Pregled bibliografske jedinice broj: 134418
Preobrazba Opatije 1882.-1897. - počeci turističke arhitekture
Preobrazba Opatije 1882.-1897. - počeci turističke arhitekture // Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 26 (2002), 132-148 (podatak o recenziji nije dostupan, prethodno priopćenje, znanstveni)
CROSBI ID: 134418 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Preobrazba Opatije 1882.-1897. - počeci turističke arhitekture
(The Transformation of Opatija 1882-1897 - The Beginnings of the Tourist Architecture)
Autori
Radović Mahečić, Darja
Izvornik
Radovi Instituta za povijest umjetnosti (0350-3437) 26
(2002);
132-148
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prethodno priopćenje, znanstveni
Ključne riječi
Opatija ; historicizam ; hotel ; vila
(Opatija ; historicism ; hotel ; villa)
Sažetak
Tekst se bavi prvom fazom izgradnje Opatije, koju omeđuju dvije karte mjesta ; ona iz 1892. objavljena u "Allgemeine Bauzeitungu" i iz 1897. pohranjena u Državnom arhivu u Rijeci, kada je Opatija već postala prvoklasno lječilište tzv. "austrijske rivijere". U svega petnaestak godina postignute su njezine ključne građevine u stilu "klasičnog" historicizma, a to su: veliki hoteli, njihove depandanse, palladijevske vile ili pak one koje nas uvode u funkcionalnu tlocrtnu kompoziciju. U tom prvom valu izgradnje kao autore nalazimo isključivo autore što dolaze iz bečke (ili gradačke) arhitektonske škole, poput Franza Wilhelma, Leopolda Theyera, Maxa Fabianija, Adolfa Wildhacka, Karla Seidla. kao riznica različitih arhitektonskih ostvarenja, Opatija je izuzetan primjer kako se Austro-Ugarska Monarhija sve do periferije širila svojstvenim arhitektonskim obilježjima. iako je riječ o izgradnji za potrebe turizma, Opatija je primjer aktivne afirmacije mjesta, u kojem se paralelno s namjenskim zdanjima razvijala infrastruktura i razina cjelokupnog urbanog življenja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
0020003
Ustanove:
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Profili:
Darja Radović Mahečić
(autor)