Naslov
Regenerativna sposobnost bijele djeteline (Trifolium repens L) i prinos djetelinsko-travne smjese pod utjecajem ispaše i gnojidbe
(Effect of nitrogen fertilizing and grazing on persistency of white clover and yield of grass/clover mixture)

Autori
Leto, Josip

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Agronomski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
04.03

Godina
2003

Stranica
81

Mentor
Knežević, Mladen

Ključne riječi
bijela djetelina; regenerativna sposobnost; dušik; napasivanje
(white clover; persistency; nitrogen; grazing)

Sažetak
Bijela djetelina u proizvodnji krme na pašnjacima dobiva na važnosti kao alternativni izvor dušika, čime se mogu ostvariti zadovoljavajući prinosi djetelinsko-travnih smjesa, uz niža ulaganja u stočarsku proizvodnju. Potencijalne koristi od bijele djeteline, kao što su sposobnost fiksacije N2, superiorne nutritivne karakteristike i ješnost, mogu biti realizirane jedino ukoliko je bijela djetelina dovoljno zastupljena u prinosu suhe tvari djetelinsko-travne smjese. Prosječni udio od 30-50% tijekom godine je preporučen kao željeni cilj. Na održavanje preporučenog udjela bijele djeteline u pašnjacima utječe više čimbenika, od kojih su najvažniji gnojidba dušikom i vrsta stoke za ispašu. Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj gnojidbe mineralnim dušičnim gnojivom (N0 ; N150), te napasivanja različitim vrstama stoke (goveda -G ; ovce-O), kao i njihove interakcije na prinos djetelinsko-travne smjese i regenerativnu sposobnost bijele djeteline u smjesi s klupčastom oštricom i vlasnjačom livadnom. Istraživanja su provedena u razdoblju 2000-2002. god. na površinama Centra za travnjaštvo Agronomskog fakulteta na Medvednici, kao dvofaktorjelni pokus sa dvije razine svakog faktora, slučajnim bloknim rasporedom u tri ponavljanja. Prinos DTS i regenerativna sposobnost bijele djeteline utvrđivani su praćenjem slijedećih parametara: a) prije svakog turnusa napasivanja: prinosa zelene mase i suhe tvari DTS, prinosa ST bijele djeteline, trava, zeljanica i mase odumrlih biljnih ostataka b) neposredno prije prvog turnusa u proljeće i nakon zadnjeg turnusa napasivanja u jesen: broja aktivnih vegetativnih vrhova, dužine vriježa i mase suhe tvari vriježa bijele djeteline po jedinici površine. Rezultati su obrađeni u statističkom programu SAS, koristeći GLM proceduru. Temeljem dobivenih rezultata i korištene literature autor zaključuje: Gnojidba sa 150 kg ha-1 N gnojiva smanjila je broj vegetativnih vrhova, dužinu vriježa i masu suhe tvari vriježa bijele djeteline i na početku i na kraju sezone napasivanja za preko 70% u odnosu na varijantu N0. Napasivanje različitim vrstama životinja utjecalo je na gustoću populacije bijele djeteline samo u interakciji s razinom dušične gnojidbe. Najmanja gustoća populacije bijele djeteline zabilježena je kod interakcija: O x N150 i G x N150, a najveća kod O x N0 i G x N0. Rotacijsko napasivanje ovcama je rezultiralo opravdano većim prinosom zelene mase i suhe tvari DTS u odnosu na rotacijsko napasivanje govedima. Kod tretmana N150 zabilježen je opravdano veći prinos zelene mase DTS i suhe tvari u odnosu na tretman N0. Na relativni udio bijele djeteline depresivnije je djelovala gnojidba sa 150 kg ha-1 N, nego N0, ali značajna je bila i interakcija napasivanje x N. Tako je kod interakcije O x N0 zabilježen opravdano najveći relativni udio bijele djeteline, a kod O x N150 najmanji. Napasivanje ovcama je rezultiralo značajno većim prinosom suhe tvari bijele djeteline u odnosu na napasivanje govedima. Kod tretmana bez dušika je utvrđen veći prinos ST bijele djeteline, nego kod tretmana N150. Međutim, postojala je i interakcija između ova dva čimbenika, pa je najveći prinos bijele djeteline zabilježen kod napasivanja ovcama bez N gnojidbe, a najniži kod napasivanja ovcama u kombinaciji sa 150 kg ha-1 N. Gnojidba sa 150 kg ha-1 N je rezultirala većim relativnim udjelom trava u prinosu suhe tvari DTS i većim prinosom ST trava, u odnosu na varijante bez N. Utjecaj napasivanja na prinos i udio trava nije bio značajan. Na prinos suhe tvari zeljanica i njihov relativni udio u ukupnom prinosu suhe tvari DTS jedino je razina dušične gnojidbe imala značajan utjecaj, pa je tako veći prinos i udio zeljanica zabilježen kod varijante bez N. Kod napasivanja govedima utvrđena je značajno veća količina odumrlih biljnih dijelova i njihov relativni udio u prinosu suhe tvari DTS, u odnosu na napasivanje ovcama.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA