Naslov
Lokalno okružje i država kao činitelji poduzetničkog razvoja - primjer Međimurja
(Local environment and state as factors of entrepreneurship development - the example of Međimurje)

Autori
Čengić, Drago

Izvornik
Čizmić, I. (ur.) (2002.), Zbornik uz 70. obljetnicu života Dragutina Pavličevića, Institut Ivo Pilar, Zagreb, str. 410-421

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, popularni rad

Godina
2002

Ključne riječi
Poduzetništvo; Međimurje; država; lokalna sredina
(Entrepreneurship; Međimurje; state; local environment)

Sažetak
U ovom smo radu htjeli opisati i identificirati, na tragu raspoloživih empirijskih podataka iz Međimurja, moguću ulogu lokalne zajednice i države u poticanju poduzetničkog razvoja. Tu ulogu definiraju prije svega zapreke, na koje u svojem radu nailaze obrtnici, mali ali i veliki poduzetnici. Naši su nalazi, temeljeći se na onom bitnom u njima, sljedeći. Prvo. U gospodarskoj strukturi Međimurja dominiraju mikro i mala poduzetništva: 95, 4% međimurskih poduzeća pripada toj kategoriji poduzeća, zapošljavajujući do 50 zaposlenih. Od ostalih, 3, 4% su srednjevelika poduzeća (koja zapošljavaju od 51 do 250 zaposlenih), a samo 1, 2% međimurskih poduzeća pripada velikim poduzećima (koja zapošljavaju više od 250 radnika). Drugo. Kad je riječ o sociodemografskom profilu međimurskih poduzetnika, među njima relativno dominiraju nešto mlađi ljudi: 52, 1% poduzetnika mlađe je od 45 godina. To upućuje na relativno mlad, ali poslovno, dobno i generacijski već iskusan naraštaj međimurskih poduzetnika. U prilog tom zaključku govore i neki podaci o godinama njihove &#8216 ; poduzetničke socijalizacije&#8217 ; koji pokazuju da se gotovo trećina anketiranih bavila određenim oblikom poduzetništva već u dobi od 15 do 25 godina, najčešće obavljajući neke poslove u krugu obiteljskoga obrta/poduzeća. S obzirom na stručni profil, to su osobe koje su nositelji ili neke od tehničkih struka (44, 6%), ili pak neke od ekonomskih struka (37, 1%). U odnosu na svoje roditelje, velik dio ispitanika ostvario je velik obrazovni, a time i statusni iskorak, napredujući od osnovnoškolske i srednjoškolske naobrazbe roditelja do fakultetskih diploma. Treće. Poduzetnici su kritični prema lokalnoj politici i ne doživljavaju je kao relevantnog (zainteresiranog) partnera u rješavanju svojih dosadašnjih poslovnih i širih gospodarskih problema. Političkoj i upravljačkoj eliti Međimurja ovdje je upućena vrlo važna i snažna poruka: iako je međimursko poduzetništvo relativno razvijeno u odnosu na neke druge hrvatske županije, ono pokazuje ozbiljne znakove usporavanja rasta, pa čak i zaostajanja &#8211 ; usporede li se njegovi trenutačni ekonomski rezultati s raspoloživim resursima. Četvrto. Usporedna analiza međimurskih (hrvatskih) i slovenskih zapreka rasta malih i srednjih poduzeća pokazuje da hrvatski/međimurski poduzetnici u vođenju svojih poduzeća i u svakodnevnom poslovanju nailaze na brojnije zapreke rastu nego njihovi slovenski kolege. Zatim, u odnosu na Sloveniju, u Hrvatskoj su financijske i vanjske zapreke znatno češće i jačeg intenziteta. Među financijskim zaprekama rastu u Međimurju najvažnija je upravo stalno prisutna ovisnost o bankovnom kapitalu. Taj činitelj na svoj način dodatno potkrepljuje i tezu o prevelikoj &#8216 ; izloženosti&#8217 ; međimurskih malih poduzeća vanjskim izvorima financijskih sredstava. Dodatno, suprotno slovenskoj situaciji, u međimurskim su prilikama među institucionalnim zaprekama rasta posebno istaknuti i neučinkovitost sudstva, spora birokracija te jaka konkurencija. Peto. Kad je riječ o zaprekama rastu poduzeća, faktorska je analiza otkrila još neke specifičnosti međimurske situacije prema slovenskoj. Primjerice, među unutarnjim zaprekama rastu na latentnoj razini identificarana su tri važna izvora zapreka rastu. To su: a) obrazovno-upravljačko zastarijevanje sadašnjih znanja vlasnika poduzeća, b) visoki troškova rada, i c) nedostazni prostorno-tehnički kapaciteti obrta i poduzeća. Ti činitelji upozoravaju na to da se i iza loše prodaje proizvoda, odnosno slaboga marketinga kriju zapravo posve osobni nedostaci vodećih ljudi poduzeća i njihova nemoć da hvataju korak s potrebom sve brže modernizacije i osobnih i resursa poduzetništva koje vode. Šesto. Naša analiza ukazuje na latentna proturječja dosadašnjega razvoja poduzetništva u Međimurju i na već vrlo vidljive razvojne napetosti s kojima se i međimursko gospodarstvo i njegovo poduzetništvo suočava. Ona pokazuje, nadalje, da ima vrlo mnogo razloga da se svi relevantni akteri lokalnoga društvenoga, političkoga i gospodarskog života Međimurja uključe u izgradnju novoga razvojnog saveza. To je savez koji će svoje djelovanje utemeljiti na politici &#8216 ; mobilizacije &#8211 ; za &#8211 ; razvoj&#8217 ; . Takva politika će vrlo skoro morati položiti svoje prethodne račune, ali i predstaviti svoje buduće ciljeve, ne samo pred poduzetnicima već i pred građanima Međimurja. Vjerujemo da je ona zato relevantna i za druge lokalne sredine u Hrvatskoj.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija

POVEZANOST RADA