Naslov
Analiza uvjeta za uvođenje državne mature iz perspektive visokog obrazovanja
(Analysis of requirements for implementation of state matura from perspective of higher education)

Autori
Bezinović, Petar ; Ristić Dedić, Zrinka

Izvornik
Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2003

Ključne riječi
stavovi o uvođenju državne mature; kompetencije važne za studiranje; sadržaji mature
(attitudes toward introduction of state matura; competences important for studying; contents of state matura)

Sažetak
Provedena je analiza stavova visokoškolskih institucija prema uvođenju državne mature kao završnog ispita srednjoškolskog obrazovanja i prema korištenju rezultata tog ispita umjesto postojećih prijamnih ispita. Ispitivanje je provedeno upitnikom koji je primijenjen u 91 visokoškolskoj instituciji. U raspravama koje su prethodile odgovaranju na upitnike sudjelovala su 1364 nastavnika. Očigledan je vrlo pozitivan stav visokoškolskih institucija prema uvođenju Državne mature neovisno o korištenju rezultata pri selekciji za upis u visoko obrazovanje. Uvođenje ovog ispita podržava čak 88% učilišta, 7, 7% ih je neodlučnih, a svega 3, 3% se protivi uvođenju takvog ispita. Korištenje rezultata ostvarenih na državnoj maturi umjesto postojećih razredbenih postupaka podržava 64, 9% ispitanih institucija, stav protiv iskazuje 7, 7%, a 25, 3% institucija je neodlučno. Izrazitiju podršku pružaju grupacije ekonomskih fakulteta i veleučilišta, dok najmanju podršku pružaju umjetničke akademije i medicinski fakulteti. U radu se navodi niz valjanih argumenta za i protiv uvođenja državne mature koje svakako valja uvažavati pri strateškom planiranju ovog projekta. Ispitano je i viđenje pripremljenosti upisanih brucoša za studij iz perspektive visokoškolskih institucija, te je ono uspoređeno s prethodno ispitanim mišljenjem gimnazijskih nastavnika. Uočljiva je izrazita razlika u stavovima, pri čemu visokoškolski nastavnici imaju izrazito lošije mišljenje o pripremljenosti završenih srednjoškolaca od gimnazijskih nastavnika. Detaljno su analizirani uzroci njihovog nezadovoljstva, pri čemu se najviše primjedbi odnosi na nedostatnu razvijenost vještina učenja, nedovoljno korištenje viših kognitivnih procesa, loše komuniciranje na stranom jeziku, te na nerazvijene sposobnosti kreativnog rješavanja problema. S ciljem oblikovanja državne mature kao ispita koji uspješno zamjenjuju razredbene ispite na visokim učilištima, ispitano je koje se kompetencije – ; ; znanja, vještine i osobna obilježja smatraju važnim za uspješno studiranje. Ovi podaci mogu dati smjernice razvoju srednjoškolskog kurikuluma. Najvažnijim se pokazuju temeljna znanja iz predmeta bitnih za studij, motiviranost za studij i studiranje, pismenost i vještina komuniciranja na hrvatskom jeziku, znanje stranog jezika, kreativnost u rješavanju problema, informatička pismenost i razvijene radne navike i vještine učenja. Pitanje o predmetima koje treba ispitivati na državnoj maturi upućuje na potpuno slaganje visokoškolskih institucija o nužnosti uvrštavanja hrvatskog (materinjeg) jezika (95, 6%) i jednog stranog jezika (93, 3%) u obvezne sadržaje državne mature. Time se prepoznaje da je razina pismenosti i kompetencija za efikasno jezično komuniciranje temelj obrazovanja, ključna za nastavak obrazovanja, cjeloživotno učenje, kao i za osobni i socijalni razvoj pojedinca. Visoka razina slaganja postoji i oko ispitivanja znanja iz matematike (81, 2%) i informatike (71, 1%) kao obveznih predmeta na državnoj maturi. Prikupljeni podaci daju vrijedne smjernice kreiranju kvalitetnog nacionalnog pristupa uvođenju državne mature u hrvatsko školstvo.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Pedagogija

POVEZANOST RADA