Naslov
Epidemija hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj 2002. godine
(Hemorrhagic epidemic fever with renal syndrome in Croatia in 2002)

Autori
Kuzman, Ilija ; Puljiz, Ivan ; Turčinov, Drago ; Markotić, A. ; Turković, Branko ; Alerak, B. ; Andrić, Z. ; Petković Danijela ; Tutek, V. ; Herendić B. ; Iskra, M. ; Pandak, Nenad ; Mišetić, Ž. ; Perić, Ljiljana ; Jelaska, Damir ; Majetić-Sekovanić, M. ; Ledina, Dragan ; Mišić-Majerus, Lj. ; Radonić, Radovan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Simpozij Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj : knjiga sažetaka / - Zagreb, 2003, 16-17

Skup
Simpozij Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.03.2003. - 29.03.2003

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
HVBS ; bubrežni sindrom ; hemoragijska vrućica
(HFRS ; renal syndrome ; hemorrhagic fever)

Sažetak
Godine 2002. pojavila se do sada najveća epidemija hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom (HVBS) u Hrvatskoj. Bolest je klinički dijagnosticirana u 401 bolesnika. Epidemiološkom odjelu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prijavljeno je 316 (78, 8 %) bolesnika. Epidemija je započela još u zimskim mjesecima, trajala je cijelo proljeće, a protegla se i na ljetne mjesece, te prestala tek u studenome. Najviše je bolesnika registrirano u lipnju (128). Muškaraca je bilo triput više nego žena. Osim dugotrajnosti, za ovu je epidemiju katakteristična i pojavnost u općoj populaciji (a malo je oboljelih iz posebno izloženih skupina (šumski radnici 28, vojnici 14, poljodjelci 18). Epidemijom je zahvaćeno gotovo cijelo područje Hrvatske. Na prostoru Plitvičkih jezera inficirana su najmanje 44 bolesnika, u okolici Slunja 17, na Sljemenu 27, u okolici Velike 24, a u okolici Kutjeva najmanje 19. Najmlađi je bolesnik imao četiri godine, a najstariji 80. Najviše je bolesnika liječeno u Zagrebu (Klinika za infektivne bolesti - 110, KBC Rebro - 3), i u Karlovcu (71 hospitaliziran i 39 ambulantno liječenih), zatim u Požegi (79), te u Rijeci (37). Serološkom obradom (ELISA-metoda) Puumala virus dokazan je u 194, a Dobrava samo u 18 bolesnika. Imunofluorescentnom metodom bolest je potvrđena u 53 bolesnika (uglavnom u Karlovcu). HVBS se u epidemijskoj 2002. godini klinički očitovao uglavnom blažim oblicima bolesti s općim simptomima i prolaznom bubrežnom insuficijencijom, dok su krvarenja rjeđe registrirana. Prema našoj bodovnoj ljestvici za procjenu težine bolesti 64 % bolesnika je imalo lak oblik bolesti, 28 % srednje težak, 6 % težak i 2 % vrlo težak oblik bolesti. Umro je samo jedan bolesnik. U febrilnoj fazi bolesti hospitalizirane su dvije trećine bolesnika. Svi su bolesnici bili febrilni (temperatura viša od 40 oC registrirana je u trećine bolesnika), glavobolja i bolovi u lumbalnom području zabilježeni su u gotovo 90 % bolesnika, poliurija u tri četvrtine, oligurija i povraćanje u polovice, respiratorni simptomi u 36 %, a krvarenja (uglavnom u koži i sluznicama), smetnje vida, konjunktivitis i proljev u četvrtine bolesnika. Sedimentacija je bila ubrzana u 65 % bolesnika, a CRP u svih, leukocitoza je registrirana u četvrtine, a trombocitopenija u 70 %. Povišene vrijednosti ureje i kreatinina, te znakovi oštećenja jetre registrirani su 56 % bolesnika. Ova je epidemija potvrdila naše pretpostavke da je cijela Hrvatska, osim uskog priobalnog pojasa i otoka, žarište HVBS-a s različitim uzročnim tipovima hantavirusa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA