Naslov
Pivarski ječam - urod zrna i kakvoća neizvjesni
(Malting barley - Grain yield and quality uncertainty)

Autori
Lalić Alojzije

Izvornik
Gospodarski list (0350-3100) 11 (2003);

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Pivarski ječam; pivarska kakvoća ječma; gnojidba; BYDV; sorte ječma
(Malting barley; malting barley quality; fertilization; BYVD; barley cultivars)

Sažetak
JEČAM- UROD ZRNA I KAKVOĆA NEIZVJESNI Tvornica slada &#8220 ; ; Slavonija Slad&#8221 ; ; doo u Novoj Gradiški u novootvorenoj sladari pokrenula je proizvodnju slada prema 50.000 tona na godinu, te otvorila potrebu za 60.000 do 70.000 tona kvalitetnog pivarskog ječma. Proteklih godina rastuće potrebe novootvorene sladare &laquo ; ; Slavonija slad&raquo ; ; doo za pivarskim ječmom, proizvedenim u RH nisu zadovoljene. Proizvodnja pivarskog ječma je ugovarana na površini od oko 7.000 ha ozimog i 4.000 ha jarog ječma, a ostvareni rezultati otkupa ukazuju da je za zadovoljavanje potreba sladare potrebno organizirati proizvodnju na površinama iznad 15.000 ha. Naročito su teškoće u ugovaranju jarog pivarskog ječma, a želja je imati ugovorenu proizvodnju s udjelom 50:50 ozimog i jarog ječma. Razlog nedovoljne proizvodnje pivarskog ječma u Hrvatskoj je u ugovorenim manjim površinama od potrebnih, ostvarenim nižim urodima zrna od očekivanih, neudovoljavanju ulaznih kriterija kakvoće pivarskog ječma zbog objektivnih razloga, ali i subjektivnih koji proizlaze iz neupućenosti proizvođača za proizvodnju pivarskog ječma. U proizvodnji pivarskog ječma osnovno je ostvariti ulazne kriterije kakvoće ječma, a naročito visokog udjela zrna I klase, klijavosti, energije klijanja, niskog sadržaja bjelančevina, exstraktivnosti.... . U proizvodnji pivarskog ječma genetski potencijal rodnosti pojedine sorte nije dovoljno iskorišten. Proizvođači često gnoje dušikom ispod potrebne (preporučene) bojeći se visokog sadržaja bjelančevina u zrnu ječma. Time negativno utječu na urod zrna i druge pokazatelje kakvoće zrna ječma. Svaka razina proizvodnje, obzirom na urod zrna, zahtjeva i prilagođenu gnojidbu i tehnologiju proizvodnje. Vegetacijske 2002/2003 godine, rane sjetve ozimog ječma (25. 09. &#8211 ; ; 5. 10.) nije bilo jer zbog nepovoljnih vremenskih prilika oslobađanje sjetvenih površina i priprema tla nije bila moguća. Time je spriječena izloženost napadu lisnih uši, i veća pojava na usjevima zarazom virusom BYDV. Međutim upitna je bila planirana jesenska sjetva, a značajne površine pod ječmom, a naročito pšenicom, posijane su u studenom. Također, zbog velike količine vlage u tlu upitna je bila kvaliteta sjetve. Na mnogim tablama nije bilo moguće ostvariti zbog loše pripreme tla, u odgovarajućem postotku, optimalnu dubinu sjetve sjemena ječma od 3-5 cm. Pripremom tla treba stvoriti usitnjeni sjetveni sloj graškasto-mrvičaste strukture dubine 3-5 cm, a ispod toga sloja nešto krupniju i zbijeniju strukturu. Ovakova priprema tla omogućava brže i ujednačenije nicanje ječma. Neposredno nakon sjetve nastupila je zima, vrlo niske temperature koje su se zadržale sve do kraja ožujka. Ovakovo vrijeme, uz kvalitetu i rok sjetve utjecalo je na nicanje usjeva, pojavu oštećenja od zime i izmrzavanja, te sriježi. Vrlo negativno na nicanje, rast i razvoj usjeva jarog ječma, te rast i razvoj ozimog ječma, utjecala je suša u razdoblju, od 20.02. &#8211 ; ; 10.05.. Zbog nedostatka vlage upitan je učinak proljetnih prihrana ječma. Visoke temperature početkom travnja i tijekom svibnja (iznad 25 C), uz nedostatak vlage, utjecale su na busanje, na rast i razvoj usjeva, broj zrna po klasu i pojavu povećanog steriliteta. Nastavak ovako visokih temperatura utjecati će na dužinu vegetacije, formiranje i nalijevanje zrna, te na prisilnu zriobu ječma. To će uzrokovati značajno sniženje uroda zrna, ali i bitno pogoršavanje kakvoće ječma. Naročito je neizvjesna pivarska kakvoća ječma, jer navedeni stresni uvjeti proizvodnje i neuobičajene vremenske prilike bitno utječu na ulazne pokazatelje kakvoće ječma: niži udjel zrna I klase, klijavost, energiju klijanja, povećani sadržaj bjelančevina, hidrosenzibilnost, exstraktivnost ... . Za jari ječam, u ovoj vegetacijskoj godini (2002/2003 godini) naročito nepovoljna je bila, u nizinskim područjima, vrlo kasna sjetva, sjetva u tlo bez dovoljno vlage za nicanje. Sve to je uzrokovalo slabo nicanje jarog ječma (naročito na tlima pripremanim za sjetvu u proljeće), te su mnogi proizvođači jarog ječma iste presijavali.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA