Pregled bibliografske jedinice broj: 136296
Klinička slika hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj
Klinička slika hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj // Simpozij: Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj-knjiga sažetaka
Zagreb, 2003. str. 4-5 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 136296 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Klinička slika hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj
Autori
Kuzman, Ilija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Simpozij: Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj-knjiga sažetaka
/ - Zagreb, 2003, 4-5
Skup
Simpozij: Hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom u Hrvatskoj
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 28.03.2003. - 29.03.2003
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
HVBS
(HFRS)
Sažetak
Od velikog broja virusnih hemoragijskih vrućica u nas se pojavljuje samo hemoragijska vrućica s bubrežnim sindromom (HVBS). Ona je prirodnožarišna zoonoza s naglim nastupom, a karakterizirana je povišenom temperaturom i drugim općim simptomima, te oštećenjem bubrežne funkcije i pojavom krvarenja. Osnovni patološki i patofiziološki poremećaj u HVBS-u jest oštećenje kapilara (vaskulitis) u različitim organima. HVBS u Hrvatskoj uzrokuju dva tipa hantavirusa - Puumala (PUU) i Dobrava (DOB). Inkubacija HVBS-a nije točno normirana, a najčešće iznosi oko dva tjedna. Bolest obično počinje naglo. U početku su jače izraženi opći simptomi s visokom temperaturom i bolovima mišića, osobito u leđima i križima, te bolovi u trbuhu. Karakteristične su i jake glavobolje, umor i mučnina, a nerijetko i povraćanje ili proljev. U polovice bolesnika registriraju se i kataralni respiratorni simptomi. Poslije se razvija hipotenzija, oligurija i drugi znakovi bubrežnog zatajenja, a osim petehijalnog krvarenja u koži pojavljuju se i manifestna krvarenja u drugim organima. U tipičnoj kliničkoj slici bolesti u pojedinim fazama su jasno istaknuti određeni simptomi bolesti s karakterističnim redoslijedom pojavljivanja. Zato se tijek HVBS-a uobičajeno dijeli u pet prepoznatljivih faza (febrilna, hipotenzivna, oligurijska, poliurijska i rekonvalescentna). Ovakav tijek bolesti češće se susreće pri infekciji virusom DOB nego virusom PUU. Febrilna faza s naglim nastupom obično traje 3 do 7 dana, kada se gotovo redovito registrira trombocitopenija, najčešće i hemokoncentracija, a u mokraći albuminurija i hematurija. Hipotenzivna faza u prosjeku traje 1 do 2 dana, a karakterizirana je padom krvnog tlaka i znakovima zatajivanja bubrega. Oligurijska faza obično nastupa početkom drugog tjedna bolesti kada se mogu pojaviti i opsežnija krvarenja, a ureja i kreatinin dosežu najveće vrijednosti. Na oligurijsku fazu se nadovezuje poligurijska koja množe potrajati i do dva tjedna, a označena je izlučivanjem velike količine urina niske specifične težine (i do 15 litara tijekom 24 sata). Oporavak (rekonvelescentna faza) je usporen pa traje nekoliko tjedana ili pak nekoliko mjeseci, ali obično protječe bez komplikacija. Pri infekcijama uzrokovanim virusom PUU češće se susreće blaži oblik bolesti, a tijek se obično odvija samo u dvije faze. Prva je febrilna, na nju se nadovezuje druga faza s bubrežnim simptomima, dok su hemoragijske manifestacije rijetke i blage. Ovakav oblik bolesti uglavnom se registrira pri epidemijskom pojavljivanju. Smrtnost u težim oblicima bolesti (DOB virus) iznosi 5 do 10%, a pri infekciji virusom PUU manja je od 1%.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA