Naslov
Organizacijske determinante postupanja policije povodom nasilja u obitelji
(Organisational determinants of policy actions in case of family violence)

Autori
Cajner Mraović, Irena

Izvornik
Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada (1330-6456) 9 (2002), 1; 17 - 28

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
nasilje u obitelji; policija; organizacijska struktura
(Family violence; police; organisational structure)

Sažetak
Dugo su organizacijski ciljevi vezano uz nasilje u obitelji naglašavali posredovanje u konfliktu, a minimalizirali pokretanje kaznenog progona. Međutim, suvremena politika postupanja povodom nasilja u obitelji potiče intervenciju, pogotovo onu kaznenopravnu. Kreatori politike policijske organizacije kao i policijski rukovoditelji mogu nastojati determinirati ciljeve policijskih službenika na raznovrsne načine, npr. putem obuke, izdavanja obveznih naputaka, sustavom nagrada i sankcija za djelatnike, te kreiranjem organizacijske kulture koja će biti u skladu sa ciljevima organizacije. Međutim, policijski službenici koji trebaju provoditi ciljeve organizacije imaju ovlasti koje im omogućavaju da modificiraju zadane ciljeve i na taj način kontroliraju ishode određenih situacija. Nadalje, oni imaju svoju jedinstvenu policijsku kulturu koja ne mora imati iste prioritete i ne mora favorizirati iste ciljeve kao kultura policijskih rukovoditelja. Učinkovitost policije još uvijek se mjeri kriminalnim statistikama, odnosno brojem ali i vrstom prijavljenih, odnosno otkrivenih kaznenih djela, te postotkom kaznenih prijava koje je prihvatilo državno odvjetništvo. U takvom kontekstu, gdje se čak i odbijanje kaznene prijave smatra neuspjehom policije, rad na prevenciji kriminaliteta, te svi poslovi koji se u policiji popularno nazivaju "socijalnim radom" bivaju podcjenjeni djelomično i zato jer ih je vrlo teško egzaktnom mjeriti. Pritisci javnosti čak su i žešći od internih pritisaka policijskih rukovoditelja. Naime, vlada raspoređuje financijska sredstva u skladu sa zahtjevima, a zahtjevi mogu biti egzaktno prikazani samo egzaktnim podacima, u ovom slučaju kriminalnom statistikom. Na taj način se policiji diktira da i dalje naglasak stavlja na otkrivanje, a ne na prevenciju kriminaliteta. Tako nasilje u obitelji postaje primjer kompromisa organizacijskih ciljeva:s jedne strane postoji pritisak da se pojava suzbija, ali s druge strane postoji još jači pritisak na policijske službenike da podnose kaznene prijave koje neće biti odbačene ; no u slučajevima nasilja u obitelji upravo to se vrlo često događa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA