Naslov
Zdravstveno stanje borovih kultura na području Uprave šuma Buzet u 2000. i 2001. godini
(The health status of pine plantations at UŠ Buzet area in 2000 and 2001)

Autori
Černeha, Boris ; Diminić, Danko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2002

Skup
46. seminar iz zaštite bilja

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 12.02.2002. - 15.02.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
borove kulture; zdravstveno stanje; gljivične bolesti; štetni kukci
(pine plantations; health status; fungal diseases; pest insects)

Sažetak
Pregledom borovih kultura na području Istre i Cresa tijekom 2000. i 2001. godine utvrđeni su lokaliteti sa u cjelini dobrim zdravstvenim stanjem borovih stabala i lokaliteti sa prisutnim simptomima oboljenja te sušenja borovih krošanja različitog intenziteta. Kulture alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) ukazuju na relativno dobro zdravstveno stanje. Uloga fitopatogenih gljiva i štetnih kukaca manjeg je značaja. Nešto značajniju štetnu ulogu u kulturama alepskog bora igra uzročnik truleži drva gljiva Phellinus pini (Thore) Pilat. Najznačajnije štete nastale u kulturama alepskog bora tijekom 2000. i 2001. godine jesu vjetroizvale odraslih stabala nastalih kao posljedica jakih vjetrova u obalnom području zapadne Istre. Kulture crnog bora (Pinus nigra Arnold) na području UŠ Buzet na nekim lokalitetima ukazuju na dobro zdravstveno stanje, međutim na pojedinim se uočavaju simptomi sušenja različita intenziteta: Lovranska Draga, Šušnjevica, Kršan, Plomin, Prtlog, Puntera, Dragozetići. Najčešće uočeni simptomi jesu sušenja grana od vrha u različitim dijelovima krošnji, do djelomično ili potpuno suhih krošnji. Analiza oboljelih izbojaka i grana ukazala je na prisutnost gljive S. sapinea koja se smatra i uzročnikom njihova sušenja. Međutim, pretpostavlja se da su pojedini abiotski čimbenici (najčešće suša, siromašniji stanišni uvjeti, te kritične i visoke koncentracije SO2 u atmosferi) uzrokovali stanje stresa, odnosno utjecali su na predispoziciju stabala crnoga bora na napad spomenute gljive. Nadalje u procesu sušenja borovih stabala podjednako važnu ulogu igraju i sekundarni štetnici iz porodica Anobiidae, Buprestidae i Scolytidae. Sanitarne sječe, s obzirom na intenzitet sušenja borova, nužne su i provode se na lokalitetima Šušenjevica i Kršan. Štete nastale od borova četnjaka (Cnethocampa pytiocampa Schiff.) tijekom zadnje dvije godine nisu toliko izražene na području UŠ Buzet, međutim na pojedinim lokalitetima na otoku Cresu zabilježene su značajnije štete. Suzbijanje štetnika uporabom Foray-a provedeno je na području šumarija Cres i Pazin.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA