Naslov
Kada uputiti dijete logopedu?
(When to direct child to the speech and language pathologist?)

Autori
Blaži, Draženka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni

Skup
Dani učiteljske akademije

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 02.10.2002. - 07.10.2002

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
usvajanje jezika; jezične poteškoće; rana intervencija
(language acquisition; language impairment; early intervention)

Sažetak
Rano djetinjstvo i predškolsko doba razdoblje su vrlo intenzivnog usvajanja jezika. Opće je poznato da se jezik usvaja već od samoga rođenja, a prema nekim istraživanjima usvajanje jezika seže čak u intrauterino razdoblje života djeteta. No, prelaskom iz dojenačke dobi u rano djetinjstvo, dijete prelazi iz predlingvističke u lingvističku fazu razvoja pri čemu mu jezik polako, ali sigurno, postaje glavno sredstvo komunikacije s okolinom. Također je općepoznati &#8220 ; ; jezični kalendar&#8221 ; ; prema kojem dijete u dobi između 10. i 15. mjeseca života obično izgovara prvu riječ, oko 18. mjeseca prosječno dijete ima od 50 do 100 riječi koje počinje slagati u dvočlane iskaze. Rječnik predškolskog djeteta rapidno raste, progresijom 10 do 20 novih riječi u danu. U dobi od 3 i pol godine rečenice djeteta postaju potpune s uporabom veznih riječi te se smatra, iako još postoje pogreške u uporabi morfologije, da je usvojena osnova materinskog jezika. Nakon 4. godine govor djeteta odlikuje se gramatičkom pravilnošću i fluentnošću. Izgovor glasova postaje sve jasniji, a u dobi od 5 godina svi bi se glasovi materinskog jezika trebali pravilno izgovarati. Upravo u tom periodu naglog proširenja rječnika, stvaranja prvih rečeničnih struktura, početka uporabe morfosintaktičkih oblika najčešće i dolazi do razvojnih poremećaja govora kao što su poremećaji artikulacije, mucanje i brzopletost. Vrlo često u predškolskoj dobi kod djece nalazimo i poremećaje glasa kao posljedicu neadekvatne uporabe glasa (vikanje i sl.). Nije nužno da sva djeca usvajaju jezik po navedenom &#8220 ; ; jezičnom kalendaru&#8221 ; ; pa manje kašnjenje u usvajanju jezika ne uključuje obvezno i postojanje jezičnih ili govornih teškoća. No, potrebno je znati da postoje i djeca koja ne usvajaju jezik bez napora i znatno zaostaju za &#8220 ; ; jezičnim kalendarom&#8221 ; ; ostale djece. Često je tada riječ o razvojnom jezičnom poremećaju odnosno usporenom receptivnom i/ili ekspresivnom jezičnom razvoju. Postoji i mogućnost da u pozadini takovoga jezičnog poremećaja stoji i neki drugi oblik teškoća. Stoga, da bi se provjerilo o čemu se zapravo radi kod djeteta koje ne govori ili govori vrlo malo i nepravilno, već od najranije dobi života djeteta uputno ga je poslati logopedu. Logoped će procijeniti radi li se o razvojnom stadiju usvajanja jezika karakterističnom za određenu dob ili je pak riječ o jezično &#8211 ; ; govornom, komunikacijskom ili nekom drugom poremećaju. Samo ranom dijagnostikom, pojašnjavanjem djetetovih teškoća i savjetovanjem roditelja i odgajatelja te eventualnom rehabilitacijom teškoće mogu biti uspješno prevladane.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA