Pregled bibliografske jedinice broj: 136472
Gljivične bolesti kore topola
Gljivične bolesti kore topola // Glasilo biljne zaštite / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2002. str. 58-59 (predavanje, nije recenziran, sažetak, ostalo)
CROSBI ID: 136472 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Gljivične bolesti kore topola
(Fungal diseases of poplar bark)
Autori
Diminić, Danko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo
Izvornik
Glasilo biljne zaštite
/ Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2002, 58-59
Skup
46. seminar iz zaštite bilja
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 12.02.2002. - 15.02.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
topole; kora; gljivične bolesti
(poplars; bark; fungal diseases)
Sažetak
Zadnjih godina istraživanjima uzročnika bolesti kore topola u Hrvatskoj utvrđene su kao najčešće slijedeće fitopatogene gljive: Cryptodiaporthe populea (Sacc.) Butin, Sirodothis populnea (Thüm.) Sutton et Funk, Valsa populina (Pers.) Winter., Cytospora nivea (Hoffm.) Sacc., Discella coronata (Fuck.) Petr., Epicoccum purpurascens Ehrenb., Fusarium spp., Phomopsis sp. i Macrophoma tumifaciens Shear. Uloga navedenih gljiva je različita s aspekta štetnosti. Najčešće nalažena i još uvijek najštetnija je fitopatogena gljiva C. populea, odnosno njen konidijski stadij Discosporium populeum (Sacc.) Suton. Brojna plodna tijela gljive nalažena su na odumrloj kori uzduž analiziranih biljaka. Isto tako gljiva je izolirana iz rakastih tvorevina na granama. Štetna uloga ostalih gljiva je manje izražena no u pojedinim slučajevima nije zanemariva. C. nivea, D. coronata, S. populnea i V. populina nalažene su također na kori uzduž oboljelih biljaka. Fusarium spp. i Phomopsis sp. utvrđene su na odumrloj kori oboljelih topola, međutim izolirane su također i iz rakastih tvorevina na granama. Gljive M. tumifaciens i E. purpurascens utvrđene samo na rakastim tvorevinama. Pojava oboljenja kore topola navedenim gljivama najčešće se povezuje sa predisponirajućim utjecajem nekih abiotskih čimbenika, najčešće pomanjkanjem vode. No, stanje stresa mogu uzrokovati i neki biotski čimbenici (npr. ranije otpadanje lišća uzrokovano gljivom Melampsora sp., ili defolijacije uzrokovane kukcima vrsta Hibernia defoliaria, Operophtera brumata i Byctiscus populi).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
