Pregled bibliografske jedinice broj: 133902
Paleogenske flore Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i korelacija s nekim europskim lokalitetima
Paleogenske flore Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i korelacija s nekim europskim lokalitetima // Geološki glasnik (Sarajevo), 35 (2003), 153-167 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 133902 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Paleogenske flore Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i korelacija s nekim europskim lokalitetima
(Paleogene Floras of Slovenia, Croatia, Bosnia and Herzegovina and Correlation with some Europaean localities)
Autori
Jungwirth, Enio
Izvornik
Geološki glasnik (Sarajevo) (0350-235X) 35
(2003);
153-167
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
Slovenija; Hrvatska; Bosna i Hercegovina; Paleogen; Fosilna makroflora; Floristički kompleks; Korelacija; Europski lokaliteti
(Slovenia; Croatia; Bosnia and Herzegovina; Paleogene; Fossile macroflora; Floristic complex; Correlation; Europaean localities)
Sažetak
Lokaliteti s paleogenskom fosilnom florom nalaze se u sjevero-istočnom i središnjem dijelu Slovenije, Istri i središnjoj Dalmaciji (Hrvatska), te u sjeverozapadnoj Hercegovini (Bosna i Hercegovina). Utvrđenim i revidiranim taksonima pripada 496 različitih vrsta. Sastav paleo-fitozajednica upućuje na paleotropski karakter determinirane flore. Svaki se lokalitet može smjestiti u odgovarajući europski floristički kompleks. Raša u Istri, lokaliteti Promine i onih u Hercegovini smješteni su u Sredozemnu tetijsku bioprovinciju, odnosno odgovaraju Montebolca florističkom kompleksu, no Promina i sjeverozapadna Hercegovina djelomice posjeduju još i elemente Celas florističkog kompleksa. Lokalitet Socka i lokaliteti Posavskih bora bili su dijelovi Transeuropske paratetijske bioprovincije, stoga pripadaju Labatlan florističkom kompleksu (Socka) ili Kiscell florističkom kompleksu (Posavske bore). U skladu sa sastavom fosilne biljne zajednice mogu se korelirati s pojedinim europskim lokalitetima. Tijekom gornjeg oligocena i početkom neogena nastale su znakovite klimatske i paleogeografske promjene, te se u paleofitološkim zajednicama smanjuje udio paleotropskih, a povećava utjecaj arktotercijarnih elemenata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- HeinOnline