Naslov
Morske granice Republike Hrvatske s posebnim osvrtom na odnose i granice u Jadranskom moru od dolaska Hrvata do danas
(Maritime Boundaries of the Republic of Croatia with special attention to relations and boundaries in the Adriatic sea from the arrival of Croats to this day)

Autori
Rudolf, Davorin, ml.

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Pravni fakultet u Splitu

Mjesto
Split

Datum
17.06

Godina
2003

Stranica
517

Mentor
Akademik Vladimir Ibler

Ključne riječi
Povijest morskih granica; Osimski sporazumi; Podmorje; Rješenje spora; Praksa Međunarodnoga suda i arbitraža; Gospodarski pojas
(history of maritime boundaries; Osimo agreements; sea-bed and subsoil; settlement of dispute; practice of International court and arbitrations; exclusive economic z)

Sažetak
U prvome dijelu rada autor je istražio povijest morskih granica u Jadranskome moru od dolaska Hrvata na Jadran pa do modernog doba. Dominantan odnos na Jadranu sve do njene propasti 1797. je između Venecije i njenih istočnojadranskih susjeda: srednjovjekovne države hrvatskih narodnih vladara, a kasnije hrvatsko-ugarske državne zajednice i Habsburške Monarhije. Prepoznatljivih morskih granica u starije doba nije bilo. O morskim granicama u Jadranu može se govoriti tek nakon propasti Venecije i uspona Austrije. Nakon proglašenja samostalnosti, 1991., Republika Hrvatska je naslijedila kopnene granice koje je u vrijeme Jugoslavije imala federalna jedinica Hrvatska. Budući na moru nije bilo granica, osim državne granice s Italijom (granica na moru uređena je Osimskim sporazumima 1975., a u podmorju ugovorom koji je stupio na snagu 1970.), Hrvatska je zaključila ugovor o razgraničenju morskih prostora s Bosnom i Hercegovinom (1999.) i protokol sa SR Jugoslavijom o provizornoj morskoj granici u području Boke kotorske (2002.). Pregovori sa Slovenijom su prekinuti zbog različitih pogleda dviju država na morsku granicu u Savudrijskoj vali (Piranskom zaljevu). Autor inzistira na gledištu da razgraničenje između država mora biti pravično za obje strane, obavljeno u skladu s pravilima međunarodnog prava i kriterijima uobičajenim u međudržavnoj praksi. Ako nije moguće postići sporazum, smatra da se rješenje spora mora povjeriti međunarodnom sudu ili arbitraži. Autor razmatra i mogućnost proglašenja vanjskog pojasa i gospodarskog pojasa Republike Hrvatske i razgraničenja gospodarskog pojasa sa susjedima. U radu je izložen i pregled međunarodne sudske i arbitražne prakse.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pravo

POVEZANOST RADA