Pregled bibliografske jedinice broj: 132691
Papilarni karcinom štitnjače u dijaliziranih bolesnika
Papilarni karcinom štitnjače u dijaliziranih bolesnika // Skup ....... ; u: Liječnički vjesnik 124 (2002) S3
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2002. str. 91-91 (poster, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 132691 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Papilarni karcinom štitnjače u dijaliziranih bolesnika
(Papillary thyroid carcinoma in dialysis patients)
Autori
Tomić Brzac, Hrvojka ; Pavlović, Draško ; Halbauer, Mira ; Despot, Marija ; Medvedec, Mario ; Radetić, Miljenko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Skup ....... ; u: Liječnički vjesnik 124 (2002) S3
/ - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2002, 91-91
Skup
Skup
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 2002
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
papilarni karcinom ; štitnjača ; dijaliza
(papillary carcinoma ; thyroid ; dialysis)
Sažetak
U radu je prikazano 7 dijaliziranih bolesnika u kojih je prilikom pregleda vrata ultrazvukom zbog sumnje na sekundarni hiperparatireoidizam slučajno nađen papilarni karcinom štitnjače (CAP). Radi se o 4 žene i 3 muškarca u dobi od 30-57 godina u vrijeme dijagnoze, liječenih hemodijalizom od 0-12 godina. Dva bolesnika imala su okultni CAP veličine do 0, 5 cm, a liječeni su operativno i supresivnom terapijom. U slijedeća 2 bolesnika nađen je CAP veličine 1, 5 cm. Jedna je bolesnica umrla prije operativnog zahvata zbog kalcifilaksije, a drugi bolesnik je liječen operativno. U jedne bolesnice nađen je multicentrični CAP i karcinom paratireoidne žlijezde, liječena je operativno i supresivnom terapijom, ali je nakon tri godine umrla zbog metastaze na mozgu. Dva bolesnika imala su CAP s metastazama na vratu i učinjena je totalna tireoidektomija s disekcijom vrata. Jedna je bolesnica bez recidiva već 8 godina, a u drugog bolesnika nađen je suspektan cističan limfni čvor s druge strane vrata i ostatno tkivo u ležištu štitnjače, zbog čega je potrebna radiojodna terapija. Ni jedan od naših bolesnika zbog različitih razloga nije liječen radijodom kako je uobičajeno. Zbog kronične renalne bolesti i većeg rizika radijacijskog opterećenja cijelog tijela potrebna je individualno procjenjena i maksimalno reducirana doza. U literaturi se preporuča 5 puta manja doza od uobičajene i dnevna hemodijaliza. Ovakvo liječenje trebalo bi primjeniti u rizičnijih bolesnika.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Fizika, Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Klinička bolnica "Sveti Duh",
Klinički bolnički centar Zagreb
Profili:
Mario Medvedec
(autor)
Hrvojka Tomić-Brzac
(autor)
Miljenko Radetić
(autor)
Mira Halbauer
(autor)
Draško Pavlović
(autor)