e kru~i, to je viae izmjerila i knji~ni je novac vei. U monetarnom sustavu vrijedi na elo prema kojemu efektivnog novca treba biti ato manje, a knji~nog novca ato viae; to je i razlog da se u platnom prometu sve viae koriste razna sredstva bezgotovinskog plaanja. Knji~ni novac ima svoj izvor: to je dr~avni prora un dodane vrijednosti, a izvorni novac, koji iz njega proizlazi, prepoznaje se po tome ato ljudi, kada ga primaju, moraju platiti cijenu kapitala koja pripada vlasniku. Ta je cijena iz pragmati nih razloga dobila naziv porez na dodanu vrijednost (PDV), a ona je zapravo monetarni mehanizam pa je njezina razmjerna veli ina jednaka eskontnoj stopi sredianje banke. OSOBA je ovjek, ali budui da prema prirodnom zakonu dvojnosti postoji tijelo i duh, ovjeka zovemo fizi kom osobom, a duh je pravna osoba. Svaka fizi ka osoba ima svoju duau koja ga uva; ta duaa ovjekov je knjigovoa. On se brine kako da ovjek stvara vrijednosti i kako da se njima koristi. Ako ovjek ili skupina ljudi slu~beno registriraju svoj duh, stvaraju se institucije koje zovemo pravnim osobama. Svaka pravna osoba mora voditi knjigovodstvo po uzoru na prirodno ovjekovo razmialjanje. Ono mo~e biti stvarala ko i potroaa ko pa u tome smislu postoje pravne osobe koje stvaraju vrijednosti (poduzea) za osobnu potroanju fizi kih osoba (ljudi) i za opu potroanju o kojoj brinu specijalizirane pravne osobe (ustanove). Glavna je zadaa pravnih osoba da uvaju viaak vrijednosti ljudi, a u tome ih pomou novca sjedinjuje i usmjerava opa pravna osoba  DR}AVA. PODUZEE je pravna osoba koja ima zadau stvarati vrijednosti za osobnu potroanju ljudi i opu potroanju dr~ave. U tome stvaranju poduzee pomou novca sjedinjuje dvije osobe sa suprotnim interesima: poduzetnika koji zna i sposoban je stvarati vrijednosti te vlasnika novca koji financira to stvaranje i tra~i odreenu kamatu. Taj odnos postoji i u slu aju ako su poduzetnik i vlasnik ista osoba. Tada poduzetnik mora tu kamatu osigurati sam sebi jer je kao vlasnik novca gubi u banci. Za poduzee je ta kamata troaak povoljnije prilike i kao takva je unaprijed odreeni prvi dio profita, ato zna i da i poduzetni ki posao mora biti unaprijed definiran i projektiran. Da je to u injeno, dokaz je glavnica poduzetni kog posla koju svaki poduzetnik zna pa tu glavnicu mora prijaviti svojoj banci kako bi je verificirala i kako bi pomou nje pratila i pomagala ostvarivanje zadataka poduzea. Trenutkom verifikacije poduzee je osnovano kao pravna osoba i ono mo~e po eti obavljati svoju djelatnost koja mora biti profitabilna. PODUZETNIK je posve openiti naziv za ovjeka koji neato poduzima; to je ovjek koji zna i koji je sposoban obaviti odreeni posao. Svaki djelatnik mo~e biti poduzetnik ako je svoj zadatak dobro prou io, osmislio i projektirao ga u smislu optimalizacije izvraenja te ga u tome smislu i ostvaruje. Ako poduzetnik osniva svoje poduzee, on je u pravilu i menad~er toga poduzea, a ako se to poduzee razvija i postaje vee, on je samostalni poduzetnik koji ujedno osposobljava svoje suradnike te oni time postaju njegovi pomoni poduzetnici. Svatko mo~e postati samostalni poduzetnik ako dobro ovlada ra unicom kojom se projektira posao i zna utvrditi glavnicu poduzea (danaanju vrijednost poduzetni kog posla). ovjek slu~beno postaje poduzetnikom kada mu njegova banka verificira glavnicu. POREZ je kazneni mehanizam koji se pojavljuje u raznim oblicima (porez, prirez, carina, troaarina ...), a svi oni slu~e klasi nim dr~avama da bi se napunio dr~avni prora un, ime one same sebi prave najveu atetu. Stoga se suvremena dr~ava odri e svih poreza, ali iz pragmati nih razloga uvodi jedino porez na dodanu vrijednost (PDV) koji je zapravo monetarni mehanizam. Suvremena je dr~ava besporezna jer sve svoje troakove financira iz profita (viaka novca, viaka vrijednosti) koji ostvaruju sva poduzea u dr~avi, ali to ne zna i da poreza nema; oni postoje, no samo kao kaznena mjera, a dokaz svemu tome upravo je PDV. Naime, on kao monetarni mehanizam ima zadau poticati ljude da svoj novac ato viae sa uvaju za buduu osobnu potroanju, a PDV je kazna ljudima kada svoj novac iz pravnih osoba uzimaju za tekuu osobnu potroanju. Svrha te kazne jest da ljudi dr~e novac na osobnom dioni kom ra unu neke svoje konkretne pravne osobe (atednju uva banka kao apstraktna pravna osoba), jer su u tome slu aju bogatiji za PDV (dr~ava im ga vraa ili ga na zaraeni novac ne trebaju platiti). Osim PDV-a postoje i razni drugi porezi, a to su prije svega porezi na dopuatenu atetnu robu da bi se ljudi radi svojega interesa njome ato manje koristili, kao i razne takse koje ljudi plaaju da bi se primjerenije slu~ili uslugama raznih ustanova. No s obzirom na to da dr~avi porez nije potreban, ona novac prikupljen od svih tih poreza vraa poduzetnim ljudima kao poticaj  da bi ato viae razvijali proizvodnju i poduzetniatvo. PRIHOD je izraz koji zna i da je prodavalac isporu io robu (proizvod ili uslugu) kupcu i tra~i da mu ovaj u novcu plati dogovorenu cijenu; ta tra~nja izra~ava se izlaznim ra unom (fakturom). Kupac preuzima robu i nakon toga plaa dogovorenu cijenu; u trenutku plaanja novac je potvrdio da je kupoprodaja izvraena. Prihod, prema tome, ujedno zna i i primanje novca, ali budui da preuzimanje (kvantitativna i kvalitativna kontrola vrijednosti) obi no traje dulje vremena i budui da je kupac esto prostorno udaljen od prodavaoca, prihod i primanje novca vremenski se ne mogu poklopiti. Zbog toga prodavalac svoj prihod bilje~i u trenutku kada je isporu io robu i zadu~uje kupca da mu plati u primjerenom roku, a ta biljeaka zna i da kupac u tome roku mora platiti. PRIVATIZACIJA je dio istodobnih dvostranih procesa u kojima se pomou menad~erskih kredita (unutarnjih poslovnih zajmova) obavlja prijenos upravlja ke odgovornosti s jednog na viae menad~era koji su meusobno poslovno povezani. Te menad~erske kredite daje unutarnja poslovna banka da bi novi menad~eri pomou njih kupili materijalnu imovinu od postojeeg menad~era i na taj na in preuzeli poduzetni ku odgovornost da e se tom imovinom koristiti za stvaranje profita (viaka novca, viaka vrijednosti). Taj e profit redovito plaati unutarnjoj poslovnoj banci, a ona e se od njega namiriti za kamatu na dane menad~erske kredite, dok e ostatak profita biti udio menad~era zajmoprimca u dioni kom kapitalu korporacije. To zna i da se procesom privatizacije decentralizira upravlja ka odgovornost, a istodobno se procesom integracije centralizira vlasni ka odgovornost. PROFIT je financijski dobitak, to je razlika izmeu prihoda i rashoda, odnosno razlika izmeu primanja i davanja novca. S obzirom na to da su prihod i primanje novca iste vrijednosne veli ine koje se vremenski ne poklapaju, prodavalac svoj profit utvruje u trenutku kada je robu isporu io, odnosno u trenutku kada je ispostavio izlazni ra un; to je profit po fakturiranoj prodaji kojega novac joa nije verificirao. Zbog toga postoji i profit po naplaenoj prodaji; to je verificirani profit koji se razlikuje od profita po fakturiranoj prodaji za iznos joa neplaenih izlaznih ra una. RASHOD je izraz koji zna i da je kupac preuzeo neku robu ili rad koji je naru io i koji mora platiti. Dr~i se da je kupac platio u trenutku kada je zaprimio robu i to je potvrdio na ulaznom ra unu (to je izlazni ra un prodavaoca) ili platnom dokumentu na temelju kojega se djelatnicima isplauju plae za izvraeni rad. I ovdje su rashodi i davanje novca iste vrijednosne veli ine, koje se ak vremenski poklapaju, osim ako stranke u plaanju nisu druk ije dogovorile. ROBA je svaki proizvod ili usluga koja se radi za tr~iate, s time da proizvod mo~e biti za poznatog ili nepoznatog kupca, a usluga je uvijek za poznatog kupca. Svaka roba ima svoju cijenu koja se sastoji od prenesene vrijednosti, dodane vrijednosti i viaka vrijednosti; prenesenu je vrijednost stvorio netko drugi, dodanu vrijednost stvorio je odreeni poduzetnik sa svojim suradnicima, a viaak je vrijednosti razlika izmeu prodavao eve vrijednosti i cijene robe koja je ostvarena na tr~iatu. Meu svim robama osobito su zna ajne one koje su po svojoj prirodi monopolne, budui da cijene takvih roba moraju biti primjerene potroaa ima imajui pritom u vidu proizvodne mogunosti. Te cijene obi no su ni~e od stvarnih troakova pa dr~ava proizvoa e tih roba na odgovarajue subvencionira. TRO`AK je izraz koji zna i da su potroaene odreene vrijednosti radi stvaranja nove vrijednosti: to mogu biti nabavljeni proizvodi i usluge (materijalni ili preneseni troakovi) te ulo~eni vlastiti rad (troakovi rada ili dodani troakovi). Ukupni troakovi poduzea dijele se na izravne i ope troakove. Izravni su svi oni materijalni troakovi koji ulaze u supstanciju novog proizvoda i troakovi plaa zaposlenika koji neposredno rade na tome proizvodu. Svi su ostali troakovi opi i oni se na nove proizvode rasporeuju pomou raznih klju eva. Meu njima je i troaak vlastitog kapitala (vlastita troakovna kamata), koja se od ostalih troakova razlikuje po tome ato je ne treba nikome platiti. Ako se od prihoda ostvarenog po osnovi prodaje robe odbiju ukupni troakovi sadr~ani u prodanim proizvodima i uslugama, tada dobivamo poslovni rezultat poduzea (poslovni dobitak) koji slu~i isklju ivo za njegove unutarnje potrebe. USTANOVA je pravna osoba koja obavlja odreene djelatnosti koje su od ope koristi za dr~avu i sve ljude koji u njoj ~ive i rade. U djelatnosti ustanova nastaju odreeni troakovi, a njihova va~na zna ajka jest da one nisu profitabilne. Troakovi ustanova se stoga dr~e opom potroanjom dr~ave i financiraju se na isti na in kao opi troakovi velikog poduzea, a to zna i od profita (viaka novca, viaka vrijednosti) koji stvaraju sva poduzea u dr~avi. U tom pogledu posebno mjesto zauzimaju ustanove koje se bave razvojnom djelatnoau, a ta je djelatnost uvijek vrlo rizi na pa joj treba posvetiti osobitu pozornost. Meu njima su posebice va~ne ustanove koje su prete e buduim poduzeima (probna poduzea) jer se u njima razvija proizvodnja (djelatnost) koja e se ostvarivati u buduim poduzeima (profitabilnim institucijama). Verificirane glavnice poduzea potvruju da su te ustanove za to osposobljene. VLASNIK je izraz za osobu koja svoj novac ula~e u posao koji e mu donijeti veu kamatu od one koju prima u banci na atednju oro enu na godinu dana. Tu mu kamatu jam i poduzetnik svojom glavnicom poduzea koju je verificirala poslovna banka, jer to zna i da mu je banka odobrila odreeni kredit uz bankovnu aktivnu kamatu. Vlasnik mu stoga nudi to isto uz kamatu koja je neato ni~a od bankovne aktivne kamate, ali ne mo~e biti ni~a od bankovne pasivne kamate. U tome je smislu najbolje rjeaenje ako je poduzetnik sm svoj vlasnik, ato zna i da mu budui poduzetni ki posao mora donijeti najmanje onu kamatu koju prima u banci. Tu mu kamatu u svakom slu aju osigurava glavnica poduzea jer ona je danaanja vrijednost buduega poduzetni kog posla, a poduzetnik je i vlasnik te glavnice. To zna i da moramo strogo razlikovati vlasnika glavnice poduzea od vlasnika glavnice novca, jer samo prvi (vlasnik glavnice poduzea) mo~e upravljati poduzeem. VRIJEDNOST je izraz koji ovjeku ka~e koliko prema njegovoj vlastitoj procjeni neato vrijedi. U monetarizmu svaku vrijednost potvruje novac i u tome je najva~nija vrijednost robe koja je predmetom razmjene meu svim osobama u dr~avi. Ta se razmjena obavlja na tr~iatu na kojemu svaka roba dobije svoju cijenu, a ona je vrijednost za kupca jer je za nju toliko platio. Kolika je vrijednost te robe za prodavaoca, to zna samo on (ovisno o tome koliko je zaradio ili izgubio). Za kupca poduzetnika plaena cijena robe jest prenesena vrijednost jer nju je stvorio netko drugi, a ono ato e stvoriti on i njegovi suradnici, za njega je dodana vrijednost. I dodanu vrijednost mora potvrditi novac, a to e biti u trenutku kada poduzetnik sebi i svojim suradnicima isplauje novac za osobnu potroanju. Ta je isplata u izvornom novcu, ato zna i da primalac novca mora platiti porez na dodanu vrijednost (PDV). Zbroj prenesene i dodane vrijednosti ukupna je vrijednost koju poduzetnik nudi na tr~iatu. Ondje e ta vrijednost dobiti svoju cijenu robe, a razlika izmeu te cijene i vrijednosti jest viaak vrijednosti koju je ostvario poduzetnik; ako je ta razlika negativna veli ina, poduzetnik je ostvario gubitak.  PAGE 235 ̺  @+ B+ 3 3 ? ? E E N @V BV V V V :W W W W $$Ifa$gdVe $IfgdVegdV$a$gdVI I @V BV \V V V V V V V V :W W W W W W W W "X $X &X ´´¦yjӦbYJAYhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ0OJQJ^JaJ0hVCJOJQJ^JaJhF'CJ OJQJ^JaJ hF'hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ jhVCJ OJQJ^JaJ W W W "X &X (X FX JX xllx $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVeqkd$$IflO'k'  064 lalp &X (X DX FX JX LX X X X X X X X Y Y Y ,Y .Y 0Y bY dY Y Y Y Y Y Y Y Y Z Z Z PZ TZ xZ zZ Z Z Z $[ &[ n[ p[ ôҚҌۄҌvvvvvvmvvvmmvhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJ hV5hVCJaJ*JX LX nX X X X X X X X ~~~~~~~~ $$Ifa$gdVeukd$$Ifl0'064 lal X X X Y Y Y NB2BB$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVekd$$Ifl4<r z+$'  xu064 lalf4Y Y ,Y .Y $$Ifa$gdVe.Y 0Y Y ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$'.   x u064 lalf4>Y BY VY dY Y Y Y Y Y Y Y Y Y Z $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe Z Z Z Z ( $IfgdVekd<$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4Z 2Z PZ TZ \Z fZ pZ zZ Z Z Z Z Z $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe Z Z Z ( $IfgdVekd$$Ifl44֞c zJ +$' . xu064 lalf4Z [ [ [ $[ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe$[ &[ kd$$Ifl{rzJ +$'xu 2064 lalp2&[ 2[ 6[ 8[ :[ >[ @[ B[ D[ F[ H[ L[ ^[ p[ [ [ [ [ [ \ \ \ \ (\ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVep[ [ [ [ [ \ \ \ \ &\ (\ *\ \ \ \ \ ] ] ^ ^ ^ ^ ^ ^ _ _ _ _ n` r` t` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` i i ƽƽƽƬƝƝƬhV5CJ aJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ0(\ *\ ,\ >\ ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4>\ n\ x\ \ \ \ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe\ \ \ \ ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4\ \ \ \ ] B] F] J] N] Z] d] n] z] ] ] ] ] ] $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVe] ] ] ] ( $IfgdVekd$$Ifl4 ֞c zJ +$' . xu064 lalf4] ] ] ] ^ ^ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe^ ^ ^ ,^ ( $IfgdVekd2$$Ifl4y֞c zJ +$' . xu064 lalf4,^ X^ `^ l^ x^ ^ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe^ ^ ^ ^ ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4^ ^ ^ ^ ^ ^ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe^ ^ ^ ^ ( $IfgdVekdx$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4^ ^ "_ J_ N_ R_ Z_ b_ l_ t_ ~_ _ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe _ _ _ _ ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4_ _ _ _ _ _ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe_ _ >` ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4>` H` V` d` n` $IfgdVe $$Ifa$gdVen` p` kd$$IflrzJ +$'xu 2064 lalp2p` t` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` ` $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVe` ` kd($$Ifl'rzJ +$'xu 2064 lalp2` ` i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i i :j @BDFHJLNPR$a$gdV`8<>n > FV))/1 1$1&1114477,828>"????BCCPPPzhyCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ\^JaJ hV56CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ -l n ))"1&1BBPPPP Q"Q $$Ifa$gdVe$a$gdVPPP Q$Q@QBQQQRR^^eeennnoooQ@QBQnQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQFfFfX $$Ifa$gdVeQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQQFfFf $$Ifa$gdVe$$-DIfM a$gdVeQQQRRRR RRRR.R0R4RDRFRHRJRLRNRPRRRTRVRXRZR\RFfFf $$Ifa$gdVe\R^R`RbRdRfRhRjRlRnRpRrRtRvRxR|RRRRRRRRRRRRFf(Ff  $$Ifa$gdVeFfRRRRRRRRRR^^eennpFpHpRpTpZpz$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$?$If^?a$gdVe$g$If^ga$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe$C$If^Ca$gdVep"p$p&p*p,p.p2p4p6p:ppDpFpHpPpRpTpXpZp\pdpfphpvpxppppppppppppppppppqqfqhqqqqrrr r"r(r*r0r2r8r:r>r@rFrHrNrPrRrӽӽӽӽӽӽӵŽŽŽŽŽŽŵŵŵŵŵӵhVCJaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJDZp\pfp$ $If^ a$gdVe $$Ifa$gdVefphpkdJ$$IflִC y.A"& +06    4 lahpxpppppppppppppppp$$If^a$gdVeFf$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe$t$If^ta$gdVe $$Ifa$gdVe$C$If^Ca$gdVeppppppq qqqqq0q6qr@rFrHrNrPr$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$C$If^Ca$gdVeFf0PrRrkd&3$$IflִC y.A"& +06    4 laRrVrdfjhqkd4$$IflO'k'  064 lalp $$Ifa$gdVe $IfgdVe$a$gdV$a$gdV RrVrlvvvv2@dfhjʹpʝh_PG_hV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJ"OJQJ^JaJ"hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ0OJQJ^JaJ0hVCJOJQJ^JaJhdCJ OJQJ^JaJ hdhVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJ \aJ hV5CJ aJ hVCJ aJ hVCJ OJQJ^JaJ FJLnЀiukd_5$$Ifl0'064 lal $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe DFJL܀ހ,.0bd΁ЁށPTz|*,tοΖΈ׀ΈrrrrrrirrriihV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJ)Ѐ܀ހB2$$If^a$gdVekd5$$Ifl4<r z+$'  xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe,. $$Ifa$gdVe.0<>( $IfgdVekd|7$$Ifl4֞c zJ +$'.   x u064 lalf4>BVdȁЁځ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe ( $IfgdVekd9$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf42PT\fp| $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe ( $IfgdVekd:$$Ifl44֞c zJ +$' . xu064 lalf4 * $IfgdVe $$Ifa$gdVe*,kda<$$Ifl{rzJ +$'xu 2064 lalp2,8<>@DFHJLNRdv$. $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVetvރ,.0txzĈƈʈ̈Έ܈ƽƽƽƬƝƝƬ䏀hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ1.02D( $IfgdVekd=$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4Dt~ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd?$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4HLPT`jt $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVe( $IfgdVekdnA$$Ifl4 ֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe2( $IfgdVekdC$$Ifl4y֞c zJ +$' . xu064 lalf42^fr~ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekdD$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4Ȇ̆؆ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekdWF$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4(PTX`hrz $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe ( $IfgdVekdG$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4̇҇؇ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVeD( $IfgdVekdI$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4DN\jt $IfgdVe $$Ifa$gdVetvkdjK$$IflrzJ +$'xu 2064 lalp2vzˆĈʈ̈Έ܈ވ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVekdM$$Ifl'rzJ +$'xu 2064 lalp2   "$$a$gdVgdV$a$gdVnpTv<>@p`b,.,. Ķ|rrrrrchV5CJ"OJQJ^JaJ"hVOJQJ^JhV5OJQJ^J!hV5@CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ$OJQJ^JaJ$%$&(*,.02468:<>@BDFHJLNPRTVXZ\$a$gdV\^`b`b,.FH $$Ifa$gdVegdV$a$gdV$a$gdV H~ XZ^46>@̻|n_UnUnGnGnGhVCJOJQJ^JaJhV56\]hV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJ(OJQJ^JaJ( h%hVCJ OJQJ^JaJ h%CJ OJQJ^JaJ hVOJQJ^JhVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJ   2Xppggg[[ $$Ifa$gdVe $IfgdVe$$If^a$gdVe $If^gdVeqkdN$$IflOB'B'  064 lalp XZ\^tg^NN^B $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVe $If^gdVekd=O$$Ifl4JFWB'``06    4 lalf446>@aTTGG7$$If^a$gdVe $If^gdVe $If^gdVekd9P$$Ifl4\WB'  T064 lalf4@VXnp;. $If^gdVekdYQ$$Ifl\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe a$If^agdVe $$Ifa$gdVe@VXnpNPRT(*>@TVX<> 8:RTVZ$&^`&(*68:LhV5CJOJQJ^JaJ jhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhVCJaJhV56\]hVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJC7kdiR$$Ifl \WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe$b$If^ba$gdVe $If^gdVe$*<N$E$If^Ea$gdVe$p$If^pa$gdVe $If^gdVe $If^gdVeNPTdWWNA5 $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVekdyS$$Ifl\WB'T064 lal8kdT$$Ifl[\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe $$Ifa$gdVe$}$If^}a$gdVe$*@V$a$If^aa$gdVe$}$If^}a$gdVe $If^gdVe $If^gdVeVXdWJ:$p$If^pa$gdVe $If^gdVe $If^gdVekdU$$Ifl\WB'T064 lalTG: $If^gdVe $If^gdVekdV$$Ifl\WB'T064 lal$E$If^Ea$gdVe*<>D7 $If^gdVekdW$$Iflk\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe$}$If^}a$gdVe7kdX$$Ifl\WB'T064 lal$a$If^aa$gdVe$}$If^}a$gdVe $If^gdVe 6:PT$a$If^aa$gdVe $$Ifa$gdVe$}$If^}a$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVeTVZdWWJJ:$b$If^ba$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekdY$$Ifl\WB'T064 lal.H; $If^gdVekdZ$$Ifl/\WB'T064 lal$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe.:L^`;. $If^gdVekd[$$Ifl\WB'T064 lal$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe&;. $If^gdVekd ]$$Ifl%\WB'T064 lal$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe&*6:LPbf$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVeLNPbdfhl &(\^RTVXZ@BNPbdtv  jhVCJOJQJ^JaJhV56\]hV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJIfhl3&& $If^gdVekd^$$Ifl(\WB'T (064 lalp($$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe$b$If^ba$gdVe  $If^ gdVe0<L\dWJ>> $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd_$$IflJ\WB'T064 lal\^dWJ>> $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd`$$Iflk\WB'T064 lal$0BRdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekda$$Ifl\WB'T064 lalRTdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekdb$$Ifl\WB'T064 lal&2DVdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekdc$$Iflk\WB'T064 lalVXdWNAN5 $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe $If^gdVekdd$$Ifl\WB'T064 lal$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe>3&& $If^gdVekde$$Iflg\WB'T (064 lalp(>BNPbdt$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe  $If^ gdVetvdWJ>.$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd[g$$IflJ\WB'T064 lalXdvdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekdkh$$Ifl\WB'T064 laldWJ>> $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekd{i$$Ifl&\WB'T064 lal ZfxdWJ>.$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $If^gdVekdj$$Ifl\WB'T064 laldWNAN5 $$Ifa$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe $If^gdVekdk$$Ifl%\WB'T064 lal  "jn.2468:Ⱥ詛̌}eV}NhVCJaJhV5CJ"OJQJ^JaJ".hV5CJ"OJQJ^JaJ"fHq hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ0OJQJ^JaJ0hdCJ OJQJ^JaJ hdhVCJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVhVCJOJQJ^JaJhdCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV56\]  "$jH@@@$a$gdVkdl$$Ifl\WB'T064 lal$E$If^Ea$gdVe $$Ifa$gdVejln.268<|sqkdm$$IflO'k'  064 lalp $$Ifa$gdVe $IfgdVegdV :<|~*FHlnp(*8:HJZ\lnpHJ縭ǭޟޟwwwhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJ.*:FrukdTn$$Ifl0'064 lal $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe FHZlnpNB2BB$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVekdn$$Ifl4<r z+$'  xu064 lalf4p $$Ifa$gdVe( $IfgdVekdqp$$Ifl4֞c zJ +$'.   x u064 lalf4*2:DJV\fn $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe npr( $IfgdVekdr$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe h( $IfgdVekds$$Ifl44֞c zJ +$' . xu064 lalf4hp| $IfgdVe $$Ifa$gdVekdVu$$Ifl{rzJ +$'xu 2064 lalp2JT^hr| $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVeJ\^pr  $&  RTZ\(*.0468FJXZ\bdfpƽƽƽƬƝƝƬ~hdCJ OJQJ^JaJ hdhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ0( $IfgdVekdv$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4  $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe  $( $IfgdVekdx$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4$&(Z  $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVe  *( $IfgdVekdcz$$Ifl4 ֞c zJ +$' . xu064 lalf4*Zbnz $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd|$$Ifl4y֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd}$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf426BNR $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVeRTVh( $IfgdVekdL$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4hj $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe  ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4 6<BNZ $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVeZ\( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $IfgdVe $$Ifa$gdVekd_$$IflrzJ +$'xu 2064 lalp2(,.468FHJXZ\bd $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVedfkd$$Ifl'rzJ +$'xu 2064 lalp2fhjlnp0 4 8 : kqkd$$IflO'k'  064 lalp $$Ifa$gdVe $IfgdVegdV$a$gdV 0 4 6 8 : < > ~          , H J n p r     Ķĥvg\v\SK\KhVCJaJhV5CJaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5CJ"OJQJ^JaJ"hV5CJ OJQJ^JaJ hV5CJ0OJQJ^JaJ0: > ~          , iukd2$$Ifl0'064 lal $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe , < H J \ n B2$$If^a$gdVekdЈ$$Ifl4<r z+$'  xu064 lalf4 $$Ifa$gdVen p r     $$Ifa$gdVe    ( $IfgdVekdO$$Ifl4֞c zJ +$'.   x u064 lalf4     , 0 4 8 < D H R V  $$Ifa$gdVe $IfgdVe  * , 2 4 : < F H T V X        D F              x z   `bprTV "̬۬۬hV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJ>V X Z l ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf4l              $$Ifa$gdVe $IfgdVe  & ( $IfgdVekd$$Ifl44֞c zJ +$' . xu064 lalf4& * 2 : D  $$Ifa$gdVeD F kd4$$Ifl{rzJ +$'xu 2064 lalp2F R V X Z ^ ` b d f h l ~             $$Ifa$gdVe $IfgdVe   0 ( $IfgdVekdѐ$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu064 lalf40 ` d l t x  $$Ifa$gdVe $IfgdVex z |  ( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4      $(,4<@HPTX\` $$Ifa$gdVe $IfgdVe $IfgdVe`bd( $IfgdVekdA$$Ifl4 ֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe $IfgdVe( $IfgdVekd$$Ifl4y֞c zJ +$' . xu064 lalf4  $$Ifa$gdVe $IfgdVe.( $IfgdVekd$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4.X\dlp $$Ifa$gdVe $IfgdVeprt( $IfgdVekd*$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $$Ifa$gdVe $IfgdVe ( $IfgdVekd͚$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4DHLPT $$Ifa$gdVe $IfgdVeTV( $IfgdVekdp$$Ifl4֞c zJ +$' . xu064 lalf4 $IfgdVe $$Ifa$gdVekd=$$IflrzJ +$'xu 2064 lalp2 "024@BDJL $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe $IfgdVe"04@BDJLNRTV"$:%&|&t4v4`5h557777B8V8h8zzzll^PlhZnCJ OJQJ^JaJ h{,CJ OJQJ^JaJ hUCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ\^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJaJhVhVCJOJQJ^JaJhV5CJaJhV5CJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJLNkdڟ$$Ifl'rzJ +$'xu 2064 lalp2NPRV>@z&|&f5h56B8BVHXHRR8[:[c chflfnfpfrftfvf$a$gdVgdVgdV$a$gdVh88849999999:::D:::::::`;b;d;p;r;x;;;;;<<.<<<R<z<$=2=R=====>f?r??@@@A$A@AȺȬhZ8CJ OJQJ^JaJ h`CJ OJQJ^JaJ h CJ OJQJ^JaJ hZnCJ OJQJ^JaJ hrTCJ OJQJ^JaJ hiCJ OJQJ^JaJ h{,CJ OJQJ^JaJ h4 CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ 3@AFA6B8BTHXHZHlHrHJJJ8K:KRKnKxKKKK L8L $IfgdVeqkdi$$Ifl      b!  0      64 lap >xkd$$Ifl4      0bN!`0      64 laf4$ $If^ a$gdVe$$If^a$gdVe$P$If^Pa$gdVe $$Ifa$gdVe A$If^AgdVe A$If^AgdVe$P$If^Pa$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe$ $If^ a$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe"$Z\uuuu $$Ifa$gdVe@&gdVxkd$$Ifl4      P0bN! 0      64 laf4 \^bLNf $IfgdVeqkdң$$Ifl      b!  0      64 lap  >xkd$$Ifl4      0bN!`0      64 laf4$ $If^ a$gdVe$$If^a$gdVe$P$If^Pa$gdVe $$Ifa$gdVe A$If^AgdVe "2@B A$If^AgdVe$P$If^Pa$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe$ $If^ a$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVeBDHJLNPuuuu $$Ifa$gdVe@&gdVxkdZ$$Ifl4      P0bN! 0      64 laf4 VvNPRVX 8<@JRȹ~~uugXJgJhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJOJQJ^JaJhV5CJ aJ %jhV5CJUaJmHnHuhV5CJaJhVCJaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJ aJ hhVCJ OJQJ^JaJ hCJ OJQJ^JaJ hhCJ OJQJ^JaJ PRV@Bf $IfgdVeqkd;$$Ifl      b!  0      64 lap  >xkd$$Ifl4      0bN!`0      64 laf4$ $If^ a$gdVe$$If^a$gdVe$P$If^Pa$gdVe $$Ifa$gdVe A$If^AgdVe  (68 A$If^AgdVe$P$If^Pa$gdVe $$Ifa$gdVe$$If^a$gdVe$ $If^ a$gdVe  $If^ gdVe $IfgdVe8:>@NRNRyyi$$If^a$gdVe@&gdV$a$gdVxkdç$$Ifl4      P0bN! 0      64 laf4 ." (NR hjõçԧyjeVKBjKehV5CJaJhV5OJQJ^JhV5CJOJQJ^JaJ hV5hV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhV5CJ$OJQJ^JaJ$hVCJ OJQJ^JaJ h)8CJ OJQJ^JaJ h)8hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJhVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ RmaUa $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVeqkd$$Ifl=C'P'  064 lap $$If^a$gdVe$$If^a$gdVe Bhjz~~~~~~~~ $$Ifa$gdVeukdK$$Ifl0C'W064 la NB2BB$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVekd$$Ifl4<rC :$'M  u064 laf4 bdFHbd24:<hj`bJLNPǹǹչhVCJ(OJQJ^JaJ(hV5CJ(OJQJ^JaJ(hV5CJOJQJ^JaJhVCJaJhVhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhVCJOJQJ^JaJhV5OJQJ^JhVCJaJhV5CJaJ1 $$Ifa$gdVe( $If^gdVekdn$$Ifl4֞C [ :$':    u064 laf4,:b $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVe ( $If^gdVekd $$Ifl4֞C O :$'`. g064 laf4$.8DPXb$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $If^gdVe bd( $IfgdVekd$$Ifl4֞C O :$' . g064 laf4 $$Ifa$gdVekd $$IflrCO :$'4g 2064 lap2(N$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVe $$Ifa$gdVe( $If^gdVekd$$Ifl4֞C O :$'`. g064 laf4$0<F$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $If^gdVeFHJ( $If^gdVekdi$$Ifl4֞C O :$' . g064 laf4Jbdf  *.26$L$If^La$gdVe$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $IfgdVe $If^gdVe6:<kd$$Ifl4֞C O :$' . g064 laf4 $$Ifa$gdVe<>\z$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $If^gdVe( $If^gdVekd[$$Ifl4֞C O :$' . g064 laf4$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $If^gdVe( $If^gdVekdԷ$$Ifl4^֞C O :$' . g064 laf4*JNZdh$$If^a$gdVe$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $If^gdVehjl( $If^gdVekdM$$Ifl46֞C O :$' . g064 laf4l$Y$If^Ya$gdVe $$Ifa$gdVe $If^gdVe $IfgdVe $If^gdVe ( $If^gdVekd$$Ifl4[֞C O :$' . g064 laf4 6BHT`$$If^a$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe`b( $IfgdVekdw$$Ifl4 ֞C O :$' . g064 laf4 $$Ifa$gdVekd$$IflrCO :$'4g 2064 lap2$*8DJ $$Ifa$gdVe $IfgdVeJLkdӿ$$IflCrCO :$'4g 2064 lap2LNPRTVXZ\^`bdfhjlnprtvxz|~$a$gdVgdV$a$gdV $IfgdVe $IfgdVegdV$a$gdV$a$gdV*246DFJ"$.6BHL"ôôìxmmbZbVVbZbhVhVCJaJhX?hVCJaJhX?hVCJaJhX?hV5CJaJ hX?hVhjhVCJaJhjhVCJ0aJ0hshVCJ aJ hVCJ aJ hV5CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJOJQJ^JaJ hV5CJOJQJ\^JaJhV5CJ$OJQJ^JaJ$!$ $$Ifa$gdVepkd$$Iflj&&  0&4 lalp $&(6FHul[OO $$Ifa$gdVe$ _$$Ifa$gdVe $IfgdVekdD$$Ifl4F "& 0&    4 lalf4HJ$(8JbYYMMM $$Ifa$gdVe $IfgdVekd5$$Ifl4 \ "&  0 0&4 lalf4JL,0Be\\PPP $$Ifa$gdVe $IfgdVekd$$Ifl\ "& 00&4 lal"*8@Dd $ NT\flzpt  d ¹hVCJ \aJ hV5CJ aJ hVCJ aJ hV5CJaJhV5CJ$aJ$hV5CJaJhVCJ OJQJ^JaJ hVCJaJhX?hVCJaJ hX?hVhV *.tvh(j(((n1r11144.::::<0=GGHO2PRRSBSSSbX|XXXYY(Z.ZR]T]^^ ^ ^^ԵԦԗԦԗԦԦԦԦԗhVCJ aJ hVCJ OJQJ\^JaJ hV5CJ OJQJ^JaJ jhVCJ OJQJ^JaJ h4CJ OJQJ^JaJ hVCJ OJQJ^JaJ hVCJ$OJQJ^JaJ$hV5CJ$OJQJ^JaJ$6^^^^,^0^^^^^^ ____Z`p`r`t`nbbccxd|ddNgpgkkkmmmTqVqXqrrr¹¹°tfthdhV6CJ \aJ hdhV56CJ aJ hbhV6CJ \aJ hVCJ \aJ hbhV56CJ aJ hV5CJ$aJ$hV5CJaJhV5CJ(aJ(hV5CJ0aJ0hVCJ,aJ,hV5CJ,aJ,hVhVCJ aJ hVCJ OJQJ^JaJ hV5CJ aJ '^^^ ^"^$^&^(^*^,^.^0^2^4^6^8^:^<^>^@^B^D^F^H^J^L^N^P^$a$gdV$a$gdVP^R^T^V^X^Z^\^^^`^b^d^f^h^j^l^n^p^r^t^v^x^z^|^^^^^^$a$gdV$a$gdV^^^_____ _ __________ _"_$_&_(_*_,_._0_2_$a$gdV2_4_6_8_:_<_>_@_B_D_F_H_z___mmr"rn~r~48VgdV$a$gdV$a$gdVr"rZrpttttttuuZv\v{| |"||||h~j~n~r~t~x~z~~~~~~~~~~~~ȻȩȜxi\\\\\\hV5CJ$aJ$mHsHhV5@CJaJmHsH"h[)hV6CJ \aJ mHsH"h[)hV56CJ aJ mHsHhVCJ \aJ mHsH"hdhV56CJ aJ mHsHhV5CJ aJ mHsHhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ hV@CJ aJ mHsHhV5CJ$aJ$hdhV6CJaJ$~~~~~~~~~~~~~~~~  "$:<JLbfhjlntv&(*,24>@JNXZdflnvxhVCJ aJ hVCJ aJ mHsH]΀Ѐ "$&.046@DLNXZ\^dhlnrtȁ΁ށ  024:<BDLNPRbdz|hEhVCJ aJ mHsHhV5CJ aJ mHsHhV5CJ aJ hVCJ aJ mHsHhVCJ aJ N‚̂҂؂ڂ .0@BNPjnvx|~Ѓ҃ڃ܃ރ02<>@BPRXZ\^fhx|ƄȄ҄ԄhVCJ aJ hVCJ aJ mHsH] "$*,68BDJLNP\|څ܅  $&.046:<BDJLTV^`npxzĆƆʆ̆І҆hVCJ aJ mHsHhVCJ aJ ] "68LRVX^`bdhjnprt|~ćƇЇ҇և؇ڇ܇  ,.68>@JLTX\^bdfjlntxz|hEhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ hVCJ aJ mHsHWĈƈ̈Έֈڈވ  "$&248:>@BDTV^`bdrt~ʉ̉ΉЉ҉ډ܉"$04:<>@BhEhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ WBDLNTV\^hjtv~ȊʊΊЊڊފ   "(*.0<>DFLNPRbdƋȋ̋΋֋؋h[)hV56CJ aJ hVCJ aJ hVCJ aJ mHsHT,.68<z~NR\^`fhjprz|̍΍$&.08:@BRT^`rvhVCJ aJ hVCJ aJ mHsHh[)hV56CJ aJ "h[)hV56CJ aJ mHsHPŽĎȎʎԎ֎܎ގ "02<>LNXZ^`lnxz؏ڏ&(.0BDPRTXhjtvxzhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ ]ĐƐАҐ֐ؐސ *,02>@TVZ\`bln~đƑܑޑ 48<>BDNT\^bdtvhEhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ hVCJ aJ mHsHWv’Ēʒ̒Ԓ֒ڒܒ8dPRPTvd#hhV6@CJ aJ mHsH&hhV56@CJ aJ mHsHhV5@CJ aJ mHsHhV@CJ \aJ mHsHh+$@CJ aJ mHsHhV@CJ aJ mHsHhVCJ(aJ(hV5CJ aJ h\ hV56CJ aJ hV5CJ$aJ$hVCJ aJ mHsHhVCJ aJ &TVXįޯ`b&(RF±Ÿ|hW||C&hX:hV56@CJ aJ mHsH hV5@CJ \aJ mHsH&hhV56@CJ aJ mHsHhV6@CJ aJ mHsH&h2GhV56@CJ aJ mHsH#h2GhV6@CJ aJ mHsH hV56@CJ aJ mHsHhV@CJ aJ mHsHhV5@CJ$aJ$mHsHhV5@CJ aJ mHsH"hhV56CJ aJ mHsHVX`b "$(*,.024$a$gdV ^`gdVgdVgdV$a$gdV$ d*$]a$gdV:f(,<>@zqdqdXPXPXPXPXPXPXPhVCJ aJ hVCJ aJ mHsHhV5CJ$aJ$mHsHhV5CJ$aJ$#h@5hV6@CJ aJ mHsH&h@5hV56@CJ aJ mHsH hV6@CJ ]aJ mHsHhV5@CJ aJ mHsH&hX:hV56@CJ aJ mHsHhV5@CJ(aJ(mHsHhV5@CJ$aJ$mHsHhV@CJ aJ mHsH@BPRbdhjvx>@02 (*ZN`bz|ͻͫ죕zqzqzqzqzqzhV5mHsH hV5hV5CJ(aJ(mHsHhV5CJ(aJ(hVCJ OJQJ^JaJ hVCJaJhpvhV6CJ aJ mHsH"hpvhV6CJ \aJ mHsH"hpvhV56CJ aJ mHsHhV5CJ aJ mHsHhVCJ aJ hVCJ aJ mHsH,468:<>@BDFHJLNPRTVXZ\^`bdfhjl$a$gdVlnprtvxz|~Nyqkd$$IflC&E&  064 lap $$Ifa$gdVe$a$gdV "$(.      2@PZ~Rz|DFLNTV귯 jhVhV5CJ(aJ(hV5CJaJhVCJ aJ hhVCJ aJ hV5CJaJhVCJaJhVCJaJhV5CJaJ hVaJhVhVmHsHhV5mHsH;$FHl{rrrrrrr $IfgdVezkd$$If940C&Z 064U49af4 $IfgdVe  KBBB6B $$Ifa$gdVe $IfgdVekd$$If94rCG !#& V"bg064U49af402 $$Ifa$gdVe $IfgdVe24@D% $IfgdVekd$$If94֞CG !#&KV ">$ g064U49af4D`f &(*.:@`hFfFf $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVehr|xFf $IfgdVeFf $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVekd$$If94-rC!#&Z  "  >  $  g   2064U49af4p2",.024:fpzFfFf $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVeZ^hrvxz|~FfFf $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe"&0:>@BF^dFfFf1 $$Ifa$gdVe $IfgdVeFfv $$Ifa$gdVe     " & 6 <             Ff Ff  $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe         Z ^ b f j l n r         FfFf $IfgdVeFf $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe ^ h t    $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe  kd$$If94.rC!#&Z  "  >  $  g   2064U49af4p2       $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVe  kd$$If94rC!#&Z " > $ g  2064U49af4p2 ~ $$Ifa$gdVegdVbkdD$$Ifl C&E&064 la $$Ifa$gdVeLzz $IfgdVe $$Ifa$gdVepkd$$Ifl '&  0&4 laxp LNPRrull`` $$Ifa$gdVe $IfgdVekd~ $$Ifl4[F v'jg0&    4 laxf4bYMAA $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekdo!$$Ifl4\ vw ' j g80&4 laxf4hlz^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekdh"$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd#$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4<@Th^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd$$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4hj^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd%$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4*.@R^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd&$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4RT^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd'$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4*>^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd )$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4>@^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd*$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4(8^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd2+$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf48:^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekdT,$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4"2^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekdv-$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf424t~^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd.$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4-$ $IfgdVekd/$$Ifl4\ vw 'jg> (0&2 4 laxf4p("$^hF= $IfgdVekd!1$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4 $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVehxRI= $$Ifa$gdVe $IfgdVekdC2$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4 $$Ifa$gdVeJTfvRI= $$Ifa$gdVe $IfgdVekdW3$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4 $$Ifa$gdVevx^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekdk4$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4@J\n^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd5$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4np^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd6$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4: -$ $IfgdVekd7$$Ifl4\ vw 'jg> (0&2 4 laxf4p(: D V f h   F= $IfgdVekd*9$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4 $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe    F!P!b!RI= $$Ifa$gdVe $IfgdVekdL:$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4 $$Ifa$gdVeb!t!v!!!!!RI= $$Ifa$gdVe $IfgdVekd`;$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4 $$Ifa$gdVe!!B"L"^"p"^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekdt<$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4p"r"""""^UI== $$Ifa$gdVe $$Ifa$gdVe $IfgdVekd=$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4~"""8%>%B%D%J%%%%&&&T&V&**<.56$6,6.666666 7(7b7<<T=x=xpgp^p^hZ.5CJ aJ hZ.5CJ(aJ(hZ.CJ aJ hZ.5CJ8aJ8hZ.5CJHaJHhZ.5CJ4aJ4hZ.5CJ<aJ<hZ.5CJ,aJ,hZ.5CJ$aJ$hVmHsH h%hV hVaJhV5CJaJhV5CJ&aJ&hVCJ aJ hhVCJ aJ hVCJaJhVCJaJhEn0hV$""6%>%^RR $$Ifa$gdVekd>$$Ifl4\ vw 'jg>0&2 4 laxf4>%@%D%%&& $IfgdVe $IfgdVegdV`kd?$$Iflf '&0&4 lax&&V&|&&&&&&& $$Ifa$gdVepkdC@$$IflF &%  0%4 laxp &&&&&& ''OFFFFFF $IfgdVekd@$$Ifl4r  "#& A T0%4 laxf4''$'8':'<'<3333 $IfgdVekdB$$Ifl4ֈ  x"#& A 0%4 laxf4<'>'@'B' $IfgdVeB'D'P'd') $IfgdVekdC$$Ifl4֞ O x"#&CA 0%4 laxf4d'r'''''' $$Ifa$gdVe $IfgdVe'''') $IfgdVekdqE$$Ifl4֞ < #&0A 0%4 laxf4''''(( $$Ifa$gdVe $IfgdVe(((() $IfgdVekdG$$Ifl4֞ < #&0A 0%4 laxf4(.(6(B(L(T( $$Ifa$gdVe $IfgdVeT(V(X(Z() $IfgdVekdH$$Ifl4֞ < #&0A 0%4 laxf4Z(v((((( $$Ifa$gdVe $IfgdVe((() $IfgdVekddJ$$Ifl4֞ < #&0A 0%4 laxf4(() )) $$Ifa$gdVe))kdL$$Iflr #& 20%4 laxp2) )2)D)j)t)))) $$Ifa$gdVe $IfgdVe))))) $IfgdVekdM$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4)))))) $$Ifa$gdVe $IfgdVe)))*) $IfgdVekdO$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4*6*@*L*V*`* $$Ifa$gdVe $IfgdVe`*b*d*z*) $IfgdVekd=Q$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4z****** $$Ifa$gdVe $IfgdVe****) $IfgdVekdR$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4***+ +++++ +J+N+R+V+Z+FfV $$Ifa$gdVe $IfgdVeZ+\+^+z+) $IfgdVekd)Y$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4z++++++ $$Ifa$gdVe $IfgdVe++++) $IfgdVekdZ$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4+,,,(,0, $$Ifa$gdVe $IfgdVe0,2,4,H,) $IfgdVekdz\$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4H,h,l,x,,, $$Ifa$gdVe $IfgdVe,,,,) $IfgdVekd ^$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4,,,,,, $$Ifa$gdVe $IfgdVe,,,,) $IfgdVekd_$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4,-- --- $$Ifa$gdVe $IfgdVe---,-) $IfgdVekdqa$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4,-T-X-\-h-t- $$Ifa$gdVe $IfgdVet-v--) $IfgdVekdc$$Ifl4֞ . #&"W 0%4 laxf4----- $$Ifa$gdVe--kdd$$Iflr #& 20%4 laxp2-..(.4.:. $$Ifa$gdVe $IfgdVe:.<.kdf$$Ifl r #& 20%4 laxp2<.556666$6&6(6*6,6.6:666$a$gdZ.gdV`kddh$$Ifl  &%0%4 lax $Ifgd%666666677777 7 7&7(7*7,7.7b7d7"E&EEE$$-& #$/Ifa$gdi=$a$gdZ.$a$gdZ.x===????@@CC"E&EEEEEpFrFGGJ(JMHN2O~OOV:WxXhYjY|Z~Z:[l[4_ `"`heefbgfgijJkvkxmzmnn*o:oh@B5CJ(aJ(mHsHhZ.5CJ(aJ(mHsHhZ.5CJaJhZ.CJ \]aJ hZ.6CJ aJ hZ.5CJ,aJ,hZ.5CJ(aJ(hZ.CJaJhZ.CJaJhZ.56CJ aJ hZ.5CJ aJ hZ.CJ aJ 6EEEEE&FpFrFPP|Z~Z `"`d~gdZ.$a$gdZ.$a$gdZ.kkdh$$Ifl%&k' 6 -064 laddFiHinnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnn$a$gdZ.$a$gdZ.nnvoxolynyvyyyyyaX $Ifgdi=pkdi$$Ifl6C(T(  0T(4 lap $$Ifa$gdi= $If^gdi=gdZ.$a$gdZ.$a$gdZ. :ovouuuuv&vlynyryvyyy68dh|ț̛ΛdfɺɺɺɺجججججججججججɬɬɬجججججhZ.CJOJQJ^JaJhZ.CJOJQJ^JaJhZ.5CJOJQJ^JaJhZ.5CJOJQJ^JaJhZ.5CJaJhZ.5CJOJQJ^JaJhZ.5CJ(OJQJ^JaJ(>aTD4$$If^a$gdi=$j$If^ja$gdi= C$If^Cgdi=kd$$Ifl4[\C t' p? 064 laf4ƒڒ$B$If^Ba$gdi=$ $If^ a$gdi= $$Ifa$gdi="2( $Ifgdi=kd$$Ifl4u֞C .t#'  *F`064 laf42:JTf| $If^gdi= $Ifgdi= $If^gdi=|~+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 laēԓؓ $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=(+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la(<DT^dx $If^gdi= $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=xz+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la”ʔڔ $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi= 8+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la8HTdn̕ޕ & $$If^$gdi= w$If^wgdi= C$If^Cgdi=Ff9 $If^gdi= $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=&(Z+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 laZnv $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=+ C$If^Cgdi=kdo$$Ifl ֞C .t#' *Fj064 la *@ \$If^\gdi= $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=@Bn+ C$If^Cgdi=kd[$$Ifl֞C .t#' *Fj064 lanΗ $If^gdi= $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=ΗЗ+ C$If^Cgdi=kdG$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la"*.DFj|˜Ff C$If^Cgdi=Ff $If^gdi= Z$If^Zgdi= $If^gdi= $Ifgdi="8 $Ifgdi= $If^gdi= $If^gdi=8:f+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 laf| $If^gdi= $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=™+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl3֞C .t#' *Fj064 la"&< $If^gdi= $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=<>d+ C$If^Cgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 ladv~ $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi=+"" $Ifgdi=kd$$Ifl֞C .t#' *Fj064 la 6 $If^gdi= $If^gdi= $Ifgdi= $If^gdi=68bh+"" $Ifgdi=kd$$Ifl@֞C .t#' *Fj064 lahzƛ̛ $If^gdi= $Ifgdi=̛Λ+"" $Ifgdi=kd$$Ifl^֞C .t#' *Fj064 la"2@Rdfʜ̜؜ڜ$w$If^wa$gdi= $$Ifa$gdi=$C$If^Ca$gdi= C$If^Cgdi=Ff $If^gdi= j$If^jgdi= $Ifgdi= w$If^wgdi=ʜ̜؜ڜ"$&(.046:<@BDF`btvƝʝԝܝޝ  "68<>HJƸ"hZ.CJ OJQJ^JaJ mHsHhZ.CJ OJQJ^JaJ "hZ.CJOJQJ^JaJmHsHhZ.5CJaJhZ.5CJOJQJ^JaJhZ.5CJOJQJ^JaJAڜ&(bVX<>Ķƶ$a$gdZ.$a$gdZ. $@&a$gdZ.gdZ.Ff $$Ifa$gdi= $If^gdi=JRThjprz"&.68DF`brtz|¶Ķº˶vvmhh75CJ(aJ(hZ.5CJ(aJ(hZ.CJ H*aJ hZ.CJ aJ hMl3hZ.5CJ&aJ&mHsHhZ.5CJ&aJ&hZ.5CJ&aJ&mHsH(hZ.CJ OJQJ\]^JaJ mHsH(hZ.56CJ OJQJ^JaJ mHsH"hZ.CJ OJQJ^JaJ mHsHhZ.CJ OJQJ^JaJ *ºĺƺȺʺ̺κкҺԺֺغںܺ޺TV$a$gdZ.$a$gdZ. Nr̼V^`b 248Z\^bshghZ.5CJ aJ hyhZ.5CJ aJ hZ.5CJ aJ hghZ.CJaJhhZ.5CJ aJ hLUhZ.5CJ aJ hTthZ.CJaJh0hZ.5CJ aJ hM`hZ.5CJ aJ h!lhZ.CJ aJ hZ.CJ aJ hh75CJ(aJ(hZ.5CJ(aJ(-^`bv $Ifgdi= $$Ifa$gdi= $$Ifa$gdi=$a$gdZ. 48F\bwkkkkkkkkk $$Ifa$gdi=kd%$$IflFO d% H L 0a$6    4 la bdfhjlnpQEEEEEE $$Ifa$gdi=kd$$IflzFO d% H L  0a$6    4 lappXkdH$$Ifl\O *% 5 0a$64 la $$Ifa$gdi= $$Ifa$gdi=bkd<$$IflHk '    0a$64 la~~ $$Ifa$gdi=ukd$$Ifla0k b  1  0a$64 la<>Bdf*<>FL\R   @ L ^ r 0vr|4!V!!""R%~%:&L*/h0n0V133;;p?6@:@<@tCvCCCD6GٺhZ.CJ \]aJ hZ.5CJ&aJ&hZ.56CJ aJ hZ.CJ aJ hZ.5CJ(aJ(hZ.5CJ aJ h?hZ.5CJ aJ Inbb $$Ifa$gdi=kd$$Ifl40k  $  0a$6 4 lap>}qq $$Ifa$gdi=kd$$Ifl40k  $` 0a$6 4 lap>@BNfnbbb $$Ifa$gdi=kd$$Ifl40k  $   0a$6 4 lapfh*,DFnfff^^^^^f$a$gdZ.$a$gdZ.kd$$Ifl40k  $   0a$6 4 lap $&@68    ""&"j0l0$a$gdZ.$a$gdZ.l0n0T1V177:@<@HGJGMMtWvW^^^^^^^^^^^^^^gdZ.$a$gdZ.$a$gdZ.6GDGFGHGJGGGGHKK L^^^^^^^_ee0lRl: ލ:f8VΒvJ  @NTȹ̹HJLhZ.hV5CJ<aJ<hZ.6CJ \aJ hZ.CJ \aJ hZ.5CJ aJ hZ.5CJ(aJ(hZ.hZ.CJ aJ hZ.CJ \]aJ hZ.56CJ aJ C^^^^^^^__hmjmxx  $a$gdZ.$a$gdZ. "$&(*,.02468:ֈ "Гғ$a$gdZ.$a$gdZ.ғvxȥʥ̹ιFH24@BHJ68:<>@gdZ.$a$gdZ.@BDFHJL468:<ibkd $$Ifle'&   0&64 la5 $$Ifa$gd $^a$gdKf= $^a$gdKf=$a$gdV$a$gdZ. L46Z\ "(46:<(2l<p  .:np "TV÷÷÷÷ԫԣ|xxxxxxxxxhKf=h'OhKf=5he&hKf=CJaJ h)hKf=hmhKf=5 hKf=5h)hKf=5hwhKf=5CJ aJ hVhKf=5CJ4aJ4hKf=5CJ4aJ4h`_CJ aJ hKf=CJ aJ hbhhKf=CJ&aJ&hbhhbh5CJ&aJ&hbhhKf=5CJ&aJ&.<x<0 $$Ifa$gd kd$$Ifl=F'3  " 0&6    4 la5p $Ifgd $$Ifa$gd  (*,.026:>BFJNPTX\`dhl $$Ifa$gd =1111 $$Ifa$gd kd,$$Ifl4\ '   )  ` "    0&64 la5p ^j"^`.:>FtXZ&(,.68BDLN\^lnvx|~ķķhV5CJ(aJ(mHsHhV5CJ(aJ(hV5CJ4aJ4mHsHhV5CJ4aJ4hKf=5CJ4aJ4h 5CJ4aJ4 h)hKf=hKf=he&hKf=CJaJhLhKf=CJaJ?6kd$$Ifl4\ '   )    "  0&64 la5p $$If^a$gd $$Ifa$gd $a$gdVgdKf=$a$gdKf=$a$gdVgdV$a$gdV.0@BJLNPZ\dfln~ "$&(6:>@DFTVprz|˾˲hVCJ aJ hVCJ aJ mHsHhV5CJ$aJ$mHsHhV5CJ$aJ$h 5CJ$aJ$hVCJ,aJ,mHsHhV5CJ(aJ(hV5CJ(aJ(mHsHC  $a$gdVnp  rtrt  &'<,>,55;;??D$a$gdV 48DFNPXZ\^jl  *024@BNPbdtv $&2hVCJ aJ mHsHhVCJ aJ ]26@BNPVZdftvz| "$,.24FHTVjlprvx  $&<>ThV5CJ$aJ$hVCJ aJ hVCJ aJ mHsHZTVbdrvxz"$46:<>@HJVXbdprtvz|*,24>@JNPR\^hEhVCJ aJ mHsHhVCJ aJ hVCJ aJ mHsHW^`bfhjlt24<>@BFHXZjlvx|~ ".28:LNRTnphVCJ aJ mHsHhVCJ aJ ] :<RTXZhpz|DXf&         t  (t:2T hRyCJ aJ hV5CJ aJ hVCJ$aJ$hV5CJ$aJ$hVCJ aJ hVCJ aJ mHsHP  '''"(*+,,>,L,N,56;;;"?B???DD|JJOOQ:Q(SBS|VV$Y.Y_____ `hh0n:nzz(z4&:JN(*224XZfhV5CJaJh!KCJ aJ hVCJaJhHCJ aJ hVCJ \aJ hV5CJ(aJ(hV5CJ aJ hVCJ aJ hV5CJ$aJ$FDDzJ|JOO"Y$Y__gh.n0nzz|(*XZ $ @a$gdV$a$gdV(´ &(.0ԿhsZhsZ0JmHnHu hsZ0JjhsZ0JUhJ=h,hVCJaJhVCJ aJ hV5CJ$aJ$$a$gdV´Ĵƴȴʴ̴δдҴԴִشڴܴ޴$a$gdV  *,.0$a$gdV&1h:pV/ =!-"`#`$`%$$Ifl!vh5'#v':V l  065k'4alp $$Ifl!vh55#v#v:V l06,554alw$$Ifl!vh5 5 5x55u#v #v #vx#v#vu:V l4<06+++,5 5 5x55u/ / / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+++5.55 5x555u/  / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / /  / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4406+5.55 5x555u/ / / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l{ 20655x555u/ / / / / 4alp2$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / /  / / /  / / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / / /  / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l 20655x555u/  / / / / 4alp2$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l' 20655x555u/  / / / 4alp2$$Ifl!vh5'#v':V l  065k'4alp $$Ifl!vh55#v#v:V l06,554alw$$Ifl!vh5 5 5x55u#v #v #vx#v#vu:V l4<06+++,5 5 5x55u/ / / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+++5.55 5x555u/  / / /  / /  / / / 4alf46$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 F06+5.55 5x555u/  / /  / /  / / / / 4alf4pFNkdA$$Ifl4֞c zJ +$'`. xu F064 lalf4pF$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4406+5.55 5x555u/ / / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l{ 20655x555u/ / / / / 4alp2$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / /  / / /  / / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4A06++5.55 5x555u/  / / / /  / /  / / / / 4alf4I$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y F06++5.55 5x555u/  / / / /  / /  / / / 4alf4pFNkd=+$$Ifl4y֞c zJ +$' .  xu F064 lalf4pF$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406++5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4,$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 (06+5.55 5x555u/  / / /  / / / / / / / / / 4alf4p( kd8$$Ifl4֞c zJ +$' . xu (064 lalf4p($$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l 20655x555u/  / / / / 4alp2$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l' 20655x555u/  / / / 4alp2$$If!vh5)'#v)':V l  05)'4ap $$If!vh55&#v#v&:V l4=0+,55&/ / / / 4a$$If!vh5<5 5&#v<#v #v&:V l4=0+5<5 5&/  / / / 4a$$If!vh5<5 5&#v<#v #v&:V l3 05<5 5&/  / / 4a$$If!vh5<5 5&#v<#v #v&:V l05<5 5&/  / / 4a$$Ifl!vh5B'#vB':V l1  05B'/  /  4alp $$Ifl!vh5"5<#v"#v<:V l80,5"5</ / /  / 4al$$Ifl!vh5#55<#v##v#v<:V l0,5#55</ /  / / /  / / 4al $$Ifl!vh5#55<#v##v#v<:V l%0,5#55</  / / / / / 4al $$Ifl!vh5#55<#v##v#v<:V l[0,5#55</  / / / / / 4al $$Ifl!vh5#55<#v##v#v<:V l0,5#55</  / / / / / 4al $$Ifl!vh5#55<#v##v#v<:V l0,5#55</  / / / / / 4al $$Ifl!vh5#55<#v##v#v<:V lN0,5#55</  / / / / / 4alb$$Ifl!vh5#55<#v##v#v<:V lL 0,5#55</  / / / / /  / 4alp$$Ifl!vh5L'#vL':V l  05G'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alg$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l)05[55s505/ / / /  / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/  / / /  / /  / / / / / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l 05[55s5+5/  / / / / / /  / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V lJ  0,5B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V lG05[55s505/ / / / / / / / / /  / 4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l(05B'/ /  4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/ / / / / / / / / /  / 4al$$Ifl!vh5N'#vN':V l  05L'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s525#v#vs#v2#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55m585#v[#v#vm#v8#v:V l05[55m585/ / / / / / / / / /  / 4al$$Ifl!vh5B'#vB':V lJ  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V lG05[55s505/ /  / /  / / / / /  / / 4alg$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l@05[55s505/  / / /  / / / / / / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l[05[55s505/  / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V lC05B'/ /  4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V lN05[55s505/ /  / /  / / / / /  / / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V ly05[55s505/  / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/ /  / /  / / / / /  / / 4alg$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/  / / /  / / / / / / 4alg$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V lA05[55s505/  / / /  / / / / / / 4alg$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/  / / /  / / / / / / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/  / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5J'#vJ':V lJ  05J'/  /  4alp I$$Ifl!vh55w505#v#vw#v0#v:V l0,55w505/ / / / / / / /  / 4al$$Ifl!vh5[55w505#v[#v#vw#v0#v:V l4G0+5[55w505/ /  / / /  / / / / /  / / 4alf4$$Ifl!vh5[55w505#v[#v#vw#v0#v:V l4@0+5[55w505/  / / / / /  / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55w505#v#vw#v0#v:V l[055w505/ / / / / /  4alu$$Ifl!vh5[55w505#v[#v#vw#v0#v:V l05[55w505/ / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5[55w505#v[#v#vw#v0#v:V l40+5[55w505/ /  / / /  / / / /  / /  / 4alf4$$Ifl!vh5[55w505#v[#v#vw#v0#v:V l40+5[55w505/  / / / / /  / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55w505#v#vw#v0#v:V l055w505/ /  / / / /  4al$$Ifl!vh5J'#vJ':V l05J'/ / 4alu$$Ifl!vh5[55w505#v[#v#vw#v0#v:V lh05[55w505/ /  / /  / / / /  / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55w505#v[#v#vw#v0#v:V l05[55w505/  / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/ /  / /  / / / / /  / / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/  / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4al{$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l0,5[55s505/ /  / /  / / / / /  / / 4al{$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l0,5[55s505/  / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+,5[55s505/ /  / / /  / / / / /  / / 4alf4$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+,5[55s505/  / / / / /  / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4al$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+5[55s505/ /  / / /  / / / / /  / / 4alf4$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+5[55s505/  / / / /  / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+5[55s505/  / / / / /  / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l055s505/ / / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/ /  / /  / / / / /  / / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/  / / / / / / / / / /  4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4alu$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l05[55s505/ / / / / / / / / /  / 4al$$Ifl!vh5B'#vB':V l  05B'/  /  4alp I$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l0,55s505/ / / / / / / /  / 4al$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+5[55s505/ /  / / /  / / / / /  / / 4alf4$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+5[55s505/  / / / / /  / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l055s505/ / / / / /  4al$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+5[55s505/ /  / / /  / / / / /  / / 4alf4$$Ifl!vh5[55s505#v[#v#vs#v0#v:V l40+5[55s505/  / / / / /  / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55s505#v#vs#v0#v:V l055s505/ / / / / /  4al$$If!vh5%#v%:V 4  06,5%/ 4449f4p $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / 4449$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / / / / / / / / / / 4449B$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V (0655555/  / /  / / / / / / / / / / / / / / 4449p(kd$$If֞ fH$% (06449ap($$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / /  / / /  / / / / / 44496$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / /  / / /  / / / 4449p<3kd $$If֞ fH$% <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / 4449$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / /  / / /  / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / /  / / /  / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / /  / / /  / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / /  / / / / / / / 4449R$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / /  / /  / / /  / / /  / 4449p<3kd`$$If֞ fH$% <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/ /  / / / / / / /  / / 4449$$If!vh5%#v%:V 4  06,5%/ 4449f4p $$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / /  / / /  / / / / / 4449;$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / /  / / /  / / / 4449p<.kd$$If֞ pL(% & <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / 4449$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / /  / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / /  / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / /  / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / / / /  / /  / / / / / 4449I$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449p<.kd[$$If֞ pL(% & <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / / /  / / / / 4449;$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / /  / / /  / / / 4449p<.kd$$If֞ pL(% & <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / 4449$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / /  / / /  / / / / 4449I$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / / /  / / /  / / / 4449p<.kda$$If֞ pL(% & <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / /  / / / / / / / / / / / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / /  / / / / /  / / /  / / / / / 4449;$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / /  / / /  / / / 4449p<.kd$$If֞ pL(% & <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / /  / / 4449$$If!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449f4p( $$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / /  / / / / / / / /  / / / / 4449$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / / / /  / / / 4449W$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / / / /  / /  / / / / 4449p<.kd'$$If֞ pL(% & <06449ap<$$If!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / /  / / / /  / /  / 4449$$Ifl!vh5'#v':V l  065k'4alp $$Ifl!vh55#v#v:V l 06554alp}$$Ifl!vh5 5 5x55u#v #v #vx#v#vu:V l4<06+++,,5 5 5x55u/ / / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+++5.55 5x555u/  / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / /  / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4406+5.55 5x555u/ / / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l{ 20655x555u/ / / / / 4alp2$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / /  / / /  / / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4W$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 F06++5.55 5x555u/  / / / /  / /  / / / / 4alf4pFNkd:$$Ifl4֞c zJ +$' .` xu F064 lalf4pFI$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4& F06++5.55 5x555u/  / / / /  / /  / / / 4alf4pFNkdF?$$Ifl4&֞c zJ +$' .  xu F064 lalf4pFW$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 F06++5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / / 4alf4pFNkdC$$Ifl4֞c zJ +$' .  xu F064 lalf4pF$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / / /  / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l 20655x555u/  / / / / 4alp2$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l' 20655x555u/  / / / 4alp2$$Ife!vh5#v:V lk  065/ 4aep $$Ife!vh5#v:V l065/ 4ae$$If!vh5#v:V l  0      65/  4ap $$If!vh55#v#v:V l40      6+,55/  / / /  4af4$$If!vh55#v#v:V l4P0      6+,55/ / / /  4af4$$If!vh5y&#vy&:V l[  05y&/  4ap $$If!vh5=!5<#v=!#v<:V l05=!5</  / / /  / / 4a$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V lX0,55 5g55T5</ / / / / / / / / / / / / / / / 4a$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / / /  / / /  / / /  / / / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l30,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4au$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l0,55 5g55T5</  / /  / /  / / /  / 4aE$$If!vh55 5g55T5<#v#v #vg#v#vT#v<:V l4@ <0+,55 5g55T5</ /  / / / / / / / / / / / 4af4p<kd#m$$Ifl4@ֈf>O!&` gT< <04 laf4p<$$If!vh55"#v#v":V l4e0+55"/  / / / /  4af4$$If!vh5l'#vl':V l  065l'/ /  4ap $$If!vh5 5p5? 5#v #vp#v? #v:V l4[06+,5 5p5? 5/ / / / 4af4$$If!vh5 5*5F555`5#v #v*#vF#v#v#v`#v:V l4u06+,5 5*5F555`5/  / / / / / /  / / / /  / / / / / / / 4af4$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / / /  / / / / /  / / / / /  /  / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ /  /  / / / /  /  / / /  /  / / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l F065 5*5F555j5/  / / / /  / / / /  / / / / / / 4apFHkd~$$Ifl֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/  / / /  / /  / / /  /  / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l 065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l@ F065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4apFHkd$$Ifl@֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l F065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4apFHkdZ$$Ifl֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l3065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l@065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l^065 5*5F555j5/ /  /  / / / /  /  / / /  /  / / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V lC F065 5*5F555j5/  / / / /  / / / /  / / / / / /  / 4apFHkd$$IflC֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V le F06,5 5*5F555j5/ / / / / / / / / / / / /  / / / 4apFHkd$$Ifle֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5%#v%:V lX  0      65%/ 4ap $$If!vh5 50#v #v0:V l0      6,5 50/ 4ae$$If!vh5#5]50#v##v]#v0:V lM 0      6,5#5]50/ /  / /  / / / 4ap $$If!vh5#5]50#v##v]#v0:V l0      6,5#5]50/  / / / /  / 4a $$If!vh5#5]50#v##v]#v0:V l0      6,5#5]50/  / / / /  / 4a $$If!vh5#5]50#v##v]#v0:V l0      6,5#5]50/  / / / /  / 4a $$If!vh5#5]50#v##v]#v0:V l0      6,5#5]50/  / / / /  / 4a $$If!vh5#5]50#v##v]#v0:V l0      6,5#5]50/  / / / /  / 4ae$$If!vh5#5]50#v##v]#v0:V lU 0      6,5#5]50/  / / / / / / 4ap$$IfA!vh5##v#:V l   05#/ 4aAp $$IfA!vh553#v#v3:V l40+553/ / /  / / / 4aAf4E$$IfA!vh5555`#v#v#v#v`:V l40++5555`/  / / / / / / / 4aAf4[$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l4(0++,5550550/  / / / / / / 4aAf4S$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l_05550550/ / /  / / / /  / 4aAS$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l05550550/  / / / / /  / / 4aAE$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l05550550/  / / / / / / 4aAE$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l05550550/  / / / / / / 4aAE$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l05550550/  / / / / / / 4aAE$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l05550550/  / / / / / / 4aAE$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V l05550550/  / / / / / / 4aAS$$IfA!vh555055050#v#v#v0#v#v0:V lg05550550/ / /  / / / /  / 4aA$$If!vh5##v#:V le  05#4ap $$If!vh55N#v#vN:V l055N/  / / / 4a$$If!vh55P555C5Q#v#vP#v#v#vC#vQ:V l[0,55P555C5Q/ / / / / / / / / / / / 4a$$If!vh55P555C5Q#v#vP#v#v#vC#vQ:V lS055P555C5Q/  / / / /  / / /  / / / / 4a$$If!vh55P555C5Q#v#vP#v#v#vC#vQ:V l055P555C5Q/ / / /  / / / / / / / / 4a$$If!vh55P555C5Q#v#vP#v#v#vC#vQ:V l055P555C5Q/ / / / / / / / / / / / 4a$$If!vh55P555C5Q#v#vP#v#v#vC#vQ:V l3055P555C5Q/ / / / / / / / / / / / 4a}$$If!vh55P555C5Q#v#vP#v#v#vC#vQ:V l^055P555C5Q/  / / / / / /  / / / 4a$$Ifg!vh5"#v":V l  05"4agp $$Ifg!vh55 555#v#v #v#v#v:V l40+++,,,55 555/ / / / /  / /  / / / 4agf4$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l440+++,,5555Z55s5/ / / / / /  / / / / / / / 4agf4$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l05555Z55s5/  / / / /  / / /  / / / / 4ag$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l 05555Z55s5/  / /  / / / /  / / / / 4agw$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l05555Z55s5/  / / / / /  / / / 4agw$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l05555Z55s5/  / / / / /  / / / 4ag$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l(05555Z55s5/  / / /  / / /  / / / / 4ag$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V lN05555Z55s5/  / /  / / / /  / / / / 4agw$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l05555Z55s5/  / / / / /  / / / 4agw$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l05555Z55s5/  / / / / /  / / / 4agw$$Ifg!vh5555Z55s5s5#v#v5#vZ#v#vs#v:V l:05555Z55s5/  / / / / /  / / / 4ag$$If!vh5$#v$:V l  0$5$/ 4ap $$If!vh5w5-#vw#v-:V l0$5w5-/ /  /  / 4a$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 x0$,, 55 5 75 >/ /  / / / /  / / /  / / 2222222 2 2 2 4af4pxkd$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> x0$00002222222 2 2 2 4 laf4px$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykd$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykd$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykdD$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykdw$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykd$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykd$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 x0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pxkd $$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> x0$00002222222 2 2 2 4 laf4px$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykd$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$,, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykd $$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / / 2222222 2 2 2 4af4pPykdS$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$If!v h55 5757575757575 75 75 75 >#v#v #v 7#v >:V l4 P0$, 55 5 75 >/ /  / / /  / / / / /  2222222 2 2 2 4af4pPykd%$$Ifl4  9$U1 h"$& 777777777> P0$00002222222 2 2 2 4 laf4pP$$IfM!vh5!#v!:V ly  065!/ 4aMp j$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V ly06,,55'55557/ / / / /  / / 4aM^$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V lG0655'55557/ /  / / / /  / 4aM^$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l 0655'55557/ /  / /  / / / 4aMP$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l}0655'55557/ /  / / / / 4aM$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l F0655'55557/ /  / / / / 4aMpFHkd1$$Ifl֞ So*a$'7 F064 laMpF$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l F0655'55557/ /  / / / / 4aMpFHkd6$$Ifl֞ So*a$'7 F064 laMpF$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l F0655'55557/ /  / / / / 4aMpFHkd^:$$Ifl֞ So*a$'7 F064 laMpF$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l F0655'55557/ /  / / / / 4aMpFHkd>$$Ifl֞ So*a$'7 F064 laMpF$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l F0655'55557/ /  / / / / 4aMpFHkdB$$Ifl֞ So*a$'7 F064 laMpF$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l& F0655'55557/ /  / / / / 4aMpFHkdG$$Ifl&֞ So*a$'7 F064 laMpFP$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l[0655'55557/ /  / / / / 4aM^$$IfM!vh55'555557#v#v'#v#v#v#v7:V l0655'55557/ /  / / / /  / 4aM$$IfM!vh5!#v!:V l  065!4aMp ,$$IfM!vh5555y55#v#v#v#vy#v#v:V l065555y55/ / / / 4aM:$$IfM!vh5555y55#v#v#v#vy#v#v:V l065555y55/  / / / / 4aM:$$IfM!vh5555y55#v#v#v#vy#v#v:V l065555y55/  / / / / 4aM,$$IfM!vh5555y55#v#v#v#vy#v#v:V l%065555y55/  / / / 4aM$$IfM!vh5555y55#v#v#v#vy#v#v:V l <065555y55/  / / / 4aMp< kdS$$Iflֈ \a$y <064 laMp<,$$IfM!vh5555y55#v#v#v#vy#v#v:V l065555y55/  / / / 4aM,$$IfM!vh5555y55#v#v#v#vy#v#v:V l1065555y55/  / / / 4aM$$Ifg!vh5c"#vc":V lw  065}!4agp T$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V l^06,,,55k5455455/ / / / 4agP$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V ll0655k5455455/  / / / / 4agP$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V l0655k5455455/  / / / / 4agB$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V l0655k5455455/  / / / 4agB$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V l&0655k5455455/  / / / 4ag$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V l F0655k5455455/  / / / 4agpFHkd`$$Ifl֞ + ^%k44 F064 lagpFB$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V l0655k5455455/  / / / 4agB$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V lA0655k5455455/  / / / 4agB$$Ifg!vh555q55{55#v#v#vq#v#v{#v#v:V lL0655k5455455/  / / / 4ag$$Ifl!vh5b&#vb&:V l  05b&/ 4alp $$Ifl!vh55) 5`5 5+#v#v) #v`#v #v+:V l40++55) 5`5 5+/  / /  / / / / / / / / / 4alf4L$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l4 0++55) 5555$555 /  / / / /  / / /  / / / /  2 2 2 2 2 2 2 2 2 4alf4kdk$$Ifl4   R3W87 #b&  ) $0,,,,2 2 2 2 2 2 2 2 2 4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l4t0, 55) 5555$555 / / / /  / / / /  / / /  / / /  / / /  / /  / /  /  / / 4alf4@kdo$$Ifl4t  R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l40, 55) 5555$555 / / / / / / / /  / /  / / / / /  / /  / / / /  / /  / / 4alf4@kdt$$Ifl4  R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l40, 55) 5555$555 / / / / / / / /  / /  / / / / /  / /  / / / /  / /  / / 4alf4@kdy$$Ifl4  R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l40, 55) 5555$555 / / / / / / / /  / /  / / / / /  / /  / / / /  / /  / / 4alf4@kd~$$Ifl4  R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l40, 55) 5555$555 / / / / / / / /  / /  / / / / /  / /  / / / /  / /  / / 4alf4@kd$$Ifl4  R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l40, 55) 5555$555 / / / / / / / /  / /  / / / / /  / /  / / / /  / /  / / 4alf4@kd$$Ifl4  R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l40, 55) 5555$555 / / / / / / / /  / /  / / / / /  / /  / / / /  / /  / / 4alf4@kd$$Ifl4  R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4$$Ifl!v h55) 5555$555 5 5 #v#v) #v#v#v#v$#v#v#v :V l4 0, 55) 5555$555 /  / / / / / /  / /  / / / /  / /  / / /  / /  / / / 4alf4@kd$$Ifl4   R3W87 #b&) $0,,,,4 lalf4 $$Ifl!v h5 5555$5555 5 #v #v#v#v#v$#v#v#v :V l4- d0, 5 5555$555 /  / / /  / / / / /  / / / / /  / / / 4alf4pdkdX$$Ifl4- R3W87 #b& $ d0((((4 lalf4pdv$$Ifl!vh5&#v&:V l  t &5&/  alp $$Ifl!vh55.#v#v.:V l4 t&+,55./  / alf4$$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&+,555s5/ / /  / / / /  / 2 alf4 $$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&,555s5/  / /  / /  / / / alf4$$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&,555s5/  / /  / / / / alf4$$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&,555s5/  / /  / / / / alf4$$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&,555s5/  / /  / / / / alf4$$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&,555s5/  / /  / / / / alf4$$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&,555s5/  / /  / / / / alf4 $$Ifl!vh555s5#v#v#vs#v:V l4 t&,555s5/ / /  / / / /  / alf4$$Ifl!vh5&#v&:V l  065&/ 4alp $$Ifl!vh5&#v&:V l065&/ / 4al$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l@06,5o5/ / / / / 4al$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5o5#vo#v:V l406,5o5/  / / / 4alf4$$Ifl!vh5B'#vB':V lO  065B'4alp $$Ifl!vh555#v#v#v:V l4J06++555/ / / / 4alf4$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l406++555T5/  / / / / 4alf4$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l 06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/  / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l[06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lk06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/  / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l/06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l%06555T5/ / / / / 4alo$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l( (06555T5/  / / / / 4alp($$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lJ06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lk06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lk06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4alo$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lg (06555T5/  / / / / 4alp($$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lJ06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l&06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l%06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/  / / / 4al$$Ifl!vh5'#v':V lO  065k'4alp $$Ifl!vh55#v#v:V l06554al}$$Ifl!vh5 5 5x55u#v #v #vx#v#vu:V l4<06+++,,5 5 5x55u/ / / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+++5.55 5x555u/  / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / /  / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4406+5.55 5x555u/ / / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l{ 20655x555u/ / / / / 4alp2$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / /  / / /  / / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / / /  / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l 20655x555u/  / / / / 4alp2$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l' 20655x555u/  / / / 4alp2$$Ifx!vh56&#v6&:V l  t 0,56&/ axp V$$Ifx!v h505$5<55n5H55$5 $5 $#v0#v$#v<#v#vn#vH#v#v $:V l t0, 505$5<55n5H55 $/ / /  axkdh$$Ifl <` C $B'0$<nH$$$ t0((((44 laxu$$Ifx!vh505$5g55$5$5$#v0#v$#vg#v#v$:V l  t(0,505$5g55$/ / / axp(kd$$Ifl֞ <`  $B'0$g$$$  t(044 laxp(r$$Ifx!v h505$5g5505S55$5 $5 $#v0#v$#vg#v#v0#vS#v#v $:V l t0, 505$5g5505S55 $/ / / / / axkdh$$Ifl <` C $B'0$g0S$$$ t0((((44 lax$$Ifx!v h505$5g5555$5$5 $#v0#v$#vg#v#v#v#v $:V l  t20, 505$5g5555 $/ / / axp2pkd$$Ifl <` C $B'0$g$$$  t20$$$$44 laxp2$$Ifx!v h505$5g5505S55$5 $5 $#v0#v$#vg#v#v0#vS#v#v $:V l t0, 505$5g5505S55 $/ / / / / / /  axkd($$Ifl <` C $B'0$g0S$$$ t0((((44 lax$$Ifx!v h505$5g5505S55$5 $5 $#v0#v$#vg#v#v0#vS#v#v $:V l t0, 505$5g5505S55 $/ / / / / / / / / / /  /  axkd$$Ifl <` C $B'0$g0S$$$ t0((((44 lax-$$Ifx!vh5055555H5$#v0#v#v#v#v#vH#v$:V l  t<0,5055555H5$/ / / / / / / / / / / axp<:kd$$Ifl֞ < C$B'0H$  t<044 laxp<$$Ifx!v h50555505S55i5 5 $#v0#v#v#v#v0#vS#v#vi#v #v $:V l t0, 50555505S55i5 5 $/ / /  / / / / / axkd;$$Ifl < C?"$B'00Si$ t0((((44 lax$$Ifx!v h50555505S55i5 5 $#v0#v#v#v#v0#vS#v#vi#v #v $:V l t0, 50555505S55i5 5 $/ / / / / / / / / / / axkd $$Ifl < C?"$B'00Si$ t0((((44 lax $$Ifx!vh5055 505S555$#v0#v#v #v0#vS#v#v#v$:V l  t<0,5055 505S555$/ / /  / / / / axp<`kd$$Iflִ <C?"$B'0 0S$  t<0    44 laxp<V$$Ifx!v h50555505S5505 5 $#v0#v#v#v#v0#vS#v#v0#v #v $:V l t0, 50555505S5505 5 $/ axkd$$Ifl < C?"$B'00S0$ t0((((44 lax$$If!vh5V&#vV&:V l  065V&/ 4ap $$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l065 55555+55/ /  / / / / / / 4a$$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l065 55555+55/ / / / / / /  / / / 4a$$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l% 065 55555+55/ / /  / / / / /  / / 4apkd$$Ifl%ִC y.A"& + 06    4 lap$$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l[ 065 55555+55/ /  / / / /  / 4apkd$$Ifl[ִC y.A"& + 06    4 lap$$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l (065 55555+55/ /  / / / /  / 4ap(,kd!$$IflִC y.A"& + (06    4 lap($$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l 2065 55555+55/ /  / / / /  / 4ap2Bkd%$$IflִC y.A"& + 206    4 lap2$$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l <065 55555+55/ /  / / / /  / 4ap<Xkd*$$IflִC y.A"& + <06    4 lap<3$$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l F065 55555+55/ /  / / / / / / 4apFnkd.$$IflִC y.A"& + F06    4 lapF$$If!vh5 55555+55#v #v#v#v#v#v+#v#v:V l065 55555+55/ /  / / / / / / 4a$$Ifl!vh5'#v':V lO  065k'4alp $$Ifl!vh55#v#v:V l06554al}$$Ifl!vh5 5 5x55u#v #v #vx#v#vu:V l4<06+++,,5 5 5x55u/ / / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+++5.55 5x555u/  / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / /  / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4406+5.55 5x555u/ / / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l{ 20655x555u/ / / / / 4alp2$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / /  / / /  / / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / / /  / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l 20655x555u/  / / / / 4alp2$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l' 20655x555u/  / / / 4alp2$$Ifl!vh5B'#vB':V lO  065B'4alp $$Ifl!vh555#v#v#v:V l4J06++555/ / / / 4alf4$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l406++555T5/  / / / / 4alf4$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l 06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/  / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l[06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lk06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/  / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l/06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l%06555T5/ / / / / 4alo$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l( (06555T5/  / / / / 4alp($$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lJ06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lk06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lk06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4alo$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lg (06555T5/  / / / / 4alp($$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V lJ06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l&06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l%06555T5/ / / / / 4al$$Ifl!vh555T5#v#v#vT#v:V l06555T5/  / / / 4al$$Ifl!vh5'#v':V lO  065k'4alp $$Ifl!vh55#v#v:V l06554al}$$Ifl!vh5 5 5x55u#v #v #vx#v#vu:V l4<06+++,,5 5 5x55u/ / / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+++5.55 5x555u/  / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / /  / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4406+5.55 5x555u/ / / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l{ 20655x555u/ / / / / 4alp2$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / /  / / /  / / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / / /  / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l 20655x555u/  / / / / 4alp2$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l' 20655x555u/  / / / 4alp2$$Ifl!vh5'#v':V lO  065k'4alp $$Ifl!vh55#v#v:V l06554al}$$Ifl!vh5 5 5x55u#v #v #vx#v#vu:V l4<06+++,,5 5 5x55u/ / / /  / / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+++5.55 5x555u/  / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / /  / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4406+5.55 5x555u/ / / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l{ 20655x555u/ / / / / 4alp2$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / /  / / /  / / /  / / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4 06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l4y06+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/ / / / /  / /  / / / 4alf4$$Ifl!vh5c55 5x555u#vc#v#v #vx#v#v#vu:V l406+5.55 5x555u/  / / /  / / / / / / / / / 4alf4$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l 20655x555u/  / / / / 4alp2$$Ifl!vh55x555u#v#vx#v#v#vu:V l' 20655x555u/  / / / 4alp2$$If!vh5#v:V l  0      65/  4ap $$If!vh55#v#v:V l40      6+55/  / / 4af4$$If!vh55#v#v:V l4P0      6+55/ / / /  4af4$$If!vh5#v:V l  0      65/  4ap $$If!vh55#v#v:V l40      6+55/  / / 4af4$$If!vh55#v#v:V l4P0      6+55/ / / /  4af4$$If!vh5#v:V l  0      65/  4ap $$If!vh55#v#v:V l40      6+55/  / / 4af4$$If!vh55#v#v:V l4P0      6+55/ / / /  4af4$$If!vh5l'#vl':V l=  065P'4ap $$If!vh5{5#v{#v:V l06,5W54a}$$If!vh5 5 555u#v #v #v#v#vu:V l4<06+++,,5M 5 555u/ / / /  / / / / / 4af4$$If!vh5c545 5555u#vc#v4#v #v#v#v#vu:V l406+++55:5 5555u/  / / /  / /  / / / 4af4w$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l406+5.55 5555g/ / / / / /  / 4af4$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l406+5.55 5555g/ / / / / /  / / 4af4$$If!vh5Y5555g#vY#v#v#v#vg:V l 206545555g/ / / / / / /  / / 4ap2$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l406+5.55 5555g/ / / / / /  / / 4af4w$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l406+5.55 5555g/ / / / /  / / 4af4w$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l406+5.55 5555g/ / / / /  / / 4af4w$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l406+5.55 5555g/ / / / /  / / 4af4w$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l4^06+5.55 5555g/ / / / /  / / 4af4$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l4606+5.55 5555g/ / /  / / / /  / / 4af4$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l4[06+5.55 5555g/ / / / / / /  / / 4af4$$If!vh5}55 5555g#v}#v#v #v#v#v#vg:V l4 06+5.55 5555g/ / / / / /  / / 4af4$$If!vh5Y5555g#vY#v#v#v#vg:V l 206545555g/  / / / / /  / / / 4ap2$$If!vh5Y5555g#vY#v#v#v#vg:V lC 206545555g/  / / / / / / / 4ap2$$Ifl!vh5&#v&:V lj  0&,5&4alp $$Ifl!vh5 55#v #v#v:V l40&++,5 55/ / / 4alf4K$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l4 0&++,5 5505/  / / / /  / / / 4alf4W$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l0&,5 5505/  / / /  / / / / / / 4alW$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l0&,5 5505/  / /  / / / / / / / 4alW$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l0&,5 5505/  / /  / / / / / / / 4alW$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l0&,5 5505/  / /  / / / / / / / 4al$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l (0&,5 5505/  / /  / / / / / / / 4alp(W$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l0&,5 5505/  / /  / / / / / / / 4alW$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l0&,5 5505/ / / /  / / / /  / / 4al$$Ifl!vh5 5505#v #v#v0#v:V l (0&,5 5505/  / / / / /  / / 4alp($$If!vh5E&#vE&:V l  065E&4ap $$If|!vh5Z5 #vZ#v :V 9406,5Z5 / / / / / 44U49af4w$$If|!vh5 5V5"5b5g#v #vV#v"#vb#vg:V 9406+++,5 5V5"5b5g/ / / / / / / / 44U49af4$$If|!vh55K5V5"5>5$5g#v#vK#vV#v"#v>#v$#vg:V 9406+++,,55K5V5"5>5$5g/ / / / / / / 44U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+++,,555355 5"5>5$5 g/  / /  / / /  / /  / / / /  /  44U49af4kd$$If94- CG !#&``3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / / /  / / / / / /  44U49af4kd$$If94- CG !#&   3 ">$g06$$$$4U49af4 $$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94.06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / /  / / / / / /  44U49af4kd$$If94. CG !#& ``3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / / /  / / / / /  /  44U49af4kd$$If94- CG !#&     3    " > $ g 06$$$$4U49af4$$If|!vh5Z5"5>5$5g#vZ#v"#v>#v$#vg:V 94- 206,5Z5"5>5$5g/  / / /  44U49af4p2$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94.06+++,,555355 5"5>5$5 g/  / /  / / /  / / / / /  /  44U49af4kd$$If94. CG !#& ` `3   " > $ g 06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / / /  / / / / / /  44U49af4kd$$If94- CG !#&   3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94.06+,555355 5"5>5$5 g/  / /  / /  / / / / / 44U49af4kd$$If94. CG !#& 3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94- Z06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / /  / / / / / /  44U49af4pZkd$$If94- CG !#& ``3 ">$g Z06$$$$4U49af4pZ$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94- Z06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / / / /  / / / / /  44U49af4pZkd$$If94- CG !#&   3 ">$g Z06$$$$4U49af4pZ$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94. Z06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / / /  / / / / / /  44U49af4pZkdG$$If94. CG !#&   3 ">$g Z06$$$$4U49af4pZ$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+,555355 5"5>5$5 g/  / /  / /  / / / / / 44U49af4kd$$If94- CG !#& 3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94.06+,555355 5"5>5$5 g/  / /  / /  / / / / / 44U49af4kd$$If94. CG !#& 3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+,555355 5"5>5$5 g/  / /  / /  / / / / / 44U49af4kd $$If94- CG !#& 3 ">$g06$$$$4U49af4 $$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / /  / / / / / /  44U49af4kd$$If94- CG !#& ``3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94.06+++,555355 5"5>5$5 g/  / / /  / / /  / / / / / /  44U49af4kd$$If94. CG !#&   3 ">$g06$$$$4U49af4$$If|!v h555355 5"5>5$5 g#v#v#v3#v#v #v"#v>#v$#v g:V 94-06+,555355 5"5>5$5 g/  / /  / /  / / / / / /  44U49af4kd$$If94- CG !#&   3    " > $ g 06$$$$4U49af4$$If|!vh5Z5"5>5$5g#vZ#v"#v>#v$#vg:V 94. 206,5Z5"5>5$5g/  / / /  44U49af4p2$$If|!vh5Z5"5>5$5g#vZ#v"#v>#v$#vg:V 94 206,5Z5"5>5$5g/ / / / /  44U49af4p2$$If!vh5E&#vE&:V l 065E&4a$$Ifx!vh5&#v&:V l  0&5&/  4axp $$Ifx!vh5j5g5#vj#vg#v:V l4[0&++,5j5g5/ /  / 4axf4$$Ifx!vh5j5g558#vj#vg#v#v8:V l40&++,5j5g558/ / 4axf4 $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4 $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4 $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4 $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4 $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l4 (0&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4p( $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l4 (0&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4p( $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4 $$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5j5g55>#vj#vg#v#v>:V l40&,5j5g55>/  / / / 2 4axf4$$Ifx!vh5&#v&:V lf0&5&4ax$$Ifx!vh5%#v%:V lF  0%5%4axp 3$$Ifx!vh5 5A 55T5#v #vA #v#vT#v:V l40%++++,5 5A 55T5/ / / / 4axf4$$Ifx!vh5 5A 5555#v #vA #v#v#v:V l40%++++++,5 5A 555/ / / /  / / / / /  / / 4axf4$$Ifx!vh5C55A 5555#vC#v#vA #v#v#v:V l40%+++++,5C55A 555/  / / /  / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5055A 5555#v0#v#vA #v#v#v#v:V l40%++,5055A 5555/  / / /  / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5055A 5555#v0#v#vA #v#v#v#v:V l40%++,5055A 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5055A 5555#v0#v#vA #v#v#v#v:V l40%++,5055A 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5055A 5555#v0#v#vA #v#v#v#v:V l40%++,5055A 5555/ / / /  / / / /  / / 4axf4$$Ifx!vh55555#v#v#v#v#v:V l 20%,55555/ / / / / / /  / / 4axp2$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%++,5"55W 5555/  / / / /  / /  / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%++,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%+,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%++,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4L$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l4 F0%++,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4pFKkdT$$Ifl4֞ . #&"W  F0%4 laxf4pF$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%++,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%+,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%+,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%+,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%++,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%++,5"55W 5555/  / /  / / / / / / / 4axf4$$Ifx!vh5"55W 5555#v"#v#vW #v#v#v#v:V l40%+,5"55W 5555/ / / /  / / / /  / / 4axf4$$Ifx!vh55555#v#v#v#v#v:V l 20%,55555/ / / / / / /  / / 4axp2$$Ifx!vh55555#v#v#v#v#v:V l  20%,55555/  / / / / /  / / 4axp2$$Ifx!vh5%#v%:V l 0%5%4ax$$If!vh5k'#vk':V l% 6 -065k'4$$If!vh5T(#vT(:V l6  0T(5T(/  4ap $$If!vh5'5T5 #v'#vT#v :V l440T(+,5'5T5 /  4af4r$$If!vh5'555H5#v'#v#vH#v:V l4N0T(+5'55H5/ / / / / / / / / / /  4af4$$If!vh5'555H5#v'#v#vH#v:V l5 0T(5'55H5/ / / / / / / / / / / / / /  4a$$If!vh5{5H5#v{#vH#v:V l&0T(5{5H5/ / / / / /  4a$$IfN!vh5%#v%:V 4  0T( ,5%/ 4449af4p $$IfC!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449aRf4p( $$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / /  / / / /  / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / / / / / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+55555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+55555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+55555/  / /  / / / / /  / / /  / / / / / 4449aRf4;$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / /  / / /  / / / 4449aRp<3kdF{$$If֞C pL(% & <06449aRp<$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / 4449aR$$IfC!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449aRf4p( $$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / /  / / / /  / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / / / / / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+55555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+55555/  / / / / / / / / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+55555/  / /  / / / / / / /  / /  / / / / / 4449aRf4I$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449aRp<3kdƌ$$If֞C pL(% & <06449aRp<$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / 4449aR$$IfC!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449aRf4p( $$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / /  / / / /  / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / /  / / / /  / /  / / / / 4449aRf4;$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / /  / / /  / / / 4449aRp<3kdQ$$If֞C pL(% & <06449aRp<$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / 4449aR$$IfC!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449aRf4p( $$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / /  / / / /  / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / /  / / / / /  / /  / / / / 4449aRf4I$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / / /  / / /  / / / 4449aRp<3kdΣ$$If֞C pL(% & <06449aRp<$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / / / / / / 4449aR$$IfC!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449aRf4p( $$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / /  / / / /  / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406++++55555/  / / / / / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+55555/  / /  / / / / /  / / /  / / / / / 4449aRf4;$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / /  / / /  / / / 4449aRp<3kdZ$$If֞C pL(% & <06449aRp<$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / / / / / /  / / 4449aR$$IfC!vh55555#v#v#v#v#v:V 4  ( 06,55555/  / / / / / / / / / 4449aRf4p( $$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+++55555/  / /  / / / / / / / / / / 4449aRf4$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 406+++55555/  / / / / / / / / / / / /  / / / / 4449aRf4W$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V <0655555/  / /  / / / / / /  / /  / / / / 4449aRp<3kd$$If֞C pL(% & <06449aRp<$$IfC!vh5555555#v#v#v#v#v:V 0655555/  / / /  / / / /  / /  / 4449aR$$If!vh5l'#vl':V l  065l'/ /  4ap $$If!vh5 5p5? 5#v #vp#v? #v:V l4[06+,5 5p5? 5/ / / / 4af4$$If!vh5 5*5F555`5#v #v*#vF#v#v#v`#v:V l4u06+,5 5*5F555`5/  / / / / / /  / / / /  / / / / / / / 4af4$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / / /  / / / / /  / / / / /  /  / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ /  /  / / / /  /  / / /  /  / / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l F065 5*5F555j5/  / / / /  / / / /  / / / / / / 4apFHkd$$Ifl֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/  / / /  / /  / / /  /  / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l 065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l@ F065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4apFHkd3$$Ifl@֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l F065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4apFHkd $$Ifl֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l3065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l@065 5*5F555j5/ / /  / / / / / /  / / / /  / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V l^065 5*5F555j5/ /  /  / / / /  /  / / /  /  / / / / 4a$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V lC F065 5*5F555j5/  / / / /  / / / /  / / / / / /  / 4apFHkdm$$IflC֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5*5F555j5#v #v*#vF#v#v#vj#v:V le F06,5 5*5F555j5/ / / / / / / / / / / / /  / / / 4apFHkdF$$Ifle֞C .t#' *Fj F064 lapF$$If!vh5 5H 5L #v #vH #vL :V l0a$65 5H 5L /  / 4aQ$$If!vh5 5H 5L #v #vH #vL :V lz 0a$65 5H 5L / / / / / /  4ap$$If!vh5 5655 #v #v6#v#v :V l0a$65 5555 / /  / 4a$$If !vh5(#v(:V lH0a$65'/  4a$$If !vh5 51 #v #v1 :V la0a$65 51 / / /  / /  4a$$If !vh55 #v#v :V l4 0a$6 +,55 / /  / 4ap$$If !vh55 #v#v :V l40a$6 ++55/ /  / / 4ap$$If !vh55 #v#v :V l4 0a$6 +,55 / / /  / 4ap$$If !vh55 #v#v :V l4 0a$6 +,55 / / / / 4ap$$If5!vh5&#v&:V le0&65&/  / /  4a5m$$If5!vh5355"#v3#v#v":V l= 0&65355"/  / /  / / /  / /  4a5p$$If5!vh5 5) 55"#v #v) #v#v":V l4   0&6+,,5 5) 55"/  / / /  / / / / /   /  / 4a5p }$$If5!vh5 5) 55"#v #v) #v#v":V l40&6+5 5) 55"/  / /  / / / /  / /   /  4a5p P@P VNormal5$7$8$9DH$CJ_HaJmH sH tH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4@4 VHeader  _$4 @4 VFooter  _$.)@. V Page NumberDZ@"D V Plain TextCJOJQJ^JaJNO2N V TableNaslov$xxa$5CJ$\aJ$LOBL VTabela8$a$CJOJQJ_HmH sH tH ZoRZ % ShemaIndex$x5$7$8$9DH$a$CJaJmH sH JObJ VTable ((5CJ_HaJmH sH tH :Oar: V TableText 5DQ@D V Body Text 3 $xa$CJ\VOV V TableText115$7$8$9DH$5CJaJmH sH POP VTable9 &5$7$8$9DH$CJaJmH sH 2B@2 Z. Body Textx`  &'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`ab3n D E +,: ; 8%9%>*@*B.C.1122222 2!2"2#2$2%2&2'2(2)2*2+2,2-2.2/202122232425262728292:2;2<2=2>2?2@2A2B2C2h2z2{266<<BBEE\I]IcPdPRRUUkWlWYYZZ[[[[[[[[[ [ [ [ [ [[[[[[[[[[[[[[[[[[[ [!["[#[$[%[&['[([)[*[+[,[-[.[/[0[1[2[3[4[5[6[7[8[Y[[[/]0]a`b`ffff8f:f;fp?pHp`pcpgpjpmpnpopzp{p|ppppppppppppppppppppppppqq#q'q+q/q0q1q?ƤǤȤɤʤˤ̤ͤΤϤФѤҤӤԤդ֤פؤ٤ڤۤܤݤޤߤ01Rʧn"#&(./noqrbcde~EF$% ]^_pq34./kl\]stu[\]12*+,   JK]^df_!`!$$$((***--../11g4h466888::<<|?}?~?@FAFIILLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLLFPVPWPPPPPPPPPPPPPP,Q1Q2Q6QjQoQpQtQQQQQQQQQR*R+R-R1R3RzR{R|RRRRRRTTlWnWZZZZ[[[[0[1[7[8[=[F[G[M[Y[Z[^[[[[[[[[[[[[[\\!\%\*\+\,\____ ` ` `#`$`%`&`,`-`.`/`4`=`>`D`P`Q`S`W`w`y``````````````````{c|c?g@gAgFgHgggggggggggggggggg h hhhhhhh h!hllusvszs|ssssssssssssssstt>t@tGtHtLtNtStTtWttt{tttttttttttttttuuuu u$u%uDuEuLuNuRuSuWuXuYuZuxxD{E{J{L{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{|||||7|=|A|E|F|J|m|s|v|y|z|~||||||||||||||012JKQRSXabhtuy˃̓Ӄփ؃كڃ 4;?CDElsvyz{ل߄ #$%JKPQRˆÈɈՈֈڈ .06;@ABDEJKL‘Αϑԑ  $\behimВҒْےޒߒ  "./4Z`elmnԗڗܗ  KLMNfgmns|}›ƛʛ˛ϛ˜̜ܠݠ239:?HIO[\`   ,-2flptuvŬƬˬ'-1345;?CDEͱ+,-.KjkŲƲDzȲɲʲ˲  &CDEFGHIe³óijųƳdz     -./01234QRSTUVWoǴȴɴʴ <=>?@AB_{|}~ݵ6NOg~̶Ͷ$%A\]^_`}~ŷƷǷȷɷʷ˷̷7NOPQRSTUVWXYqrƸǸ&'()*+,-IJKLMNOPmnopqrstuvwxy¹۹ܹݹ޹߹2OPlɺ78NOPQnƻǻȻɻʻ˻̻ͻλϻлѻ6789:;<=>?@AWXklmnļ &'()*+,-E\]vĽŽƽǽ !"#$%BCDE]uvw467HJK\opx~ !&'(1=LNPRW\bgkopq  $)*+4LNSX\]^ijk  '=?DILMNXmou{~*,17<=?acdfghnopwxy|}~"#$&'()*+,-./0123<=[02z{egh:=a\\^s:;<>?@gim JLW_abh !$;>CGKLOdgioqrv %(,289=JMQW]^bpsw~acd"'+/0DILQSX\]hlouz} $),148;<RVY^cgjk %(+058;<QUX^cehi|  &-.HIOPUV]^dejkqrstuvwmn')k l &(  Rmop#@EFJDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnoc!d!$$((++++++++++++ , , , ,,,!,(,),*,+,0,6,;,A,G,O,P,R,T,V,[,a,e,f,h,{,|,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,- --- -,-.-6-?-F-G-U-^-`-f-l-p-q------------------//w2x24466p9q9BBFFKKKKKLLLL8L9LALMLSL`LaLbLoLvLLLLLLLLLLLLLLLLMMMMMM M"M$M&M'M6MBMNMXMdMrMsMMMMMMMMMMMMMMMMMMMN NNNNNOO?Q@QSSUUUUVVVV$V+V0VCVQVRVSV`VkV|VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWWWWWWWWWWW!W"W)W*W4W6W@WBWIWJWRWSWZW[W_WfWqWwW~WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXX X XXXXX'X(X0X1X8X9X=XDXOXVX\XdXkXlXpXwXXXXXXXXXXXXXXXXXX\\\\e`f`ddThUh|l}lppvtxtytzt{t|t}t~ttttttttttty y|| 67:bfjnrvz~ŀɀ̀рՀـ݀ހ $(,0489<lptx|ȁ́Ёԁ؁܁$(,048<@DHLMPςӂׂۂ߂"&*.27<AFGKuy}ăȃ̃ЃՃڃ߃#(-27<ABDǒȒ}~ JLMU^fjrs|ŚϚٚ "%(+-./349:<=ABFGJKOPTY[_cfjkotvz~ěǛ͛Λқ؛ܛ "$(,/348?AEILPQUV]_cgjnoqrÞŞFGH֥ץuvժ֪EFGPV_ewͫΫث()+.036=>?CDIJOPST[\abfqvy¬ì̬ͬЬԬެHrst}żͼ׼  !-8CMYclrz{}ýƽȽɽͽнӽٽ۽޽  #&,28=>BCFIOU[`acdefRS"#/1239Rbs).05:<AFHMNT  !#',-5UW\achmotyz  46;?AFJLQTU`ejnsx|JKz{)34535Z\oq  ]^l!m!((((())6)S)T)U)g)v))))))))* ****1*9*@*H*I*q*x*z*********+ +++G+O+V+^+_+`+a+H1I144a7c799<< @ @ @@@@@@@@@@@@@@@@@@(@)@H@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@AAEEII_M`MrTsTWW`aZd[d?ilw6<DMNy  4:AIJou}/5>GHuw}JPYbc!#*,-./hi235e!(067@IJKT^_`fgisz        F J O U Z [ a c d e g h i j k l n w                      " # $ = S i k m o u z                           ) + 1 7 9 : ; D E Y m o q u y ~                    $ & ' * + , 3 4 5 < = > A B C D i%j%k%))///44999@@EELLRRXX\]]]bbbnnnnnnnnoQoRoYv{{/0CDTU <=FH STY[BC/0XYZ[\]^_`abcdefghi !"#$%&'()*+  HJ./f  !$),/2467?BEJMQTVW`cfioty{|KLz{}!(067@IJKT^_`fgisz GKQX]^dfghjklmnoqz %&'@Vlnprx}   ,.4:<=>GH\prtx|   ' ) * - . / 6 7 8 ? @ A D E F G @&B&C&D&E&F&G&H&I&J&K&L&M&N&O&P&Q&R&S&T&U&V&W&X&Y&Z&[&\&]&^&_&`&a&b&c&d&e&f&g&h&i&j&k&l&m&n&o&p&q&r&s&t&u&v&w&x&y&&&+ +0077<<@@ F FIIMMNN?NANBNDNENMNNNONVNaNtNuNvNwNNNNNNNNNNNNNNO*O-O4O;OHIJLT^ey"&,267=>?@ABCEFGHIS\o(=?ACINRX]_acefgv 02468;=?ABCNcilrxy      ),-FSZ[\cklm,W^`ij?AJST EMOYZ]_ !hi                                                         * + C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l    ST? @ %%&+'+22x:y:BBJJ$O%OTT[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[[\\\\\\\\\o\\\\\\\\]]!])]1]8]9]B]K]L]M]V]`]a]b]h]j]x]{]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^ ^ ^ ^^^6^;^@^E^J^K^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _______1_6_;_@_E_F_G_I_R_U_u_w_|____________________________````!`"`#`%`.`1`E`I`N`S`W`X`Y`[`c`f````````````````````````````a a a)a+a-a3a9a:awa|aaaaaaaaaaaRfSfUfffffffffffgggCgEgKgQgRg|g~gggggggggggggg h"h,h6h7h]h_hhhqhrhhhhhhhhhhhiii$i%iOiTi\idieiiiiiiiiiiijjjjjEjJjRjYjZjwj|jjjjjjjjjjjjkk'k,k5k>k?khkmkvkkkkkkkkkkkkk%l*l2l:l;lklplylllllllllllmm,m1m8m@mAmcngnhnjnnnnnnooo"o)o1o7o8o9o:o;oDoNoOoPoZodoeofogohoiojopozoooooooooooooooooooooooooopppppp?pCpIpNpRpSpXpapjp}pppppppppppppppppppppppqqq%q+q-q.q/q0qEqGqIqNqSqUqVqWqXqmqoqqqsquqvqwqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqr r rrrr+r-r/r1r3r4r5r6rJrLrNrPrRrSrTr^rrrtrvr|rrrrrrrrrrrrrrrvvvvvvvvvvvvvw.wBwCwDwEwFwGwHwIwJwKwLwMwNw[w\w]w^w_wywzwY~[~~~~~~~~ԃՃ؋ً34kl     !"~Ƙ͘ΘϘјӘژ2Pk~ʙ  "'05:?DINSXafkpuzњҚӚԚ3PQklmnqrstuvwxyz{|}~›Ûߛ     &'()Bcfۜ:;<=>?@ABCDEZ[mnopϝНѝҝӝԝ՝֝ם؝ٝڝ۝&HIJKLMNOPQRSjk~ %&'()*+,-./0EF[\]^wğşƟǟȟɟʟ˟̟͟ΟϟПџҟӟԟ՟֟ן23456789:;<=RShijklԠՠ   Ȥʤˤ֤"+5<CDYaemr{ȥɥܥ )-5>@LMdlrzŦ֦ͦۦܦ #$:EIRX]hiç̧Ч٧ݧߧ ()8CGPVYde{Ȩ̨Ԩ٨ۨ%&;DHSVXcdy|ʩө٩%&-.45;<CDEF[\yĬŬ*+&'()*+,-./0123456789:;<rs¿ÿDEVwxy"#$%./019:;PQRSTUghio{|jkZ[=hcdDIJrslm, - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ?   |}3 X Y $$%%''++,,..P4Q488<<a?b?BB G GlImIKKKKKKKKKKKKbLcLMLNeNfNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNNN%O&O)O;Q>Q?QRRR#U$U%U&U'U(U)U*U+U,U-U.U/U0U1U2U3U4U5U6U7U8U9U:U;UU?U@UAUBUCUDUSUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUUXX[[&^'^GaHadd8f9fhhllGoHoqqvvyy{{)~*~YZċŋǏȏߒ՘֘ԛ՛:;\]tuQR      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOP]^a0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [ 0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [ 0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [ 0 [0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [0 [0 [ 0 [ 0 [0 [00j0j0j0j0j0j 0j 0j0j0j 0j0j0j 0j 0j 0j0j 0j0j 0j 0j0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j 0j 0j 0j0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j0j0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j 0j0j0j 0j0j0j 0j0j0j 0j0j0j 0j0j0j 0j 0j000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 000000000 000000000 0 0000000000000000000000000 0000000000000000000000000 0000000000000000000000000 0 000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n00FP0FP0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP0FP 0FP 0FP0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP 0FP0FP0FP 0FP0FP 0FP0FP0FP 0FP 0FP0FP0FP0FP0FP0FP0FP000Z0Z0Z 0Z 0Z0Z 0Z0Z 0Z0Z0Z 0Z0Z0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z0Z 0Z 0Z 0Z 0Z 0Z0Z000_0_0_ 0_ 0_0_0_0_ 0_0_0_ 0_0_0_ 0_0_0_ 0_ 0_0_ 0_ 0_0_ 0_0_ 0_0_ 0_ 0_0_0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_ 0_0_0_0_0000Ag0Ag0Ag 0Ag 0Ag0Ag 0Ag0Ag 0Ag0Ag0Ag 0Ag0Ag0Ag 0Ag 0Ag0Ag 0Ag0Ag0Ag 0Ag0Ag 0Ag0Ag 0Ag0Ag 0Ag 0Ag0Ag0Ag0Ag000vs0vs0vs 0vs 0vs0vs 0vs0vs 0vs0vs0vs 0vs0vs0vs 0vs 0vs0vs 0vs 0vs0vs 0vs0vs 0vs0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs0vs0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs 0vs0vs 0vs0vs 0vs0vs 0vs0vs 0vs0vs 0vs 0vs0vs0vs0vs000E{0E{0E{ 0E{ 0E{0E{ 0E{0E{ 0E{0E{0E{ 0E{0E{0E{ 0E{ 0E{0E{ 0E{0E{ 0E{0E{ 0E{0E{ 0E{0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{ 0E{0E{ 0E{ 0E{0E{0000000 0 00 00 000 000 0 0 00 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 0 00000K0K0K0K 0K 0K0K 0K0K 0K0K0K 0K0K0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K0K 0K 0K 0K 0K 0K0K0K0K0K0K0K0K 0K 0K0K 0K0K 0K0K0K 0K0K0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K0K000000 0 00 00 000 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000 0 0 0  0  0 0  0 0  0 0 0  0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0 0 0 000ݠ0ݠ0ݠ0ݠ 0ݠ 0ݠ0ݠ 0ݠ0ݠ 0ݠ0ݠ0ݠ 0ݠ0ݠ0ݠ 0ݠ 0ݠ 0ݠ0ݠ 0ݠ 0ݠ 0ݠ 0ݠ 0ݠ0ݠ0ݠ0ݠ000000 0 00 00 000 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000000 0 000 000 0 0 00 00 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 00 00 00 00 00 00 0 0 0 000 00 00 00 000 0 0 0 0 0 0 0 00000000000 00 00 00 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000 000 000 000 000 0 0000000000000000000000=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0=0000h0h 0h 0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h 0h 0h0h0h0h0h0h0h0h 0h 0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h0h 0h0h0h0h0h0h 0h 0h 0h0h0h0h0h0h0h 0h 0h0h0h0h0h0h0h 0h 0h0h0h 0h0h0h 0h 0h 0h 0h 0h0h 0h0h 0h0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h 0h0h0h000000 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 00 00 0 00000v0v0v0v0v0v0v0v0v000 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0 0  0 0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000+0+0+0+ 0+ 0+0+0+0+ 0+ 0+ 0+ 0+0+0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+0+ 0+0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+0+ 0+0+ 0+0+ 0+0+ 0+0+ 0+0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 0+ 00p0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-0-000K0K0K0K 0K 0K 0K 0K 0K0K0K0K 0K0K0K0K 0K0K0K0K0K 0K0K0K0K 0K0K0K0K 0K0K0K0K0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K 0K0K 0K 0K0K0K0K0K0K0K0K0K000U0U0U 0U 0U0U0U0U 0U0U 0U0U0U0U 0U0U 0U0U0U0U0U0U 0U 0U 0U0U 0U 0U 0U0U0U 0U0U0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U 0U00X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0X0p0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X 0X00D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D0D000000 0 000 000 0000 0000 0000 000 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000֪0֪0֪0֪ 0֪ 0֪0֪0֪0֪ 0֪0֪0֪ 0֪0֪0֪0֪ 0֪0֪0֪0֪ 0֪0֪0֪0֪ 0֪0֪0֪0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪0֪ 0֪0֪ 0֪0֪ 0֪0֪ 0֪0֪ 0֪0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪ 0֪0֪0֪0֪0֪0֪0֪0֪0֪0֪0֪000000 0 0000 0000 0000 00000 00000 00000 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 00 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 000p000000000p0p00 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000p0p000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000(0p0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00_+0_+0_+0_+0_+0_+0_+0_+0_+0_+0_+0_+000 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @00Zd0p0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd0Zd0Zd 0Zd 0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0Zd0000P0P0P0P 0P 0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P0P 0P0P0P0P0P0P 0P 0P 0P0P0P0P0P0P0P 0P 00000Z0Z0Z0Z 0Z 0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z 0Z0Z0Z0Z0Z0Z 0Z 0Z 0Z0Z0Z0Z0Z0Z0Z 0Z 00000n0n0n0n 0n 0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n0n 0n0n0n0n0n0n 0n 0n 0n0n0n0n0n0n0n 0n 0n0n0n0n0n000B0B0B0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B0B 0B0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B 0B 0B 0B0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B0B0B 0B0B0B 0B0B0B 0B0B0B 0B0B0B 0B0B0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B 0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B0B00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0 0 0 0  0  0  0 0  0 0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0  0  0  0 0  0 0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0 0 0 0 0 0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0 0  0  0  0  0  0 0  0  0  0  0  0  0  0  0  0  0 0  0 0  0 0  0 0  0 0  0 0  0 0  0  0 00F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F 0F0F0F 0F0F0F 0F 0F0F0F 0F0F0F 0F0F0F 0F 0F0F 0F0F 0F0F 0F0F 0F 0F0F0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F0F 0F 0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0H0F0F 0F 0F 0F 0F 0F 0F0F 0F0F 0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F 0F 0F 0F0F0F 0F0F 0F 0F0F 0F 0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0F0@0@00)G¬ì̬~~͘ΘњҚmnwx  '(;<CDnoѝҝٝڝIJQR&'./\]şƟ͟Ο՟֟34;<ij  ʤˤCDȥɥLMۦܦ#$hi()de%&cdDEK(aOy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00@0 Oy00Oy00@0 Oy011$@0Oy031Oy031@0Oy011@0 Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy0 0Oy00Oy0 0Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy0 0Oy00Oy0"0Oy00Oy0$0Oy00Oy0&0Oy00Oy0(0Oy00Oy0*0Oy00Oy0,0Oy00Oy0.0Oy00Oy000Oy00Oy020Oy00Oy040Oy00Oy060Oy00Oy080Oy00Oy0:0Oy00Oy0<0Oy00Oy0>0Oy00Oy0@0Oy00Oy0B0Oy00Oy0D0Oy00Oy0F0Oy00Oy0H0Oy00Oy0J0Oy00Oy0L0Oy00Oy0N0Oy00Oy0P0Oy00Oy0R0Oy00Oy0T0Oy00Oy0V0Oy00Oy0X0Oy00Oy0Z0Oy00Oy0\0Oy00Oy0^0Oy00Oy0`0Oy00Oy0b0Oy00Oy0d0Oy00Oy0f0Oy00Oy0h0Oy00Oy0j0Oy00Oy0l0Oy00Oy0n0Oy00Oy0p0Oy00Oy0r0Oy00Oy0t0Oy00Oy0v0Oy00Oy0x0Oy00Oy0z0Oy00Oy0|0Oy00Oy0~0Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00@0@0w02T4lnh8hTXH)7ԗ[{^jx @:+5G]ilpTr ujxz|~l<&,vK"yn$ (2FIkdԪ$jI &X p[ i Λ '`PpRrt @L:J "h8@ABWVV"d ^r~BvT@x=:or~J6GL2T^ 01456789:;<=>?@ENRUXY^fpx}078:AZ]_bg ,8ACOSbdfu\ ^ j   * - . / 2 3 < A E e j s t y z { | } ~   3 U W Y ` g l p t w x y z { | ~ p"Fl~lZ.dtbNhJj$<"<"VNxz=Hmz/<`ld~VXx&f''F))))++7,,t2pOOvU"\"E(ʟDJĩ6bP8.td2v $T zl2  &   `8vHBd,)~) ***:++++D33>44"52555<< =v===HHHK]:^^<_N_l__0`H```Piii:j>jjjtkxkkkwlyllllllm"m%mFmHmmm6n:n o&oooppLpOpopqppp:qY Z Z Z Z $[ &[ (\ >\ \ \ ] ] ^ ,^ ^ ^ ^ ^ _ _ _ >` n` p` ` ` V~ (T"Q*,.D2Dtv$\X@NVT.&f\RV>tjFpnh $ *Rh Zdf: , n   V l  & D F  0 x  `.pTLNvfhg0\BP 8RbFJ6<hl`JL$HJBxr^P^^2_V4l2Dh      LhR>82hvn:  b!!p"">%&&'<'B'd'''((T(Z((()))))*`*z***Z+z+++0,H,,,,,-,-t----:.<.6Edny8z{|x}}~r~v~JR^dnt~€ȁҁ؁LP"&nr~̆І(, BF2|(x8&Z@nΗ8f<d6h̛ڜbp>fl0^ғ@<D0      !"#$%&'()*+,-./023ABCDFGHIJKLMOPQSTVWZ[\]_`abcdeghijklmnoqrstuvwyz{|~      !"#$%&'()*+,-./1234569;<=>?@BCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXY[\^`acdefhijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+-./012345679:;<=>?@BDEFGHIJKLMNPQRTUVWXYZ[\]^_`aceghijklmnopqrstvwxyz{|}~[ ] _ ` a b c d e f g h i k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                          ! " # $ % & ' ( ) + , 0 1 4 5 6 7 8 9 : ; = > ? @ B C D F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d f g h i k l m n o p q r u v w x                          ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T V X Z [ \ ] ^ _ a b c d e f h i j k m n o q r s u v }  . !8 @ P(  HB  C D HB  C DHB  C DHB  C DHB  C DHB  C DHB  C DHB   C DHB   C DHB   C DB S  ?:;` m{m[t{#{t  t t tt tt tt"1^&2^|&3^̾&4^&5^Զ&6^,&7^&8^ܴ&9^4&:^&;^Ա&<^&=^L)>^&?^d)@^<&A^*B^-C^ [D^, [E^.F^̉*G^l.H^>NNņuuGd/7:lZ[a  !;*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsaddress:*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStreet8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9"*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace """"""""""""""""""""""""""""KK++>>"?4?6?*@@@@DBFBBBBBCC(DD:EEEFkFoFFFGGHH]I|JJJLLLLMMNNO0PKPOPYP[P'QQQR/S4SSS'TTTUgUiUUU|V~VIWKWWWWWXXZ ZyZ|ZZZ[[\.]}]]^^x^z^``b```OaPa/bAbEb,c1cCdEdd?eZe]ejjdkfk&l+l4mmmmr}s*u,uvvw wwwwxyz{{{:|||}}}}C~E~ SUXZW†ĆHJy{‹Ï%&̐ΐqtjl&(~|<XZ6<>Þ`ѣң1m æ T`̧ڧ)qz9;oq#Ttw*,ҭԭetubgjw|ܺ޺*ļż+uv ;= ,,.GL8<lsz02npoyzNP[ `ehjxz 13F35)._')q4Xik9;gjYSUjlKMptch]GDFruZ\ NPPQK]/2|~132LNZ\ik,]^% &              KMOBCNP12+-6bf] ` !!`!!!"#"""T#Y#f$h$$$$%%E&&&p's'I(K(())?**** + +f+++Q,S,,,--- .%.'.}..../-/7/9/111222333344h4444556666777888888d9e9~999':):^::::>;@;!<#<<<m=r==> >>>?a?d?~????@i@j@@GAIABBsCuCQDSDEEEEAFFGGIIKK,L.LL8MeMgM6N7NOOR0SgSiSSS1T6TTTUUVVFWHWWW"X$X>Y@YZZ,\^\\\\]aa b b|ccc=dddxeze3fff>g=hBhViXiRkTkkkllmmmmnnppqq8rrrtsZuuuu vvvvvvwwxGy|}{}}}}}  ؀ik57knBpqʌ̌12NPDFØ-OQך̜y{BD+ڠ>@դؤ35@Bsu57E̱*/JLil˶Ͷ#&@oqTJKz[\deXY/~Y/:> SV8:Uijyz[`%)677x{|}h@hYjmlogibbkmwykOORq%;>WYq   i  ! Y [     @Buw~K  B;<VXZy{d!"Y#[###&&&( ({(|((')))t)v)*q*****/+4+++-P.a.c../X1[1T2W222364445556I6L6,7.77N8888o999b:d:P;R;;;<<==>=?@ABpCqCCCCDDEEEEFFFGIIJJKKKKLLNNNO5O7O>PAPHPP)Q,QRRRS8S;S!T#TTTUUUUZZ*[[[[]]^^^^^`c`0a2aaaaAbBbbb,.z|km   '(057jOQ5Yty\yz np-.q`c k )+/ 1          Z*+27^?A57VXLM47ltw3   =!B!m!!!!""9#;###x$z$%%I&&G'I'(<(=((++,-V--S.X..}/(0+000[1]111q2v2334 444556_7i7k777s8u8C9F9999>:;;;;<<<==H>p>r>0?2?H@K@]A_AmC5DrDtDqEsEFF4G6GHHIIdJiJJJJJ8KLBLLLL^MMMMMMMlNNNNLONOOOP!PPPLQNQ^Q`QRR1RRRRUSXSSST TTTUbUeUgUqVVVVWWWWWjXkXYY]ZZZX[Z[=\>\]]]]^^____``~bbcccc2d4d~dddvewef?fAf|g~ggghh{i~i>@@@"ARAWABBBBXC]CEEEESFUFFF5H7HIIJJK*L2L4L"M$M-N0N$R&R;T>TUUWWWWZZq[s[[[\\)^+^^^c_e_aab"cfchccccc1d6ddddd0e2eerf hhhh*iikkkkllnnnoRooo pSpUpqq3r5rrrjsos uuvv wuwww%xxx y+y-yyyhzjz{{||}}()ˀ}24ф@-Qڌy{z{ÐӑOR*+hkJLMOSVҝ^ѣۤݤeg=ΦAϩөê:<î ":<UWճ{;=13fhmo46SUJ7:rt;=HF>[`|~VXYZ:km=>gh9>  FKz]aSXns "AD X   +-`@Ckm VX}          WY{}""$$$$J%L%''((**d,h,]-_-..//{0}01!1112233U4 5 56T6V66(7)77<<>>f@h@BBCNU8UUUWWnWpWWWZZZ-[^_`.`deUfWfQgg!h$hnhph iiOjQjkkjlnlloo oqqhqjqrrss2t5ttt9v;vv|} }}}~~~~؇ڇ"ce!&Jwy֍ XZz3qs—Ǘw]̠šơ"ikfh MOީ}Dʵ̵16ظڸPZnhik`bp#%y{24~  i3          s v 6 8       =  )+T+-    !!!"""#8$$$=%%%%%%'+@++++~0122w:y:BBJJ#O%OTTTT[\\wccm+mrvwwNwZwyyyy^~d~02Ƀ˃Ճgtvbdwy~otQSđƑ"}ŘƘ̘Ϙ٘ژ13OQjl}ə˙    !"&*/0459:>?CDHIMNRSW[`aefjkoptuyz~Ԛ5Ouyա=>)+rZ\_!~ ϰѰKLsu)|~~߼_aÿYc)+ac*,_aejw[_[mo%'ACn#a{}svc}_a!<?_akoqsQX6jm#SWm>BDpZ\lq"#  l n   {}f{{}24_a TWY  G!I!c!d"""#####$D$F$$$H%J%%%&&M''((A))"*$*++++,,--..///0,01000^1c1!2#222Q4445566i7778899::?;D;<$<<<;===G=M=T=U=n=v===????)@+@s@u@dAfAAVB}BBBrCsCDADCD.F0FG G G"GHHHHmI'J;J=JJJK&U-URUSUTUUeVVVLXNXYYiZkZ[[[^\\\V]X]^^'^^^^{__aaabccWcYcdXdYdd ee4eee6f9ffff:g?ŏȏKĒɒO")+gi*,DGΝН;ġ;=Ǣ[tw)+Ks%']_/1SUEG'+ }ۭݭjR<TVزڲ (*:<P\^a33333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333333effg>ggghNhhhHjrjjmmmn o}oooprErrU(QFPPPP-Q6QkQtQQQQ3R|RRZZ[^[[[[[\,\__ ``AgFgggh!hvszsstAtWtutttZuE{J{{J|m|~|||||2̓Emل%KPڈBEJԑ $\mӒN2fvˬEq*}iLdw RJ+++-KKL9LbLvLLLMNUUVX:b<lȁ$PKuDMښrGe t!Yf3)T 5U(())))***+H+a+kPZu&Zn4;7gHgYQB[)+DyWhJO&%e4 c!KR, ff:f;f]ffffffffffffffffffg=gGgQgZgdgegfgoggggggggggggghhNhXhbhkhthuhvhhhhhhhhhhhiii%i&i'i5iMiPiUiZi^i_i`ikiiiiiiiiiiiiiiiiiiij jjjjj3j9j;jAjGjHjqjvj{jjjjjjjjjjmmmm n n-nNnOn`ntnnnnnnnnnnnnnnn ooo(o2o3o4o=oZoaokouo|o}ooooooooop"p+p4p=p>p?pHp`pcpgpjpmpnpop|ppppppppppppppppppppppppqq#q'q+q/q0q1qtGtLtStTtWttt{tttttttttttttuuuu u%uEuNuSuXuYuJ{{{{{{{{{{{||||7|=|A|E|F|J|m|s|v|y|z|~||||||||||||12KRatuy̓Ӄփ؃كڃ 4;?CDElsvyz{ل߄ #$PˆՈֈڈ 06;@AJΑϑԑ  $\behimҒْےޒߒ ./4Z`elmnԗڗܗLMfm|›ƛʛ˛ϛ29H[\` ,-2flptuvŬƬˬ'-1345;?CDͱ+,-.KjkŲƲDzȲɲʲ˲  &CDEFGHIe³óijųƳdz     -./01234QRSTUVWoǴȴɴʴ <=>?@AB_{|}~ݵ6NOg~̶Ͷ$%A\]^_`}~ŷƷǷȷɷʷ˷̷7NOPQRSTUVWXYqrƸǸ&'()*+,-IJKLMNOPmnopqrstuvwxy¹۹ܹݹ޹߹2OPlɺ78NOPQnƻǻȻɻʻ˻̻ͻλϻлѻ6789:;<=>?@AWXklmnļ &'()*+,-E\]vĽŽƽǽ !"#$%BCDE]uvw6JK\p~ &'(1NR\gpq )*+4LNSX\]^k  '=?DILMNXmou{~*,17<=cgox}~;<gLabh !$;>CGKLOdgioqrv %(,289=JMQW]^bpsw~a"'+/0DILQSX\]hlouz} $),148;<RVY^cgjk %(+058;<QUX^cehi|  &-.IPV^ekrsop#@EFJ++++ , , ,,!,(,),*,+,0,6,A,O,P,R,T,V,[,a,e,f,{,,,,,,,,,,,,,,,,,- --- -,-.-6-?-F-G-U-^-`-f-l-p-q---------------KLLL8L9L`LvLLLLMMMM M"M$M&M'M6MBMNMXMdMrMsMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNUVV0VQVkVVVVVVVVVVWWWWWWWWWW!W)W4W@WIWRWZW[W_WfWqWwW~WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWX XXX'X0X8X9X=XDXOXVX\XdXkXlXpXwXXXXXXXXXXXXXXXXdy| 67:bfjnrvz~ŀɀ̀рՀـ݀ހ $(,0489<lptx|ȁ́Ёԁ؁܁$(,048<@DHLMPςӂׂۂ߂"&*.27<AFGKuy}ăȃ̃ЃՃڃ߃#(-27<ABLMfsٚ "%(+-.39<AFJOPTY[_cfjkotvz~ěǛ͛Λқ؛ܛ "$(,/348?AEILPQV]_cgjnoFGeΫ()+.036=>CIOS[abfqvy¬ìͬЬԬެstͼ!Yz{}ýƽȽɽͽнӽٽ۽޽  #&,28=>CFIOU[`a129Rbs).05:<AFHMNT  !#',-5UW\achmotyz  46;?AFJLQTU`ejnsx|())6)S)T)U)g)v))))))))* ****1*9*@*H*I*q*x*z*********+ +++G+O+V+^+_+Jk|k}kkkkkkk"l#l=l]l^lullllllllllllmmm;mXmYm{mmmmmm89CJijkl|.1:CDlp}#&1>?ilw6<DMNy 4:AIJou}/5>GHwJPYbc#,-2!(67@IJKT^_`iz    F J O U Z [ n                 $ i o                       ) + 1 7 9 : ; E m q y                  & + 4 = B C /YZ[\]^_`abcdefgh !"#$%&'()*/f  !$),/2467?BEJMQTVW`cfioty{|Lz!(67@IJKT^_`izGKQX]^q 'lr   ,.4:<=>Hpt|  ) . 7 @ E F G MNANBNMNVNtNuNvNwNNNNNNNNO*O-O4O;OHIJTe"&,267I\=CR_efgv 048=ABCNcilrxy ,-FSZ[\cklmW^`ij?AJSTEMOYZo\\\\\\\]!])]8]9]B]K]L]M]V]`]a]b]h]j]x]{]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]]^^ ^ ^ ^ ^^^6^;^@^E^J^K^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^^__ _______1_6_;_@_E_F_G_I_R_U_u_w_|____________________________````!`"`#`%`.`1`E`I`N`S`W`X`Y`[`c`f````````````````````````````a a a)a+a-a3a9a:awa|aaaaaaaaaaaRfSffffffffffgggCgEgKgQgRg|g~gggggggggggggg h"h,h6h7h]h_hhhqhrhhhhhhhhhhhiii$i%iOiTi\idieiiiiiiiiiiijjjjjEjJjRjYjZjwj|jjjjjjjjjjjjkk'k,k5k>k?khkmkvkkkkkkkkkkkkk%l*l2l:l;lklplylllllllllllmm,m1m8m@mAmgnhnnnnno"o)o7o8o9o:o;oDoNoOoPoZodoeofogohoiojopoooooooooooooooooooooooooopppppp?pCpIpNpRpSpXpjp}pppppppppppppppppppppppqqq%q+q-q.q/q0qGqIqNqSqUqVqWqXqmqoqqqsquqvqwqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqr r rrrr+r-r/r1r3r4r5r6rJrLrNrPrRrSrTr^rrrtrvr|rrrrrrrrrrrrrrrvvw_wywzw~~~Ƙ͘ΘϘјӘژ"SњҚӚԚ3PQklmnqrstuvwxyz{|}~›Ûߛ     &'()Bcfۜ:;<=>?@ABCDEZ[mnopϝНѝҝӝԝ՝֝ם؝ٝڝ۝&HIJKLMNOPQRSjk~ %&'()*+,-./0EF[\]^wğşƟǟȟɟʟ˟̟͟ΟϟПџҟӟԟ՟֟ן23456789:;<=RShijklԠՠ  ʤˤ"+5<CDYaemr{ȥɥܥ )-5>@LMdlrzŦ֦ͦۦܦ #$:EIRX]hiç̧Ч٧ݧߧ ()8CGPVYde{Ȩ̨Ԩ٨ۨ%&;DHSVXcd|ʩө٩&.5<DEwx#$/019:;PQRSTUghi{|%<MLNeNfNNNNNNNN%O&O>QRR#U$UDUa!""'0!00BB!0am0"""%0%a0a0a0@MM''MM &  .236>RU[]fhijopqrstuvwxyz{|} +,-/169:FQR[\hux{|}mmmmmmmmmmmm"m'm(m+m,m-m2m9mBmCmFmKmLmMmNmUmWX\]{܀܁܂܃܈ܙܚɜɥɪɫɬɸɼɽ()9<@EIR`klz|Ʉɡɢɨɭ`"024Fdlnt@&(*X@.08PV\b@@"H@&>@B\^`dhrxz *,46<H\^j@n@xz~@`@|@@$,8@DJLNXfxz @D @&P @*<FHJbjlr$ @&\ @0BDdjr|h@6BL~ UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New"1 hZwx( & & "-`C4`` 3QH)?R,VugrinVugrinOh+'0h  $ 0 <HPX`ssVugrinugrugr Normal.dotVugrind40rMicrosoft Word 10.0@@~؂G@nGjX&՜.+,0 hp  D&V BIRO d.o.o. `A  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~                           ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~                            ! " # $ % & ' ( ) * + , - . / 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : ; < = > ? @ A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V W X Y Z [ \ ] ^ _ ` a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z { | } ~        !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FsXData  n1Table&[WordDocument(SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q