Naslov
POVEZANOST KLINIČKIH SIMPTOMA I LABORATORIJSKIH NALAZA U DJECE ALERGIČNE NA KRAVLJE MLIJEKO
(Concordance of clinical symptoms and laboratory findings in children allergic to cow's milk)

Autori
Votava-Raić, Ana ; Tješić Drinković, Duška ; , Seiwerth, Sven ; Puževski, Diana ; Mađerčić, Lana ; Krajinović V

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Pediatria Croatica, Suppl. 3 / Stoini, Eugenio ; Jakšić, Jasminka - , 2002

Skup
5. Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 01.10.2002. - 04.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
alergija; kravlje mlijeko; simptomi
(allery; cow's milk; symptoms)

Sažetak
Alergija na kravlje mlijeko javlja se u 1-2% djece. Očituje se širokim spektrom gastrointestinalnih, dermatoloških ili respiratornih simptoma, a u njezinoj podlozi mogu biti sva četiri tipa preosjetljivosti. Usporedili smo nalaze u skupini od 39 pacijenata u dobi od 20 dana do 3 godine koji su od 1999. do 2002. bili hospitalizirani u našem Zavodu zbog preosjetljivosti na proteine kravljeg mlijeka. Pacijente smo prema kliničkim simptomima podijelili u tri skupine: 1/ s kožnim (8), 2/ gastrointestinalnim (16) i 3/ kožnim i gastrointestinalnim manifestacijama (15). Usporedili smo vrijednosti slijedećih laboratorijskih parametara: eozinofilija (iznad 0.44x1012/L - 12.5% prema 43.75% odnosno 40%), povišen titar IgE (62.5%:56.25%:53.33%), pozitivan RAST (37.5%:18.75%:20%), povišen broj eozinofila u velikom vidnom polju biopsije sluznice probavnog sustava (25%:25%:26.66%), pozitivan kožni prick test (50%:25%:20%), anamnestički podatak o atopiji u obitelji (75%:44%:53%). Nakon kliničke obrade kod pacijenata je uvedena prehrana bez proteina kravljeg mlijeka (od kojih je većina, njih 27 uzimalo sojine preparate). U 95% (37/39) bolesnika došlo je do kliničke remisije. U dva smo pacijenta dijagnozu potvrdili i provokacijskim testom s nalazom biopsije koji se uklapao u sliku reakcije preosjetljivosti. Iz dobivenih podataka (premda se radilo o relativno malenom broju bolesnika) vidljivo je da je nema statistički značajne razlike u dobivenim vrijednostima učinjenih pretraga između tri skupine bolesnika. Podatak da je u svih bolesnika došlo do odgovora na dijetnu terapiju, neovisno o kliničkoj prezentaciji ili tipu preosjetljivosti, te relativno niska osjetljivost učinjenih pretraga govori u prilog nužnosti kliničkog odgovora u dijagnozi ovog stanja. S obzirom na podatke u literaturi o križnoj reaktivnosti soje i kravljeg mlijeka u 25% bolesnika, u našoj smo studiji uočili statistički značajnu razliku prema očekivanim vrijednostima (p<0.05), jer je od 27 bolesnika na prehrani sojom samo njih dvoje reagiralo na soju i naknadno je hranjeno proteinskim hidrolizatom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA