ࡱ> 9 bjbj2)X%lN84J na in& ). Samo je pet pojavnica, ili tek neato viae od 1%, koje odgovaraju ispitivanu izrazu biti in, sa zna enjem 'biti u trendu, biti u modi, biti poznat, biti cijenjen, biti onaj kojega se slijedi'. Zna enje najbolje pokazuje potvrda iz novina: Ako mislia da si danas 'in', sutra si ve'out'. Standard se protivi frazi biti in na sintakti koj razini, jer ne poznaje niti ovjerava strukture kopula + prijedlog. Da se radi o neprihvaenome izrazu u knji~evnome jeziku, pokazuje pisanje rije i in u svim primjerima s navodnim znakovima - "in". Rekli smo da su ispitivane i dvije hrvatske rije i - strava i zakon, za koje su ispitanici mahom davali denotativna zna enja. I u pregledanu korpusu prevladavaju denotativna zna enja. Dapa e, svih 13 pojavnica leksema strava imaju zna enje 'veliki strah, u~as, groza', kako ih navode i rje nici hrvatskoga jezika kao primarna zna enja. Ni korpus ni naai rje nici ne nude zna enja koje smo ispitivanjem dobili u naaim upitnicima. Naime, pomak zna enja se ovdje nije desio proairenjem i su~enjem semanti koga polja, nego zauzimanjem antonimijskoga polo~aja: 'iznimno dobro, prekrasno, predivno'. Stoga je rije kim ispitanicima zna enje re enice u III. dijelu upitnika Kakva strava haljina!, za one koji to rabe, nepodijeljeno - Kakva predivna/prekrasna haljina! Te~e je bilo pretra~iti Hrvatski nacionalni korpus za pojavnicu zakon. Radi se, naime, o 1290 pojavnica, jer je rije  o vrlo frekventnoj rije i opega i posebno administrativnoga leksika. Tako je najvei broj pojavnica dio slu~benih (Zakon o vodoprivrednoj naknadi) ili uzualnih (Zakon o radu) naziva pojedinih zakona, zatim fizikalnih zakona (opi zakon gravitacije) i sl. U potpunoj je suprotnosti s objektivnim administrativnim i znanstvenim stilom kojemu pripadaju ovi primjeri pojavljivanje leksema zakon u sintagmi biti zakon u razgovornome stilu. Takvih je pojavnica izmeu ukupnih 1290 samo pet, ili daleko ispod 1%, dakle postotka koji smo zabilje~ili za sintagmu biti in. Izvori za korpus etiriju pojavnica jesu novinski intervjui, koji su najbli~i razgovornome stilu, npr. Publika je zakon za glazbenike, posebno profesionalce kao ato smo mi; LSD - to ti je meni bil zakon. Od trave se smijea i dobre si volje& Jedan je primjer iz umjetni koga teksta: Njega svi atite, on je zakon. Joa ima prezime kao ministar policije&  Ovdje mo~emo izvesti neke zaklju ke vezane uz Hrvatski nacionalni korpus kao izvor podataka za ovo istra~ivanje. Ovako prireen korpus nije mogao ponuditi podatke koji bi bili u suglasju s rezultatima anketiranja. Svjesni smo da anketiranje na malome uzorku ne daje pouzdane informacije o poznavanju zna enja i uporabi pojedinih leksema za ispitani naraataj, ak niti u lokalnome okru~enju ispitanika. Ipak, to su jedini na ini istra~ivanja razgovornoga stila, posebno podstila govora mladih, pa smo se stoga za njih u metodologiji odlu ili. Ali, provjere u leksikografskim publikacijama, bili to rje nici ili ra unalno pristupa ni korpusi, nisu dali gotovo nikakve informacije o uporabi predlo~enih leksema. Naime, rje nicima se u po etku pripreme odreuju metodologija i izvori, pa su davno prije tiskanja ve koncepcijski zavraena djela, te u njih ne ulaze leksemi koji se u godinama rada na rje nicima pojavljuju u govoru (a esto ni oni leksemi za koje se potvrde mogu nai u u pisanim tekstovima). Tako u veini konzultiranih rje nika nismo naali analizirane rije i kao natuknice, a ako su i bile navedene, bile su s druk ijim distribucijama i drugim stilskim oznakama. Neato viae informacija moglo se, o ekivano, nai samo u jednojezi nim rje nicima novijega datuma, posebno u rje nicima stranih rije i ili u rje nicima uz jezi ne savjetnike. Stoga smo se okrenuli novoobjavljenim korpusima. Moguaev milijunski korpus u Hrvatskom estotnom rje niku autora Milana Moguaa, Maje Bratani i Marka Tadia nije mogao dati tra~ene informacije zbog svoje zadane strukture pet podkorpusa i godina 1938. i 1978. kao grani nicima. U njemu nema veine tra~enih rije i iz naaega upitnika: cool / kul, full / ful, feeling / filing, sorry / sori, super, mega, turbo, bad/bed, in. Nalaze se samo rije i iz primarnoga sustava zakon i strava, te gala s jednom potvrdom. U rje niku se ne daje uvid u kontekst, pa ne mo~emo znati ima li meu tim potvrdama i onih koje odgovaraju zna enjima i uporabama u govoru mladih. Ali, kada bismo i imali takav podatak, odnosio bi se na vrijeme kada veina naaih ispitanika nije joa bila roena. Logi no je bilo da smo se tada obratili novoformiranome Hrvatskome nacionalnome korpusu, koji se stalno dopunjuje, te~ei postii plan od 30 milijuna pojavnica. Prema iznesenim podatcima u analizi mo~e se vidjeti da ni ovaj korpus, premda je upravo u nastajanju, ne bilje~i i ne mo~e po strukturi svojih izvora bilje~iti leksi ke pojavnosti u razgovornome stilu. Stoga nam pouzdanije (ali, na ~alost ne i potpuno pouzdane) podatke ipak mo~e dati upravo metodologija primijenjena u ovom istra~ivanju: u prvoj fazi pasivno bilje~enje govora mladih u neformalnim situacijama, sastavljanje i validacija upitnika nastaloga na temelju takvoga bilje~enja te anketiranje ciljane skupine ispitanika na tako sastavljenim upitnicima. Naae je istra~ivanje pokazalo da mladi u svoj govor rado uklju uju rije i stranoga porijekla, naro ito doalih preko engleskoga jezika, koji percipiraju kao jezik presti~a. U nekim se situacijama njihova uporaba mo~e smatrati jezi nim pomodarstvom ili jezi nim snobizmom, ali ona je u tolikoj mjeri uala u govor mladih da je postala njegov sastavni dio, njegovo bitno obilje~je. U vezi s ispitivanim leksemima mo~emo iskazati odreenu zabrinutost zbog tolikoga iskazivanja sklonosti prema rije ima stranoga porijekla, esto joa fonoloaki, morfoloaki i grafijski neprilagoenima hrvatskome jeziku, ali pravu zabrinutost zasigurno osjeamo prema prodoru indeklinabilnih pridjeva u naa gramati ki sustav, u kojemu su svi pridjevi deklinabilni, tj. imaju gramati ke kategorije roda, broja i pade~a. Takoer nas zabrinjavaju i uvezene sintakti ke strukture tipa biti in, koje su u potpunosti neovjerene u hrvatskom jeziku. Govor mladih kao podstil razgovornoga stila hrvatskoga jezika pokazuje svoju uklju enost u hrvatski standardni jezik, potvrujui njegovu polifunkcionalnost, ali istovremeno zadr~ava i svoje posebnosti, koje donosi kreativnost mladih govornika, obilje~avajui se i tako generacijski. Prilog: Upitnik datum: _____________ ispitanik: M } godine: ____________ I. upiaite zna enje ili zna enja kojih se mo~ete sjetitizakon strava  II. upiaite zna enje ili zna enja kojih se mo~ete sjetitisuper turbo mega gala feeling cool full sorry in bed  III. upiaite zna enjeupotrebljavamda neTa pjesma je zakon. Kakva strava haljina! }enska je super. Super mi je kad me slikaju. Nema on feelinga za to. Koji cool frajer! Taj je full glup. Joj, sorry, nisam htjela. Oni definitivno viae nisu in. Ona je ve dugo u bedu.   Uvodni je lanak ciklusa Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 1, Matica hrvatska, Zagreb, 1996., str. 244-247. Slijede lanci posveeni pojedinim funkcionalnim stilovima (Kolo, 1996. i 1997.).  Usp. Branko Toaovi, Funkcionalni stilovi, Svjetlost, Sarajevo 1988.  Osim ve navedenoga lanka Josipa Silia svakako valja izdvojiti novu, upravo tiskanu knjigu koja se bavi funkcionalnom stilistikom s novih o iata, gdje se razgovorni stil povezuje uz funkciju govora, a posveeno mu je viae poglavlja: Marina Kova evi - Lada Badurina, Raslojavanje jezi ne stvarnosti, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka 2001.  Usp. zbornik Norme i normiranje hrvatskoga standardnog jezika, ur. Marko Samard~ija, Matica hrvatska, Zagreb 1999.  Josip Sili, Razgovorni stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, 4, Matica hrvatska, Zagreb, 1997., str. 488.  O razli itosti realizacija jezika u odnosu na pisano i govoreno usp. Marina Kova evi - Lada Badurina, Raslojavanje jezi ne stvarnosti, Izdava ki centar Rijeka, Rijeka 2001. O sintakti kim zna ajkama razgovornoga stila usp. Lada Badurina - Marina Kova evi, Funkcionalna sintaksa razgovornoga stila, Zbornik Jezi na norma i varijeteti, ur. Lada Badurina - Boris Pritchard - Diana Stolac, Zagreb - Rijeka, 1998., str. 19-28. Zbog usporedbe s eakim jezikom, koja e kasnije u radu biti provedena, takoer usp. Olga Mqllerov, Komunikativn slo~ky vstavby dialogickho textu, Univerzita Karlova, Prag, 1979.  Vladimir Ani, Rje nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 3. proaireno izdanje, 1998., odrednica: vulg., str. 1435.  Vladimir Ani, Rje nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 3. proaireno izdanje, 1998., odrednica: ~arg., str. 1435.  Pregled definicija ~argona u naaoj i stranoj lingvisti koj literaturi nalazimo u lanku Nade `ali Koristiti ~argon ili ne - pitanje je sada, Zbornik Jezi na norma i varijeteti, ur. Lada Badurina - Boris Pritchard - Diana Stolac, Zagreb - Rijeka, 1998., str. 533-543.  Usp. Barbara Kry|an-Stanojevi, "Joker-rije i" (JR) - pojava u suvremenome jeziku, Strani jezici, god. XXVII, br. 2, Zagreb, 1998., str. 80-85.  U ispitivanju zna enja tih rije i slu~ili smo se sljedeim rje nicima: Vladimir Ani, Rje nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 3. proaireno izdanje, 1998.; Vladimir Ani - Ivo Goldstein, Rje nik stranih rije i, Novi Liber, Zagreb, 1999.; }eljko Bujas, Veliki hrvatsko-engleski rje nik, NZ Globus, Zagreb, 1999.; Rje nik hrvatskoga jezika, ur. Jure `onje, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a i `kolska knjiga, Zagreb, 2000.; Krsto Spalatin, Petojezi ni rje nik europeizama, NZ Matice hrvatske, Zagreb, 1990. Za odnos standarda prema njima usporeeni su takoer: Hrvatski jezi ni savjetnik, ur. Lana Hude ek - Milica Mihaljevi - Luka Vukojevi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena i `kolska knjiga, Zagreb, 1999. i Vladimir Brodnjak, Rje nik razlika izmeu hrvatskoga i srpskoga jezika, `kolske novine i Hrvatska sveu iliana naklada, Zagreb, 1992. Za estotnost uporabe usp. Milan Mogua - Maja Bratani - Marko Tadi, Hrvatski estotni rje nik, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu i `kolska knjiga, Zagreb, 1999.  Upuujemo na istra~ivanje govora mladih u Zagrebu, koje je provedeno na uzorku od 40 ispitanika dobi od 13 do 18 godina, objavljeno u radu Lidije Tepea "Bok, komad! `ta ima?" - neke osobitosti govora mladih, Zbornik Jezi na norma i varijeteti, ur. Lada Badurina - Boris Pritchard - Diana Stolac, Zagreb - Rijeka, 1998., str. 583-588. Ispitivani su na ini pozdravljanja meu mladima.  Postotak nerazumijevanja mo~emo smatrati zanemarivim.  Naime, prethodna istra~ivanja, ona provedena u prvoj fazi 1998. godine, pokazala su uporabu tra~enih leksema i u osnovnoakolskoj populaciji. Stoga ne mislimo da se radi o njihovu nerazumijevanju ponuenih leksema, nego upravo o poteakoama u verbalnoj preciznosti, odnosno slabijim sposobnostima verbalne prezentacije.  Negodovali su poluglasnim komentarima kao ato su "kakve su to glupe rije i" i sl.  Statisti ki je zanemariv broj otklona od ovih zaklju aka.  Hrvatski nacionalni korpus (30m) ( HYPERLINK http://www.hnk.ffzg.hr http://www.hnk.ffzg.hr).  Tome nije izbjegao ni britanski engleski.  esk nrodn korpus ( HYPERLINK "http://ucnk.ff.cuni.cz" http://ucnk.ff.cuni.cz).  Izmeu sportskih naziva nalazimo i primjer neuspjeloga oksimorona "super srednja kategorija", gdje je oznaka super, ije je zna enje 'izvrsno, najbolje', postavljena u sintagmu s leksemom srednji.  Zanimljivo je da se u korpusu ne nalaze uporabe rije i super u nazivima za benzin (npr. super 98) ili cigarete (npr. super light), ato ina e susreemo na svakome koraku.  Usp. Vladimir Ani, Rje nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 3. proaireno izdanje, 1998., s.v. strava, str. 1115: 'veliki strah, u~as, groza'; ili Rje nik hrvatskoga jezika, ur. Jure `onje, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a i `kolska knjiga, Zagreb, 2000., s.v. strava, str. 1185: 'strah, jeza; grozota, strahota'.  }eljko Ivankovi, 700 dana opsade, Durieux, Zagreb, 1997.  Npr. Vladimir Ani, Rje nik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 3. proaireno izdanje, 1998. i Rje nik hrvatskoga jezika, ur. Jure `onje, Leksikografski zavod Miroslav Krle~a i `kolska knjiga, Zagreb, 2000.  Npr. u Rje niku stranih rije i Vladimira Ania i Ive Goldsteina (Novi Liber, Zagreb, 1999.) nalazimo s.v. cool uputnicu na natuknicu kul, morfoloaku oznaku (da je i prdjev i prilog), stilsku oznaku razgovornoga stila (razg. ~arg.) i zna enje: "cool, v. kul: prid. i pril. razg. ~arg. koji je bez mnogo emocija, smiren, hladan."  Usp. rje nik u: Hrvatski jezi ni savjetnik, ur. Lana Hude ek - Milica Mihaljevi - Luka Vukojevi, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena i `kolska knjiga, Zagreb, 1999.  Milan Mogua - Maja Bratani - Marko Tadi, Hrvatski estotni rje nik, Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu i `kolska knjiga, Zagreb 1999.  Neke su od tih rije i ipak u korpusu, ali samo kao dijelovi slo~enica, npr. superzvijezda, super-momak, turbokompresor&  Zakon - apsolutna estota 311, s 263 potvrde u svim potkorpusima.  Strava - apsolutna estota 512, s 58 potvrda u etiri potkorpusa.  Gala se pojavljuje dvaput u dramskom podkorpusu, jednom kao pridjev, a jednom kao prilog, pa su to dvije razli ite leme. Takoer je nalazimo kao dio poluslo~enice: gala-predstava i gala-uniforma. Rije  ima apsolutnu estotu 569, sa samo jednim pojavljivanjem u korpusu u svakom od opisa.  O strukturi Hrvatskoga nacionalnog korpusa usp. Marko Tadi, Ra unalna obradba hrvatskih korpusa: povijest, stanje i perspektive, Suvremena lingvistika, br. 43-44, Zagreb, 1997., str. 387-494. O uporabi HNK usp. Lana Hude ek - Millica Mihaljevi - Luka Vukojevi, Hrvatski nacionalni korpus - kakav jest i kakav bi trebao biti - kroatisti ki pogled, Zbornik Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj - izazovi na po etku XXI. stoljea, ur. Diana Stolac - Nada Ivaneti - Boris Pritchard, Zagreb - Rijeka, 2002., str. 211-222. S nekim od ovdje navedenih primjedaba na sadaanji korpus i prijedloga za poboljaanje strukture korpusa mogli bismo se slo~iti, ali ne i sa svima. PAGE  PAGE 14 8j" R Z \   24(*"p&r&(d,,<.>...6787:7*CJ\56>*CJ\]CJ$ 5CJ \CJ K8j(bZ \ 6"(`,./ ^``L^L$a$R/52:?@@BXCGfIfJPU4X]`b:gdikDTZdjtz&NX,6ZdƳг FRT0X<>Z&(D ڻ`t&ʿ̿66] j0JU 56\]5\\^`lnpr$( $$Ifa$$Ifk$$Ifl0#, 064 la $$Ifm$$Ifl0",/064 la "$.024>@BDTV$ ,$Ifp$$Ifl0",/064 laVXZdfhjtvxz $p$$Ifl0",/064 la$Ifڱ~ $$Ifa$p$$Ifl0",/064 la$If $}\wwn $$Ifa$$If$$IflF #$ X0    4 la$&NPRTVX}dwwwww}lwwwww}X$If$$IflF #$ X0    4 la ,wwt$$IflF #$ X0    4 la$If ,.0246Z\^`bdw\w\$$IflF #$ X0    4 la$If Ƴȳʳ̳γг w|w$$IflF #$ X0    4 la$If FHJLNPR<wtwusss$$IflF #$ X0    4 la$If <&ʿJL>^$|.R `|tx:rtfHRJL~2LN>@^`b"$&|~&(,.0 .8jU\50J\jU\\ jU\]6 j0JU6]Q8p@rJ|6BDvRTv"T  (h`bdt00JmHnHu0J j0JU]\ 6\]6 j0JU6]Sh]h&`#$ 0&P 1h. A!"n#n$n%SS DyK yK 0http://www.hnk.ffzg.hr/DyK yK 0http://ucnk.ff.cuni.cz/ iH@H Normal$dh*$a$CJ_HaJmHsHtH:@: Naslov 1$$@&a$ 5CJ \:@: Naslov 2$$@&a$ 5CJ \.. Naslov 3$@&>*8@8 Naslov 4$@& 5>*CJ \6A@6 Zadani font odlomkaPC@P Uvu eno tijelo teksta h^h 5CJ$\@V@@ SlijeenaHiperveza >*B* ph(U@( Hiperveza>*B*"W@!" Strong5\LR@2L Tijelo teksta, uvlaka 2 `6@B6 Tekst fusnoteCJaJ6&@Q6 Referenca fusnoteH*0 @b0 Podno~je  p#*)@q* Broj straniceq 8T!1##)+,-4s47[7@EJJK2LLLMMNit  u[6P| 5viac!e$'it5[\]~q SL0V | !"3#o&(*,W./12355 6]79:>AEGHK&NOPtRTUUUUUUU/V0V6V7V8V9V@VAVBVCVDVHVIVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWW'W(W)W*W+W,WBWCWDWEWFWGWXWYWZW[W\W]WyWzW{W|W}W~WWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWWXXX X X X#X$X%X&X'X(X)XYHYZ[[]_^^_y`d&f^fgg/hhhiijk ll)nnopJppqMtNtYtetftjt00000000000008000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 0@0@0@0 0 OJtx8w{|~/^V$,<xz}y !!4*Ne'XX45Z]}~pr  RSKL/0UW {|  !!""2#4#n&p&((**,,,,V.W.//1122335555 6 6\7^799::>>AAEEGGHHKK%N&NOOPPsRtRTTUUUUUUUUUUUU.V0V5V9V?VDVGVIV~VVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWW&W,WAWGWWW]WxW~WWWWWWWWWX X"X(X)X+XYYGYJYZZ[[[[]]^^a^^^__x`{`dd%f(f]f`fgggg.h1hhhhhiiiijjkk llll(n+nnnooppIpLpppqqLtMtNtVtYtdtgtjtqrl+m+333K455q5q599::"D#DLLRRRUUU(X)XHYZ[4\-]]^_x`x``}aaaaaaaadd&fggg/hiQiRiSiSikkkkkkMtjtD.StolacC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.asdD.StolacC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.asdD.StolacC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.asdD.StolacC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.asdD.StolacC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.asdD.StolacC:\Documents and Settings\Administrator\Application Data\Microsoft\Word\AutomatskiOporavak spremanje Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.asdD.StolachC:\Documents and Settings\All Users\Documents\Diana\Skupovi\Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.docD.StolachC:\Documents and Settings\All Users\Documents\Diana\Skupovi\Razgovorni stil Budimpeata 2001 priprema.docD.StolacuC:\Documents and Settings\All Users\Documents\Diana\Skupovi\Diana Stolac Razgovorni stil Budimpeata 2001 za tisak.docD.StolaclC:\Documents and Settings\All Users\Documents\Diana\Skupovi\Diana Stolac Razgovorni stil Budimpeata 2001.doc/4b :D:I =":Ha(:f, )0Sl2P;m= N-@Q0+xqR !a` '"a:h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo( hh^h`OJQJo(- hh^h`OJQJo(- hh^h`OJQJo(hh^h`o(-hh^h`o(- hh^h`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h 88^8`OJQJo(h^`.h   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h xx^x`OJQJo(oh HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo( hh^h`OJQJo(^`OJPJQJ^Jo(- ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo( hh^h`OJQJo(-l2!a`="I P;m=Ha(Db '"axqRf,)0N-@   iUU/V0V6V8V9V@VBVCVHVIVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVVWW'W*W+W,WBWEWFWGWXW[W\W]WyW|W}W~WWWWWWWWWWWWWWWWWX X X X#X&X'X(Xjt@l+[ #*+/45678<=?BCEMWXY[\^eilnprit ,:@BJXZblnprt|~UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New"1=y=yZF H%3nx0EY 2Q~Uzorna upotreba jezika zavisi od funkcionalnog stila, ato zna i da ne postoji jedna jedinstvena, nego viae oblika jedne te i D. StolacD.StolacOh+'0(4HT`t     Uzorna upotreba jezika zavisi od funkcionalnog stila, to znai da ne postoji jedna jedinstvena, nego vie oblika jedne te iUzo D. Stolacot. S. S Normal.dott D.Stolactt2StMicrosoft Word 9.0z@F#@LdV@nmu@nmu H՜.+,D՜.+,h hp|  G/%EY Uzorna upotreba jezika zavisi od funkcionalnog stila, to znai da ne postoji jedna jedinstvena, nego vie oblika jedne te i Naslov 8@ _PID_HLINKSA 6!http://ucnk.ff.cuni.cz/yhhttp://www.hnk.ffzg.hr/  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FmuData 1TableEWordDocument2SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolmumu  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q