Naslov
Glagoljaško pjevanje u biskupijama Senjskoj i Modruškoj u 19. stoljeću i Parčićev misal
(Glagolitic Singing in Bishopries of Senj-Modruš in the 19th Century and Parčić's Missal)

Autori
Doliner, Gorana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Treći hrvatski slavistički kongres

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 15.10.2002. - 19.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Hrvatska; Glagoljaško pjevanje; Senj-Modruš; Parčić
(Croatia; Glagolitic singing; Senj-Modruš; Parčić)

Sažetak
Antun Dragutin Parčić kao priređivač Misala (1893) uključio je i pristup glazbenome sloju. Kako su najstariji notni primjeri glagoljaškog pjevanja ovog područja poznati iz 1819. godine (pored doista najstarijih uz Muku Gospodina našega iz 1556. ; odnosno 1564.) nastali prije Parčićeva Misala, nije ih moguće izravno dovoditi s njim u vezu. No, tzv. Karamanov misal može poslužiti kao spona za tekstove ranijega razdoblja, premda je, Parčićevim radom, izmijenjen pristup redakciji jezika. Za najavljena istraživanja važna su i čitanja tekstova uz neprecizno zapisane note iz građe Franje Ksavera Kuhača koji ju je zapisao u Novom Vinodolskom 1869. godine, a pročitao ih je David Kabalin 1986. godine (magnetofonski snimak). Valja istražiti: 1. Pitanja grafije (osobito poluglasova) u odnosu na notni zapis u Parčićevu Misalu ; 2. Tekstualni i glazbeni utjecaj Misala u preostaloj pjevanoj glagoljaškoj tradiciji. Antun Dragutin Parčić manje je poznat po izravnom prilogu glazbenom sloju glagoljaštva. Stoga je istraživanje Parčićava izravnoga i neizavnoga priloga glazbenoj problematici tim zanimljivije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti

POVEZANOST RADA