Naslov
Mikrobiološka istraživanja tala u različitim staništnim i strukturnim prilikama bukovo-jelovih šuma Hrvatske
(Soil microbiological investigations in different stand and structural conditions of beech-fir forests in Croatia)

Autori
Tikvić, Ivica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Šumarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
28.11

Godina
1996

Stranica
75

Mentor
Seletković, Zvonko

Neposredni voditelj
Redžepović, Sulejman

Ključne riječi
mikrobiologija šumskih tala; bukovo-jelove šume; ekološki čimbenici
(microbiology of forest soils; beech-fir forests; ecological factors)

Sažetak
U radu su provedena mikrobiološka istraživanja na sedam pokusnih ploha u bukovo-jelovim šumama Hrvatske. Plohe su obuhvatile panonsku i dinarsku varijantu bukovo-jelovih šuma. U unutrašnjoj su Hrvatskoj na Medvednici odabrane dvije plohe, dok je u gorskoj Hrvatskoj odabrano pet ploha (kod Vrbovskog, Zalesine, Sungera i Fužina) sve veličine 1 ha. Plohe su se odlikovale različitim izloženostima, nagibima terena, nadmorskim visinama. Nadalje razlikovale su se prema geološkoj podlozi i tipovima tala, prema svjetlosnim i strukturnim prilikama te vitalnosti stabala. Istraživan je ukupan broj bakterija u tlu, te zastupljenost pojedinih fizioloških skupina mikroorganizama u tlu: amonifikatora, anaerobnih fiksatora dušika (Clostridium sp.), aerobnih asimbiotskih fiksatora dušika (oligonitrofili i Azotobacter chroococcum), celulolitičkih gljiva, celulolitičkih bakterija, nitritnih i nitratnih bakterija. Istraživan je utjecaj klimatskih, edafskih, svjetlosnih i strukturnih prilika na zastupljenost mikroorganizama u tlu. Različite stanišne i strukturne prilike bukovo-jelovih šuma uvjetovale su različitu zastupljenost pojedinih fizioloških skupina mikroorganizama tla. Rezultat toga je različita biogenost tala, koja utječe na sve procese u šumskom ekosustavu, a prije svega na procese kruženja tvari i ishrane biljaka. Naglašena je ovisnost mikroorganizama tla o ekološkim čimbenicima, pa su i procesi u kojima sudjeluju mikroorganizmi u tlu u stalnim promjenama. Ovisnost mikroorganizama tla o ekološkim čimbenicima je mnogostruka. Utvrđena je pravilna zakonitost povećanja zastupljenosti svih istraživanih fizioloških skupina mikroorganizama s porastom pH vrijednosti od kisele do neutralne reakcije. Utvrđena je zakonitost porasta broja mikroorganizama i povećanja sadržaja hranjiva u tlu od proljeća prema ljetu i jeseni. Veća brojnost mikroorganizama tla koji vrše mineralizaciju humusnih tvari rezultirala je porastom pristupačnih hranjiva (fosfora, kalija i dušika), koja su neophodna za ishranu cijelog ekosustava. Sadržaj humusa se također povećavao od proljeća prema ljetu i jeseni, jer su povoljniji ekološki uvjeti i veća biološka aktivnost utjecali i na mikroorganizme tla koji sudjeluju u procesima humifikacije listinca. Klimatske prilike su posredno utjecale na zastupljnost i aktivnost mikroorganizama tla. To se odnosilo na toplotne i vodozračne prilike u tlu, te na reakciju tla. Voda i temperatura su ograničavajući čimbenici za razvoj mikroorganizama. Utvrđena je veća brojnost mikroorganizama tla u sušim uvjetima tijekom vegetacijskog razdoblja. Strukturne su prilike također imale posredan utjecaj na biogenost tla. To se odnosilo na tvorbu listinca i na njegova fizikalna i kemijska obilježja. Struktura sastojine je utjecala na sastav listinca, na njegovu debljinu, prozračnost i pH vrijednost. Prema tome struktura sastojine usmjerava i određuje intezitet mikrobioloških procesa u šumskom ekosustavu. Utvrđena je povezanost omjera smjese vrsta drveća i biogenosti tla. U sastojinama u kojima je bila veća zastupljenost obične jele i smreke brojnost gotovo svih fizioloških skupina mikroorganizama bila je manja u odnosu na sastojine s većom zastupljnošću obične bukve. Zbog tvorbe zbijenog i kiselog listinca, u tlu se više razvijaju specifične skupine mikroorganizama (gljive), dok se kod prozračnog, neutranog do bazičnog listinca razvija brojniji i raznovrsniji edafon. Relativno užitno svjetlo je djelovalo posredno na biogenost tla, preko toplotnih i vodozračnih odnosa. Veće vrijednosti relativnog užitnog svjetla su bile pokazatelj svjetlih i toplih mikrostaništa, te povoljnijih uvjeta za razvoj mikroorganizama tla. Male vrijednosti relativnog užitnog svjetla su bile pokazatelj tamnih i hladnih mikrostaništa, s većim zadržavanjem vlage u tlu i smanjenim sadržajem zraka u porama tla, što je nepovoljno za razvoj aerobnih, te pretežu anaerobni mikroorganizmi. Ova istraživanja su potvrdila te postavke. Osutost krošanja je pokazivala povezanost s biogenošću tla iako nije postojala čvrsta veza. Osutost krošanja ovisi o strukturnim prilikama, nepovoljnom djelovanju ekoloških čimbenika i plodnosti tla. U sastojinama poremećene preborne strukture mijenjaju se ekološke prilike kako iznad tla tako i u tlu. Poremećena preborna struktura, gdje je veliki broj fiziološki zrelih stabala, uz utjecaj nepovoljnih ekoloških čimbenika, utječe na povećanje osutosti krošanja. To se odražava i na biogenost tla. Utvrđena je veća biogenost tla u sastojinama s približno prebornom strukturom koje su bile manje oštećene. Najveće vrijednosti ukupnoga broja bakterija su utvrđene na plohama Kupjački vrh i Litorić, odnosno na neutralnim do slabo alkalnim smeđim tlima na vapnencu. Po brojnosti ukupnog broja bakterija dalje slijede plohe Sljeme-jug i Sljeme-sjever s dističnim kambisolom, dok je manja zastupljenost bila na plohama Belevine, Brloško i Sungerski lug s podzolom i kiselim smeđim tlom. Tijekom vegetacijskoga razdoblja utvrđena je najveća zastupljenost ukupnoga broja bakterija u jesen, dok je najmanja zastupljenost bila u proljeće. Statističke analize podataka su pokazale kako je vrijeme uzimanja uzoraka tla za mikrobiološke analize visoko signifikantno. To upućuje na potrebu povećane učestalosti uzimanja uzoraka tla za mikrobiološke analize, što bi omogućilo kvalitetnije praćenje promjena zastupljenosti mikroorganizama i promjena unutar pojedine sezone (proljeće, ljeto, jesen).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biotehnologija

POVEZANOST RADA