Naslov
Etničke promjene u strukturi stanovništva slavonskih županija između dvaju popisa (1991.-2001.)
(Ethnic changes in the population structure of counties in Slavonia between two censuses (1991-2001))

Autori
Babić, Dragutin

Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 19 (2003), 1; 49-70

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Slavonija; ratni sukobi; etnička/nacionalna struktura; županije
(Slavonia; war conflicts; ethnic/national structure; counties)

Sažetak
Slavonija je u razdoblju između dvaju popisa stanovništva (1991.-2001.) doživjela značajne sociodemografske promjene u strukturi stanovništva, a strukturalni poremećaj je posebno zahvatio segment etničkog/nacionalnog. Prostor tog dijela Hrvatske je nacionalno vrlo heterogen, sa značajnim udjelom Hrvata i Srba u ukupnoj populaciji. Tako je prema popisu 1991. u pet slavonskih županija bilo ukupno 977.399 stanovnika, a od toga 703.959 Hrvata ili 72, 0%, a Srba 167.094 ili 17, 0%. Slijede ostale nacionalne manjine, od kojih se prema broju i udjelu u ukupnoj slavonskoj populaciji izdvajaju Madžari, Bošnjaci, Slovaci, Rusini, Česi i Ukrajinci. Prijeratna etnopolitička mobilizacija s aktiviranjem predrasuda i stereotipa o drugima/drugačijima, a pogotovo ratni sukobi u čijim je temeljima srpski osvajački nacionalizam, doveli su do raspada mreže primarnih socijalnih odnosa u lokalnim zajednicama. Uslijedili su masovni egzodusi civilnog stanovništva, najprije Hrvata, a onda Srba. Nakon slamanja srpske pobune i mirne reintegracije istočne Slavonije uslijedio je povratak ratnih migranata u svoje domove i naselja. Velika većina Hrvata se vraća, a povratak Srba je znatno manji. Na bivše ratne prostore useljavaju i etnički Hrvati iz Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Nacionalna struktura slavonskih gradova i sela doživjela je drastične promjene. Tako se udio Hrvata u ukupnoj populaciji povećao na 85, 6%, a Srba smanjio na 8, 7%.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA