Naslov
Kakvoća drenažnih voda Podunavskog sliva u Republici Hrvatskoj
(Quality of Drainage Waters of the Danube Catchment Area in the Republic of Croatia)

Autori
Tomić, Franjo ; Šimunić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Ekoinžinjerstvo 2002 / Koprivanac, Natalija - Zagreb : Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa (HDKI), 2002

Skup
I. Hrvatska konferencija, Ekoinžinjerstvo 2002

Mjesto i datum
NP Plitvička jezera, Hrvatska, 22.10.2002. - 24.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kakvoća drenažnih voda; Podunavski sliv
(quality of drainage waters; the Danube catchment)

Sažetak
Cilj istraživanja bio je utvrditi kakvoću drenažnih voda na melioriranim tlima u podunavskom slivu. U istraživanjima kakvoće drenažnih voda pratili su se određeni polutanti, kao što su atrazin, klortoluron, teške kovine (Pb, Ni, Cd, Zn i Cu) i nitratni oblik dušika. Istraživanja su se provodila na četiri melioracijska pokusna polja, u razdoblju od 1991-2000. god. Tla u razmatranju bila su meliorirani Gleyic Podzoluvisol i meliorirani Calcic Gleysol. Cijevna drenaža je u kombinaciji s kontaktnim hidrauličkim materijalom šljunkom i cijevi se izravno ulijevaju u otvorene kanale. Uobičajeni plodored činile su kulture kukuruz i ozima pšenica. Zaštita protiv korova u kukuruzu obavljena je sredstvom primextra u količini od 6 l/ha, dok je zaštita protiv korova u pšenici obavljena sredstvom dicuran u količini od 2 kg/ha. Gnojidba ukupnim mineralnim dušikom bila je različita i kretala se od 145 kg/ha do 200 kg/ha. Uzorci drenažne vode uzimani su određenom sezonskom dinamikom (u proljeće, jesen i zimu). Atrazin i klortoluron određeni su plinsko kromatografskom analizom, teške kovine atomsko apsorpcijskom spektrometrijom, dok su nitrati određeni pomoću kompleksa žute boje fenoldisulfonskom kiselinom. Rezultati višegodišnjih istraživanja na postavljenim lokacijama pokazali su da su maksimalne koncentracije atrazina u drenažnim vodama u izvan vegetacijskom razdoblju bile niže od 100 &#951 ; g/l, dok su u vegetacijskom razdoblju najčešće bile u granici od 100 &#951 ; g/l do 500 &#951 ; g/l, a u pojedinim godinama maksimalne koncentracije atrazina prelazile su vrijednost od 500 &#951 ; g/l. Vrijednosti koncentracije klortolurona u drenažnim vodama bile su slične koncentracija atrazina. Maksimalne koncentracije teških kovina u drenažnim vodama varirale su za Pb od 35-44&micro ; g.dm-3, za Ni od12, 5-15, 0 &micro ; g.dm-3, za Cd od 4, 1-4, 8&micro ; g.dm-3, za Zn od67-73 &micro ; g.dm-3 i za Cu od 37, 0-42, 0 &micro ; g.dm-3. Maksimalne i prosječne vrijednosti koncentracije NO3-N tijekom svih godina istraživanja bile su više od 10 mg/l. Niže koncentracije NO3-N zabilježene su u izvan vegetacijskom razdoblju. Maksimalne koncentracije NO3-N utvrđene su ili u proljetnom dijelu godine (nakon osnovne gnojidbe pri sjetvi kukuruza ili pri proljetnom prihranjivanju ozime pšenice i proljetnog maximuma oborina) ili u jesenskom dijelu godine kod osnovne gnojidbe pri sjetvi ozime pšenice i jesensko-zimskog maximuma oborina. Na temelju utvrđenih rezultata pojedinih polutanata može se zaključiti da su koncentracije atrazina, klortolurona i NO3-N prelazile dopuštenu vrijednost od MAC i da su koncentracije teških metala u drenažnim vodama bile niže od MAC, a sve prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u Republici Hrvatskoj ( NN 64/1994) i Uredbi o opasnim tvarima u tekućim vodama (NN 78/1998) Budući da je riječ o opasnim potencijalnim onečišćivačima drenažnih voda u užem gledanju i voda u globalnom sagledavanju, problemu bi trebalo pristupiti još serioznije, s većim brojem postaja i češćim opažanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA