Naslov
Povezanost između zlouporabe alkohola i opojnih droga te osobina ličnosti s vršenjem nasilnih kaznenih djela
(The relationship between personality characteristics, alcohol and drug abuse and violent crime)

Autori
Šarić, Jandre

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
XIII. Dani psihologije u Zadru - Sažetci radova / Sorić, Izabela - Zadar : Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet u Zadru, 2002, 77-78

Skup
XIII. Dani psihologije u Zadru

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 23.05.2002. - 25.05.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
zlouporaba droge; alkohol; ličnost; nasilna kaznena djela
(drug abuse; alcohol abuse; personality; violent; crime)

Sažetak
Cilj rada bio je utvrditi odnos između zlouporabe alkohola i opojne droga (heroin)te osobina ličnosti s vršenjem nasilnih kaznenih djela. Ispitivanje je provedeno na 1792 muške osobe osuđene na kaznu zatvora koje su bile na dijagnostičkoj obradi u Okružnom zatvoru Zagreb, Centru za psihosocijalnu dijagnostiku. Podaci o konzumiranju alkohola i opojnih droga dobiveni su na temelju analize sudske i medicinske dokumentacije i provodenog intervjua, a osobine ličnosti izmjerene su Eysenckovim upitnicima ličnosti (EPQ-R i IVE)dok su neverbalne intelektualne sposobnosti utvrđene Revidiranom serijom beta. Je li ispitanik vršio nasilna kaznena djela utvršeno je na temelju sudskih presuda. Konzumiranje heroina pozitivno korelira sa svim ispitivanim dimenzijama ličnosti, dok konzumiranje alkohola pozitivno korelira s psihoticizmom, neuroticizmom i impulzivnošću, a negativno korelira s ekstraverzijom, avanturizmom i empatijom. Osuđene osobe koje češće konzumiraju alkohol češće vrše nasilna kaznena djela. Osobe koje češće konzumiraju heroin rjeđe vrše nasilna kaznena djela. Provedenom stupnjevitom regresijskom analizom dobiveno je sedam značajnih prediktora konzumiranja heroina: broj djece, dob, zaposlenost, psihoticizam, intelektualne sposobnosti, empatija i avanturizam. U završnom koraku stupnjevite regresijske analize pokazalo se značajnim šest prediktora konzumiranja alkohola: naobrazba, dob, bračni status, rezultat na skali kriminaliteta, intelektualne sposobnosti i empatija. Rezultati hijerarhijske regresijske analize pokazali su da četiri grupe varijabli značajno predviđaju vršenje nasilnih kaznenih djela: sociodemografske karakteristike, vrsta konzumirane tvari, intoksikacija u vrijeme izvršenja kaznenog djela i intelektualne sposobnosti, dok ispitivane osobine ličnosti ne pridonose značajno objašnjenju nasilnog ponašanja kada se kontrolira učinak prethodne četiri grupe prediktora. Dobiveni podaci ukazuju da osobine ličnosti igraju određenu ulogu pri odlučivanju hoće li netko konzumirati alkohol ili opojnu drogu. S druge strane, psihofarmakološka svojstva alkohola i droge te njihova dostupnost i cijena u većoj mjeri određuju hoće li netko vršiti nasilna ili nenasilna kaznena djela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA