ࡱ> !#"ܥhW e,A)>>>>>>>>>>>>>.? >@Y ?$?$?$?$?$?$?$?@@@@@@@@XUA:@>$?$?$?$?$?@$?>>$? ?$?$?$?$?>$?>$?@`iH>>,>>>>$?@$?`$?dr. Lauc, Ante; Babi, Magdalena; Poega, eljko: AUTOPOIETINA SAMOORGANIZACIJA ODRAVATELJA UVOD Autopoiesis je samostvaranje elemenata i njihovih relacija na sve bolji (dobro-zlo), istinitiji (versus neistinito) i ljepi (versus runi) nain. Osnovna nam je elja razviti znanstveni model, koji se moe aplicirati u svim sredinama na svim problemima, kako bismo ivjeli sve bolje, istinitije i ljepe. Gotovo je svejedno odakle krenemo, ako imamo sline vizije, misije, ciljeve i zadatke. Ukoliko smo suglasni da je sloboda najvia kategorija, a da se ona najbolje izraava preko sagledavanja etike, ekonomije, ekologije i estetike, blii smo zajednikoj viziji. Kako je odravanje najkompleksnija tehnoloka aktivnost to je veliki izazov primjeniti teoriju autopoiesisa i suvremene matematiko statistike metode multivarijantne analize varijance izraenih problema i rjeenja. 1. METODA ANALIZE I SINTEZE Poli smo od analize sadraja (content analysis) tekstova na osnovi kljunih rijei i osnovnih pojmova iz psiholokih, tehnolokih, ekonomskih, pravnih i sociolokih disciplina. Kako imamo desetak autora (autor index) i pedesetak kljunih rijei (subject index) to smo dobili matricu frekvencija softwareom, koji (mehaniki) broji korijene kljunih rijei. To su bile sljedee rijei: broj rijei (u biti kvantitet teksta), tim, htijenje, projektiranje, sloboda, moral, ekonominost, znanje, interakcija, regulacija, baze podataka, financiranje, konstrukcija, efektivnost, procedura, priprema, analiza, gubici, toplina, model, optimalizacija, razvoj, pouzdanost, proizvod, obnavljanje te revitalizacija. U kojem su smislu ove rijei sline i u emu su one razliite od slijedeeg podskupa: alat, informatika, internet, intranet, upravljanje, software, ispitivanje, ultrazvuk, popravak, kontrola, korozija, oscilacije, obveze, poslodavac, zaposlenik, organizacija, pravo, sigurnost, opasnost, rad i pravilnost? Kad se izvjebamo i uigramo bit emo u stanju stvarati takve interakcije, koje e konvergirati i poveavati viak vrijednosti rada u odravanju. Kako su tu najvei trokovi u ciklusu sveukupnog vijeka proizvoda to e budua funkcionalnost i tehnologinost proizvoda biti znaajno vea. Kako su kompjutori puno uli u projektiranje i proizvodnju, upravo je odravanje proizvoda prostor gdje je jo uvijek dominantan ljudski faktor. Boljom i veom motivacijom znanstvenika, strunjaka i odravalaca do najniih kvalifikacija, a posebno za usavravanjem do samoaktualizacije, doi emo do vrhunskih rezultata. U eksploataciji proizvoda i usluga vide se sve greke u projektiranju i proizvodnji i to mora biti komparativna prednost odravalaca pred svim drugim domenima. Ako uz to primjenimo teoriju autopoiesisa (dobro, istina, lijepo kao zavisne varijable i samoodgoj, samoobrazovanje i samoorganizacija kao nezavisne varijable) uvjereni smo u visoka postignua. Takoer smo analizirali subjekte ovih radova. To su bili slijedei autori: Lackovi, Varga, Grganovi, Ivinovi, Madarevi, Kari, Mrela, uljat, Bekavac, Sebastijanovi i Vukovi. Dosadanja iskustva pokazuju da nam tu mogu pomoi teorije fraktala, deterministikog kaosa, kompleksnosti i najvie teorija autopoiesisa. Kako bismo mogli traiti slinosti i razlike meu elementima koje istraujemo korelirali smo po redcima i stupcima utvrene frekvencije Pearsonovim koeficijentom korelacija. Iz dobivene matrice korelacija mogue je izvesti niz zakonitosti od kojih emo ukratko demonstrirati u slijedeem poglavlju, a vrh matematiko statistike analize je u traenju korelacija korelacija. Tu je metodu otkrio prof. dr. A. uraevi i jedan od autora ovog referata ju je koristio na zadnjem Memorijalu A. uraevia u Karlovcu 1991. godine i na dosadanja dva savjeta (upanja i Kneevo). Logika ovog pristupa je da sudionici u proces ulaze sa svojim sveukupnim htijenjima i znanjima i ukoliko su otvoreni za samoodgoj i samoobrazovanje mogu se samoorganizirati u samoupravne timove kakvih sve vie ima u najrazvijenijim sredinama u svijetu. U pozadini je bottom up pristup, jer je top down pristup uvoenju samoupravljanja u bivoj Jugoslaviji zavrio kao pijetao koji je prerano kukurikao u naem globalnom selu. Protagonisti ruenja su sa prljavom vodom i bacili dijete, koje e dominirati 21. stoljeem, a na nama je da prepoznamo i preispitamo, koliko smo motivirani i osposobljeni za razvijanje samoupravne kulture rada i ivota. U tom kontekstu ovaj referat ima moralni, intelektualni i kulturni naboj i izazov je za one kojima pravda, istina i sloboda nisu puke fraze. U duhu teorije kaosa svatko od nas je svojim malim grekama pridonio neuspjehu prethodnog sustava, a i ovog, koji je takoer na izdisaju. Smatramo da ponuena teorija i metodologija mogu biti solidan temelj kreiranju timova u buduem postindustrijskom, postmodernom drutvu, jer emo se uhvatiti u kotac sa problemima, te ponuditi stategiju obnove i razvitka svojoj regiji, a i ire, ako doemo do konsensusa oko problema, modela i timskog rada. Dosadanjim pristupom se vrtimo u zaaranom krugu, a recikliranjem greaka u htijenju, znanju i odnosima, otvara nam se prostor osobnog, organizacijskog, ekonomskog i drutvenog razvitka. Odravaoci mogu, ako shvate teoriju autopoiesisa, postati model za sveukupni drutveni razvitak, jer rade na najkompleksnijoj tehnikoj dimenziji, a nita nisu manje sposobni u ekonomskoj i pravnoj sferi. To to se moralni, intelektualni i socijalni kapital odravatelja nije pretvoren u financijski, uzorci lee u odravateljima, kojima je ovo trea prilika za samoorganizaciju. Rasprava e pokazati da li e nam ova dosadanja tri pokuaja biti dovoljna te koliko e trebati iteracija za pokretanje naeg sustava kao samueeg. 2. INTERPRETACIJA REZULTATA U matrici korelacija meu autorima polazimo od rezultata matrice korelacija korelacija. To znai traimo koji su autori po svojoj koncepciji referata meusobno najsliniji i najrazliitiji. Tko pozna dublje teoriju autopoiesisa, a i iz svakodnevnog iskustva moe zakljuiti kako se amater (takav voli svoj posao) i profesionalac (taj uz to ima vrhunska znanja i vlada svim detaljima posla) razlikuju po dubini distinkcija, koje detektiraju i sukladno algortmima kvalitetno (zero defect) i pravovremeno (just in time, ni prerano ni prekasno) reagiraju. Kako se autori relativno dobro poznaju bilo bi dobro da u prvoj iteraciji sami procjene tko im je nasliniji i najrazliitiji. Nakon toga neka pogledaju u daljni tekst i procijene svoje premise sa utvrenim rezultatima. Ovdje treba naglasiti kako u suvremenim znanstvenim dostignuima se nadvladava kartezijanska paradigma nepovezanosti, linearnosti i reverzibilnosti pojava. To to smo svi mi premalo razmiljali o elementima i relacijama unutar nas samih i naih najbliih suradnika, a o prelasku u druge domene, da i ne govorimo, nama se osveuje kroz suboptimalnosti rjeenja. Vjerojatno smo se svi, manje ili vie, uvjerili u istinitost prie o Platonovoj peini u kojoj zakljuujemo o pojavama iz njihovih sjenki. Ovaj e pokuaj biti uspjean samo ako u novoj iteraciji pokuamo zajedniki interpretirati prethodne i sadanje rezultate, jer bilo koji pojedinani pokuaj negira autopoietinost pristupa i neminovno vodi, umjesto bottom up, ka top down pristupu, a on samo privremeno funkcionira. Nadajmo se da e, ako imamo sline vizije i misije, konvergirati kroz diskusiju i interakciju, jer svatko od sudionika oznaava neke aspekte problematike odravanja. Sintezom razliitih razmiljanja, odnosno uoavanjem slinosti, dolazit emo step by step do sinergetskih rjeenja. Tu se ne treba bojati uoenih razlika, jer su one upravo inspiracija za jo bolje sinteze u daljnim iteracijama do kojih moe doi, ako u daljnjem radu ponemo koristiti intranet. Organizacijski najvanija je kategorija slobode, jer iz nje sve izvire, a jo vie sve u nju ponire. Koje su kategorije iz analiziranih pedesetak pojmova najblie pojmu slobode? Moemo gledati svaku kljunu rije i tako postepeno shvaati kakve su relacije meu elementima, te iz toga, kako to aplicirati za rjeavanje problema koji su pred nama. Ako promatramo matricu korelacija iz koje smo izveli korelaciju korelacija vidjet emo kako su pojedini autori ili pojedine kljune rijei u korelaciji sa drugima. Prethodno je izvedeno iz usporedbe varijabli iz prve tabele, gdje svaki redak ili stupac je jedna varijabla. To prelazi okvire ljudskog miljenja, jer mi nismo sposobni imati u svijesti istovremeno vie od 7 (+ - 2) elemenata. Znanost jo ne zna da li kvalitet pojma prethodi ili slijedi iz njegove kvantifikacije. Da li logika prethodi matematici ili je obratno? Uglavnom nama je bitno da si jaamo logiku istraujui prostor korelacija meu kljunim rijeima. Da smo na skup izrazili preko CD i hipertekstom povezali preko kljunih rijei autore ovog skupa, vrlo brzo bi se nae relacije poele mijenjati. Razvijanjem statistikog miljenja pridonosili bismo boljoj kvaliteti razmiljanja, pa preko toga i odluivanja u odravanju, a preko toga i u projektiranju i proizvodnji. Mi bismo kroz poslove odravanja mogli postati prvi samouei sustav u RH i povui druge odravaoce da nam se pridrue. Imamo ljude tehnikih, ekonomskih i psihosociolokih znanja i mogli bismo razviti autopoietski projekt (samo)odravanja. Kako je za to najvanije doi do zajednike vizije onog to je mogue, to sve ovo ima za svrhu provocirati osjeaje i misli kako bismo brainstormingom doli do inovacija. U tom pogledu ne bismo smjeli zaboraviti ni ratna zbivanja, jer tu imamo komparativnu prednost pred drugima u zemlji, a i irom zajednicom. Da li emo i koliko tabele u podacima htjeti iitavati zavisi o tome koliko u sebi nosimo potencijala u odnosu na ono to smo aktualizirali u napisanim tekstovima. Ukoliko sebe unesemo u raspravu, ukoliko pozornije budemo sluali jedni druge i stvarali asocijacije u svrhu unapreenja odravanja, to emo biti sve blie timskom radu. Ukoliko kod toga ukljuimo sva naa prethodna iskustva i stavimo ih u baze podataka i preko intraneta stupimo u (on-off)line interakcije, to e kvalitet i brzina uenja svih nas biti u odnosu na druge, koji nemaju teorije i metodologije, znaajno vee. Tako e razvijeni know how u najkompleksnijoj tehnikoj disciplini odravanju biti znaajan teorijski i praktiki doprinos strategiji razvitka na ovim prostorima. to prije shvatimo da mi imamo komparativnu prednost za bottom up pristup, to e se ovakav heuristiki algoritam bolje i lake iriti i u druge djelatnosti. Tada nee biti problem imati 3-5 puta bolje rezultate za 3-5 godina. .An0236acfjm9:wxFG$%01abuv|~ =>&'yzUcU]c ]acc]c]c]]c ]c c U]acU]cSz\ ^ x y ~    1 2 7 8 f g m n   J K l m x y ! " k l MNPQUV ;<\]}~ij ]ac ]acc]c_3478/0CDcdmnst\]$%)*lm   noz{\]mnqrtuc]c ]ac`ABz{|}89FGVW/0?@CD_`  01MN_`rs*+23GHpqz{2 cUcU]c]c ]ac]2 3 T U k l v w !!N!O!S!T!m!n!!!!!!!!!(")"<"="S"T"["\"r"s"""""""7#8#e#f#m#n#$$Q$R$x$y$%%'%(%+%,%C%D%J%K%S%T%X%Y%b%c%%%%%%%%%&&&&7&8&T&c]c ]ac`T&U&a&b&&&&&&&&&&& ' '!'"'@'A'''''''''''''''''(("(#(&('((((((((;)<)))))))))**)***4*5*****++ + +++"+#+++,+E+F+U+V+Z+[+b+c+l+m+++++++ ]acc]c ]ac^+ , ,,,7,8,:,;,_,`,,,uc ]ac]c 6fm~^ !!""m$n$',$)$T$W$@ $$2 $$$$1$$1$$$$$$ $XK@Normala "A@"Default Paragraph Font"O"H3 ddUac),!!   u()z2 T&+,,)`laucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doc@YTimes New Roman Symbol &Arial&Arial CETimes New Roman CE"1hc{JcP"I!:Lauc, Ante; Kova*i*, Domagoj: lauclaucRoot Entry|F<@ Fy &R)WordDocument$ACompObj|F<@jSummaryInformation( 1%*(+,-./023456789:;<=>?@A ܥhW e,A)>>>>>>>?>????..? ?@Y8?>>,>>>>&'yzUcU]c ]acc]c]c]]c ]c c U]acU]cSz\ ^ x y ~    1 2 7 8 f g m n   J K l m x y ! " k l MNPQUV ;<\]}~ij ]ac ]acc]c_3478/0CDcdmnst\]$%)*lm   noz{\]mnqrtuc]c ]ac`ABz{|}89FGVW/0?@CD_`  01MN_`rs*+23GHpqz{2 cUcU]c]c ]ac]2 3 T U k l v w !!N!O!S!T!m!n!!!!!!!!!(")"<"="S"T"["\"r"s"""""""7#8#e#f#m#n#$$Q$R$x$y$%%'%(%+%,%C%D%J%K%S%T%X%Y%b%c%%%%%%%%%&&&&7&8&T&c]c ]ac`T&U&a&b&&&&&&&&&&& ' '!'"'@'A'''''''''''''''''(("(#(&('((((((((;)<)))))))))**)***4*5*****++ + +++"+#+++,+E+F+U+V+Z+[+b+c+l+m+++++++ ]acc]c ]ac^+ , ,,,7,8,:,;,_,`,,,,,uc ]ac]c6fm~^ !!""m$n$',$)$T$W$@ $$2 $$$$1$$1$$$$$$ $XK@Normala "A@"Default Paragraph Font"O"H3 ddUac),!!   u()$)$$Xz2 T&+,,)`laucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doclaucC:\pozega\tehnika\referat.doc@_)_)_)^)4^)_)))01,1^,0,YTimes New Roman Symbol &Arial&Arial CETimes New Roman CE"1hcJcQ"I!:Lauc, Ante; Kova*i*, Domagoj: lauclauc